Click here to load reader
Upload
marina-coric
View
650
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
UMJETNOST RENESANSE
Rana renesansa - Quatrocento
ITALIJA
• Prednjači u čitavoj Europi u formiranju renesansne umjetnosti
• Stilsko razdoblje likovne umjetnosti između gotike i baroka
• Quatrocento, 15. st. Firenca
• Cinquecento, 16. st. Firenca/Rim
FIRENZA
• Novo doba navješta se u natječaju za sjeverna vrata baptisterija katedrale 1401.
• Na natječaj se javlja nekoliko kipara među kojima su bili:
• Filippo Bruneleschi
• Jacopo della Quercia i
• Lorenzo Ghiberti
Ghiberti i Bruneleschi
RENESANSA
• Uzori: Grčka i Rim• Umjetnici teže likovima dati pokret i više
prirodnosti • Crte lica su realne, individualne, može se
prepoznati tko je na slici prikazan• Težnja je što više se približiti stvarnosti• Uspostavljaju se (geometrijska, linearna) pravila
perspektive i izvode se skraćenja upravo onako kako ih vidimo u prirodnom okružju
RENESANSA
• Riješili su problem svjetla i sjene, sjenčanje i druge poteškoće
• Slikari likove postavljaju u prikladan red i nastoje okoliš, i sve što se u njemu vidi - drveće, biljke, zrak, oblake, … učiniti što više nalik na zbilju
Sjever Europe
• Nizozemska• Jan van Eyck, Rogier van der Weyden, …
ponovno se otkrio čovjek i njegov svijet• Priroda im je bila vodič• Nije bilo antike koji bi mogli proučavati i
oponašati• Talijani su je imali napretek, otvorila im je oči i
naučila razlikovanje lijepog od ružnog• Sjever se usredotočio na realne stvari ovog
svijeta i crta ih i slika mikroskopski točno
ARHITEKTURA
• Ograničili se na ukrašavanje pročelja građevina:
• DORSKI• JONSKI• KORINTSKI• TOSKANSKI (pojednostavljena varijanta
dorskog)• KOMPOZITNI (obogaćena varijanta
korintskog)
ARHITEKTURA
• Odnos visine i širine je jednostavan i lako se računa
• Ista jednostavnost će se primjenjivati i kod konstrukcije: više se koriste poluvaljkasti umjesto križni svodovi koji su vizualno složeniji i statički odgovorniji i teži
• S vremenom, čim bude moguće, odbacuju se svodovi i zamjenjuju DRVENOM TAVANICOM što samim tim podrazumijeva i tanje, ekonomičnije noseće zidove, lakše za podizanje
• Ili, između dva svoda ubaciti će se metalne zatege koje će eliminirati potiske
ARHITEKTURA
• Potpuno se odbacuje šiljasti luk kao i svaki drugi koji nema polukružni profil
• Za ranu renesansu KRUG je bio simbol božje savršenosti, ali je u isti mah bio i prirodan oblik
• Iz oba ta razloga smatralo se da je on idealan tlocrt za mjesto održavanja službe božje
• Rana je renesansa spoznala da u prirodi postoje geometrijski likovi i da čovjek treba oponašati najljepše i najprikladnije među njima, bilo na slici, građevini ili čak u planu cijelog grada
ARHITEKTURA• Srednji vijek: crkva• Renesansa: kuće bogatih trgovaca; palača postaje
dominantni gradski objekt (građanski palazzo) - dvorac s raskošnim atrijem ili vrtom
• Tavanica renesansne crkve postaje ravna (gl. brod)• Više nisu potrebni masivni zidovi niti veliki pilastri• Zidovi postaju jednostavni, ravni, oslonjeni na stubove,
vezane polukružnim lukovima• Tipična crkva renesanse: tlocrt grčki križ, 4 jednaka
kraka ili kružni tlocrt. U oba slučaja, nadsvođena kupolom u centru
• Zamak, tvrđava - dobiva zaobljene i skošene obrambene zidove –radi uporabe sve učinkovitijeg vatrenog oružja
• Vile, ljetnikovci (bijeg u prirodu, izvan gradova, na ladanje)
Alberti, Palazzo Ruccelai
Alberti, Palazzo
Ruccelai, tlocrt
Alberti, Palazzo Ruccelai, atrij
SKULPTURA• Naglašen naturalizam, tj. neprekidno traganje za vjerodostojnošću• Naglašen interes za čovjeka, za oblik njegova tijela, za njegove
mogućnosti izraza• Istaknuta sklonost ka produbljivanju i usavršavanju tehničkih znanja
i sredstava, ali i ka pokazivanju tih mogućnosti• Težnja ka monumentalnosti• Pribjegavanje geometrijskim jednostavnim oblicima (Rajska vrata-
podjela na velike kvadrate)• Teži se ka najbližem prirodnom obliku• Više nije obvezno uklapanje kipa u unaprijed određene
arhitektonske okvire, skulptura je važna sama po sebi• Napušta se kruta i neprirodna shema u korist spontanijih stavova• Zanimanje za čovjeka- u srednjem vijeku on je bio lik a sad se misli
na osobu od krvi i mesa, ličnost
SLIKARSTVO• Težnja ka plastičnosti• Težnja ka 3D efektu• Figure postaviti u strogo definiran prostor-odlučujuću ulogu ima
perspektiva• Monumentalnost• Vjerno prikazivanje ljudskog tijela• Proporcionalnost pojedinih dijelova• Oslobađanje krutih shema svojstvenih gotičkoj umjetnosti,
oslobađanje figura predstavljenih u obveznim okvirima ili arhitektonskim okvirima u kojima su izgledale stisnute
• Pred kraj 15. st. iz Nizozemske u Italiju stiže uljano slikarstvo. Tehnika koja je pogodnija i efikasnija od tempere koju su do tada koristili talijanski slikari. Olakšala je prikaz stvarnosti
• Uvodi se i platno umjesto drvene table, povećavajući trajnost i lakše prenošenje
Rana renesansa
• Likovna umjetnost bazira se na znanstvenom studiju perspektive, koju poslije Bruneleschija produbljuju Masaccio, Ghiberti, Uccello, Andrea del Castagno, Donatello, te izvan Firence Mantegna, Piero della Francesca, Melozzo da Forli,…
• Razvija se i sitna brončana plastika, uvjetovano sakupljanjem i imitiranjem antičkih umjetnina
• Medaljerstvo, prvi majstor u Italiji-Antonio Pisano
Rana renesansa
• Firenca prednjači i na području traktata o likovnim umjetnostima (biografije, teorija umjetnosti,…)
• Filippo Villani, Cennino Cennini, Ghiberti, Alberti, Filarete (Traktat o arhitekturi), kasnije i Leonardo (Traktat o slikarstvu)…
• Centri umjetnosti osim Firence: Mantova, Ferrara, Bologna, Milano, Venecija, Urbino, Rim
Rana renesansa
• Italija je odigrala vodeću ulogu u razvoju renesansne umjetnosti
• FIRENCA, centar razvoja• Preuzela je ulogu političkog, intelektualnog i
duhovnog vodstva koju je nekad imala Atena• Odlučujuću ulogu u razvoju renesanse imali su:
FILLIPO BRUNELESCHI• DONATELLO• MASACCIO
FIRENCA
• 1401. g. trgovački ceh raspisuje natječaj za izradu novih brončanih vrata (istočnih) za baptisterij katedrale
• Ghiberti pobjeđuje• Vanjska forma i Ghibertijevog i
Brunelleschijevog je gotički 4-list što ga je oko 1330. upotrijebio Andrea Pisano za druga vrata (južna) koja su već postojala na toj građevini
Lorenzo Ghiberti
• 1401. natječe se za izradu sjevernih brončanih vratnica firentinske katedrale
• Tema natječaja bio je prikaz Žrtve Abrahamove• Ghiberti pobjeđuje• Svi su htjeli doći do realizma i 3.dimenzije• Realizam u modelaciji likova, živo pokrenutih likova,
označava prekid sa srednjovjekovnim shemama i afirmaciju novog, renesansnog shvaćanja prožetog smislom za prirodnost i ljepotu
• Ghiberti izvodi pravi antički torzo mladog Izaka• Nema dramatike • Smireno i harmonično
Ghiberti i Bruneleschi
• Ghiberti, • Žrtva
Abrahamova, 1401.
Ghiberti
• 1425. povjerava mu se izrada istočnih vratnica, Porta del Paradiso
• 10 reljefa, 2x5 reljefnih ploča• Obrubljeno je dekorativnim
trakama, statue proroka, sibila, portreti u medaljonima,
• Tehnički se odlično snašao, u reljefu postiže privid dubine prostora
• Klasično proporcionalne figure• Geometrijska p.
Ghiberti, AUTOPORTET
Ghiberti, Sibila
Ghiberti, Or San Michele
• Na pročelju crkve izvodi kipove Ivana Krstitelja, Sv. Matije i Sv. Stjepana
• Obrada glava skulptura je bliska antičkoj skulpturi dok u naborima draperija još uvijek imamo onu težinu i linearni ritam kasne gotike
Ghiberti, Siena
• Krštenje Krista 1424-1427.• Na zdencu krstionice
katedrale u Sieni radi reljefne kompozicije Ivana Krstitelja pred Herodom
• Uglavnom radi u bronci koju je majstorski lijevao
Ghiberti, Siena
• Krštenje Krista,
1424.-27.• Rješavanje
perspektive
Fillipo Bruneleschi
• 1401. natječaj za izradu vratnica firentinskog baptisterija, nije zadovoljio
• 1418. natječaj za kupolu katedrale
• Izabran je, ali mu ne dopuštaju da radi sam nego mu kao savjetnika dodjeljuju Ghibertija
Brunelleschi
• Pogođen takvom odlukom, pravi se bolestan u trenucima kad bi trebalo donijeti ključnu odluku gradnje
• Time dokazuje da je Ghiberti nesposobniji od njega za izradu kupole
Brunelleschi
• 8-kutni tambur• Matematička preciznost• Prenosi ideje antike koje je
shvatio proučavajući antičke spomenike po Rimu
• Zlatni rez• Savršeni omjeri• Matematički precizno• Zna spojiti tehničku vještinu
got.graditelja s renes.strujanjima
• Gipka rebra kao u gotici no organizirana u novoj ravnoteži
Brunelleschi
• Sirotište, Ospedale degli Innocenti,
1419-24.• Pročelje je najzanimljivije• Niz stupova koji nose
lukove i portik• Tondi su rad obitelji della
Robia• Sve je u savršenoj
harmoniji
Brunelleschi
• Vitkost• Prozračnost• Lepršavost• Vedrina• Lakoća• Sve su to karakteristike
rane renesanse• Ritam, nizanje, simetrija• Jasnoća, jednostavnost i
osjećaj mjere-rana renesansa
Obitelj della Robbia
• Luca della Robbia (1399/1400–1482.)
• Andrea della Robbia (1435 –1525.) –
Lukin nećak
Giovanni della Robbia (1469–1529) – Andrijin sin
Agostino di Duccio
• Služi se linijom slično kao i Botticelli u svojim slikama
• Pomoću linije izražavao je profinjenu živahnost pokreta često nošenih prozračnim i radosnim ritmom
Brunelleschi• Crkva sv. Lovre, Firenca• Ideja savršenog sklada i omjera• Prozračnost• Sklad i red• 3 broda, stupovi s korintskim
kapitelima, kasetirani strop• Čistoća i harmonija• Duh romaničke i ranokršćanske
crkve, za Brunelleschija su to bili primjeri crkvene arhitekture klasične antike
• One su ga nadahnule za korištenje polukružnih lukova
• Pravilnost i dosljednost antičke građevine, nema onog bijega u beskrajno kao u gotici od čega nam zastaje dah
Chartres, katedrala Sv.Marije
Brunelleschi, St.Lorenzo
• Svod jednostavan i geometrijski pravilan
• Tlocrt u obliku latinskog križa
• 82m dužine• Prozračnost i
jednostavnost ranokršćanskih bazilika
• Polukružni luk koristi, nema više šiljastog
• Kasetirani strop a ne zidani svod
• Nema više bijega u beskrajno kao u gotičkoj arhitekturi
Brunelleschi
• Istu stvar ponavlja i u crkvi Santo Spirito, 1436.
• Dovršena nakon njegove smrti
Brunelleschi
• Stara sakristija• 1418-1428.• Skladno riješen unutarnji
prostor• Princip kocke i kruga• Točnost, preciznost• Sve je matematički
izračunato• U renesansi se božanski
duh očitovao u redu, zakonitosti kvadrata, pravokutnika, kocke, trokuta i kruga
Brunelleschi, Stara sakristija• Kružnica i kvadrat , Jasnoća u jednostavnoj pravilnosti tlocrta
Brunelleschi, Stara sakristija
• Jednostavna kocka sa zonom promjene tu gdje pandativi tvore prijelaz u upisani krug kupole
Brunelleschi
• Medaljone dekorira Donatello
• Sarkofazi Giovannija i Piera de Medicija kleše A. Verrocchio 1472.
• Sakristija nastaje između 1418-28.
Brunelleschi
• Kapela Pazzi• U samostanskom
dvorištu pored St. Croce• Remek-djelo, čistoća
stilskog izraza savršene proporcije
• Antika-trijem s korintskim stupovima, arhitrav i atika
• Savršeni i precizni omjeri
• Princip kocke i kružnice• Ljupkost građevine
Brunelleschi
• Unutrašnjost kapele Pazzi,1430-33.
• Sličnost sa starom sakristijom
• Princip kocke i kruga
DONATELLO• Njegova pojava je svakako je
od presudnog značenja za formiranje novog izraza
• Školovanje kod Ghibertija i Nanija di Banco. Oni se baš i nisu pretjrano zaokupljali izlaskom u prostor kao Donatello
• Djelovao u Firenci, nešto kratko u Rimu i Padovi
• Sv. Juraj, Or San Michele• Mladi junak modeliran je čvrsto
i energično.• Kip je oslobođen od svoje
pozadine•
Donatello
• Reljef koji se nalazi ispod kipa važan nam je zbog osjećaja realnosti rasporeda u prostoru
Donatello
• Gozba Herodova, 1425-1443.
• Faza pune zrelosti• Krstionica
katedrale u Sieni• Studij perspektive• Planovi,
arhitektura• Linija puna nemira
Donatello
• Ivan Krstitelj• Sličnost s Marijom
Magdalenom iz Firence, sred.15.st
• Faza kad se usmjerava ka naturalističkoj ekspresiji
Donatello
• David, 1430-32.• Bronca• Revolucionarno bilo• 1.akt u europskoj
umjetnosti nakon antike• Mladenačko-muževna
ljepota• Ovako nešto nije bilo
ostvareno od antike• Antički kontrapost
Donatello
• Navještenje• 30-te godine 15.st• St. Croce• Pozlata, boja• Harmonična kompozicija, sklad
i simetrija• Maksimum što se tiče
klasičnosti, mjere i savršenih proporcija
• Profinjenost• Pomalo netipičan rad za njega
jer je D.bio više sklon ekspresivnosti i dinamičnosti
Donatello• Gattamelata• 1443. • pozvan u Padovu da napravi
kip Gattamelati• Ovjekovječiti slavu velikog
vojskovođe• Prvo djelo ovakve vrste u
renesansnoj skulpturi• Očito je nastalo po uzoru na
antički rad, rimski kip Marka Aurelija
• Oslanjanje konja na kuglu, toga nema nigdje više
• Ležerna i samouvjerena poza pobjednika
Donatello
• 1443-53. boravi u Padovi
• Radi kipove i reljefe u bronci za oltar Sv. Antuna Padovanskog
• Zadivljujuće iskorištena perspektiva i dramatični efekti
Donatello• Motiv: narikače
Donatello, Perspektiva. Pokrenutost likova
Donatello
• Sv. Antun Padovanski
Donatello
• Kantorije• Razigranost,
dramatičnost, igra putta
• Snažna želja za volumenom
• Luca della Robia, bliži realizmu, ali mekši, nježniji i smireniji
• nema onog nemira kao Donatello
Donatello
• Pokret• Vrtložni ples
Donatellovih putta a kao Lucce su smireni i sabrani
Luca della Robia
• Smireno, nježno i harmonično u usporedbi s Donatellom
• Oko 1435.
Luca della Robia
• Njegovi putti su mekši i nježniji
• Nisu onako bucmasti kao u Donatella s predebelim nožicama i obrazima
• Ovi su bliži realizmu
Donatello
• Marija Magdalena• Posljednja faza• 1453-1466.• Usmjerava se ka
naturalističkoj ekspresiji• Duboko je ušao u
religiozno iskustvo• Oronulo lice i tijelo
utjelovljenje su pokore• Bol i čežnja za
iskupljenjem
Donatello, Sv.Marija Magdalena
Michelozzo• 1444. počela gradnja• Palača Medici-
Riccardi• Pomalo sliči na
tvrđavu• Donji dio je od grubo
klesanog kamena BUNJATO (Michaelangelo dodao prozore), 2.kat-manje grubo klesano kamenje da bi 3. kat, završni imao glatku površinu
• Na vrhu je jako izbočena streha krova
Michelozzo
• Unutrašnjost odudara od snažne rustičnosti vanjskog dijela
• Arkade dvorišta
• Niz vitkih stupova, prozori, natpisi
Alberti
• Palača Ruccelai
• Izrazita podjela po horizontali
• Snažni pilastri s dorskim, jonskim i korintskim polukapitelima
Alberti
• San Andrea, Mantova• Detalji pročelja odaju
vezu s antikom• Ukrasni pilastri idu kroz
2 kata. Time je pročelje ujedinjeno u vertikali. To je nešto što je Alberti osmislio i prvi upotrijebio
Alberti, San Andrea, Mantova• Napušta uobičajenu podjelu na 3 lađe i stvara 1 veliki svod• Niz kapela sa strane
Alberti
• Napušta bazilikalni tip crkve kakav je Bruneleschi koristio
• 3-brodni prostor je ostao, no u bočnim brodovima izgrađene su kapele i kroz njih se se ne može prolaziti
• Nova koncepcija prostora
Alberti
• Pompoznost• Monumentalnost
kasnog Rima• Vidljivo u
proporcijama, u visini samih nosača i općenitosti.
• Snažni pandativi koji nose kupolu
Alberti
• 1456-70. u renesansnom obliku razradio gornji dio gotičkog pročelja crkve S. Maria Novella
• Poštiva firentinsku romaničku tradiciju dvobojne fasade (San Miniato, baptisterij katedrale,…)
• Cijelo pročelje je uskladio tako da su mu visina i širina jednaki – izvedenica iz kvadrata
• Volute nad bočnim brodovima zaklanjaju pogled na tanki krov lađa
• Natpisom (antička kapitala) se veliča donatora i naznačena je godina (1470.) izgradnje
• U završnom zabatu smješten je kružni monogram s Kristovim imenom
Tempietto del Santo Sepolcro,1467.
San Pancrazio, kapela Rucellai,Firenza
• Geometrijska igra mramornih intarzija iz kojih zrači mjera i elegancija
Rimini, Tempio Malatestiano
Masaccio• Njegovo prvo zrelo djelo iz
1425.• St. Maria Novella• Sv. Trojstvo, Marija i Ivan
Evanđelist te 2 donatora• Savršeno dobro poznaje
anatomiju• Perspektiva mu je savršena,
očito poznaje Bruneleschijevu geometrijsku perspektivu
• Novo doba-pojava donatora koji su iste veličine kao i svetački likovi
• Skladni i mirni likovi• Opipljiv volumen
Masaccio• Izgon iz Raja, 1424-25.
• Kapela Brancacci, crkva Carmine, Firenca
• Kontrapost i kretnje je uspio dobiti• Pobjeda monumentalnog
renesansnog realizma nad minucioznim naturalizmom internacionalnog “mekog” stila
• Ima određenih disproporcija, ali ipak su ovo 1.radovi koji su revolucionarni
• Strašan plač na Evinom licu, snaga izraza, dramatika
• Perspektiva anđela koji lebdi• Giornata
Masaccio
• Porezni novčić• Perspektiva - KRIST
SREDIŠTE RADNJE• Modeliranje svjetlom
i sjenom• Brda u daljini
izgledaju čvrsto i realno (kao da bi se mogli lako penjati po njima)
• Vješto gubljenje prizora u daljinu
Masaccio, Porezni novčić
Paolo Uccello
• Radi u Firenci, Veneciji i Padovi
• Rješava problem perspektive, plastičnost prostora i lika
• Opsjednut geometrijom
Uccello
• 3 bitke kod San Romana
• Uffizi, Louvre, London
• Sve 3 su studije volumena, ljudi, konja u raznim skraćenjima
• Studije perspektive
• Velika dramatičnost i volumeni i mase
Domenico Veneziano
• 1400 (?)-1461.• Školovanje započeo u
Veneciji, otud ta sklonost ka kolorizmu
• Karakterizira ga produhovljenost linije i boje.
• Kristalno čiste forme• Koristi ULJE na
svojim slikama
Domenico Veneziano
• Pala sv. Lucije• Dubina prostora• Čiste linije,
kristalan crtež, svaki lik za sebe je mala studija
• Volumen pomoću sjene
• Linearnost
D.Veneziano
• Boje otkrivaju vezu s Venecijom
• Svjetlosni elementi, sjena na arhitekturi iza Gospe
• Nježne boje• U srednjem vijeku se
koristila tempera s kojom se nisu mogli dobiti glatki prijelazi između različitih tonova boje na slici. ULJE se otkrilo na sjeveru i počelo širiti oko 1420.-te
D.Veneziano
• Portret djevojke• Ranorenesansni portret• Tanak, dugi vrat, tamna
pozadina• Ukrašena haljina, kapica
na glavi, takva je moda toga doba
• Volumen se postiže pomoću sjene
• Linija je veoma važna u ranoj renesansi
D.Veneziano
• Predela s oltara sv. Lucije. Linearnost ;Linearna perspektiva
Andrea del Castagno
• 1.pol. 15.st• Posljednja večera,
S.Apolonija, Firenca• Intarzija u pozadini• Juda posebno naglašen
pomoću komada mramora koji je drugačije obojen
• Utjecaj Uccella• Radi zanimljiva skraćenja
Andrea del Castagno, Posljednja večera, S.Apolonija, Firenca
Pierro della Francesca
• Vrhunac ranorenesansnog slikarstva
• Učio u Firenci kod D.Venecijana
• Utjecaj Masaccia vidljiv je u prikazu Bogorodica koje često imaju njegove teške izraze, a utjecaj Giotta vidljiv je zbog volumena likova
• Rimini, Arezzo, Urbino, Bologna, … pravi putujući renesansni slikar
Pierro della Francesca
• U Arezzu radi freske s prikazom pronalaska pravog križa
Pierro della Francesca
• 1.nocturno• Svjetlosni efekti
uljanice, luči• Stražar okrenut
leđima• Svijetlo se
odražava na oklopu
Pierro della F.
• Federico da Montefeltro
• 1465-70.• Profil je zbog ozljede
deformiran, no samo se tako slikao
• Čisti profil baziran na crtežu a još više na volumenu
• Lijepi pejzaž
Pierro della Francesca
• Battista Sforza, • 1465-70.
• Nošnja bogata• Pejzaž• Perspektiva• Fini sklad tonova• Bogata nošnja i nakit te
dekorativna frizura kako i dolikuje aristokratkinji
Piero della Francesca, Bičevanje krista
• Slike su mu savršenstvo sklada, reda i mira
• Sjene na slikama pokupio je od Domenika Veneziana
• Bičevanje Krista• 2 kompozicije u slici• Bosonogi na svetom
su tlu• Perspektiva• Korpulentna tijela• Visi se s koliko je
znanja o perspektivi i stroge simetrije prostora znao organizirati prizore
Pierro della Francesca
• Krštenje Krista• Otmjenost figura• Sklad, red i mir• Venezianov kolorit• Trogirska katedrala,
Aleši
Usporedba: Piero della Francesca – Andrija Aleši
Sandro Botticelli
• Palada i Kentaur, 1482.• Zlatarski nauk pa slikarski• Linija je osnovni element
njegova slikarstva• Linearnost i sklonost crtežu,
sklonost grafizmu, jasno iscrtavanje obruba-RANA RENESANSA
• Palada(Minerva) kroti Kentaura, simbolizira pobjedu firentinske diplomacije nad napuljskom
• Neoplatonizam, čovjek treba znati kako ukrotiti životinjsko u sebi, tj. da se samo povodimo za osjetilima, treba koristiti um
Botticelli
• Judita se vraća u Betuliju
• Utjecaj učitelja F. Lippija• Sam čin ubojstva je već
učinjen i nije ostavio nikakav trag na odjeći Judite i služavke joj
• Vraćaju se kući dok su vojnici u pozadini
• Valovite linije figura i draperije
Boticcelli• Madonna della
Magnificat, 1480-81.• Lica su savršena, bez
bora, bezgrešno su graciozni
• Ne manjka im volumena, ali su više nacrtani nego naslikani, sve je puno mekih i krivudavih LINIJA
• Sve je savršeno čisto i prozirno, nebo, Bogorodičin veo,…
• Tondo, omiljeni oblik slike u renesansi, simbol božanske ljubavi, vječnosti i neprekinutosti
Botticelli
• Navještenje, 1489/90.• Ljepota likova• Očaravajući pejzaž• Lake linije• Ljupkost,elegancija,
dražest• Mekana valovitost
profila i gesta• Valovita linija
Sandro Botticelli, Rođenje Afrodite / Venere, 1484.
Botticelli• Omiljeni je slikar obitelji Medici. Slike
Primavera i Rođenje Venere predstavljaju najviši domet njegova stvaranja
• Klasičan mit-postali su popularni u
renesansi. U mitologiji su vidjeli mnogo više od običnih pričica, vjerovali su da mitovi imaju duboku i tajanstvenu istinu, mudrost antike
• Lorenzo naručuje ovu sliku za svoju ladanjsku vilu.
• Priča o Venerinom rođenju bila je simbolom misterija kojim je božanska poruka LJEPOTE došla na svijet
• Venera se pojavila iz mora na školjci koju na obalu tjeraju krilati bogovi vjetra usred kiše ruža. Dok se sprema zakoračiti na obalu, jedna od nimfi je dočekuje s purpurnim ogrtačem
Rođenje Venere, 1484.• Traženje idealne ljepote - Utjecaj
M.Ficina
• Marsilio Ficino je neoplatonist, koji smatra da nema proturječnosti između Platonove idealističke filozofije i kršćanske religije, već da postoji idealan kontinuitet između Platonova učenja o ljepoti i Evanđelja
• Život svemira, uključujući i čovjekov, vezan je za Boga duhovnom kružnom linijom koja se stalno uspinje i spušta (circuitus spiritualis), tako da je svako otkrivenje, bilo iz Svetog pisma, Platona ili klasičnih mitova, jedno
Botticelli• Ljepota, ljubav i blaženstvo su jedno,
na taj način neoplatonisti su mogli umjesto Bogorodice prizivati Veneru rođenu iz mora kao izvor “božanske ljubavi”
• Spajanje kršćanske vjere i antičke mitologije - neoplatonisti su objasnili postojanjem ideje o ljepoti koja je je u idealnom obliku božanska ljepota
• Zbog složenosti takvog učenja, takva je umjetnost bila omiljena samo odabranima i sloju visokoobrazovanih
• No 1494. sumnje običnog čovjeka potvrđuje SAVONAROLA koji propovjeda protiv “kulta paganizma”
• Botticelli se priklanja Savanarolinim idejama pa spaljuje svoje slike te tematike i vraća se tradicionalnim religijskim temama, ali bez bitnih promjena u stilu
Botticelli• Kompozicija slike savršeno je
harmonična• Anatomija nepravilna, dug vrat Venere,
spuštena ramena, čudno naslonjena lijeva ruka na tijelo
• Često njegovi likovi, portreti odražavaju sanjarsko-melankolično raspoloženje
• 2 boga vjetra-anđeli, nimfa-personifikacija proljeća koja dočekuje Veneru-podsjeća na tradicionalni odnos I.Krstitelja i Krista u Krštenju. Pošto je Krštenje “ponovno rođenje” u Bogu, rođenje Venere budi nadu u “ponovno rođenje” po kome je renesansa dobila svoje ime
• Broj asocijacija je zaista neograničen zahvaljujući neoplatonističkom učenju
• Ruže-simbol Bogorodice• Rogoz-simbol mjesta odakle dolazi
spasenje
Botticelli, Proljeće, 1482.
Proljeće, 1482.• 203x314• Brojne rasprave• Zefir, bog proljeća, prati i grli Kloris ili
neplodnu zemlju i pretvara je u raskošnu Floru, koja je simbol samog proljeća. U sredini slike je VENERA, koja vlada nad svima, čedna i smirena, pa je jasno da ona ovdje ne predstavlja putenu ljubav, na osnovi poganskog tumačenja, već onu vrhunsku harmoniju ljepote i vrline, o kojoj su snivali humanisti
• Iznad nje leti KUPIDON, sićušni bog ljubavi. Pored nje se igraju 3 GRACIJE (drevni simbol slobode - Egleja daje, Eufrozina prima, Talija vraća), veseleći se zbog povratka proljeća
• MERKUR podiže prst kako bi raspršio posljednje oblake. Taj pokret simbolično prikazuje zemaljsku ljubav koja se treba uzdići do sfera božanske ljubavi
• HIMNA BOŽANSKE LJUBAVI OD KOJE SVE POTJEČE O KOJOJ SE SVE VRAĆA
Poljeće• Rasprave oko toga kome je
namijenjena• Zbog sličnosti u fizionomijama,
prvo se vjerovalo da slavi ljubav između Giuliana Medicija i Simonete Vespuci (Merkur-Flora)
• Po nekima slika ne slavi tjelesnu ljubav već je simbol unutarnje ljepote i sklada
• Po drugima to je himna božanskoj ljubavi od koje sve potječe i kojoj se sve vraća
• To je poruka Giulianu da se ostavi dokolice i zabave tj. da boginju i njezina obećanja intelektualnih i moralnih uživanja pretpostavi bilo kakvom drugom lakomislenom uživanju
Botticelli• Valovita kontura i prozračna draperija
daju likovima izraz nestvarne ljepote i lišavaju ih svakog traga grube senzualnosti
• Linija je osnovni element Botticellijeva slikarstva
• Linearnost i sklonost crtežu, sklonost grafizmu, jasno iscrtavanje obruba. Na dobro pripremljenu ploču Botticelli bi obično zasijecao konture zašiljenim vrhom. Vidljivo kod 3 gracije
• Mekoća oblika je potekla od Filippa LIPPIJA
• Slikar cvijeća - oni koji su imali živaca izbrojili su nekih 30-40-ak različitih vrsta. Dobro je poznavao botaniku-naslikao je ruže, kukurijek, podbijel, zumbule, ljubičice, različke, zeleniku, ljiljane…
Savanarola
• Nakon smrti L. Magnifica, dolazi do pojave moralnih reformi Savonarole
• Firenci Savanarola želi nametnuti strogost svojih asketskih vizija
• Rezultat: spaljivanje slika
• Na kraju je i sam Savanarola spaljen na lomači na glavnom gradskom trgu
Italija, sjever
• Donatello boravi u Padovi 1443-53., radi reljefe i kipove. Ispred bazilike sv. Antuna podignut je spomenik Gatamalatti- to je prvi samostojeći konjanički kip u prirodnoj veličini nakon antičkog razdoblja
• Uccello, Castagno, F.Lippi,… svi su oni bili u Padovi kada i Donatello
• 15.st u Padovi-zanimljiva umjetnička škola F.Squarcionea
• Squarcione vodi radionicu, posvaja svoje učenike, skuplja komade antičke arhitekture i kipove. No, čudna je atmosfera u radionici.
• Mantova, Mantegna pozvan na Gonzagin dvor radi oslikavanja unutrašnjosti najvažnijih prostorija
Andrea Mantegna
• Trebao je oslikati središnju prostoriju prizorima iz života obitelji Gonzaga, a svod može riješiti kako želi
• 1465-74.• Briljantan crtež• Inspiracija antikom• Detalji antičke
arhitekture• Snažan volumen
likova• Bogati festoni,
girlande
Mantegna
• Prvi pokušaj iluzionističkog slikarstva nakon antike. Tek će se u baroku to do kraja razviti
• Oblaci, putti, likovi,… skraćenja likova
• Stvara se perspektiva, iluzija prostora i dubine
Mantegna
• Linija mu je izuzetno važna
• Nježno, harmonično i smireno slikarstvo
• Oblikujući lice mlade djevojke volumen glave radi koristeći svijetlo-sjenu
Mantegna
• Rođen je 1430. i s 10 godina odlazi u Squarcioneovu radionicu u Padovi, a s 14 se tako i preziva
• Njegovo je slikarstvo gramatički precizno, uredno i dobro složeno
• Miran je i staložen• Madona od kamenoloma• Oko 1488-90.• Tipičan mantenjeskni pejzaž• Uski puteljak vijuga u pozadini• Simbolika u nekim dijelovima
slike; kamenolom u kojemu se vadi kamen da izgradnju grobnice - aluzija na Krista koji ovdje mirno leži u majčinom naručju
Mantegna
• Sv. Sebastijan• Dijelovi antičkog
hrama• Pejzaž• Vijugava cesta u
daljini• Beč, 1459.
Mantegna
• Sv.Sebastijan: antička arhitektura
• Razbojnici• Smiren izraz lica• Perspektiva• Louvre, 1480.• Volumen je snažniji nego
na Sv. Sebastijanu iz Beča
• Mišići su ojačali• Skladne proporcije tijela• Pejzaž, brdo, arhitektura,
raslinje, …