24
Renesansa- europska -oponaša antičke pisce i uspostavlja njihove estetičke ideale -djela na pučkim jezicima -uzor antička i talijanska književnost Lodovico Ariosto: Bijesni Orlando -talijanski pjesnik -renesansne komedije i društvene satire -renesansni ep Bijesni Orlando-viteški ep -ispreplitanje sna i jave,ideala i zbilje -likovi vitezovi,istodobno stvarni ljudi i idealizirani likovi viteških vrlina -svijet čaroban i začaran -pothvati nadljudski,njihove strasti,želje ljudske -radnja: 3 smjera 1. borba između Saracena i kršćana- borba za Pariz 2. ljubav Orlanda(Ronaldo) prema Angeliki koja završava nesretno po naslovnog junaka te on od tuge pomahnita saznavši da je ona pošla za Saracena Medora 3.brakom okrunjena ljubav Ruđera i Bradamante novovjekovni elementi: -Orlando se u svom ludilu ne ponaša u skladu s viteškim vrlinama jer ubija čak i nedužne seljake -Anđelika umjesto viteza izabere običnog vojnika - nevjernici nisu isključivo samo zlikovci i kukavice -kršćanske vitezove olako zavodi lijepa čarobnica pa zaboravljaju svoje svete dužnosti -strofa oktava -stih jedanaesterac -gl.pokretač radnje je ljubav -Orlando sve zaboravlja zbog ljubavi -priroda se pojavljuje kao okvir za epska zbivanja,pridonosi njihovoj izražajnosti Francois Rabelais: Gargantua i Pantagruel 1

Renesansa (2)

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Renesansa (2)

Renesansa- europska-oponaša antičke pisce i uspostavlja njihove estetičke ideale-djela na pučkim jezicima-uzor antička i talijanska književnost

Lodovico Ariosto: Bijesni Orlando-talijanski pjesnik-renesansne komedije i društvene satire-renesansni ep Bijesni Orlando-viteški ep -ispreplitanje sna i jave,ideala i zbilje -likovi vitezovi,istodobno stvarni ljudi i idealizirani likovi viteških vrlina -svijet čaroban i začaran -pothvati nadljudski,njihove strasti,želje ljudske-radnja: 3 smjera 1. borba između Saracena i kršćana- borba za Pariz2. ljubav Orlanda(Ronaldo) prema Angeliki koja završava nesretno po naslovnog junaka te on od tuge pomahnita saznavši da je ona pošla za Saracena Medora3.brakom okrunjena ljubav Ruđera i Bradamante

novovjekovni elementi:-Orlando se u svom ludilu ne ponaša u skladu s viteškim vrlinama jer ubija čak i nedužne seljake-Anđelika umjesto viteza izabere običnog vojnika- nevjernici nisu isključivo samo zlikovci i kukavice-kršćanske vitezove olako zavodi lijepa čarobnica pa zaboravljaju svoje svete dužnosti-strofa oktava-stih jedanaesterac -gl.pokretač radnje je ljubav-Orlando sve zaboravlja zbog ljubavi-priroda se pojavljuje kao okvir za epska zbivanja,pridonosi njihovoj izražajnosti

Francois Rabelais: Gargantua i Pantagruel-prvi francuski pripovjedač-školovao se kod svećenika(franjevaca,benediktinaca)-ima humanističku obrazovanost,proučava grčke pisce-liječnik,znanost-satirični romani-roman o 2 diva-5 knjiga

1. opisuje Pantagruela i njegovog slugu i prijatelja Panurganjihovi događaji se koriste za ruganje negativnim društvenim pojavama

2. djetinjstvo i odgoj Gargantua, a on je Pantagruelov otackritiziranje zastarjelog obrazovnog sustavaismijava ratne osvajačke pothvate,daje svoju viziju uređenja u kojem vlada renesansni duh i sloboda

3. pitanje braka,žene i njene vjernostipovod tome Pantaruelova želja da se oženi

1

Page 2: Renesansa (2)

4. pustolovine Pantagruela i Panurgaputuju u Kinu i Indiju pa dolaze do proročišta svete Bocekritiziranje ljudskih mana,satirički se odnosi prema papi i rimskom dvoru

5. došli su do Bocina proročišta i dobili poruku ''Pij!''poruka se tumači u renesansi-opijati se radoznalošću i piti znanjetumačenje:uživati u ovozemaljskom životu

Stilhiperbola-glavno stilsko sredstvo, parodija,ismijavanje izokretanje SKOLASTIČKIH načela obrazovanja,odgoja i učenja

skolastika-srednjovjekovna filozofija koja povezuje filozofiju i teologiju, razvije razum i duh

-temeljnu važnost daje hranjenju, ispijanju, izlučivanju, spolnim odnosima (svemu što pripada tijelu) u inat skolastike-izobličavanje,groteska,karikatura-ponavljanja: motiva,sižejnih konstrukcija,opisa-nabraja knjige,imena,postupke,vrste jela,vještine-komika-izlazi iz parodije, izvrtanje riječi-pučka etimologija-miješanje stvarnih i izmišljenih podataka-šale, izruče, psovke, dosjetke, rugalice-smiješni nadimci

-satira zastarjelih srednjovjekovnih pogleda i institucija-čovjek-želja za naukom(obrazovanje) -razvija se plemenitost ljudske prirode

kompozicija:-nema čvrstu strukturu-fabula n igra veliku ulogu-brojne epizode razbijaju fabulu-izvrtanje pravila klasičnog pripovijedanja i načina na kojem se vode znanstvene rasprave

Miguel de Cervantes Saavedra-španjolski pripovjedač i dramatičar-ratovao u Italiji-1571. u bitci kod Lepanta-nema lijevu nogu-vojni invalidposvetio se putovanju-5 god u gusarskom zarobljeništvu-radio razne poslove-zabavne komedije,romani-ušao u dugovezatvor- počeo pisati Don Quijote-a

Uzorite novele -zbirka različitih novelaLicencijat Stanklenko ; Razgovor pasa Bistri vitez don Quijote on Manche-roman- antika-gotovo da nema romana-srednji vijek- viteški roman

2

Page 3: Renesansa (2)

-2.polovina 15. st. pastoralni roman-sentimentalno ljubavni roman -idilična atmosfera,pastiri -J. Sanazzaro: Arcadia – proza i stih - pastir bježi u planinu - uzrok bola nesretna ljubav-pikarski roman-Španjolska - Picaro-gl.lik,skitnica,lutalica,obješnak -opisuju se lutanja,pustolovine-jednostavan stil - 1554. Lazarillo de Tormes-u Don Quijoteu ujedinjeni su pikarski, pastirski i viteški roman-parodija na viteške romane-Alonso Quijano-pravo ime-pokrajina Mancha-kljuse Rocinante-ljigav,star,mršav-Dulcineja od Tobosa-Aldonza Lorenzo- seoska djevojkaDon Quijotevitezknjiževna učenostsvijet mašteirealnostludostvođen dobrotomplemenitost ga izdiže iz okolinebori se za pravduviši ciljevi

Sancho Panzapukseljačka mudroststvarnostzbiljarazum

''boriti se s vjetrenjačama'' –boriti se s nečim s čim nemamo šanse, besmislenodonkihotizam- uzaludan i besmislen pothvat koji izaziva podsmijeh

William Shakespeare -Stratford na rijeci Avon- s 18 god se oženio, 3 djece, 1 sin Hamlet- u Londonu počinje raditi u kazalištu, član glumačke družine-kazalište Globe u Londonu- suvlasnik-na zastavi ''cijeli svijet je pozornica''djela:

1. razdoblje-mlad u Londonu-1589.-1592. Plautovske komedije: Ukroćena goropadnicaKomedija zabludaDva gospodina iz VeroneJalov ljubavni trud tragedijeTit Andronik povijesne drameHenrik VI. Richard III.King Johas

3

Page 4: Renesansa (2)

2. razdoblje-piše za scenu,djela mu imaju slavu,uspijeh lirske drame : Romeo i Julija (tragedija) San ivanjske noći (komedija) Mletački trgovac ( komedija) Richard II. (povijesna drama)-lirske drame jer je poseban naglasak na emocionalnoj strani likova-osjećaji iskreni,likovi idealizirani-izražavaju se raskošnim i bogatim pjesničkim jezikom-pisao ih je 1594.-1595. velike komedije 1596.-1600. –zlatne komedijeMnogo vike ni za štoKako vam dragoNa tri kralja ili kako hoćeteVesele žene windzorske-na scenu se dovode različiti tipovi ljudi,predstavnici različitih društvenih slojeva-uz te komedije nastale su 2 povijesne drame Henric IV. i V. 1 tragedija: Julije Cezar velike tragedije (1600.-1608.)HamletOtheloKralj LearMachbethAntonije i KleopatraTimon AtenjaninKoriolon-prave studije čovjekove prirode,njegova morala i ponašanja-gl. likovi opsjednuti nekom egzistencijalnom odlukom-naglasak na psihološkoj karakterizaciji likova-moćni pojedinci koje neka karakterna slabost dovodi do tragičnih posljedica za njih i okolinu mračne komedije Troilo i Kreseida Sve je dobro što se dobro svršiMjera za mjeru romance (1609.-1611.)Periklo,Cimbelin,Zimska priča,Oluja

-Shakespeare miješa elemente različitih vrsta realnost,komediju,tragediju i fantastiku-ne poštuje Aristotilevo trojedinstvo- vrijeme dulje od 1 dan, više mjesta-višestruki zaplet- kraj renesanse nagovješćuje barok

HAMLET-postupak predstave u predstavi : Mišolovkakarakteristike Shakespearovih tragedija-likovi su izuzetni i jaki karakteri,suprostavljaju se u dijalozima, pokretani su strašću i sudbinom, težište na prikazu psiholoških stanja-građa- građu preuzima iz povijesti ili svakodnevnosti

4

Page 5: Renesansa (2)

-prisutna napetost koja zahtijeva konačno rješenje na kraju koje potenciraju naglašeni izljevi strasti i osjećaja-stil izmjena stihova i proze-monolozi ponekad poprimaju samostalne vrijednosti s refleksijama o životu i smrti te temeljnim ljudskim postupcima''biti ili ne biti''- samoubojstvo ili osveta, strah od smrti-aktualnost: lažni prijatelji,majka-sin,osveta,pohlepainspiracija za umjetnost,motiv umjetnicima da pišu o Hamletu

Ivo Brešan: ''Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja''INTERTEKSTUALNOST-utjecaj 1 književnog djela na drugo-preuzimanje na 2 razine1. mještani postavljaju predstavu Hamlet2. Škoko- u predstavi glumi Hamleta, istražuje i u pravom životu nestanak svoga

oca

SAN IVANJSKE NOĆI-tematiku preuzima iz antike-Ivanjska noć, 21.6. , najduži dan,najkraća noć- kult sunca-tema: mitovi,pučka predaja,legende- na početku Tezaj i Hipolita- priprema vjenčanja-radnja- 3 plana

dvorski: Tezej i Hipolita,Helena, Lisandar Demetrije, Hermija pučki: Dunja,Vratilo, Frula, Grbac, Gladnica, Spretko vilinski Oberon, Titanija, Puk

ELIZABENTINSKO KAZALIŠTE-gradska kazališta okrugla ( Globe theatre bio je osmerokut) s okruglom pozornicom i gledalištem-publika oko pozornice s 3 strane-predstave danju, rano popodne, traju 3-5 sati-na kraju ples za gledatelje, zaželi se laku noć, molitva za kraljevo zdravlje

COMEDIA ERUDITNA- ''učena'' komedija-u renesansi komedija u procvatu-temelji se na poznavanju antičkih autora (Terencija i Plauta)-sadrži: -pisani tekst - zadanu dramaturgiju ( 5 činova ) - stajaći likovi ( škrtac,komični starac, zaljubljeni mladić,lukavi sluga)-jedinstvena radnja, prostor i vrijeme scenskog zbivanja-Marin Držić – plautovske ''učene'' komedije Skup i Dundo Maroje-komedija čistog humora-antički temeljena, renesansno inpreretirana -događaji iz svakodnevnog života-zapletena radnja- obični ljudi u nedoličnim situacijama-zabavljajući poučava-tema: ljubav s peripetijama, intrige-prerušavanje, prepoznavanje-neke renesansne stvarnosti- nastavnik, komični ljubavnik

5

Page 6: Renesansa (2)

COMMEDIA DELL' ARTE- komedija umijeća-nastala u Italiji u 16. st-polazi od kratkog nacrta jednostavnog sadržaja-glumci improviziraju,pokazuju svoje umijeće pjevanja, plesa, akrobacije, mimike-tipizirani likovi: Arlekin, Pantalone, Kapetan

Soneti-154 soneta-3 katrena i 1 distih-ritmička shema- katreni nose svoju rimuababcdcdefefggShakespearov/Shakesperijanski/Elizabetinski- najviše soneta upućeno nepoznatom prijatelju ( najvjerojatnije W.H. – mladi grof)

18. sonet -prirodne pojave-suprotstavlja ljepotu i vrijednost ljubavi-ljepota ljetnog cvijeća-svibanjsko cvijeće-zlatni sjaj sunca-ljeto(god.doba) – vječno ljeto ( život)-ljepotapjesnička slavaprolaznostvječnost prirodne ljepote prolaze,ali vječno ljeto neće uvenut; pjesnička slava-čitajući stihove stihovi žive

116. sonet-oluja-nedaćeljubav-svjetioniklađe-parruža-nešto lijepo,srp ih uništava- vremenom ljubav očvrsne

123. sonetSonet o Crnoj Gospi-Petrarca slično-opisuje ženski lik,svaki motiv detaljno opisan različito-ističe Gospine mane, nije savršena, ali bez obzira niti 1 nije joj ravna-Shakespeare paradira petrarkističku poeziju, ali ne umanjuje doživljaj

6

Page 7: Renesansa (2)

Renesansa u Hrvatskoj-Turci: Dalmacija-Mletačkauspješna renesansa zbog Talijana Dubrovačka RepublikaBanska Hrvatska-Habsburška- gotovo ni nema djela-antika,tal. humanizam, renesansa,srednji vijek, usmena književnost teme-epika-ep,pustolovni spjev-lirika-petrarkistička,satirična,anakreontska, pastirska-drama- komedija(učena) i tragedije(antička)

Marko Marulić-Turci pustoše-Split- iz ugledne plemićke obitelji-latinist-kratko bio na Šolti-nudi štivo na hrv.jezikuotac književnosti

Molitva suprotiva Turkom-moli Boga za pomoć protiv Turaka- domoljublje na hrvatskom- epska pjesma pisana po uzoru na psalme

-pjesma ima 3 dijela: 1. POBOŽNI2. DOMOLJUBNI3. OSOBNI

Judita-1501. god- tiskana 22.4.1521. - Biblijsko-vergilijanski ep, 6 pjevanja, stih dvostruko rimovani dvanaesterac-na početku 2 prozna priloga-opjevava Knjigu O Juditi (SZ)- Judita židovska udovica koja je ubila asirskog vojskovođu Holoferna, spašava svoj grad-Marulić ulijeva vjeru i nadu u mogućnost otpora i spasa od Turaka-2 tradicije-antička i vergilijanska-poetološka načela; elementi srednjovjekovne i glagoljaške tradicije-kršćanski svjetonazor, biblijska tema-formalne sastavnice epa: književni postupci,opis junaka,dinamično pripovijedanje,

epske digresije,linearna kompozicija-vergilijanski ep- simetrična i harmonična kompozicija - opisi i poredbe - pjesničke slike - uzor Vergilije-obilježava početak hrv. umjetniče književnosti-posvećena don Dujmu Balistriliću-hrv. srednjovjekovni pjesnici- ZAČINJAVCI – uzima od njih stih

1. prozni prilog-prepričava priču2. prozni prilog- ističe posvetu Dujmu i svoju namjeru pisanja - ''kuhar''-''gozba'' – domaće štivo za Hrvate

7

Page 8: Renesansa (2)

-nakon priloga najava što se događa u kojem pjevanju ( 6 pjevanja/libara) 1. vojskovođa Holofern po naredbi Nabukodonosora ide u Betuliju2. Holofern potjerao Akilara3. Akilar gradu zatvorio vodu,Judita uporila narod da ne odustane4. Judita sa sluškinjom odlazi u tabor,Juditino uređivanje5. Judita pozvana na večeru,Holofern pijan,Judita odsjekla i uzela

Holofernovu glavu ( opis vojske- aludira se na Tursku)6. glavu pokazali protivnicima,pobjeda Betuljana,Judita živi još 105 god

-građa iz Biblije-slijedi biblijsku priču s pjesničkim ukrasima-Marulić uvodi suvremene motive (splitski krajolik)-vojska po uzoru na tursku-Juditino kićenjaPetrarca-vođen domoljubljem i želi ga potaknuti- mali narod vjerom može pobijediti veliku silu-invokacija-zaziva kršćanskog Boga -moli za snagu -ističe Božju svetost -govori o temi-hrvatski jezik-temelj hrvatske književnosti, Marulićotac književnosti-neumjerenost je grijeh-Juditu vodi domoljublje

Tradicije: - kršćanska-obraćanje Bogu - antička- preuzima način pisanja od Vergilija - srednjovjekovna – začinjavci

-dvostruko rimovani dvanaesterac………………6. a………………..12.b…………………a…………………b…………………b…………………c…………………b…………………c

JUDITINO KIĆENJE:-skinula crninu-opisano petrarkistički-nakit i zlatni prsten,ogrlice,cvjetići,vrpce,rubini,safiri-kosa zlatna u krunu na glavi ispletena-detaljno svaki dio tijela

HOLOFERNOVA VOJSKA:-aludira na tursku- ''od kopita se zelja trese,trava ne raste''-''gladan prasac bježi kada oni idu,magla se diže,voda se povlači''-''požari''

8

Page 9: Renesansa (2)

Petrarkistička lirika (ljubavna lirika)-sve faze ljubavnog zavođenja, udvaranje,izjave ljubavi,molbe da ljubav bude uzvraćena, duhovna i tjelesna ljepota(vila,diklica), -motivi:ljubav na 1. pogled, zlatokosa žena, bol i gorčina zbog ljubavi,proljeće,zora

-hrvatski petrarkisti – 1.generacija -dubrovački pjesnici skupljeni u Zborniku Nikše Ranjine(najstariji lirski zbornik hrv.srednjovjekovne lirike) 1507. –pjesme poznatih i nepoznatih autora-dvostruko rimovani 12-erac

-2. generacija-Dubrovnik i Dalmacija-preuzimaju stih i uvode druge (osmerac, deseterac)-proširili teme

Šiško Menčetić-umro od kuge- 1.generacija-najviše pjesama u Zborniku-tema:ljepota,ljubav-uzor: PetrarcaBlaženi čas i hip-pjesma

Džore Držić-Dubrovnik-stric M.Držića-dio Zbornika-pisao i dramske ekloge-idilično pastoralna knjiž. vrsta u dijeloškom obliku, Radmio i Ljubmir-začetnik pastoralne eklogne književnostiGrem si grem-akrostih-prva slova u stihovima daju neko imeDraža je od zlata-metafore i usporedbe svakog detalja ženske ljepote

- ''ima rusi kosi jakno zlate žice''-lijepa plava duga kosa- ''rajsko nju lice''- lijepo lice poput rumene ruže- ''crna dva vlasa,vrh oči uzvita''-obrve- ''zvijezde koje svijetle'' – oči- usporedba s anđelom- rumene tanke usne- zubi kao biseri- grlo bistro,bijeli vrat

Hanibal Lucić-Hvar-pjesnik 2.generacije-napisao ljubavni kanconijer Pisni ljuvene, 22 pjesme u kojima se pjeva o neuzvraćenoj ljubavi-kombinira Petrarcu i narodnu tradiciju

9

Page 10: Renesansa (2)

-Jur nijedna na svit vila-tema:ženska ljepota i njeno djelovanje na pjesnika - opisuje ženu po detaljima

usporedba/metafora djelovanjekosaobrve,očiliceusta,zubi

grlo,vrat

grudi

prsti

stas

kruna od kosice zlatnacrne oči, crne i tanke obrvelijepa ružarumene usne,koralj drobni, gusti zubići kao biseribijel i gladak

bijeli poput snijega ili mlijeka

tanki,bijeli,obli,dugi,ravni,prosti,kosti od slonovačekada hoda kao da pleše, nije ohola

radosttuga,ali prima veseljepomladila gaglas s nebesa

sreća,blaženstvo,sladak životžalost jer nema veće slatkostisvatko bi mislio da su dragocjenisvi žele biti poput nje

KOMPOZICIJA:-10 strofa8 stihova-stih osmerac-iz narodne tradicije-jedan dio ženske ljepote jedna strofa-refren:na početku i kraju -u inverziji se ponavljaju 2 stiha-svaka strofa-mala zaokružena cjelina (kada se zbroje savršen sklad i harmonija)-antologijska-tumači renesansnu poetiku stvaranja lirske pjesme-kako treba izgledati pjesma (savršeni detalji ukomponirani u 1 cjelinu)-ljepota žene-zbir jednako vrijednih i u sebe zatvorenih cjelina- tako je lijepa i renesansna pjesmazbroj jednako vrijednih i lijepih dijelova simetrično i harmonično raspoređenih u 1 veću cjelinu

Robinja-prva svjetovna drama na hrvatskom jeziku-drama u činovima-antički utjecaj-suvremena tematika-robinja—gusariturska zarobljeništva -mj. radnje: Dubrovnik-suvremeni prostor-antička kompozicija- 3 čina + prolog zaplet radnje, napetost,psihički izgrađeni likovi-Robinja-kći bana Vlaska -gusari ju odveli u roblje i žele je prodati-Derenčin-vrsni junak - udvarao se Robinji,a ona ga odbijala - Robinja ga ne prepoznaje, ali on nju da - pred Robinjom skriva pravi identitet - dogovara se s Robinjom da se ona uda za Derenčina

-otkupnina: 3 000 zlatnih dukata-statična radnja-duge replike među likovima,prošlost saznajemo iz monologa- ne odvija se na pozornici

10

Page 11: Renesansa (2)

-čin prepoznavanja: -ne odvija se na pozornici, saznajemo iz razgovora sluškinja ( Mara, Pera,Anica)-naturalistički element-odnosi se na pitanje nevinosti Robinje-kraj: knez Dubrovačke Republike čestita mladom paru, završava se zahvalom para gradu Dubrovniku jer su tu našli sreću-domoljubni i nacionalni elementi

Mavro Vetranović-2. generacija-Dubrovnik-1. polovica 16.st. -pravim imenom Nikola-zaredio se i postao Mavro-svećenik benediktinac-Mljet,Lokrum, Jakov na Višnjici-samostani-najplodniji lirik hrv.renesanse-mladenačka ljubavna poezija-nije sačuvana -religijsko-refleksivna -moralno-političkaMoja plavca (Moj brod)-brod-čovjek,plovidba-život,uzburkano more-nedaće alegorija-uzor na antiku-traži čvrstinu-čvrstina(snaga-kormilar)-tijekom života nedaće su mu maknule volju-refleksivno-moralna

Piligrim-autobiografsko-alegorijski ep-po uzoru na Dantea- prikazuje put očišćenja na ovom svijetu-fantastični motivi-zamršena alegorija

drame: Orfeo-pastirske ekloge Historija od Dijane-maskerate (fašničke igre)- crkvena prikazanja : Posvetilište Abramovo, Suzana čista, Kako braća prodaše Jozefa, Od poruda Jezusova

Pjesanca Marinu Držiću upomoć-pojava Držića- narod ga optužio da je opkrao Vetranovića-u ovoj pjesanca brani Držića- neka ljudi uživaju u stvaralaštvu

Pjesanca u pomoć poetam-pjesma koja zagovara slobodu stvaranja u renesansi-Vetranović poete uspoređuje sa slikarima (boje) i lončarima (glina) ljudske vještine-za pjesništvo treba sloboda

Posvetilište Abramovo-crkvena prikazanja-teme iz Biblije-Abraham-praotac

11

Page 12: Renesansa (2)

-Sara- žena mu, s njom nema dijete kasnije Izak-likovi puni emocija-napetost se postiže dijalozima

Sara traži ubrus, ne može ga naći nervoza Abraham ide- Sara u strahu, ide i Izak- Sara se brine- Abraham i Izak

ohrabruju i umiruju i sebe i Saru-Sara iskazuje najviše emocija ( brižnost, napetost, smirenje)-psihološka karakterizacija-imaju emociju,stavove

Brne Karnarutić-Zadar-kapetan, u mletačkoj vojsci- iz plemićke obitelji

Piram i Tizba-obradio Ovidijevu metamorfozu (petrarkistički)Vazetje Sigeta grada-povijesni ep, 1584.- pogibelj Nikole Šubića Zrinskog-opisuje sigetsku bitku-sigetska tema-on ju prvi obrađuje, kasnije će u baroku

Petar Zrinski –Adrijanskoga mora sirena Vitezović – Odjeljenje sigetsko

-građa iz kronike FERENCA ČRNKA-on je tajnik Nikole Zrinskog-kronologija tragičnih događaja od početka opsade do pogibelji branitelja Siska-kompozicijom i stilom slijedi Vergilija-epski je spjev objektivan-ima kršćansko moralističko tumačenje- pogibeljkazna za grijehe-dvostruko rimovani 12-erac-ep ima 4 dijela

1. dio POSVETA-posvećen sinu sigetskog branitelja J.Zrinskom-predstavljanje,detaljan opis gl.sudionika događaja (sultan Sulejman i N.Š.Zrinski)-detalji o turskoj vojsci2. dio-o pripremama turske vojske- u Siget dolaze glasovi o pripremama Turaka- N. Zrinski spema obranu3. dio-pripovijedanje o tijeku sigetske bitke-monolozi i dijalozi junaka, Nikolini govori vojsci (Nikola-hrabar junak,rodoljub,kršćanin)-prisega Nikoline vojske- borit će se do smrti1.bitka- Hrvati se hrabro bore, Turci mnogobrojniji4. dio-sultan umire-novi vojskovođa Mehmed-paša Sokolović-Turci provaljuju u grad-borba prsa o prsa-posljednja bitka- Zrinski umire

12

Page 13: Renesansa (2)

Petar Hektorović-pjesnik,filozof, 1. hrvatski folklorist-svestran- pravi renesansi čovjek-zapisivač pjesama, Hvar-graditelj- cijeli život gradio Tvrdalj-dvorac-utvrda, projektirao, nadzirao gradnju, kulturni i arhitektonski spomenik

Ribanje i ribarsko prigovaranje-1556.-pjevana poslanica prijatelju Jeronimu Bartučeviću (ugledan Hvaranin, pjesnik i znanstvenik)-opis trodnevnog stvarnog putovanja-protagonist Hektorović- ide na putovanje- uz njega Paskoje Debelja i Nikola Zet hvarski ribari-put od Starog Grada na Hvaru do Nečujma na Šolti i nazad-1684 stiha, većinom dvostruko rimovani 12-erci i stih narodnog stiha u umetnutim pjesmama1. dan-nakon uvodne poslanice Hektorović opisuje Tvrdalj i pripreme za putovanje, ribolov-susret s težacima-večera, opis narodnih jela2. dan-Paskojevo i Nikolino bugarenje, ispjevali 2 bugarštice, Nečujam- pohvala Maruliću-poslanica u stihu,poslanica Splitu-završetak pjevanja i pripijevanje uz pitanja i odgovore3. dan-kreću natrag-divljenje krajolika kojim prolaze, ''divljenje baštini''-dive se Hrvatskoj- mudre misli iz kojih iščitavamo Hektorevićevu lektiru i svjetonazor, moralno kršćansku poučnost i filozofičnost-susreću se s galijom-opisuju je-na kraju opisuju Tvrdalj i dive mu se- vjerske propovjedi, 10 zapovjedi i Amen

-na završetku završno obraćanje Bartučeviću- daje mu to djelo kao ljudski i božanski, vječni dar umjesto prozirnog ribarskog ulova

ŽANROVSKO ODREĐENJE:-ne može se odrediti-epistola-poslanica-ekloga-ljepota prirode-opis-idilični spjev-sve je savršeno-stihovni putopis

-stvarni likovi-pjesnički opis mora i ribarenja-faktografske pojedinosti vezane uz predmete, krajolike i lokalitete

13

Page 14: Renesansa (2)

-usmeno stvaralaštvo- unio pjesme koje pjevaju Nikola i Paskoje- 3 počasnice, zdravice ,,Naš gospodin poljem jizdi'' '' Majka mu je lipo ime dala '' '' Lipo ti je brajo pogledati ''-2 bugarštice-baladični ugođaj -najstarije potpuno zapisane pjesme -dugi stih, pripovjedne ''O Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu'' –pjeva Paskoje ''O Radosavu Siverincu'' – pjeva Nikola-u dodatku djela notni zapisi-jezik je hrvatska čakavština-izraz jednostavan-bogat rječnik-navodi različite vrste riba-nabraja predmete, sprave, pomagala za ribarenje, niže različite biljke, ističe lokalitete, nabraja toponime- nazivi mjesta i opisuje prirodne pojave

P.Zoranić: Planine-vila Milost-vodič-opis sedmodnevna putovanja hrvatskim krajevima-traži lijek protiv nesretne ljubavi-gl.lik pastir Zoran-na ulazu u Vražja vrata-stihovi kao kod Dantea-uzor-prema Ovidijevim metamorfozama-pastirski roman- uzor J.Sanazzaro : Arcadia-realistički uvodi motiv turske opasnostiTužaljka Marula pastira-po Maruliću -vila Dejanira (Dinara) –njena kći Krka-zahvaljujući vilinskoj čaroliji izliječio se -shvatio je da je bio u zabludi, treba govoriti o božanskoj pravdi, a ne samo o ljubavi-Istina i biskup Divinić su pokazali istinu pastiru-pastir se umorio u usuo u Perivoju od Slave-ukazale su mu se Latinka(rim i tal knjiž.), Grkinja (grčka), Koldejka (babilonska)imaju zlatne jabuke u krilima-puno djela na narodnom jeziku-vila Hrvatice-hrvatska knjiž.- zelene jabuke. 3 djela- Planine,Ljubveni lav, Vilenica-Planine- 1. hrvatski roman, ali taj roman je pisan i u strofi i stihovima-Zoranić govori kako je hrv. jezik lijep i da je problem što pisci pišu na drugim jezicima-24 poglavlja-gl.lik- pripovjedač-put u planine-zbog ljubavi-alegorijsko putovanje- čovjek na kraju dođe do istine-domoljublje- nekoliko elemenata-slavi zavičaj (Velebit, Dinara, Šibenik, Zadar, Nin, Zaton, Krk)-mitološka bića-ukazuje na potrebu pisanja na hrv. jeziku-ukazuje na baštinu-zavičaj i domovina-govori kao čovjek o opasnosti koju siju Turci-odriče se zemaljske ljubavi i prihvaća duhovnu

14

Page 15: Renesansa (2)

Mikša Pelegrinović-Hvar-pokladna pjesma : Jeđupka ( Ciganka )-problem autorstva:-svi su smatrali da je autor Andrija Čubranović Zlatar ( ne zna se je li živio)-maskerata-2.pol. 16.st. – pokladno vrijeme -izvodile se na javnim mjestima -autori se sakriju ispod maske i govore sve što misle -drugačiji ritam i intonacije -obogaćen leksik (rječnik) -pisali ih i Marulić i Vetranović-cingareska-podvrsta maskerate-gl. lik u Jeđupki je ciganka-sastoji se od 6 dijelova (sreća)-svaka sreća posvećena je jednoj gospođi-ciganka gata gospođama

Marin Držić-svećenik pučanin-život M. Držića sazdan je na sukobima

bogatstva i siromaštva- bio željan znanja, a bio je siromašan domovine i inozemstva-književni talent sputan navikama sredine želje za mirom i pustolovinom politike i književnosti-bistar politički um sputan anonimnošću i svećeničkim

statusom-književni rad prepun proturječnosti -sudar tradicionalnosti i inovacije -domaćih i stranih elemenata -fikcije i zbilje -komičnog i tragičnog-rođen 1508. u Dubrovniku,obitelj trgovaca-nadimak VIDRA-zbog čestog boravka u Rijeci Dubrovačkoj -zbog sličnosti s lukavom zvijeri-priprema urotu dubrovačkoj gospodito je pseudonim-studij Siena-1541. – izabran za rektora sienskog studentskog doma Dominus Marinus Rangeus-u Italiji se upoznao s gibanjima u suvremenoj literaturi-plautovska komedija-u Dundu Maroja unio je duh renesansnog Dubrovnika-sve prilagođava našem auditoriju-njegova djela razumljiva svima-izruguje se sredini dubrovačke aristokracije-šale na račun sugrađana-u predstavama ismijavanje bogataša- onemogućeno stvaranje novih dijela-putovao s grofom Rogendorfom-krajem 40-tih god. 15.st. stalno je u Dubrovniku- najviše stvara-književnost se nadzire- predstave u određeno doba godine (poklade, pirovi),dopuštenje vlasti-politički pritisak na literaturu-osjeća revolt koji kasnije pokazuje- od 1550. sve se neprekidno izvodi

15

Page 16: Renesansa (2)

-vlasti se nekim protive (tragedije Hekube- aristokratski režim u Dubrovniku)-komedije: Novela od Stanca, Tirena, Skup, Grižula(Plakir), Džuho Crpeta, Mande, Arkulin, Dundo Maroje-1560. –Držić opet odlazi u Italiju -nagovara firentinskog vojvodu Cosima Medicija da sruši vlastelinsku upravu u Dubrovniku -piše urotnička pisma- otkrivena 4 st. kasnije

-urotnički plan-opisuje političko stanje-nagovara grofa da u Dubrovniku napravi prevrat- Držić želi da se umjesto aristokratske vlade uvede vlada sastavljena od plemića građana i predstavnika stranaca

-umro u Veneciji 1567. – pokopan u kripti crkve San Zanipalo-komedije tiskane u 19.st.-kod nas oštećena Dundo Maroje

Pometov monolog-simbolizira suvremena renesansna shvaćanja-jedan od najznačajnijih likova-renesansno shvaćanje zasniva se na stavu prema dvjema kategorijama filozofskih misli FORTUNA (sreća) i VIRTA (vrlina)

FORTUNA (sreća)-Pomet ju naziva srjeća, dobra srjeća, fortuna, spominje ju, hvali ili proklinje-sreća-ukupnost povoljnih okolnosti koja dolazi onom koji upravlja njome i zna ju okrenuti u svoju korist-suprotstavlja se ljudskim težnjama koje savladava onaj koji ima VRLINU-Držić slijedi renesansne filozofe- čovjek u središtu svemira inteligencijom i vrlinama, mudrošću i domišljatosti savladava fortunu i dobiva ju u svoju korist VIRTA (vrlina)-''trijeba se biti vjertuozu tko hoće renjat na svijetu'' tko hoće vladati mora biti pun vrlina-fortunu i virtu treba milovati jer su one žene

Novela od Stanca-novela znači šala šala sa Stancem-kratka jednočinka u stihu-radnja Dubrovnik-vrijeme poklada-noćni život mladih u Dubrovniku-7 prizora,naglo započinje radnja- 3 mladića,Stanac čeka kraj fontane, traži prenoćište, Dubrovčani ne vole strance, Dživo, Vlaho i Miho se žele pošalit sa Stancem, Dživo prerušen u trgovca, saznaje da Stanac ima mladu ženu i ne može joj udovoljit jer je star-Dživo kaže da se on pomladio pomoću vila- Stanca okupile maškare, odrezali mu bradu, obojili ga-suprotnosti starost mladost selograd-nema grubog sarkazma-dvostruko rimovani 12-erci-ponavljanje riječi starost i mladost

16

Page 17: Renesansa (2)

Dundo Maroje-izvodile glumačke družine-Pomet družina, Garzarija, Njarnjas družina-likovi iz svakodnevnice-dubrovački jezik-aktualna problematika i dubrovačke sociološke negativnosti (neka djela zabranjivana)-u vijećnici ga praizvela Pomet družina 1551.-2 prologa

1. PROLOG DUGOG NOSA-on je negromant (čarobnjak)-govori o putovanjima po imaginarnim utopijskim mjestima (''Indija'', '' Velicije '')-intertekstualni odnos s onodobnim djelima (Thomas Moor,Utopija;Erazmo Rotterdamski, Pohvala ludosti+ aluzije na Ovidija, Tibula,Machiavellija=manirizam)-najava radnje, komedija mirakul- novost renesansnog teatra -dugi nos- groteska, izobličavanje –Rableus-prikrivena alegorija-indirektno kritiziranje javnosti-spominje Pometa-Negromant otkriva SEKRET-istinu o dvojnosti svjetova i ljudiantitetičnost, spoj fikcije i zbilje MANIRIZAM-ljudi nahvao (zli), nazbilj (dobri)- prikrivena ironija- ljudi nazbilj vlastela, nahvao glumci vlastela-teatar u teatru-manirizam

2. PROLOG-spominje glumačke družine-o radnji-o taštini, licemjerju – suvremena tematika- aktualnost-eruditna komedija-scena-mali krug- renesansna perspektiva-radnja,mjesto,vrijeme-5 činova, proza, tipični likovi- nema zadnjeg čina- napisao ga Mihovil Kombol-likovi- postavljeni u kontrastne odnose-starost<->mladost -onomastički karakterizirani- imeosobina (Maro-amaro,gorak; Popiva- voli

popiti i pjevati - različito motivirani (ljubav,novac,politika,filozofija)Dundo Maroje-škrtac, domišljat, donosi starinskoMaro- predstavnik mladeži, naivan, 3 godine u Rimu, 5000 dukataLaura-antipetrarkizam, MandaPopiva- kao Pomet, ali bez moralaPomet- središnji lik iako se djelo zove Dundo Maroje -prilagodljiv, lupež, nositelj Držićeve poruke - zna pobijediti fortunu, čovjek nazbilj - ''Fortuna je žena pa je treba tuči i krotiti'' Pomet- po uzoru na Machiavellija -odlučnost, inteligencija -omogućava sreću (sreća, vrlina, razum) - na kraju dolazi do novca i položaja- oblači odoru, kolojnu i mač- politička aluzija- podjela vlasti između vlastele i puka -simpatizira Petrunjelu

17

Page 18: Renesansa (2)

Pera-uzela 300 dukata, preobukla se u muškarca -jedini afirmira ljubav- Držić- ljubav kao antipetrarkizam Ugo- Nijemac, bogat, pijanac- autobiografizam Ugo=grof. Rogendorf -ironija prema vlasteli, simpatija prema pučanima-antiteza-najava slijedeće epohe-ludost-razboritost ; škrtost-rasipnost

18