RANARENESANSA

Povijest umjetnosti 1prof. Mato Jurkovi

Sveuilite Sjever

Tomislav MraviiMED

novo doba,

drukije od onog prije

UVOD rinascimento (tel. ponovno roenje)

franc. renaissance obnova klasine uenosti, knjievnosti i umjetnosti

15. stoljee (razdoblje na prijelazu iz kasnoga srednjega u rani novi vijek)

Italija - Firenca

podcjenjivali poslijerimsko (srednjivjekovno) doba

teili za antikim uzorima i idealima

kult tijela, kult izuzetnog pojedinca

faze:1. rana

2. visoka

3. kasna

firentinska katedrala

Santa Maria del Fiore

ZATO?

filozofija humanizma u srednjovjekovnim sveuilitima(uporaba antike filozofije i njezino uklapanje u kransku srednjovjekovnu filozofiju te vjera u sposobnost i vrijednost ovjeka)

prouavanje antikih umjetnikih djela

nove tehnike: linearna perspektiva uljno slikarstvo tiskarstvo (u Italiji 1464.)

velika potranja Crkve za umjetnikim radovima mecene pokrovitelji

2u1: umjetnici i intelektualci

Zato italija? Manufakture, trgovina, zemljopisna otkria...

Francesco Petrarca

ZNANSTVENA GEOMETRIJSKA PERSPEKTIVA

temelji se na iluziji da se stvari udaljenije od nas smanjuju

oite toka/toke u kojem se spajaju ortogonale

tipoloki se dijeli na: linearnu (linije se suzuju)

koloristiku (postie se bojama)

ubrzanu (linije koje vode u dubinu skrauju se; esta u manirizmu i baroku)

atmosfersku (dubina se prikazuje veom razrijeenou ozraja; pozadina Mone Lize)

ablju (oite je ispod horizonta)

ptiju (oite je iznad horizonta)

vertikalnu (ono to je u prostoru iza ega, prikazuje se kao da je iznad; egip. slikarstvo)

semantiku (vrednovanje u miljenju, najvaniji lik je najvei; srednjovj. i djeje slikarstvo)

Masaccio: Sveto Trojstvo u

drutvu Djevice, svetog Ivana

evaneliste

i dvoje donatora

LORENZO GHIBERTI

Vratnice Krstionice Sv. Ivana Krstitelja (1401.-1402.)

po uzoru na Andree Pisana gotiki etverolisni oblik

reljef: rtvovanje Izaka

Istone vratnice Krstionice Sv. Ivana Krstitelja (1424.-1452.)

10 polja

linearna perspektiva

stupnjevanje visine reljefa

plitki reljef

> privid dubine

Michelangelo ih naziva Rajska Vrata rtvovanje Izaka

Rajska Vrata >

< detalj

FILLIPO BRUNELESCHI

firentinski kipar i arhitekt

boravio u Rimu

otkrie linearne(geometrijske/znanstvene) perspektive

Dom za siroad (1419.-1424.)

prva renesansna graevina

proelje: natkriveni trijem odreen arkadama

antiki uzori

omjeri u cijelim brojevima

Kupola firentinske katedrale Santa Maria del Fiore (1420.-1436.)

uzori: gotike, rimske, bizantske, perzijske graevine

8 rebara

tanka i lagana: unutranja opna od opeke u obliku riblje kosti

Visina: 35,5 m irina: 140 m

lanterna mala zavrna mramorna kupola

Crkva San Lorenzo

upna crkva obitelji Medici

naglasak na simetriji i pravilnosti

svaki travej glavnog broda dvostruke irine pobonih brodova

Kapela Pazzi (1442.-1465.)

kapela obitelji Pazzi

unutarnja kupola s 12 rebara

cilj: iz longitudinalnog nacrta stvoriti centralni prostor

rondeli s reljefima evanelista od terakote na pandativu sredinje kupole

DONATELLO

Ghibertijev uenik Tabernakul i kip sv. Jurja u Or San Michele (1415.-1417.) plitka nia teite prema naprijed borbena spremnost plitki reljef (schiacciato): ubijanje zmaja

Kip sv. Marka u Or San Michele visina: 3 m stav: jedna noga savijena, druga podrava teinu duboki nabori odjee elementi lijeve strane: vertikalnost i statinost elementi desne strane: dijagonalnost i kinetinost naglasak: realizam oblika i neovisnost tijela

Herodova gozba (1425.)

pozlaeni bronani reljef

centrifugalno kretanje likova

> prozor kroz koji se vidi dio prizora

primjena linearne perspektive

Konjiki spomenik Gattamelate u Padovi (1443.)

uzor: konjaniki kip Marka Aurelija

realistiki prikaz opreme i oklopa

Herodova gozba

Gattamelate

David (1425.-1430.)

junaki bronani kip s djelominom pozlatom

najvjerojatnije prva naga figura u prirodnoj veliini nakon antike

lijevanje metodom izgubljenog voska

lik: adolescent s mekanim ulnim torzom prikazan u apatinoj pozi (spolno sugestivna)

Marija Magdalena (1430.-1450.)

polikromirano i pozlaeno drvo

sumoran i ispaen izraz

djelo Donatellove starosti

Marija Magdalena David

GENTILE DE FABRIANO

Oltarna slika Poklonstvo kraljeva (1423.)

oltarna pala

raskona; elegantni likovi

ukraena zlatnim listiima

prenaseljen prostor

svjetlost izlazi iz Djeteta

MASACCIO

Sveto Trojstvo u drutvu Djevice, svetog Ivana evaneliste i dvoje donatora (1425.)

likovi: odjevena gola tijela po kojima pada odjea

pozadina u duhu Brunelleschijeve perspektive iluzija prostora

trokutasta kompozicija Sv. Trojstva

freska skinuta sa zida

Freske kapele Brancacci (1425.) freska Porezni novi

u suradnji s Masolinom

nezavren projekt

zavrio Filippo LippiSveto Trojstvo

>

Porezni novi

LUCA DELLA ROBBIA

Uskrsnue Kristovo (1442.-1445.)

reljef od terakote preliven glazurom

dojam mramora

tamnoplava pozadina lunete

FRA ANGELICO

Navjetenje (1440.-1445.)

svjetlo mekog sjaja

jednostavnost i prostorna profinjenost kompozicije

ANDREA DEL CASTAGNO

Posljednja veera (1447.)

freska u blagovaonici Sant Apollonia

sluei se perspektivom stvorio prostor

razbijanje simetrije i dramatinosti

prizor uronjen u utnju

detalj - Posljednja veera

MICHELOZZO DI BARTOLOMEO

Palaa Medici-Riccardi (1444.)

prva renesansna palaa

u obliku kvadra

dva kata + potkrovlje (posluga)

sredinje pravokutno dvorite

LEON BATTISTA ALBERTI

Palaa Rucellai (1446.-1451.)

trokatna graevina

tri reda plitkih pilastara imitacija Koloseja

PAOLO UCCELLO

Legenda o hostiji (1468.)

tempera

savladavanje tehnike i pravila perspektive

Bitka kod San Romana (1446.-1451.)

triptih

plastinost likova i konja

odbaeno oruje i oklopi tvore ortogonale perspektivnog plana

tempera i upotreba zlatnih i srebrnih listia

SANDRO BOTTICELLI

La Primavera Proljee (1482.) prikaz Venere u svetom gaju, a Eros joj leti iznad glave brojna tumaenja:

a) alegorija platonske ljubavi dvaju prijatelja

b) alegorija besmrtne duec) slavljenje braka i plodnosti

Roenje Venere (1485.) sredinji lik Venera prostor oko likova otvara se u dubinu voda i nebo stvaraju svijetli i hladni tonalitet naglasak na obrisima likovi lieni teine kao da lebde alegorija podrijetla boanske Venere namjenjena

publici neoplatonistike filozofije

detalj - La Primavera

detalj - Roenje Venere

>La Primavera

>Roenje

Venere

PIERO DELLA FRANCESCA

Bievanje Krista (1460.)

njegovo najpoznatije djelo

tematska i kompozicijska podjela na dva dijela:

a) lijevo: prikaz bievanja

b) desno: komunikacija tri mukarca u suvremenoj odjei

matematika tonost u konstrukciji geometrijske perspektive

Bogorodica na prijestolju sa svecimai Federicom da Montefeltrom (1472.-1474.)

tema Sacra conversazione

Bievanje Krista

Bogorodica

ANDREA MANTEGNA

Sveti Sebastijan (1450.)

tempera na dasci

poznaje ljudsku anatomiju i proporcije

baratanje perspektivom

ZAKLJUAK

realan prikaz likova

privid volumena

kjaroskuro

linearna perspektiva

slobodnostojea skulptura

akt

skladne proporcije

pravilnost i simetrija urbanistikog oblikovanja

IZVORI

Jansonova povijest umjetnostihrvatski prijevod prema 7. amerikom izdanju; Stanek

Likovna umjetnost 3E. Zubek, B.P. Fulir, N. S. us, Z. J. Avmedoski; Alfa

hr.wikipedia.org/wiki/Rana_renesansa (17. prosinca 2014.)

proleksis.lzmk.hr/41443(17. prosinca 2014.)

proleksis.lzmk.hr/43714(17. prosinca 2014.)

hr.wikipedia.org/wiki/Humanizam(17. prosinca 2014.)

HVALA

NA

POZORNOSTI

HVALA NA

POZORNOSTI