View
121
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
2011
Upravljanje logističkim procesima
UPRAVLJANJE LOGISTIČKIM PROCESIMA
2. NAZIV I POJMOVNO ODREĐENJE LOGISTIKE
2.3 „Logistika“ kao aktivnost (praksa) i „logistika“ kao znanost (teorija)
Poslovna logistika je: sustavni pristup upravljanja i kontrole fizičkog tijeka materijalnih
dobara i potrebnih informacija koje poduzeće šalje na tržište i prima s tržišta.
Da bi distribucija to učinkovito obavila, u sebe uključuje slijedeće aktivnosti: naručivanje,
upravljanje skladištem, upravljanje zalihama, manipulaciju robom, vanjski i unutrašnji
transport i informacijski logistički sustav.
Logistika kao teorija iznalazi zakonitosti, a kao praksa potvrđuje ili odbacuje teoretske
spoznaje. Logistika kao znanost (ili teorija) predstavlja temelj za logistiku kao aktivnost
(praksu). Stvar znanosti je izmisliti novo, stvar tehnike je izgraditi novo, a stvar prakse je
testirati i primijeniti novo. Teorija ima smisla samo ako se uspješno primjeni u praksi.
2.4 Karakteristike i struktura logističkih sustava
Slika 1: Grafički prikaz tipičnog fizičko-distribucijskog tijeka robe
2
3. LOGISTIČKI ČIMBENICI USPJEŠNOSTI PODUZEĆA
Najznačajniji logistički činitelji dinamičke optimalizacije i uspješnosti poslovanja
suvremenog logistički upravljanog poduzeća mogu se sistematizirati u dvije skupine, kao:
logistički unutarnji činitelji i logistički vanjski činitelji.
3.1 Logistički unutarnji čimbenici u funkciji dinamičke optimalizacije suvremenog
poduzeća
U skupinu logističkih unutarnjim pripadaju: logistički strategijski ciljevi, logistička
tehnologija, logistički ljudski potencijali, logistički informacijsko-komunikacijski sustav,
logistička organizacijska kultura i ostali logistički čimbenici.
3.1.1 Logistički strategijski ciljevi
Logistički strategijski ciljevi su osnova za poduzetničko razmišljanje i ponašanje
menadžmenta, pa time i nezaobilazan čimbenik dinamičke optimalizacije poslovanja
suvremenog poduzeća. Logistika zato treba biti do upravljačkog sustava poduzeća, koji
upravlja količinama, vremenom i mjestima u transformacijskom procesu poduzeća. Kao
presječena funkcija, koja prožima sve druge funkcije poduzeća, treba biti ciljno zasnovana, te
podupirati ciljno djelovanje svih funkcija poduzeća, težeći sinergizmu njihova djelovanja i
fleksibilnosti poslovanja cjelokupnog poduzeća.
3.1.2 Logistička tehnologija
Logistička tehnologija, kao skup znanja, vještina i stručnosti sjedinjavanja ljudskih
potencijala i tehničkih sredstava u procesima prostorno-vremenske transformacije dobara,
energije, informacija i znanja, vrlo je značajan čimbenik dinamičke optimalizacije
suvremenog poduzeća. Ona determinira ljudske potencijale, materijalne i informacijske
resurse, kao i organizacijsku struktura, koja u suvremenim uvjetima dinamičnog okružja treba
biti fleksibilna i adaptibilna da bi omogućavala uspješno ostvarivanje ciljeva poduzeća.
3.1.3 Logistički ljudski potencijali
Fleksibilnost se ostvaruje logističkim procesima, pa logistički ljudski potencijali postaju
osnovni kapital, izvor snage i uspješnosti suvremenog poduzeća.
Razumljivim prikazivanjem ciljeva poduzeća i usklađivanjem njihovih individualnih ciljeva i
interesa sa strategijom i ciljevima poduzeća, komuniciranjem i motiviranjem, postižu se
značajni uspjesi, pogotovo u logistici kao radno-intenzivnoj funkciji. Kako je iskoristivost
ljudskih potencijala interesno orijentirana, zadovoljstvo na radu pozitivno utječe na
učinkovitost samog logističkog sustava pa tako i poduzeća.
3
3.1.4 Logistički informacijsko-komunikacijski sustav
Informacije o potrebama, zahtjevima i željama korisnika proizvoda i usluga polazna su
osnova za upravljanje logistikom u pravcu stvaranja dodatne vrijednosti proizvoda i usluga za
korisnika. U procesu poslovnog upravljanja logistika ima ulogu skupljača i distributera
podataka i informacija potrebnih za efektivno i efikasno odvijanje same logistike, ali i ostalih
funkcija suvremenog poduzeća.
3.1.5 Logistika organizacijska kultura
Ona je utkana u sve aktivnosti poduzeća. Organizacijska kultura utječe na formuliranje ciljeva
poduzeća, a i podloga je za njihovo ostvarivanje. Organizacijska kultura je posebno značajna
za efikasno odvijanje logističkih procesa koji prožimaju sve aktivnosti poduzeća i koji
razvijaju pretežite socijalne veze u poduzeću.
3.1.6 Ostali logistički čimbenici
U uvjetima ubrzanog tehnološkog razvoja, kada informacija postaje glavna supstanca
proizvoda/usluge i kada je informacijska tehnologija jednako rentabilna u velikim i malim
poduzećima, obrađene logističke varijable postaju presudne za dinamičku optimalizaciju i
uspješnost poslovanja svakog konkretnog suvremenog poduzeća.
3.2 Logistički vanjski čimbenici u funkciji dinamičke optimalizacije suvremenog
poduzeća
3.2.1 Gospodarski uvjeti okružja
Najznačajniji utjecaji na poslovanje poduzeća kao ekonomskog sustava dolaze upravo iz
gospodarskog okružja i to kao prilike ili prijetnje koje menadžment treba iskoristiti ili izbjeći
njihov utjecaj prilikom upravljanja dinamičkom optimalizacijom suvremenog poduzeća.
Poduzeće spada u tzv. relativno otvorene sustave. Ono s okružjem razmjenjuje ulazne
sadržaje i rezultate poslovanja. U njega ulaze iz okružja materijal, energija, informacije,
znanje i dr., a ono okružju predaje proizvode i usluge, kao rezultate svoga poslovanja.
3.2.2 Znanstveno-tehnološki uvjeti okružja
Razvoj logističke znanosti i logističke tehnologije rezultira mogućnostima povećanja
proizvodnosti resursa poduzeća, povećanja raznolikosti proizvoda i usluga, poboljšanja
standarda življenja i povećanja slobodnog vremena.
4
3.2.3 Sociokulturni uvjeti okružja
Sociokulturni uvjeti okružja polazni su element logističke koncepcije, usmjerene na
zadovoljavanje korisničkih potreba. Oni su sastavljeni od stavova, želja, očekivanja, stupnjeva
inteligencije i obrazovanja, vjerovanja i običaja ljudi u određenoj sredini ili društvu.
3.2.4 Institucionalni uvjeti okružja
Institucionalni okviri, koji su zadani distribucijom političke moći i pravnim normama,
definiraju opće zakonske okvire za osnivanje, funkcioniranje i prestanak rada poduzeća.
Država zapravo utječe na sva poduzeća i sve aspekte života. U pogledu poduzeća, ona djeluje
u dvije glavne uloge: promiče i ograničava gospodarske aktivnosti. Postoji relativno malo
stvari koje menadžment može učiniti, a da nisu u svezi sa zakonom ili pak pod izrazitim
nadzorom zakona.
3.2.5 Ostali logistički činitelji
Navedeni vanjski logistički činitelji svakako nisu jedini koje menadžment treba koristiti u
funkciji postizanja dinamičke optimalizacije i uspješnosti poslovanja suvremenog poduzeća.
To su opći činitelji koji u odgovarajućoj mjeri djeluju na sva poduzeća. Svako pojedino
poduzeće je, međutim, pod utjecajem i specifičnih vanjskih činitelja, kao što su: konkurenti,
dioničari, sindikati i sl.
5
4. OPSKRBNI LANAC
4.1 Upravljanje opskrbnim lancem
Upravljanje opskrbnim lancem (SCM) je proces planiranja, implementiranja i kontroliranja
postupaka unutar opskrbnog lanca na najučinkovitiji mogući način. Upravljanje opskrbnim
lancem obuhvaća sva kretanja i skladištenja sirovina, inventara u obradi i završnih proizvoda
od točke porijekla do krajnjih potrošača.
4.2 Problemi koji se pojavljuju prilikom upravljanja opskrbnim lancem
Upravljanje opskrbnim lancem mora razmatrati slijedeće probleme:
1. Konfiguraciju distributivne mreže: broj i lokacije dobavljača, proizvodne pogone,
distribucijske centre, skladišta i klijente.
2. Distribucijsku strategiju: centraliziranu protiv decentralizirane, izravnu otpremu,
među-pristajanja, strategije „povuci – gurni“, logistiku trećih strana.
3. Informiranje: integrirati sisteme i procese unutar opskrbnog lanca radi distribucije
vrijednih informacija uključujući signale potražnje, predviđanja, inventar i transport
itd.
4. Upravljanje inventarom: količina i lokacija inventara uključujući sirovine, materijale u
obradi i završne proizvode.
5. Tijek gotovine: dogovaranje uvjeta plaćanja i metodologije razmjene financijskih
dobara između sudionika opskrbnog lanca.
4.3. Aktivnosti/funkcije
Aktivnosti opskrbnog lanca mogu se grupirati u strateške, taktičke i operativne razine
4.3.1 Strateške funkcije
U strateške funkcije ubrajaju se:
Optimiziranje strateške mreže, uključujući broj, lokacije i veličine skladišta,
distribucijske centre i pogone;
6
Strateška partnerstva sa dobavljačima, distributerima i potrošačima, kreiranje
komunikacijskih kanala za kritička unapređenja informacija i operacija kao što su
međustajanja, direktne otpreme i logistika treće strane;
Koordinacija izrade proizvoda kako bi se novi i postojeći proizvodi mogli optimalno
integrirati u opskrbni lanac i management pakiranja;
IT infrastruktura radi podrške operacijama unutar opskrbnog lanca;
Gdje proizvoditi, što proizvoditi ili kupiti odluke;
Poravnati ukupnu strategiju sa strategijom nabave.
4.3.2 Taktičke funkcije
U taktičke funkcije ubrajaju se:
Ugovori sa dobavljačima i ostale odluke vezane za nabavku;
Odluke vezane za proizvodnju, uključujući one koje se odnose na definicije ugovora,
lokacija, rasporeda i procesa planiranja;
Odluke vezane za inventar kao što su količina, lokacija i kvaliteta inventara;
Transportna strategija, uključujući učestalost, rute i ugovaranje;
Povezivanje svih aktivnosti radi odupiranja konkurenciji i implementiranje
najučinkovitijih postupaka u cijelom poduzeću;
Završna plaćanja.
4.3.3 Operativne funkcije
U operativne funkcije ubrajaju se:
Dnevna proizvodnja i planiranje distribucije uključujući sve dijelove opskrbnog lanca:
Dogovaranje rasporeda proizvodnje za svaki pogon u opskrbnom lancu (minuta za
minutom);
Planiranje i predviđanje potražnje, koordiniranje predviđanja potražnje za sve
potrošače i dijeljenje informacija sa dobavljačima;
Planiranje nabave uključujući trenutno stanje inventara i predviđanja potražnje u
suradnji s dobavljačima;
Aktivnosti zaprimanja, uključujući transport od dobavljača i zaprimanje inventara;
Proizvodne aktivnosti, uključujući potrošnju materijala i tijek finalnih proizvoda;
Aktivnosti otpreme, uključujući sve završne aktivnosti i otpremu klijentima;
Obećavanje narudžbi, zaračunavanje svih prekida u opskrbnim lancima, uključujući
sve dobavljače, proizvodne pogone, distribucijske centre i ostale klijente.
7
4.6. Povezivanje komponenti upravljanja opskrbnim lancem
Upravljačke komponente SCM-a
Lambert i Cooper (2000) definirali su slijedeće komponente:
Planiranje i kontrola
Radna struktura
Organizacijska struktura
Struktura tokova proizvoda
Struktura tokova informacija
Menadžerske metode
Struktura snage i rukovodstva
Struktura rizika i nagrada
Kultura i stav
8
5. INTEGRALNA LOGISTIKA
5.1. Model integralne logistike
Integralna logistika definira se kao: proces predviđanja kupčevih potreba i želja; skupljanja kapitala,
materijala, ljudi, tehnologija i informacija potrebnih za zadovoljenje tih potreba i želja.
5.2 Integralne logističke aktivnosti
5.2.1 Logističke aktivnosti
obuhvaćaju tri različite aktivnosti i to:
- ulazna logistika – bavi se odnosom između poduzeća i njegovih dobavljača. Upravlja tijekom
materijala od dobavljača do postrojenja ili unutar uslužnih operacija.
9
- preinaka/izvođenje - Pazi na to kako se robe i materijali kreću među radnim stanicama unutar
različitih operacija.
- izlazna logistika - predstavlja logistički odnos između poduzeća i njegovih kupaca. To je kretanje
gotovih proizvoda van postrojenja do krajnjeg kupca.
5.4 Koncepcija dodane vrijednosti integralne logistike
Četiri ekonomske korisnosti dodaju vrijednost proizvodu ili usluzi:
Oblikovna korisnost - proizvodnja stvara oblikovnu korisnost kroz proizvodni proces. Ona
stvara proizvod u obliku, veličini, boji, itd., prema zahtjevima kupaca.
Posjedovna korisnost - posjedovna korisnost se definira kao transfer vlasništva od jedne strane
ka drugoj, a to je prodaja proizvoda ili usluge. Proizvod nema stvarnu vrijednost sve dok ga
kupac ne posjeduje zbog korištenja, bilo da postane vlasnik proizvoda ili ga unajmi.
Lokacijska korisnost odnosi se na kretanje proizvoda s jedne točke na drugu, tamo gdje postoji
potražnja. Na taj način integralna logistika proširuje fizičke granice tržišta. To dodaje
ekonomsku vrijednost proizvodu jer kupci mogu dobiti proizvod koji bi inače bio nedostupan.
Prijevoz stvara lokacijsku korisnost.
Vremenska korisnost znači imati proizvod/uslugu dostupnu kada se traži. Nju omogućuje
prijevoz, upravljanje zalihama i struktura poslovnih zgrada.
5.7 Nastajanje koncepcije integralne logistike
5.7.1 Logistika brzog odgovora
Logistika brzog odgovora je u biti drugo ime za pravovremene sustave ili elektronsku razmjenu
podataka. Kod logistike brzog odgovora, kada su proizvodi kupljeni, skeniraju se bar-kodovi, te se tako
bilježi smanjenje zaliha. Automatski se stvaraju narudžbe nove robe i elektronički ulaze iz prodavaonica
u dobavljačeva računala. Dobavljač tada skuplja narudžbu predmeta kako bi popunio zahtjeve za robom
i odmah ih prevozi do maloprodajnog mjesta.
5.8. Logističke djelatnosti Transportni prometni sustavi ne mogu optimalno funkcionirati bez partnerske suradnje s mnogobrojnim logističkim djelatnostima, kao što su:
- djelatnosti međunarodnog špeditera- djelatnosti lučkih slagača- djelatnosti skladišta i terminala- djelatnosti carinskih skladišta- djelatnosti slobodnih zona- djelatnosti robnotransportnih centara- djelatnosti robnodistribucijskih centara
- djelatnosti robnotrgovinskih centara- djelatnosti logističkih centara- djelatnosti pomorskih agenata- djelatnosti izvršitelja ugovorne kontrole- djelatnosti osiguravajućih društava- djelatnosti tijela državne uprave- ostale logističke djelatnosti.
10
6. PRIJEVOZ KAO ELEMENT LOGISTIČKOG LANCA
Premještanje dobara i ljudi sa jednog mjesta na drugo kroz logistički i distribucijski
sustav. Prijevoz je moguć u okviru različitih grana prometa koje označava:
prijevozni put
prijevozno sredstvo
prijevozni proces.
6.3 Kriteriji za izbor prijevoznog sredstva u logističkom sustavu
Kao osnovni kriterij za izbor prijevoznog sredstva najčešće se koriste:
cijene prijevoza
brzina prijevoza
mjesto prijema i isporuke
sigurnost i točnost prijevoza
prilagodljivost sredstava prijevoza robi
zahtjevi za odgovarajućom ambalažom
popratne usluge (carinjenje, pakiranje i dostava robe).
6.4 Organizacija cestovnog prijevoza
Organizacija prijevoza temelji se na cestovnoj mreži, velikom broju kamiona i pouzdanosti
cestovnog prijevoza. Za ostvarivanje tog cilja potrebno je:
1. Maksimizirati vrijeme korištenja vozila
2. Maksimizirati iskoristivost kapaciteta vozila (prostor i nosivost)
3. Minimizirati kilometražu (obavljanje prijevoza uz što je moguće manje prijeđenih
kilometara)
4. Minimizirati broj vozila koji se koristi.
6.4.1 Nacionalni cestovni prijevoz
1. unutarnji (domaći) cestovni prijevoz :
2. međunarodni javni cestovni prijevoz:
3. kolodvorske usluge
4. otpremničke i agencijske usluge u cestovnom prijevozu.
6.4.2 Međunarodni cestovni prijevoz
6.4.2.1 Isprave u međunarodnom cestovnom prijevozu
Prva skupina potrebnih isprava u međunarodnom prijevozu za osoblje je:
• putovnica s valjanom vizom (prema potrebi),
• domaća i međunarodna vozačka dozvola,
• knjižica za provjeravanje rada posade vozila, tj. dopušteno vrijeme rada,
• putni radni list, tj. međunarodni putni nalog,
• potvrda o cijepljenju protiv zaraznih bolesti koju traže pojedine zemlje,
• bankovno kreditno pismo koje služi za podizanje novca u inozemstvu,
• potvrda o obvezatnoj promjeni novca za one zemlje koje to traže,
• ček ili štedna knjižica,
• EUROCARD ill druga vrsta kreditne kartice za osobnu uporabu,
• EURO obrazac u slučaju prometne nezgode,
• druge specifične potvrde koje ovise o vrsti prijevoza, npr. Potvrda o osposobljenosti
vozača za prijevoz po ADR-u.
Druga skupina isprava su isprave za vozilo u međunarodnom cestovnom prijevozu:
• interventna knjižica s popisom opreme na vozilu i prikolici,
• domaća i međunarodna prometna dozvola,
• dozvola za prijevoz po cestama stranih zemalja (licenca),
• potvrda o uređenosti vozila za međunarodni promet, TIR karnet, ukoliko je potpisan
sporazum,
• potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz živežnih namirnica po propisima
međunarodnog sporazuma ATP, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,
• potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz opasnih tereta prema propisima
međunarodnog sporazuma ADR, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,
• dozvola ili potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz specijalnih pošiljaka,
• izjava o količini goriva u spremniku za gorivo na propisanom obrascu za svaku zemlju
koja to traži,
• servisne i kreditne kartice za nabavku goriva i maziva u inozemstvu,
• potvrda o obveznom osiguranju vozila, polica osiguranja i "zelena" karta,
• prijevozne karte za kombinirani prijevoz tereta "cesta-željeznica"i "cestabrod" ukoliko se
radi o takvoj vrsti prijevoza,
• potvrda o posebnoj opremi na vozilu,
• druge isprave potrebne da bi se mogao obaviti prijevoz.
Iz navedenog se vidi da se radi o povećoj količini isprava i potvrda, ali može biti i manja,
ukoliko se radi o prijevozu koji se ne ubraja u opasne vrste ill prijevoz živežnih namirnica.
Treća skupina isprava su isprave za robu u međunarodnom cestovnom prijevozu:
• nalog za utovar u polasku ili povratku,
• otpremne isprave pošiljatelja,
• međunarodni CMR teretni list, pri čemu treba paziti da se uzme dovoljno praznih obrazaca
za povratni teret,
• popis pošiljki,
• veterinarske potvrde, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,
• fitopatološke potvrde, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,
• SDT potvrda pošiljatelja o otpremi opasne robe,
• izvozne, uvozne ill provozne dozvole za pošiljke,
• isprave koje omogućuju naplatu vrijednosti pošiljke pošiljatelju (otpremnička potvrda),
• bankovne ili druge ugovorne akreditivne isprave,
• carinski popratni dokumenti:
• popratnica,
• karnet TIR,
- karnet ATA, ukoliko se radi o privremenom izvozu robe,
• Arabic manifest za prijevoz između arapskih zemalja,
• ostali dokumenti potrebni za izvršenje prijevoza.
• potvrda o podrijetlu robe,
• uvjerenje o kvaliteti robe,
• druge isprave po zahtjevu pošiljatelja, primatelja, nalogodavca, carine ill drugih subjekata
koji imaju interes i ovlaštenje, tražiti takve isprave.
6.4.2.2 Konvencije u međunarodnom cestovnom prijevozu
1) Prijevoz robe prema sporazumu TIR - Temeljna svrha i cilj TIR karneta je da u najvećoj
mogućoj mjeri olakša kretanje robe pod carinskim nadzorom u međunarodnoj trgovini te da pruži
potrebnu carinsku sigurnost i jamstvo zemljama prijevoza. Uporabom TIR karneta izbjegava se
nadležnost domaćeg jamstva i domaćeg sustava ke radnje obavljaju se preko jednog carinsko
provoznog dokumenta - TIR karneta. Prednosti za sudionike prometnog i vanjskotrgovinskog
sustava su u tome što roba može puno prije prelaziti preko državnih granica s puno jednostavnijim
carinskim postupkom bez otvaranja vozila i ambalaže u koju je roba zapakirana.
2) Prijevoz robe prema CMR - određen je odredbama koje se odnose na odgovornost vozara za
radnje i propuste njegovih predstavnika i drugih osoba čijim se uslugama koristio u obavljanju
prijevoza.
Temeljne značajke prijevoza prema ovom sporazumu jesu:
- prijevoz se obavlja uz korištenje međunarodnog teretnog lista,
- tijekom prijevoza roba se nalazi pod carinskim nadzorom.
3) Prijevoz robe prema sporazumu ADR objedinjava verificiranu nomenklaturu opasnih tvari i
tereta, propise o pojedinačnom i zajedničkom pakiranju opasne robe, natpise i listiće opasnosti na
pakiranjima, odredbe u teretnom listu, propise o prijevozu, propise o prijevoznim uredajima i
pretovarnim operacijama (opće i posebne), certifikat o ispravnosti vozila za prijevoz određenih
opasnih tvari klase IVb i liste za označavanje vozila koje prevoze dotične tvari.
4) Prijevoz robe prema sporazumu CEMT obavlja se samo između zemalja koje su potpisnice
tog sporazuma. CEMT se koristi za prijevoz robe između mjesta utovara i mjesta istovara koja se
nalaze u dvjema različitim zemljama članicama Europske konferencije ministara prometa. CEMT
dozvola izdaje se na ime i ne može se prenositi na drugu osobu, a u slučaju da se dozvola
zloupotrebljava ill ukoliko se nedovoljno koristi, može se i oduzeti.
6.5 Željeznički prijevoz u logističkom sustavu
Temeljne karakteristike željezničkog prijevoza su:
Urednost
Neprekidnost prijevoza
Sigurnost
Ekonomičnost.
6.6 Pomorski prijevoz
6.6.1 Osnovna obilježja i prednosti pomorskog prijevoza
Osnovne karakteristike prijevoza i plovila u pomorskom prijevozu:
Veliki kapacitet
Velika snaga stroja
Sigurnost
Relativno male brzine.
Prednosti pomorskog prijevoza:
Niže cijene prijevoza
Veći kapaciteti
Manje zagađenje okoliša.
Zbog niske cijene prijevoza i velikih kapaciteta oko 80% svih prijevoza morem čini masovna
roba:
Žitarice
Rude
sirova nafta
građevinski materijal.
6.6.2 Pomorski prijevoz i logistički sustav
Organizacija pomorskog prijevoza podrazumijeva osnovne vrste djelatnosti morskog
brodarstva kao što su:
Putničko brodarstvo
Teretno brodarstvo.
Putničko brodarstvo može se podijeliti po organizacijskim i ekonomskim kriterijima na linijsko i
turističko (kružna putovanja), te geografski na kabotažno (unutar zemlje) i prekomorsko.
Teretno brodarstvo kao najveći i najznačajniji dio brodarstva dijeli se na:
slobodno brodarstvo
linijsko brodarstvo
tankersko brodarstvo.
6.6.3 Integralni, kombinirani i multimodalni transport
Integralni transport - podrazumijeva integralnost ambalaže i tereta (paleta ili kontejneri) i
visoku standardizaciju jedinica tereta koja povlači i standardizaciju prijevoznih sredstava.
Kombinirani ili multimodalni prijevoz - podrazumijeva se sustav prijevoza robe s najmanje dva
transportna sredstva iz različitih grana prometa (kamion, vlak, brod) pri čemu nema promjena u
transportnoj jedinici tijekom cijelog transportnog puta, tj. kada transportna jedinica prelazi iz
jedne vrste prijevoznog sredstva u drugu ne rasformirana.
Temeljne karakteristike kombiniranog prijevoza su:
- Prijevoz robe se vrši, s najmanje dvije vrste prometnih sredstava iz različitih grana
- Transportna jedinica prilikom prekrcaja s jednog na drugo sredstvo ostaje ne rasformirana
- Teretnu jedinicu na putu prati jedna jedinstvena prijevozna isprava.
6.6.3 Kontejneri u pomorskom prijevozu - slaganje i manipuliranje
Unutar tog prijevoza, kontejner postaje posebni spremnik koji se može lako manipulirati i
prevoziti. Posebno značenje ima kontejner za pomorski prijevoz, jer je kontejner veliki
standardizirani spremnik u kojem se može smjestiti i prevoziti veća količina robe. Pored
pozitivnih učinaka koje kontejnerizacija ima za linijsko brodarstvo, kontejnerski prijevoz
podrazumijeva brži, sigurniji i kvalitetniji prijevoz za korisnika prijevozne usluge, bez čega
kontejnerski prijevoz ne bi imao svoj pravi smisao.
Izrada plana slaganja i praktične radnje slaganja kontejnera na brodu određene su s nekoliko
osnovnih preduvjeta, od kojih su najvažniji: sigurnost broda, kapacitet broda, luke ukrcaja, luke
iskrcaja i broj i vrsta kontejnera koji se krcaju na brod.
Recommended