View
221
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
PRILOG IV: Zagađenje mora fekalnim vodama
- stupio na snagu 27. rujna 2003.g.
- prilog IV revidiran 01. travnja 2004. i stupio na snagu 01.
kolovoza 2005.
- pod fekalnim vodama se smatraju otpadne vode iz sanitarnih
prostorija ( smeđe i crne vode), prostorija za smještaj životinja.
Odredbe priloga IV. MARPOL konvencije primjenjuju se na:
- nove brodove od 400 brt i više
- nove brodove s manje od 400 brt, ali služe za prijevoz više od
15 osoba
- na postojeće brodove u eksploataciji pravila ce se početo
primjenjivati 10 godina nakon stupanja ovoga priloga na snagu
( od 27. rujna 2013. prilog IV vrijedi i za postojeće brodove)
Prema Prilogu IV zabranjeno je svako ispuštanje fekalnih voda u morski okoliš
OSIM ako je brod opremljen jednim od uređaja za tretitanje fekalnih voda
Prema pravilniku Hrvatskog registra brodova, koji je u skladu s MARPOL
konvencijom, brod mora biti opremljen s jednim od uređaja:
a) - uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda plus eventualno
sabirni tank
- ako brod posjeduje ovakav uređaj nije mu zabranjeno ispuštati
potpuno obrađene fekalne vode u morski okoliš
b) - uređajem za usitnjavanje i dezinfekciju fekalnih voda sa sabirnim
tankom za kasnije ispuštanje u more u dozvoljenim područijima
- u ovom slučaju dozvoljeno je ispuštanje ovako obrađenih fekalnih
voda na udaljenosti većoj od 3 nm od najbliže obale
c) – samo sabirni tank za kasnije pražnjenje fekalnih voda u kopnene ili
ploveće spremnike za prihvat otpadnih fekalnih voda
- u ovom slučaju ovako neobrađeni otpad smije se ispuštati u morski
okoliš na udaljenosti od najmanje 12 nm od najbližeg kopna pri
umjerenoj količini ispuštanja a brzina broda ne smije biti manja od 4
čvora
Najčešći su uređaji na brodu za biološko pročišćavanja fekalnih voda:
- djeluju na načelima biološko-kemijske razgradnje organske tvari
kod fekalnih crnih voda (wc, pisoar), te dezinfekcije fekalnih
smeđih voda ( tuševi, umivaonici, kuhinje, podni izljev)
Pročišćavanje otpadne vode
- ispuštanje usitnjenih i dezinficiranih fekalnih voda u more dopušteno je
izvan teritorijalnih voda najbliže kopnene države
Izgled uređaja za biološko tretiranje otpadne vode
Temelj rada biološkog uređaja za pročišćivanje fekalnih voda:
- fekalna se voda kroz grubu rešetku uvodi u prvi dio bioaeracijskog
bazena u kojemu se intezivno mješa s aktivnim muljem (sadrži niz
mikroorganizama (amebe, bakterije, protozoe) koji upijaju čestice
organske tvari iz fekalnih voda
- mulj se u bioaeracijski bazen doprema doprema u zračnom tlaku
- zračni tlak tj. stlačeni zrak osigurava dostatnu količinu kisika koja
je potrebna za proces metabolizma kod mikroorganizama
- procesom metabolizma odvija se proces razgradnje organske tvari
u staničnoj masi mikroorganizama
- iz prvog dijela bioaeracijskog bazena fekalna voda se odvodi u
drugi dio gdje se dovršava proces upijanja organske tvari
- fekalna voda se vodi pomoću centrifugalne pumpe kroz filtracijski
membranski filter koji odvaja preostale organske čestice od čiste vode
- organske čestice se ponovo vračaju u drugi dio bioaeracijskog bazena,
a čista voda se sakuplja u sabirnom tanku te ispušta izvan broda
- najmoderniji uređaji za biološko pročišćivanje ne zahtjevaju nikakvu
dezinfekciju fekalnih voda dezinfekcijskm sredstvima ( klor, natrijev
hypoklorit i slično)
- u ovom slučaju obrađene fekalne vode smiju se ispuštati i u zaštićenim
područjima
- uređaji za biološko pročišćivanje gdje se koristi dezinfekcija klorom ili
sredstvima na bazi klora, dezinfekciju obavljaju u sabirnom tanku,
odakle se obrađena fekalna voda ispušta izvan broda
- koncentracija slobodnog klora na ispustu iz broda ne smije biti viša od 5 mg/l
obrađene fekalne vode
Uređaj za biološko pročišćivanje otpadnih voda na putničkom brodu
membranski filter MBR- membrane bioreactor (membranski bioreaktor)
Sustav obrade otpadne vode na brodu pomoću biološkog uređaja
- postoje još i dodatne metode obrade otpadne sanitarne vode na brodovima
- to su procesi flokulacije i flotacije
Flokulacija
- flokulacija je proces u kojemu se dodaje kemikalija (npr. Coagulant – željezni
klorid ili aluminijski sulfat) za povezivanje i zgrušnjavanje sitnijih čestica
organske tvari i masnoća u veće čestice koje će se u procesu flotacije ukloniti
iz otpadne vode
- također prilikom ovoga procesa kontrolira se i vrijednost pH otpadne vode te se
po potrebi dodavaju i kemikalije za povećanje pH vrijednost otpadne vode
- pH vrijednost mora biti između 6 i 9, tj. blago lužnata da bi se otpadna voda
mogla ispustiti izvan broda nakon pročišćavanja
Proces flokulacije
Flotacija
- flotacija je čisto fizikalni tretman za uklanjanje krutih čestica i masti
- dio vode odvodi se u uređaj koji se zove zračni bubanj i u njemu se upuhuje
u vodu zrak pod tlakom od 4 do 6 bara tj. stvara se vodena disperzija.
- nakon što je voda zasićena mjehurićima zraka ponovo dolazi do redukcijskog
ventila na ulazu u modul za flotaciju gdje se tlak naglo smanjuje što rezultira
stvaranjem mikrobalončića zraka koji će se uhvatili za prethodno zgusnute
čestice organske tvari i masnoće u flokulacijskoj komori
- budući da su čestice okružene ovim mikrobalončićima one isplutavaju na
površinu komore za flotaciju i mogu se ukloniti s površine kao talog
Čestice u procesu flotacije
- vrlo važan element u modulu za flotaciju je brisač taloga
- brisač kruži po površini i odnosi zgrušane nečistoće koje su isplivale na površinu.
- brzina brisača u flotacijskom modulu je također bitna
- ako brisač ide prebrzo, s zgrušanim nečistoćama pokupiti će dosta vode, a to
će stvarati problem prilikom izgaranja u spalionici otpada, kamo se transportira
talog iz flotacijskog modula
- ako brisač ide presporo pokupljeni sadržaj će biti gust i to će stvarati problem
za rad vijčanih pumpa koje transportiraju talog do spalionice
Brisač taloga
OBRADA TALOGA OTPADNIH SANITARNIH VODA
- Talog nastaje kao ostatni dio prilikom procesa obrade brodskih otpadnih voda
- Da bi se talog mogao spaliti u spalionici otpada potrebno ga je pravilno obraditi
- Pod pojmom obrade taloga misli se na izdvajanje vode iz taloga da bi se
omogućilo njegovo lakše izgaranje
- Talog se obrađuje u dvije osnovne faze: odvlaživanje i sušenje taloga
Odvlaživanje taloga
- Talog se iz tanka taloga pomoću pumpa prebacuje do iscjeđivača taloga
- Na putu od tanka do iscjeđivača talog polazi kroz statički mješač gdje se dodaje
kemikalija u obliku polimera koja dovodi do stvrdnjavanja krutih čestica te dolazi
do odvajanja krutih čestica od vode
- Nakon iscjeđivača izdvojeni talog ide u tank za suhi talog a iscijeđena
(separirana) voda u tank za prikupljanje crne otpadne vode
Sustav za odvlaživanje taloga
- U stanici za dodavanje polimera nalazi se već spomenuta kemikalija u obliku
polimera koja se automatski dozira u talog koji pumpa dobavlja iz tanka taoga
prema iscjeđivaču
- U statičkom mješaču dolazi do miješanja taloga i te kemikalije
- Iscjeđivač (dekanter), koji radi na principu odvajanja krutih čestica od tekućih
pomoću centrifugalne sile, koristi se za odvlaživanje taloga
Rezultat procesa u iscjeđivaču (dekanteru)
- Talog se nakon tretmana u iscjeđivaču prebacuje u tank za odvlaženi talog
- Iz tanka za odvlaženi talog, talog se pomoću pumpa prebacuje u postrojenje
za sušenje taloga
- Talog se u sušari suši uz pomoć parnih grijača
- Proces sušenja je zatvoreni krug zbog neugodnih mirisa.
Sustav za sušenje taloga otpadnih sanitarnih voda
- Talog koji je u sušari suši se uz pomoć vrućeg zraka iz zagrijača koji je
grijan pomoću pare
- Zrak koji grije talog prilikom napuštanja sušioca je zasićen vlagom i prvo
prolazi kroz filter te se uz pomoć kompresora potiskuje u kondenzator
- Vlaga se iz vrućeg zasićenog zraka u kondenzatoru kondenzira a ostatak
zraka ponovno ide u zagrijač
- Dio zraka koji se ispušta u atmosferu prolazi kroz filter za uklanjanje
neugodnih mirisa
- Nakon što je obavljen postupak sušenja talog se prebacuje u tank za suhi
talog iz kojeg se dozira i ubacuje u brodsku spalionicu otpada.
Sustav fekalnih voda na putničkom brodu
Recommended