POJMOVNIK-ŠUMSKE ŽIVOTINJE

Izradila: Ivana Horvat 8.c2010./2011.

II. osnovna škola Čakovec

Vrste šuma u kojima borave šumske životinje:

Tajge Planinske crnogorične

Bjelogorične Tropske

Vuk Lisica

Europski ris Jež

Djetlić Kuna ribolovac Mrki medvjed Sova

Vjeverica Dikobraz Jastreb Zimovka

Mandarinka Pjegavi daždevnjak

Smeđi kivi Obični jelen

Rakun Škanjac Slavuj Veliki panda

Kameleon Kljunasti tukan Kapibara Tigar

Šumski gorila Čimpanza Malajski tapir Jaguar

Društvena životinja koja obično živi u čoporima, a tek ponekad sama ili u paru. Plijen pronalazi oštrim njuhom i sluhom. Poznata po svom zavijanju (na taj način označavaju i brane teritorij).

Lisica je ime za 27 vrsta pasa srednje veličine, koji imaju karakterističan gusti rep ili tzv. "četku". Najaktivnija je noću, pa tada lakše lovi.

Najveća mačka u Europi, samotnjak koji lovi prije svega u sumrak i noću, zaštićena je vrsta. Spektar njegove lovine su mali i srednje veliki sisavci, ptice, zečevi, kunići, vjeverice, zmije i dr., ovisno koje vrste žive na njegovom staništu.

Spadaju u porodicu sisavca. Ježevi imaju kao vrlo učinkovitu obranu na leđima i bokovima bodlje. Bodlje su preoblikovana dlaka i iznutra su šuplje. Svaka bodlja ima poseban mišić koji upravlja njenim položajem. Kad su ugroženi, sklupčaju se u kuglu.

Kukcožderi su, snažnim kljunom buši koru drveća, te dugim i ljepljivim jezikom s kukicama ispod nje, izvlači ličinke kukaca kojima se hrani.Osim toga, jede plodove,bobice, sok drveća, odrasle kukce.

Samotnjački su lovci. Okretna je na drveću te ima vitko tijelo koje joj omogućava potjeru plijena čak i u šupljinama drveća ili podzemnim jazbinama.

Zvijer iz porodice medvjeda. Rijetka je i zaštićena vrsta. Ne spava pravi zimski san jer se lako može probuditi. Po prehrani je svežder. Uglavnom je noćna životinja koja živi usamljeno.

Imaju 100 puta bolji vid od čovjeka. Oči sova su nepokretne, te moraju okretati glavu da bi preusmjerile pogled. Glavu mogu okrenuti i do 180°, dok se za neke tvrdi da mogu i do 270°. Uglavnom love noću.

Iz reda glodavaca. Prehranjuje se bobicama, plodovima, gljivama, jajima, sjemenkama i mladim pticama. Aktivna je danju (nekad i noću), dobro se penje i skače.

Iz porodice većih glodavaca. Dikobrazi se sporo kreću. Za zaštitu od grabežljivca na leđima i repu posjeduju čvrste bodlje koje su najduže od svih vrsta sisavaca.

Ptica grabljivica iz porodice jastrebova, srednje je veličine. Lovi ptice i sisavce u šumama, oslanjajući se na brzinu u letu kroz guste šume. Njihovi najvažniji ptičji plijenovi su: tetrijebi, golubovi, grlice i vrapčarke.

Oprezne su i skrovite, ali se često čuje njihova prodorna pjesma. Hrane se biljnom hranom, posebno plodovima i pupovima. Najveći dio godine provode u obiteljskim skupinama, dok se u proljeće mogu vidjeti i veća jata.

Premda mandarinke pripadaju u patke, mnogo vremena provode u šumama, odmarajući se na drveću. Lovi tako što uroni glavu u plitku vodu. Hrani se sjemenkama, žirevima, žitaricama, vodenim biljkama, kukcima, puževima i ribama.

Vodozemac. Iza glave ima otrovne žlijezde, čiji otrov služi za obranu od napadača, ali nije opasan za čovjeka. Vrlo su osjetljivi na onečišćenje.

Smeđi kiviji komuniciraju zvukom i njime brane teritorije. Noćna je ptica te joj je vid zakržljao, ali ima izuzetno dobro razvijen osjet mirisa. Neletači su. Kljun im je vrlo osjetljiv na dodir te njime skuplja kukce i njihove ličinke, sjemenke...

Rasprostranjen je u Europi najčešće u šumskim kompleksima većih vodotoka - Dunava, Save, Drave. Od proljeća do jeseni boja dlake jelena je rđavo crvena, a na trbuhu bjelkasta. Zimska dlaka je dulja, gušća, tamnosmeđe do smeđe-sive boje.

Vrlo prilagodljiv i snalažljiv. Uglavnom žive samostalno, a skupine se mogu naći samo na mjestima osobito bogatima hranom. Svežder je. Zanimljivo je da često skine nečistoću s hrane ili je opere u vodi prije nego ju pojede.

Ptica grabljivica koju promatrači često brkaju s orlom gaćašem. Hrani se miševima, kukcimavoluharicama, gujavicama…Duljina tijela mu je oko 50 cm, atežina do 1 kg.

Živahan je te stalno skakuće po grmlju i tlu, gdje traži hranu. Mužjaci se glasaju izuzetno lijepim pjevom pa se smatra da je slavuj jedan od najboljih pjevača među pticama.

Njegovo glavno jelo je bambus, ali može jesti i drugu hranu, kao med. Veliki panda je jedan od najugroženijih životinja na Zemlji, simbol je Word Wildlife Funda (WWO).

Jedno od vrlo značajnih obilježja kameleona je njihova osobina da mogu mijenjati boju kože. Promjenom boje mogu se izvrsno prilagoditi okolini pa ih grabežljivci teško uočavaju, a u opasnosti napuhuju tijelo i sikću.

Veliki kljun omogućuje mu da dosegne hranu na kraju tankih grančica. Glasa se zviždavim ili kreštavim glasom. Duljina tijela mu je do

60 cm.

Najveći je glodavac na svijetu te može biti težak i do 65 kg. Izvrsno pliva i roni, a često se odmara izležavajući se u vodi. Hrani se vodenim biljem, pupovima, mekšom korom drveća, itd.

Vrlo je ugrožen zbog krivolova, gubitka staništa i nedostatka plijena. Njegov plijen uglavnom čine jeleni i divlje svinje, ali se hrani i manjim životinjama. Duljina tijela mu je 2,8 m a težina do 300 kg.

Zvijer iz porodice mačaka. Hrani se sisavcima koji žive na tlu,domaćim životinjama, ribama itd.Životni vijek: u zarobljeništvu do 22 godine.U slobodnoj je prirodi vrlo rijedak jer su ga ljudi lovili radi njegova iznimno lijepog krzna, tako da je gotovo istrijebljen.

Najveći su živući primati, u prirodi su vrlo ugroženi, najviše zbog krčenja šuma i krivolova, ali i bolesti –ebole. Žive u malim skupinama od 3-20 životinja. Nisu agresivni , a u opasnosti tiho odlaze u gušće dijelove šume. Hrane se plodovima, sjemenkama, lišćem, ponekad kukcima…

Zajednice čimpanzi broje 15-120 članova. Prehrana im se sastoji od biljnih dijelova, ali i životinja. Odrasle čimpanze svake noći od svijenih i isprepletenih grana izrađuju gnijezdo za spavanje, do 10 m iznad tla. Vrlo su inteligentne životinje.

Vrlo je oprezna i plašljiva životinja, ima dobro razvijen sluh i njuh , a slab vid. Živi najčešće samostalno, često uz vodu. Hrani se noću, mekim grančicama i mladim lišćem, te otpalim plodovima, a danju se skriva i miruje. Zbog uništavanja staništa i lova, ugrožena je vrsta.