UMSKE KOMUNIKACIJE-SKRIPTA

  • View
    203

  • Download
    72

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta za šumarske tehničare

Text of  UMSKE KOMUNIKACIJE-SKRIPTA

  • UMSKE KOMUNIKACIJE

  • Znaaj umskih cesta

    umske komunikacije bave se projektiranjem i izgradnjom umskih

    prometnica. umska prometna infrastruktura predstavlja osnovu dobrog i racionalnog

    gospodarenja umskih bogatstvom. Cesta je graevinski objekt koji trajno omoguuje

    promet svih vrsta motornih vozila. Mrea umskih cesta sastavni je dio mree

    gospodarskih cesta koje su vezane uz javne prometnice u jedan cjelovit prometni

    sustav. Gospodarske ceste su one koje su od osobitog znaaja za pojedinu granu

    gospodarstva (umarstvo, poljoprivredu). Uloga (znaaj) umskih cesta je

    viestruka:

    prijevoz drvne sirovine do stovarita ili potroaa

    protupoarna i preventivna zatita

    lake obavljanje poslova uzgajanja i ureivanja uma

    lov

    turizam

    Hrvatske ume d.o.o. gospodare s oko 14 000 km umskih cesta to predstavlja

    skoro 50 % svih javnih prometnica u Hrvatskoj.

    Podjela umskih prometnica

    Mreu gospodarskih cesta u umarstvu prema Tehnikim uvjetima za

    gospodarske ceste dijelimo:

    a) prema znaenju

    b) prema prometnom optereenju

    c) obzirom na konfiguraciju terena

    d) prema veliini i uestalosti transporta drvna mase

    Prema znaenju ceste dijelimo na:

    spojene ceste

    glavne umske ceste

    sporedne umske ceste

    prilazne umske ceste ulaze najdublje na umsku povrinu te se na njih

    nadovezuju umske vlake

  • Prema prometnom optereenju:

    ceste sa srednje tekim prometnim optereenjem (500-2500 tona dnevno)

    ceste sa lakim prometnim optereenjem (100-500 t dnevno)

    ceste sa neznatnim prometnim optereenjem (ispod 100 t dnevno)

    Prema veliini i uestalosti transporta drvne mase:

    umske ceste 1. reda

    umske ceste 2. reda

    umske ceste 3. reda

    Obzirom na konfiguraciju terena razlikujemo:

    ravniarske ceste

    prigorsko-brdske ceste

    planinske ceste

    Prema vrsti prometa umske prometnice se dijele na:

    a) UMSKE CESTE

    b) TRAKTORSKE PROMETNICE

    umske ceste ine primarnu mreu umskih prometnica i trajan su graevinski

    objekt ijom se izgradnjom oduzima dio proizvodnog umskog tla. Potrebno ih je

    planirati u osnovi gospodarenja i za njih izraditi glavni izvedbeni projekt.

  • Traktorske prometnice ine sekundarnu mreu umskih prometnica i

    predstavljaju privremene graevinske objekte koji se grade za potrebu proizvodnje

    (sjea i izvlaanje). Ovu mreu ine traktorski putovi i umske vlake. Traktorski putovi

    planiraju se kao budue umske ceste. umske vlake se ne planiraju perspektivnim

    planom ve se njihov poloaj i koliina odreuje na temelju godinjeg plana

    proizvodnje. Za umske vlake nije potreban dokumentacija nego se za njih samo na

    terenu oznai trasa.

  • Sastavni elementi umskih cesta

    Sastavni elementi umskih cesta su:

    1. ELEMENTI CESTE U TLOCRTU horizontalna projekcija

    2. ELEMENTI CESTE U NACRTU vertikalni ili uzduni presjek

    3. ELEMENTI CESTE U POPRENOM PRESJEKU okomito na os ceste

    Elementi ceste u tlocrtu

    Horizontalan projekcija umske ceste predstavlja tlocrt umske ceste i naziva

    se situacijski (poloajni) nacrt. U tlocrtu cesta se sastoji od:

    a) KRIVINA (ZAVOJ, LUK)

    b) PRAVACA

    c) PRIJELAZNICA (PRIJELAZNA KRIVINA)

    Kruna krivina moe biti lijeva ili desna gledajui od poetne toke trase.

    Ovisno o konfiguraciji terena cesta ima vie ili manje pravaca i krunih lukova.

  • Krune krivine

    Krune krivine u pravilu imaju oblik krunog luka. Izraunavaju se i oblikuju

    prema polumjeru krunog luka i vrnom ili skretnom kutu. Krivine mogu biti

    sastavljene od dva ili vie krunih lukova razliitih polumjera te se nazivaju sloene ili

    koaraste krivine. Poveanjem polumjera krivine smanjuje se ukupna duljina puta,

    postiu se bolji uvjeti vonje i sigurnost u prometu te se smanjuju trokovi

    eksploatacije.

    Elementi krunog luka:

    vrni (skretni) kut

    poligoni (smjerni) kut

    PL,SL,KL poetak, sredina i kraj luka krivine

    Tg tangenta

    BD bisektrisa

    R polumjer krivine

  • Prijelazne krivine (prijelaznice)

    Osnovni uvjet za sigurnu, mirnu i brzu vonju cestama je pravilno oblikovanje

    krivina. Prijelazne krivine koriste se za prijelaz iz pravocrtnog u kruno gibanje.

    Prilikom vonje kroz krivine poloaj prednjih kotaa se mijenja za odgovarajui kut pri

    emu kotai opisuju krivinu sa promjenjivim polumjerom od polumjer pravca= ,do

    polumjer=polumjer kruga. Prijelazna krivina pojavila se sa pojavom modernih

    kolnikih konstrukcija koje su omoguile razvijanje velikih brzina vonje. Osnovna

    zadaa prijelaznica:

    omoguavanje postupnog porasta bonog pritiska zbog centrifugalne

    sile

    postupno okretanje prednjih kotaa za odgovarajui kut

    postupna promjena poprenog nagiba kolnika

    omoguuje vozau da na vrijeme uoi otrinu krivine

    Prijelazne krivine rijetko se koriste pri projektiranju umskih cesta.

    Serpentine

    Serpentina (zaokretnica, okretnica) je sloena tlocrtna krivina sastavljena od

    glavne krivine (okretita) i prikljunih krivina. Izvodi se na tekim planinskim terenima

    gdje treba na strmoj padini svladati velike visinske razlike ili kad se pri normalnom

    polaganju trase ne moe svladati visinska razlika doputenim nagibom.

    Dijelovi serpentine:

    a) GLAVNA KRIVINA velik skretni kut, >180

    b) PRIKLJUNE KRIVINE moraju biti dvije, a mogu biti iste ili razliite

    duljine i polumjera

  • c) MEUPRAVAC smjeten izmeu glavne i prikljune krivine

    d) GRLO SERPENTINE najui dio izmeu prikljunih krivina

    e) GRANE SERPENTINE prikljuni pravci zajedno sa prikljunim

    krivinama i meupravcima do glavne krivine

    Krak serpentine je meusobna udaljenost dvaju sredita glavne krivine.

    Prikljune krivine u odnosu na glavnu krivinu moraju biti suprotnog smjera.

    Oblici serpentina:

    a) simetrina

    b) asimetrina

    c) nepotpuna

    Elementi ceste u nacrtu

    Nacrt umske ceste predstavlja uzduni presjek ceste po njezinoj osi. Prikaz

    izlomljene linije ceste u uzdunom presjeku naziva se NIVELETA. Niveleta se sastoji

    od pravaca i vertikalnih lomova. Pravac moe biti oznaen sa + to predstavlja

    uspon, i sa to predstavlja pad gledano u smjeru kretanja od poetka do zavretka

    trase. Uzduni presjek crta se u kombiniranom mjerilu 1:1000/100 i 1:2000/200 (os x

    je u sitnijem mjerilu). Niveleta se oznaava malim slovima n nagib ili i inklinacija, a

    izraava se u postotku. Obzirom na posebnost prijevoza nagib nivelete umske ceste

    ne bi smio biti vei od 8 %. Iznimno, kada drugaije nije mogue, doputen je i vei

    nagib ali na kraim udaljenostima (12 %). Prijelomi nivelete nastaju zbog njezina

    prilagoavanja liniji terena. Izlomljena niveleta (nezaobljena) ne omoguuje odvijanje

    prometa. Na sjecitima niveleta razliitih nagiba potrebno je ublaiti prijelome tzv.

    VERTIKALNIM KRIVINAMA. Vertikalne krivine zajedno s elementima ceste u tlocrtu

    trebaju omoguiti:

    sigurnost prometa poboljanjem preglednosti

    uravnoteeno prostorno voenje linije

    prilagoavanje terenu i smanjenje trokova gradnje

    ouvanje okolia

    Postoje dva tipa zaobljenja nivelete tj. dva tipa vertikalnih krivina:

    1. ISPUPENA (konveksna)

    2. UDUBLJENA (konkavna)

  • Elementi ceste u poprenom presjeku

    Popreni presjek umske ceste sastoji se od:

    a) poprenog presjeka terena

    b) vertikalne osi

    c) lijeve i desne strane

    d) gornjeg i donjeg ustroja

    U elemente poprenog presjeka u vanjskom pojasu ceste ubrajamo kosine nasipa i

    iskopa, odvodne jarke te potporne i oblone zidove.

    Osnovni pojmovi vezani uz elemente ceste u poprenom presjeku:

    Kolnik prometna povrina s jednom ili vie prometnih traka, namijenjena u

    prvom redu prometu vozila

    Kolnika traka uzduni dio kolnika namijenjen prometu vozila u jednom

    smjeru, s jednom prometnom trakom ili vie prometnih traka

    Prometna (vozna) traka obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolnika ija je

    irina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom

    smjeru

    linija terena

    niveleta

    (nezaobljena)

  • Bankina rubni element ceste koji slui za zatitu kolnika

    Planum povrina koju zajedno ine kolnik i bankine

    Gornji ustroj predstavlja kolniku konstrukciju koja je izgraena iznad

    donjeg ustroja i na njega vrsto nalijee

    Donji ustroj (trup ceste) temeljna umjetna konstrukcija izraena os zemlje

    ili drugih materijala na koju dolazi gornji ustroj

    Berma proirenje nasipa ili usjeka koje slui za zadravanje materijala koji

    se sputa niz kosinu ili u jarak

    Odvodni jarak element uzdune odvodnje koji sakuplja svu oborinsku vodu

    sa povrine planuma

    Kruna iskopa (KI) najvia toka do koje mora doi stroj da bi izvrio zadanu

    koliinu iskopa

    Noica nasipa (NN) najnia toka koja osigurava stabilnost i vrstou

    ugraenog materijala

    Osnovni popreni presjeci

    Osnovni popreni presjeci na umskim cestama su nasip, usjek i zasjek te galerije

    koja se rijetko gradi.

  • Galerija

    irina kolnika na umskim cestama

    Pod irinom kolnika na umskim cestama podrazumijevamo dovoljnu irinu

    prometnog ili voznog traka za prolazak motornih vozila. Na umskim cestama

    razlikujemo sljedee irine kolnika:

    a) irina kolnika u pravcu (normalna irina)

    b) irina kolnika u k