View
29
Download
10
Category
Preview:
DESCRIPTION
111
Citation preview
Predavanje 6: POLITIKA I MEDIJI
Uticaj politike na medije i uticaj medija na politiku
POLITIKA MEDIJI-JAVNOST
Svako demokratsko drutvo u svojoj osnovi sadri trougao: politika mediji-javnost
Politika se temelji na ideji stalnog pokuaja utjecanja ili
nadzora Lideri politike i vladajue stranke sve su vie prisiljeni da
trae konsenzus javnosti
Zato politika uvijek nuno implicira komuniciranje, u ijem su sreditu mediji
ULOGA MEDIJA U POLITICI
Mediji su sredstvo/kanal kontaktiranja i posredovanja izmeu politike i javne sfere, odnosno izmeu donosilaca politikih odluka i javnosti na koju te politike odluke neposredno utiu
Mediji prenose informacije od politikih subjekata ka javnosti (u svrhu
dobivanja podrke) i od javnosti ka politikim subjektima (u svrhu artikuliranja zahtijeva)
Istovremeno, mediji, po svojoj formi, sadraju i uincima, postaju
svojevrsni kreatori javne/politike sfere/scene, ali i direktni akteri na toj sceni. Oni vie nisu samo medijatori, nego ravnopravni subjekti u politikim procesima.
ULOGA MEDIJA U POLITICI
Informativni aspekt: politiko informiranje (znaajan i za politike subjekte i za politiku javnost)
Formativni aspekt: politiko obrazovanje i politika
socijalizacija (znaajan, prije svega, za politiku javnost)
Manipulativni aspekt: politiko uvjeravanje (znaajan, prije svega, za politike subjekte)
MEDIJSKE FUNKCIJE U POLITIKOJ SFERI- I. iber
Funkcija informiranja
Funkcija orjentiranja
Funkcija monitoringa
Funkcija educiranja
Agenda Setting funkcija
Formiranje javnog politikog diskursa
Izraavanje politikih gledita
SUTINA JE U MEDIJSKOJ KREACIJI POLITIKE STVARNOSTI!
Politiko komuniciranje- M. Bongran
Politiko komuniciranje je dugoroan proces, a oduvijek postoji da bi se udovoljilo prijekim potrebama svakog oblika vlasti (...)
Da bi se na vlast dospjelo, kao i da bi se ona vrila, ili pak da bi se graanima o njoj poloilo raune, politika mora biti komunikacija. (...)
Ovaj stav proizlazi iz meusobnog spoja opeg prava glasa, demokratije i razvoja sredstava informisanja i komuniciranja.
Politiko komuniciranje T. orevi
Politiku komunikaciju ini itava mrea inova komunikativnog suoavanja i sukobljavanja subjekata politike prakse, koji putem svoje komunikativne veze djeluju jedni na druge i na drutvo u kojem funkcioniu.
Djelovanje jednih na druge i na drutvo = drutveni dijalog!
Politiko komuniciranje- B. McNair
Svrhovita komunikacija u politici ukljuuje:
1. Sve oblike komunikacije kojima se slue politiari i drugi politiki akteri u svrhu ostvarivanja specifinih ciljeva;
2. Komunikaciju koju prema politikim akterima upuuju nepolitiari: birai ili novinari;
3. Komunikaciju nepolitiara o politikim akterima usmjerenu ka javnosti.
Politiko komuniciranje: verbalno i neverbalno ukljuuje
Interpersonalno komuniciranje npr. door to door marketing
Grupno komuniciranje grupe istomiljenika ili suprotstavljene gupe
Organizacijsko komuniciranje - ukljuuje PR, reklame, komuniciranje sa uim i irim javnostima putem medija ili direktno itd.
Masovno komuniciranje medijski posredovano: odnosi s medijima
Neverbalno komuniciranje
Govor tijela otkriva osjeanja, stavove i namjere neke osobe
Gestovi koritenje ruku i aka (za ljude oteenog sluha to je najvaniji model komunikacije)
Izraz lica najvie govori o raspoloenju i emocijama neke osobe Tjelesni stav nain dranja tijela (izraava stav napetosti ili stav oputenosti,
stav naklonjenost ili stav neprijateljstva) Prostor koji zauzima tijelo uslovljeno statusom osobe ili kontekstom
komuniciranja (npr. ljudi koji se takmie stoje jedni naspram drugih) Dodir govori o stepenu prisnosti sa drugom osobom, ali moe biti i
konvencionalno i kulturoloki uslovljeno (rukovanje, poljubac isl.)
Neverbalno komuniciranje
Parajezik: sistem neverbalnih znakova ili gestova koji prate verbalno izraavanje, a slui za interpretaciju rijei tokom govora
Uzvici, potapalice, naglaavanje odreenih rijei, jaina, brzina i ritam glasa...
Paralingvistiki znaci ukazuju na trenutno raspoloenje subjekta, njegove emocije ili namjere.
Neverbalno komuniciranje
Odijevanje: odnosno sve ono to nas u vizuelnom smislu odreuje (odjea i obua, ali i nakit, minka, frizura)
Odraava doivljaj sopstvenog identiteta subjekta, ali i njegov socijalni i profesionalni status i kulturni kontekst iz kojeg dolazi (npr. marama ili burka, narodna nonja)
Neverbalno komuniciranje vaan je dio izgradnje imida
Primjeri:
Verbalno komuniciranje
Jezik, govor, pismo, simboliki prijenos poruka
Verbalno komuniciranje moe ukljuivati direktne i skrivene poruke
Masovno komuniciranje
Javno je, odnosno njegov je sadraj otvoren i pristupaan
svima
Publika je heterogena po sastavu i njena osnovna odlika je masovnost
Odvija se posredstvom masovnih medija
17
Politika i mediji odnos Davorka Vidovi
Klasina predodba
politika mediji
Proizvodnja odluka koje su obavezne za cijelo drutvo
Promatraju politiko djelovanje i njegove posljedice s kritike distance te ga irokoj publici posreduju to objektivnije i stvarnije
Thomas Meyer: Mediokracija: medijska kolonizacija politike
Dualizacija politike na:proizvodnu i prezentacijsku stranu
Deava se apsolutna personalizacija politike (nije vie rije o programima i idejama, ve o osobama koje su nositelji politikih funkcija)
to mediji vie svode politiku na zabavnu prezentaciju personalnih sukoba, to vie politika pokuava samoinscenacijom ispuniti oekivanje, jer ne eli ni razoarati ni razljutiti veliku publiku.
Primjeri: Prezentacijska strana politike u medijima
Ideal: pravo graana na informaciju
Sutina svakog medijskog sistema je da obezbijedi funkcionalno komuniciranje.
Funkcionalno komuniciranje je zasnovano na ideji drutvenog dijaloga.
Sutina funkcionalnog komuniciranja je u tome da komunikator uskladi svoje sopstvene predstave, ciljeve i elje sa predstavama i oekivanjima recipijenata/javnosti.
Kultura dijaloga
Drutveni dijalog pretpostavlja dobru volju svih subjekata
Kultura dijaloga podrazumijeva i kulturu konflikta
Polazni stav: Ja moda nisam u pravu, a ti moda jesi
Utopija ili ne?
Vanost feedback-a
Dijaloga nema bez oslukivanja druge strane
Feedback kao odgovor publike na poslanu verbalnu ili neverbalnu poruku daje nam informaciju o tome kakav je efekat imala naa poruka
Feedback: poruka, informacija, stav javnosti, odreeno ponaanje javnosti...
Na odnos prema feedbacku koji smo primili pokazuje na odnos prema recipijentima zanemarivanje feedbacka=nepotovanje recipijen(a)ta
Uspjena komunikacijska praksa u politici
I verbalna i neverbana komunikacija je jednako vana! Govor tijela, odijevanje, parajezik mogu esto govoriti vie od rijei
Vano je znati ta recipijent (pojedinac, grupa, masa) oekuje od nas i kako mu to saopiti na najprihatljiviji i za njega najrazumljiviji nain
Uspjena komunikacijska praksa u politici
Vano je znati sluati! Dijaloga nema bez oslukivanja druge strane, bez poznavanja potreba i interesa onih kojima se obraamo
Dobar sagovornik je dobar slualac!Prvo se dodijeli licenca za sluanje, tek potom licenca za govorenje i ko ne zna sluati, uopte nema prava govoriti!Ako paljivo sluam, moda uopte ne treba da govorim. Zdravko Zupani
Uspjena komunikacijska praksa u politici
Vana je odgovornost za izreeno! U trenutku kad izgovorimo rije vie nismo njen gospodar.
Osim odgovornosti za izreeno, vana je i odgovornost za preueno. Pojedinci, grupe, javnost imaju potrebu za informacijama i naa je obaveza prepoznati i zadovoljiti tu potrebu
Uspjena komunikacijska praksa
Vano je znati ta rei!
Progovoriti i ne znati ta jako je rizino. Nemamo nadzora. Nismo gospodari svojih rijei. Ba zato to ne znamo ta bi rekli kaemo mnogo niega!Iskusan govornik uvijek zna, ta eli da kae. Kada ne zna i nema vremena za pripremu, promisli. Saeka prije nego to odgovori.Uvijek moemo saekati pre nego to progovorimo. To je korisnije od ishitrenosti i brzopletosti. Zdravko Zupani
Uspjena komunikacijska praksa u politici
Vano je pristupati ljudima s potovanjem i u skladu s njihovim kulturolokim i komunikacijskim kodom!
Svi smo ljudi i svi smo meusobno ravnopravni. Ko se precjenjuje, bie podcijenjen.Ko se podcjenjuje, nee biti cijenjen.Ko potuje sebe, potuje i druge i ako ga drugi ne potuju to ga ne zanima. Zdravko Zupani
Uspjena komunikacijska praksa s medijima ta novinari oekuju od politiara?
Da su dostupni
Da odgovori brzo i direktno
Da ih tretiraju s potovanjem i da imatjuelju da se novinaru prui sva pomo i svaki mogui odgovor na upit
Da uzvrate poziv ako stuobeali ili je neko za njih primio poruku
Da, ako su obeali neto uraditi ili poslati dodatno, da to i ne zaborave
Da stusvjesni pritiska roka pod kojim rade novinari.
POLITIKA I MEDIJI: ISPREPLETENOST UTICAJA
Uticaj politike na medije i medija na politiku je neupitan
On je uvijek dvosmijeran: koliko politika sfera nastoji da utie na medijsku, toliko i mediji nastoje da utiu na politiku sferu
CENTRALNA PITANJA ODNOSA MEDIJA NASPRAM POLITIKE:
Kako zadrati neovisnost?
Kako ne postati instrument politike?
Kako o(p)stati u funkciji javnosti, a ne politikih subjekata?
Recommended