[MEDIJI] Kolumna zastupnice Ivane Maletić: Važno je što više približiti europske teme...

7EU VIJESTI

STAV ANGELE MERKEL oko štednje ostao je vrlo strog

www.business.hr 5/11/2013 utorak

sija nisu dobili veliki vjetar u le�a. Odloženo je usvajanje regulative o zaštiti podata-ka. Razlike u stavovima bile su prevelike. Nova velika de-bata o zaštiti podataka odgo-�ena je do 2015. godine, a to zna�i da �e do tada debata o tome biti vrlo oštra. Jedan od razloga jest i ofanzivni lobing Googlea i Yahooa u Bruxelle-su, �iji je cilj što dulje odgoditi ili anulirati tu direktivu.Dru-ga struja tvrdi da se digitalno tržište može razvijati samo uz ve�u sigurnost privatnih podataka.

Ležerniji odnosDruge ranije dogovorene teme bile su inovacije, usluge, zapošljavanje mladih i kresa-nje nepotrebne birokraci-je (REFIT). U zaklju�cima se Komisija upu�uje na pra-�enje tih tema, potvr�uju se raniji zaklju�ci i �lanice pod-sje�aju na implementaciju preuzetih obaveza. Rasprav-ljalo se o ekonomiji u EU-u i najvažnija vijest jest da je stav Angele Merkel oko štednje ostao vrlo strog i krut, odno-sno da u njenom novom man-datu nije došlo do ležernijeg odnosa prema stezanju re-mena i bolnim rezovima, kao što se predvi�alo. Kancelarka još nije na �elu nove politi�ke koalicije pa može do�i do pro-

mjena, ali ovime, u Bruxellesu na summitu, dala je na znanje svoje pozicije.

Što se ti�e bankovne uni-je, i ovdje su potrebne dalj-nje konzultacije i lideri se ponovo toga la�aju na pro-sina�kom Europskom vije-�u. Mnogi su tražili više tran-sparentnosti oko europskog fonda za spašavanje banaka. Ali,prema nekim navodima, sav posao oko bankovne uni-je treba biti gotov do prolje�a 2014., kako bi taj dosje bio za-vršen pred europske izbore za Europski parlament u travnju 2014. godine. Euroreport

Što se ti�e bankovne

unije, i ovdje su potrebne

DALJNJE KONZULTACIJE

i lideri se ponovo toga

la�aju na prosina�kom

vije�u

Važno je što više približiti EUROPSKE TEME GRAĐANIMA

KOLUMNA — Pri�e iz Bruxellesa

IVANA MALETI�, zastupnica HDZ-a u europskom parlamentu

OD 1.7. ove godini dio smo europske obitelji. Postaje-mo aktivni sudionici kre-iranja zajedni�kih europ-skih politika koje su i prije �lanstva zna�ajno utjeca-le na ekonomska, gospo-darska i socijalna kretanja kod nas. Važno je što više približiti europske teme našim gra�anima jer, sad kada smo država �lanica Unije, važno je znati koje nam se mogu�nosti pru-žaju te koje su pozitivne strane �lanstva koje mo-ramo iskoristiti. Iskoristi-ti u pozitivnom smislu, za poticanje rasta i razvoja Republike Hrvatske, a to nam je zajedni�ki cilj, naš i država �lanica jer je Unija jaka koliko joj je jaka naj-slabija država �lanica.Jedna od tema o kojoj se od rujna �esto raspravlja u Europskom parlamentu jest primjena procedure prekomjernog deficita u razli�itim državama �la-nicama.ULAZAK u ovu proceduru �eka nas od po�etka 2014. jer jedino gdje nas Vlada sigurnim korakom vodi jest u smjeru rekordnog deficita u povijesti Republike Hrvatske koji bi mogao dosegnuti 18 milijardi kuna što je 5,3% BDP-a.U SKLOPU procedure pre-komjernog deficita Europ-ska komisija zadaje ciljane veli�ine smanjenja defici-ta za vrijeme trajanja pro-cedure, a to je tri godi-ne. Države �lanice same predlažu mjere koje mi-sle provesti na prihodnoj i

rashodnoj strani prora�una sa svrhom smanjenja pre-komjernog deficita, a ana-liti�ke službe Europske ko-misije ocjenjuju jesu li te mjere realne i dovoljne, a po potrebi sugeriraju i pro-vo�enje dodatnih mjera.ISKUSTVA država �lani-ca pod procedurom pre-komjernog deficita poka-zuju da su iz procedure uspjele izi�i provo�enjem restriktivnih mjera na ras-hodnoj strani prora�una, što se odrazilo na pad ži-votnog standarda stanov-ništva. Mjere na prihodnoj strani uglavnom su bile ve-zane uz rastere�enje gos-podarstva i poja�ano opo-rezivanje potrošnje. ŠTO �E NAPRAVITI Vla-da koja sve radi zadnji �as, koja je PDV podigla na re-kordnih 25%, koja nije osmislila niti jednu struk-turnu reformu, koja je mak-simalno opteretila gospo-darstvo i životni standard stanovništva ve� svela na minimum? Što �e napraviti Vlada koja ne zna iskoristi-ti prednosti �lanstva u Eu-ropskoj uniji, ne zna isko-

ristiti šansu koja se kroz europske fondove otvara, ne razumije da su najve-�e investicije u Republici Hrvatskoj trebale biti in-vesticije u pripremu pro-jekata? ŠTO SE UPRAVLJANJA prora�unom ti�e sve sna-ge Vlada je usmjerila na pove�anje porezne presi-je, a rezultat je smanjenje ukupnih prihoda državnog prora�una koji su u 2013. smanjeni u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 3,2%, odnosno za 2,3 milijarde kuna. Vla-da vodi potpuno pogreš-nu fiskalnu politiku kojom je gospodarstvo dovela do ruba propasti pove�a-njem poreza, i isti negati-van efekt postigla na sam prora�un - prihodi su pali daleko ja�e i od najpesi-misti�nijih o�ekivanja.Za Vladu su velika nepo-znanica ne samo prihodi i njihovo kretanje ve� i ras-hodi. Prora�unski rashodi su za 4,1% ili 3,3 milijar-de kuna ve�i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Nikako da Vlada planom prora�una barem približno predvidi koliko �e uprihodovati, a koliko potrošiti za godinu dana. Problem je samo što je u ovoj pri�i brod bez kormi-lara naša Hrvatska i naši vrijedni ljudi koji zaslužu-ju bolje. Sve što dobivaju je zastrašivanje. Nespo-sobna Vlada nema pravo zastrašivati narod i sve segmente društva, a spo-sobnoj to nikada ne bi niti palo na pamet.

U sklopu procedure prekomjernog defi cita Europska komisija zadaje CILJANE VELI�INE SMANJENJA defi cita za vrijeme trajanja procedure, a to je tri godine

U utorak, 5. studenoga Europ-ska komisija objavit �e jesenske ekonomske prognoze za razdo-blje 2013-2015. Prognoze obu-hva�aju kretanje BDP-a, inflaci-je, zapošljavanja, prora�unskog

deficita i duga u 28 zemalja �lanica, kandidatskim zemljama te u velikim svjetskim gospodarstvima poput ameri�kog, kineskog, ruskog i japanskog.Komisija objavljuje svoje ekonomske progno-ze tri puta godišnje - proljetne, jesenske i zimske. Te prognoze služe kao osnova za razli�ite postupke fiskalnog i makroekonom-skog nadzora. Za Hrvatsku su jesenske ekonomske prognoze važne jer �e poslužiti Europskoj komisiji za izradu izvješ�a o tome krši li Hrvatska fiskalna pravila i o tome izvijestiti Vije�e za eko-nomske i financijske poslove (ECOFIN), koje donosi odluku o ulasku u Postupak pretjeranog deficita (EDP).

DANAS U EU