View
6
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 62 FEBRUAR 2013.
BRANISLAV \UR\EVI], IZVR[NI DIREKTOR
ZA EKONOMSKO-FINANSIJSKE POSLOVE
Prevazi}i prepreke
i posti}i rezultat
KRISTINA BOJOVI], RUKOVODILAC
CENTRA ZA QUDSKE POTENCIJALE
Da pravi ~ovek bude
na pravom mestu
BRANISLAV \UR\EVI], IZVR[NI DIREKTOR
ZA EKONOMSKO-FINANSIJSKE POSLOVE
Prevazi}i prepreke
i posti}i rezultat
KRISTINA BOJOVI], RUKOVODILAC
CENTRA ZA QUDSKE POTENCIJALE
Da pravi ~ovek bude
na pravom mestu
2 INVESTICIJE
Uskoro bi trebalo da
po~nu radovi na 110 ki-
lovoltnoj dalekovodnoj
trasi od TS Kragujevac 1 do
TS Kragujevac 8. Pripremqena
je tenderska dokumentacija i
ura|en je projekat za nove da-
lekovode (2x (2x110kV)) po
postoje}oj trasi jednostru-
kih dalekovoda 186 B/ 1 i da-
lekovoda 1126 sa raspletima.Ukupna du`ina planiranih no-
vih dalekovoda je dva puta
{est kilometara i planirano
je dva puta 30 stubova. Izgrad-
wom pomenute trase posti}i
}e se pouzdanije napajawe no-
ve TS 110/20 kilovolti FAS
instalisane snage 105 mega-
voltampera u drugoj fazi, a
obezbe|uje se i potrebna
energetska snaga za postoje}u
TS 110/35 kilovolti Kraguje-
vac 8- “Crvena zastava”.
Prema postoje}em stawu,vo-
dovi se kre}u od TS Kragujevac
1 prema TS Kragujevac 8.Od TS
Kragujevac 2 do stuba broj 17 sudvostruki po jednom nose}em
stubu. Na stubu broj 17 odvaja
se dalekovod 123/5 i daqe ta
trasa nastavqa prema TS Jago-
dina, a dalekovod broj 1126“ide” prema TS Kragujevac 2.Na
stubu broj 44/3U sa TS Kraguje-
vac 8 ulazi u TS Crvena zastava.Drugi sistem dalekovoda,
gde DV trasa 186B/1 dolazi kao
dupli dalekovod do stuba broj
17 gde se jedan sistem odvaja i
odlazi na TS Kragujevac 1, a
drugi sistem odlazi do stuba
broj 40 odakle se ukqu~uje na
TS Kragujevac 8 i ulazu u po-
strojewe kao dalekovod
186B/2,a potom direktno odla-
zi na TS Crvena zastava.Planom rekonstrukcije, od-
nosno planom izgradwe predvi-
|ena je izgradwa novog stuba
broj 18 na trasi dalekovoda
123/5 gde se prihvata daleko-
vod 186B/1 i dalekovod123/5 ikao dvostruki dalekovod odla-
zi do stuba broj 41 odakle se
dalekovod 186 B/1 uvodi u TS
Kragujevac 8, a 110 kilovoltni
dalekovod broj 1126 uvodi u
TS Crvena zastava. Od stuba
broj 49/3U uvodi se u TS FAS,a zatim se povratno uvodi u TS
Crvena zastava. Potom je pred-
vi|eno da jedan sistem daleko-
voda 186B/1 sa stuba 17 ode do
stubnog mesta broj 18 na kome
postaje dupli dalekovod dovo-
|ewem dalekovoda sa TS Kragu-
jevac 1 i da ide do stuba broj
40 gde se odvaja za TS Kraguje-
vac 8 te kao dupli sistem pro-
du`ava do TS Crvena zastava.Po okon~awu tenderskog po-
stupka i odabiru kvalifikova-
nog izvo|a~a i okvirnog dogo-
vora krenu}e realizacija pro-
jekta. Zavr{etak radova plani-
ran je za kraj 2013. godine. Tre-
nutno se obavqa re{avawe imo-
vinsko pravnih odnosa za nove
stubove u ovom trenutku osta-
lo je samo par ner{enih stub-
nih mesta. Celokupan projekat
uradio je P.D. Elektroistok-Projektni biro d.o.o. Realiza-
ciju }e pratiti zaposleni iz
Centra za Investicije zadu`e-
ni za izgradwu dalekovoda.
M. Vukas
USKORO DV RADOVI U KRAGUJEVCU
Poboq{awe naponskih prilika u FAS i Crvenoj zastavi
Na postoje}im trasama raspleti i dupli dalekovodi
TS Kragujevac 2
TS LESKOVAC 2
Stigao novi transformator
Osna`ewe prenosnog sistema. Smawewe gubitaka u pre-
nosu. Zna~ajna kop~a za interkonektivnu vezu TS Ni{ 2 -
makedonska granica
Novi energetski tran-
sformator prenosnog
odnosa 400/110 kilovol-
ti, ukupne instalisane snage
300 megavoltampera i te`ine
180 tona dopremqen je 13. fe-
bruara na transformatorsku
stanicu Leskovac 2.Transformator je naba-
vqen iz doniranih finansij-
skih sredstava Kancelarije
Evropske unije za Srbiju.Celo-
kupan transport (prevoz na
specijalnom vagonu, pretovar i
utovar,transport vu~nim vo-
zom) od fabrike Kon~ar u Za-
grebu do kona~nog odredi{ta
na TS Leskovac 2, po me|una-
rodnim propisima i zakonskoj
regulativi obavile su firme
Zagrebtrans i Bora Ke~i} -
specijalni transporti iz Beo-
grada.Novi energetski tran-
sformator je, uslovno re~eno,uskladi{ten na pomenutom po-
strojewu,a u narednom periodu
posle energetsko-tehnolo-
{kih procesa i ispitivawa bi-
}e montiran i stavqen u pogon
na TS Leskovac 2.Transformatorska stani-
ca 400/220/110 kilovolti
pripada grupi modernih po-
strojewa na kojima su prime-
wena najnovija tehnolo{ka
re{ewa i ugra|ena oprema
prema evropskim standardima.Na samom objektu prvi put su
primeweni sistemi cevnih
sabirnica, kao i lokalni mi-
kroprocesorski sistemi za-
{tite i lokalno upravqawe.Tim tehni~kim i tehnolo-
{kim postupcima omogu}eno
je daqinsko upravqawe iz Re-
gionalnog dispe~erskog cen-
tra u Kru{evcu, a tako|e i iz
Nacionalnog dispe~erskog
centra u Beogradu. Uz to,predstavqa sna`no telekomu-
nikaciono ~vori{te prime-
nom OPGW tehnologija, a za-
dovoqava i sve me|unarodne
standarde po pitawu za{tite
`ivotne sredine. Prema pla-
novima JP EMS, bio je jedan
od urgentnih projekata u re-
habilitaciji elektropreno-
snog sistema Srbije.Celokupni projektni i
neophodni radovi, kao i drugi
prate}i radovi koji proisti~u
iz projekta za pomenuto po-
strojewe obavqeni su u perio-
du od 2008.do novembra meseca
2010. godine, kada je pu{teno u
pogon pro{ireno 400 kilo-
voltno RP.Wenim prilago|ava-
wem novim energetskim stan-
dardima zna~ajno je unapre|eno
celokupno funkcionisawe
prenosnog sistema elektri~ne
energije na visokom naponu u
Srbiji i zna~ajno su smaweni
gubici u prenosu.Wen zna~aj tim je ve}i po-
{to se nalazi na novoj inter-
konektivnoj dalekovodnoj 400kilovoltnoj trasi od TS Ni{
2 preko Leskovca, Vrawa, make-
donske granice i daqe prema
Gr~koj.M. Vukas
Radovi koji su 18. septembra po-
~eli na izgradwi nove 400 kilo-
voltne transformatorske sta-
nice Vrawe 4 obavqaju se u okvirima
planirane dinamike, bez obzira na
vremenske prilike, sneg i ki{u u zim-
skom periodu. Do sada je u prvoj fazi
ura|en plato za sme{taj opreme, teme-
qi za oba energetska transformato-
ra, uqna jama, uqna kanalizacija, posta-
vqena je ograda oko objekta, relejne
ku}ice, a saobra}ajnice su blizu 80posto zavr{ene. Radove izvodi kon-
zorcijum Simens i Elnos Bawaluka. U
pojedinim fazama radova na objektu
radi i do 50 qudi, ali za potrebnu
dinamiku mahom gra|evinskih radova
zadovoqava i broj od 30 radnika anga-
`ovanih od strane glavnog izvo|a~a
radova na objektu. Po okon~awu prve
faze radova koji se odnose mahom na
zemqi{ne i gra|evinske poslove, usle-
di}e nastavak radova u drugoj fazi, ka-
da }e biti zavr{eni komandna zgrada,temeqi za portalne i aparatne kon-
strukcije...Uslovno re~eno,obaqa}e se
i gra|evinski i elektromonta`ni ra-
dovi, koji }e pratiti jedni druge. Sre-
dinom februara na objekat je iza{la
Op{tinska komisija za izdavawe upo-
trebnih dozvola.Ona treba,nakon {to
je pregledala izme{tawe 10 kilovolt-
nog kabla sa same lokacije transforma-
torske stanice i wegovo postavqawe
sa spoqne strane ograde postrojewa,da izda upotrebnu dozvolu. Ona se
uskoro o~ekuje, po{to komisija prili-
kom pregleda nije imala primedbi za
taj deo obavqenih poslova.Budu}a transformatorska stanica
Vrawe 4 veoma je zna~ajna za ukupno po-
boq{awe u napajawu potro{a~a i pri-
vrednih subjekata u Vrawu i okolnim
centrima i gotovo u celoj jugoisto~-
noj Srbiji. Pored toga, va`na je i po-
{to se nalazi na veoma zna~ajnoj in-
terkonektivnoj 400 kilovoltnoj dale-
kovodnoj trasi od TS Ni{ 2,preko TS
Leskovac 2, Vrawa do makedonske gra-
nice i daqe preko teritorije Make-
donije prema Gr~koj, putem koje }e se
tranzitirati elektri~na energija u
ovom delu Evrope. Isto tako, poboq-
{a}e sigurnost i pouzdanost celokup-
nog sistema za prenos elektri~ne
energije u Srbiji,te }e ga, uslovno re-
~eno, podi}i na vi{i tehnolo{ki ni-
vo. Samim tim, na pomenutom postroje-
wu bi}e ugra|ena visoko sofistici-
rana i najsvremenija oprema prema svim
me|unarodnim i evropskim standardi-
ma, koji se primewuju u oblasti preno-
sa elektri~ne energije.Nadzor na ovim radovima poveren
je zaposlenima iz Centra za Investi-
cije JP EMS.M. Vukas
INVESTICIJE 3
TS VRAWE 4
Radovi prema planiranoj dinamici
Radovi na novoj TS Vrawe 4
ADAPTACIJA TS 110/35 kV VRAWE 1
Radovi u 35 kV postrojewuKrajem februara zavr{eni su ra-
dovi na opremawu }elije 35 kV D04,na TS 110/35 kV Vrawe 1,koja }e slu-
`iti za napajawe sopstvene potro-
{we nove TS 400/110 kV Vrawe 4.Ovim radovima prethodilo je
izme{tawe poqa ku}nog transfor-
matora i mernog poqa, kako bi se
oslobodila }elija koja }e slu`iti
za napajawe TS Vrawe 4. U sklopu
ovih radova ugra|en je i novi ku}-
ni transformator.Radove na adaptaciji TS Vrawe
1 vodi Centar za investicije JP
EMS-a, izvo|a~ radova je PD „Elek-
troistok – Izgradwa“, a projekte je
uradio PD „Elektroistok - Pro-
jektni biro“. Sve aktivnosti se
obavqaju u saradwi sa Pogonom
Kru{evac i Pogonom Tehnika.
M. B.
BRANISLAV \UR\EVI], IZVR[NI DIREKTOR ZA EFP
Prevazi}i prepreke i posti}i rezultat strane 6-7
POGON PRENOSA BOR - TRAFOSTANICE U MAJDANPEKU
Slegawe terena pod VN opremom strana 8
POGON PRENOSA VAQEVO
Zahtevan remont strana 9
KRISTINA BOJOVI], CENTAR ZA QUDSKE POTENCIJALE
Da pravi ~ovek bude na pravom mestu strane 10-11
OBUKA U VRWA^KOJ BAWI
Edukacija operativnog osobqa strana 12
AKTIVNOSTI CENTRA ZA STRATEGIJU JP EMS
Panevropski desetogodi{wi plan razvoja strana 13
U SUSRET NOVIM TARIFAMA
AERS-ova prezentacija „Cene i tarife“ strane 14-15
KONFERENCIJA U BEOGRADU
OIE i energetska nezavisnost Srbije strana 19
AKTIVNOSTI SINDIKALNOG RESORA
EMS-ovci na Sajmu turizma strana 21
EMS-OVA AMBULANTA
Uloga izabranog lekara strane 24-25
izdaje JP EMS
Beograd, Kneza Milo{a 11
www.ems.rs
generalni direktor:
Nikola Petrovi}
organizator za
odnose sa javno{}u:
Mildan Vuji~i}
odgovorni urednik:
Milo{ Bogi}evi}
redakcija:
Predrag Batini}
Miroslav Vukas
Aleksandar Opa~i}
Sr|an Stankovi}
kontakt:
(011) 3243 081
pr@ems.rs
priprema i {tampa:
DOO "Komazec"
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
658 (497.11) (085.3)
EMS:Elektromre`a Srbije : list
Elektromre`e Srbije / odgovorni urednik Milo{
Bogi}evi}. – God. 1,br. 1 (sep. 2005) -
. - Beograd (Kneza Milo{a 11) : JP EMS, 2005 -
(In|ija : “Komazec”). - 30 cm
Mese~no. - Je nastavak: Elektoristok
ISSN 1452 - 3817 = EMS.Elektromre`a Srbije
COBISS.SR - ID 128361740
Upravni odbor JP EMS usvojio je
na 45. redovnoj sednici Izve{taj
o izvr{enom popisu sredstava,obaveza i potra`ivawa Preduze}a sa
stawem na dan 31.12.2012. godine. Ne-
nad Luci}, predsednik Centralne
popisne komisije, predstavio je Izve-
{taj, ~iji su sastavni deo dostavqeni
izve{taji popisnih komisija na nivou
organizacionih delova JP EMS, koje
su formirane za popis osnovnih
sredstava u upotrebi, sitnog inven-
tara, HTZ opreme, auto guma i ambala-
`a, zaliha investicione opreme i za-
liha magacina, investicija u toku,blagajni, teku}ih ra~una i ostalih go-
tovinskih ekvivalenata, tu|ih sred-
stava u na{im poslovnim objektima i
na{ih sredstava kod drugih pravnih
lica.Upravni odbor doneo je i Odluku
o utvr|ivawu cena za pristup sistemu
za prenos elektri~ne energije, koja je
dostavqena Agenciji za energetiku
Republike Srbije na saglasnost. Izve-
stilac je bio Ivan Jovi}evi},korpo-
rativni direktor za plan i kontrolu.Pokretawe postupka za promenu odlu-
ke o ceni pristupa sistemu za prenos
elektri~ne energije je proisteklo kao
potreba uskla|ivawa elemenata maksi-
malno odobrenog prihoda sa veli~ina-
ma koje proisti~u iz Zakona o energe-
tici i Godi{weg programa poslovawa
JP EMS za 2013. Sa Agencijom za ener-
getiku su usala{eni elementi iz
strukture MOP-a u odnosu na zahtev
za tarifu koji je Upravni odbor usvo-
jio 14. novembra 2012.Na dnevnom redu bila je i Odluka
kojom se odobrava pokretawe postup-
ka priznawa i izvr{ewa arbitra`ne
odluke u postupku izme|u JP EMS i
S.A.G. GmbH, Langen-Nema~ka, pred
nadle`nim sudom u Nema~koj. Arbi-
tra`nom odlukom UNICITRAL arbi-
tra`e iz 2010. godine, po tu`bi JP
EMS protiv S.A.G. GmbH, tu`eni je
obavezan da nadoknadi {tetu JP EMS
i pokrije tro{kove postupka. Tako|e,Upravni odbor doneo je i Odluku ko-
jom se odobrava podno{ewe protiv-
tu`be JP EMS u postupku po tu`bi
Siemens protiv JP EMS. Izvestilac
po po ovim ta~kama bila je Tamara
Crvenica, izvr{ni direktor za
pravne i poslove qudskih resursa.Doneta je i odluka o promeni na-
~ina obra~una snage za TS Ra{ka. Od-
lukom se odobrava izmena obra~una
pristupa prenosnom sistemu za TS
Ra{ka, po~ev od 1. januara 2013. godi-
ne, u smislu da svako prekora~ewe
odobrene snage (33,843MW) za ovaj
objekat do maksimalne snage od 40MW, ne}e biti fakturisano po ceni
tarife „prekomerna snaga“, ve} po
ceni tarife „odobrena snaga“. Odlu-
ka je privremena, a du`ina trajawa za-
visi}e od razvoja energetske situa-
cije na terenu i pronala`ewa trajnog
re{ewa za pouzdano snabdevawe elek-
tri~nom energijom konzuma na severu
KiM. Izvestilac je bio Igor Juri-
{evi}, rukovodilac Sektora za ob-
ra~un elektri~ne energije u Direk-
ciji za poslove tr`i{ta elektri~ne
energije.Nekoliko ta~aka dnevnog reda 45.
redovne sednice Upravnog odbora JP
EMS posve}eno je odlukama o rashodu
i otu|ewu sredstava,opreme,inventa-
ra i motornih vozila u Pogonima pre-
nosa Novi Sad, Vaqevo i Kru{evac,kao i u Centru za qudske potencijale
i posebnim organizacionim delovima
Preduze}a.Sednici Upravnog odbora, koju je
vodio Vidoje Jevremovi}, predsed-
nik tog tela, prisustvovao je i gene-
ralni direktor JP EMS Nikola Pe-
trovi}.
M. B. – M.V.
POSLOVNA POLITIKA 5
REDOVNA SEDNICA UPRAVNOG ODBORA JP EMS
Povoqniji obra~un snage
za TS Ra{kaUsvojen izve{taj o popisu
Branislav \ur|evi}, izvr{ni
direktor za ekonomsko-finan-
sijske poslove JP EMS, univerzi-
tetsku diplomu iz oblasti biznisa i
upravqawa stekao je u Sjediwenim Ame-
ri~kim Dr`avama,na bostonskom Mount
Ida fakultetu. Profesionalnu karijeru
po~eo je u US STEEL-u u Smederevu,a na-
stavio je uThe Coca-Cola Company gde
se zadr`ao pet godina. Odatle odlazi
u London, gde je bio anga`ovan u Euro
Group Office. Profesionalni izazovi
vra}aju ga u Srbiju,gde svoja iskustva iz
me|unarodnih kompanija primewuje na
sada{woj poziciji u Elektromre`i Sr-
bije, jednoj od najodgovornijih.Za List
EMS direktor \ur|evi} govori o fi-
nansijskom stawu i perspektivama
Preduze}a, unapre|ewu poslovawa i
pravcima razvoja.
Kako ocewujete finansijsku si-
tuaciju koju ste zatekli u Preduze-
}u?
Pro{lo je ve} ~etiri meseca od ka-
da sam preuzeo funkciju izvr{nog di-
rektora za ekonomsko-finansijske po-
slove i ovaj period sam iskoristio za
sagledavawe finansijske situacije u
Preduze}u, kao i za upoznavawe svojih
saradnika. Moram priznati da sam bio
pozitivno iznena|en kada sam video
koliko je preduze}e zdravo i stabilno
u svakom aspektu finansija, sa pozitiv-
nim finansijskim rezultatima i blago-
vremeno izmirenim obavezama,kako pre-
ma dobavqa~ima, tako i prema krediti-
ma Evropske Banke.Va{ osvrt na finansijske re-
zultate ostvarene pro{le godine?
Na bazi podataka iz bilansa uspeha,
za period od januara do decembra 2012.
godine,EMS je iskazao ukupan prihod u
iznosu od 16.853 miliona dinara, a ras-
hode 15.430 miliona dinara, {to zna~i
da je ostvaren dobitak pre oporeziva-
wa,kao razlika ukupnih prihoda i ukup-
nih rashoda, u iznosu od 1.423 miliona
dinara. Dobitak perioda je posledica
ostvarenog pozitivnog rezultata iz
poslovnih odnosa u iznosu od 1.802 mi-
liona dinara i ostalih odnosa u izno-
su od 108 miliona dinara.
Da li je ura|ena revizija i {ta
je ona pokazala?
Prema preliminarnim nalazima van-
redne revizije, mo`emo da ka`emo da je
situacija generalno pozitivna, mada su
uo~ene oblasti u kojima je mogu}e po-
boq{awe stawa. Ovde se pre svega mi-
sli na potrebu za detaqnom analizom
investicija u toku, jer su identifiko-
vani relativno zna~ajni iznosi na odav-
no zapo~etim,a nezavr{enim investici-
jama na kojima nije bilo nikakvih rado-
va du`i niz godina,pa se postavilo pi-
tawe wihove realne vrednosti.Tako|e,
skrenuta je pa`wa i na potrebu za de-
taqnom analizom zaliha,naro~ito inve-
sticionih zaliha, u ciqu provere wi-
hove realne vrednosti. Osim toga, re-
vizor je konstatovao i usporenu napla-
tu potra`ivawa od kupaca iz sistema
EPS-a,{to je,na `alost,posledica pre
svega,nepovoqne ekonomske situacije u
zemqi.
Jedan od prioriteta koji je po-
stavilo novo Poslovodstvo je una-
pre|ewe efikasnosti poslovawa.
Kakve promene mo`e o~ekivati fi-
nansijski sektor JP EMS u nared-
nom periodu?
Ekonomsko finansijski poslovi su
jedan od najosetqivijih segmenata po-
slovawa Elektromre`e Srbije. Odgo-
vornost je velika i prema dr`avi, po-
slovnim partnerima, ali i prema zapo-
slenima. Unapre|ewa koja planiramo su
zbog toga u funkciji daqe optimizaci-
je poslovawa. Centralizacijom finan-
6 INTERVJU
INTERVJU: BRANISLAV \UR\EVI],
IZVR[NI DIREKTOR ZA EKONOMSKO-FINANSIJSKE POSLOVE
Prevazi}i prepreke i posti}i„Centralizacijom finansijskog poslovawa obezbedi}emo efikasniji
rad, boqu kontrolu tokova dokumentacije, a samim tim i ve}u transpa-
rentnost poslovawa“ – ka`e direktor \ur|evi}
sijskog poslovawa obezbedi}emo efi-
kasniji rad, boqu kontrolu tokova do-
kumentacije,a samim tim i ve}u transpa-
rentnost poslovawa. Velika o~ekivawa
u unapre|ewu poslovawa o~ekujemo od
implementacije SAP re{ewa, {to se
ve} i pokazalo u TSO kompanijama {i-
rom sveta. SAP }e biti centralna
adresa za sve finansijske transakcije,
rad sa osnovnim sredstvima, nabavku,
prodaju, magacinsko poslovawe, a fokus
nam je naro~ito na ugovarawu i pra}ewu
investicija. Kroz SAP `elimo da pri-
menimo i najboqu svetsku praksu, {to
}e nam u komunikaciji sa poslovnim
partnerima iz inostranstva biti od
posebnog zna~aja, a izve{tavawe prema
dr`avi i rukovodstvu `elimo da po-
dignemo na jedan vi{i kvalitativni ni-
vo. Sva ova unapre|ewa u osnovi imaju
qude koji su u svom dosada{wem radu
ve} pokazali zavidan nivo posve}eno-
sti i znawa.
Kako JP EMS ispuwava svoje
kreditne obaveze i obaveze prema
dobavqa~ima? Kako na nas uti~e
novi Zakon o rokovima pla}awa?
Ukupna zadu`enost EMS-a po svim
kreditima, na kraju decembra pro{le
godine iznosila je 124.9 miliona evra
i 11 miliona dolara po osnovu glavni-
ce. Dugovawa prema Agenciji za osigu-
rawe depozita iznose 76. 5 miliona
evra i 11 miliona dolara (refinansi-
rani zajmovi), a devizni krediti uzeti
za finansirawe rekonstrukcije sekto-
ra energetike i unapre|ewa prenosne
mre`e ukupno iznose 85,6 miliona evra
(period 2001-2009) od ~ega je na dan 31.decembra 2012.iskori{}eno 69,9 mili-
ona evra i stawe duga po ovim krediti-
ma iznosi 48,3 miliona evra.Kada je re~
o Zakonu o rokovima izmirewa nov~a-
nih obaveza u komercijalnim transakci-
jama, kojim se propisuju rokovi izmire-
wa obaveza izme|u privrednih subjeka-
ta i javnog sektora, on nema uticaja na
poslovawe JP EMS, odnosno na izmire-
we obaveza izme|u JP EMS i privred-
nih subjekata, imaju}i u vidu da likvid-
nost na{eg Preduze}a, odnosno „cashflow“-a omogu}ava izmirewe svih obave-
za u skladu sa predmetnim zakonom. Su-
vi{no je i akcentirati da se finansij-
ske obaveze izmiruju i pre roka koji je
predvi|en predmetnim zakonom.
Kako te~e realizacija repro-
grama duga sa privrednim dru-
{tvima EPS-a i naplata potra`i-
vawa?
[to se ti~e privrednih dru{tava
(ED-B, ED Centar Kragujevac i ED Jugo-
istok Ni{), sa wima je potpisan ugovor
o reprogramu duga (sa ukupnim iznosom
od 3.1 milijarde dinara, na kraju novem-
bra 2012. godine) po~etkom decembra.
Otplata je ve} krenula od prvog janua-
ra ove godine, a privredna dru{tva
uredno izmiruju obaveze.
Va{e mi{qewe o ambicijama i
planovima JP EMS u uslovima eko-
nomske krize i ote`anim finan-
sijskim okolnostima
I u uslovima ekonomske krize, koja
implicitno uti~e na ote`ano poslova-
we privrednih subjekata, JP EMS }e na-
stojati da svoje poslovawe usmeri u
okvirima i razmerama planiranih ak-
tivnosti i dostizawa realnog praga
renatabilnosti, shodno postoje}im
tr`i{nim tendencijama. Na{i napori
bi}e prevashodno usmereni ka prevazi-
la`ewu pote{ko}a sa kojima se suo~ava-
ju svi akteri na poqu tr`i{nog poslo-
vawa. To zna~i da }emo na{u poslovnu
klimu i u navedenim uslovima orijenti-
sati ka postizawu {to boqih finansij-
skih rezultata.
M. Bogi}evi}
INTERVJU 7
rezultat
„Odlazak“ TS 110 kV ne}e
uticati na tro{kove poslovawa
Upitan da li }e prelazak 110-kilovoltnih postrojewa u privredna dru-
{tva za distribuciju elektri~ne energije uticati na poslovawe JP EMS,di-
rektor \ur|evi} je rekao: „Kada je re~ o ekonomskom delu prenosa objeka-
ta 110 kV, o~ekuje se tuma~ewe nadle`nog Ministarstva. JP EMS smatra da
postupak primopredaje objekata, kroz izmenu osniva~kih akata, ne}e utica-
ti na tro{kove poslovawa Preduze}a, ve} na umawewe kapitala. Ukoliko bi
se prenos objekata vr{io u skladu sa Me|unarodnim ra~unovodstvenim
standardima, preko rashoda, ekonomsko – finasijski polo`aj JP EMS bi
bio ugro`en i u du`em vremenskom periodu poslovawa bi trajalo sanirawe
nastalog gubitka“.
Sredinom februara sedi{tu Pogo-
na prenosa Bor javili su na{i za-
posleni na trafostanicama u Maj-
danpeku da je do{lo do slegawa terena
na EMS-ovim postrojewima usled vre-
menskih prilika. Zoran Marjanovi},direktor Pogona prenosa Bor, rekao je
da su na teren odmah iza{li predstavni-
ci borske Slu`be za odr`avawe visoko-
naponske opreme i gra|evinski stru~-
wak.- Po prijavi {efa grupe trafostani-
ca Majdanpek Mladena Mladenovi}a
da je do{lo do krivqewa nosa~a a samim
tim i visokonaponske opreme u trafo-
poqu T5 110/6 kV,krenulo se na put zbog
pregleda nosa~a i temeqa visokonapon-
ske opreme 110 kV u TRP br 5 110/6 kV.Upregled su odmah krenuli Branislav
Vuki}, in`ewer saradnik u Slu`bi za
odr`avawe visokonaponske opreme, po-
slovo|a ekipe To{ko Apostolovi},elektrotehni~ar iz Slu`be za odr`ava-
we visokonaponske opreme, i Katarina
Milo{evi}, diplomirani gra|evinski
in`ewer u Slu`bi za tehni~ku koordi-
naciju, - rekli su nam predstavnici Slu-
`be za visokonaponsku opremu Pogona
prenosa Bor.
- Na objektu nas je sa~ekao Damir
Ma~ki}, elektrotehni~ar, de`urni ru-
kovalac TS-a,i odmah smo oti{li u pro-
blemati~no poqe. Sagledali smo pro-
blem i na~in sanirawa novonastalih
problema.Ustanovqeno je da je do{lo do
slegawa i pomerawa temeqa strujnog
transformatora 110 kV u fazi 0 i od-
vodnika prenapona zvezdi{ta.Samim tim
je do{lo i do zatezawa provodnika izme-
|u strujnog transformatora i prekida~a
110 kV. Zbog toga je do{lo do rizika da
se provodnik izvu~e iz prikqu~nih kle-
ma i do|e do havarije.U dogovoru sa RDC
Bor odmah se pre{lo na rezervni tran-
sformator, a transformator T5 110/6kV je iskqu~en i ostavqen za rezervu. Sobzirom na polo`aj Trafostanice Maj-
danpek 1 i veoma specifi~nih vremen-
skih uslova koji vladaju u tom kraju,rado-
vi na zameni u`eta i monta`i du`eg,ostavqeni su za trenutak kad vremenski
uslovi to budu dozvolili za radove na
visokonaponskoj opremi.Sa rukovaocima
je dogovoreno da se prilikom pregleda
postrojewa pa`wa usmeri na problema-
ti~no poqe i o tome redovno izve{tava-
ju {efovi slu`bi.Tako|e smo pregledali i ostala po-
qa i nismo utvrdili da postoje jo{ takva
mesta gde je do{lo do slegawa tla i po-
merawa temeqa.Ipak,da bi bili sigurni
a poznavaju}i ceo taj teren i sve na{e
trafostanice znamo „kako di{u“, obi-
{li smo i Trafostanicu Majdanpek 2,ko-
ja je izgra|ena na zemqi{tu koje je znat-
no pre izgradwe postrojewa bilo mo-
~varno. Tu nas je sa~ekao kolega Mirko
Vujadinovi}, elektrotehni~ar, doma-
}in Trafostanice. Obi{li TS, pregle-
dali i primetili i tu slegawe zemqi{ta
pod temeqom jedne strane sabirni~kog
rastavqa~a 110 kV u trafopoqu T1110/35 kV. Stawe temeqa tog rastavqa~a
nije alarmantno, ali kad se ve} bude ra-
dilo na Trafostanici Majdanpek 1, mo-
gao bi da se sanira temeq i na Trafo-
stanici Majdanpek 2.Zbog toga je upu}en dopis Milora-
du Coli}u, direktoru Pogona Tehnika,u kojem je predlo`eno da se formira ko-
misija koja }e, nadamo se kao i uvek – ve-
oma brzo, da sagleda situaciju, ponudi
smernice i predloge za sanirawe tih
problema, - rekao je Branislav Vuki}.
P.Batini}
8 IZ POGONA I CENTARA
POGON PRENOSA BOR
– TRAFOSTANICE U MAJDANPEKU
Slegawe terena pod
visokonaponskom opremomSlegawe i pomerawe temeqa strujnog transformatora 110 kV u fazi 0
i odvodnika prenapona zvezdi{ta doveli i do zatezawa provodnika iz-
me|u strujnog transformatora i prekida~a 110 kV
I ove godine sigurno na Crnom vrhu
Zahvaquju}i dobro obavqenim remontima i mawe-vi{e dobrim vremenskim pri-
likama,na jednoj od najzahtevnijih dalekovodnih trasa preko Crnog vrha zasad ni
ove zime nije bilo problema,istakao je direktor Pogona prenosa Bor Zoran Mar-
janovi}.
EMS-ov Pogon prenosa Vaqevo
preuzeo je krajem 2012. godine
od Elektrosrbije Kraqevo 110-kilovoltni dalekovod DV 178 od
Elektrovu~ne podstanice Kosjeri}
do Cementare Kosjeri}.Premda relativno kratak, dalekovod
je izuzetno zahtevan za odr`avawe zbog
specifi~nih uslova eksploatacije. Pra-
{ina iz Cementare i `elezni~ko zaga|e-
we talo`e se na izolatorskim lancima i
ugro`avaju dalekovod.Kompletna dalekovodna ekipa iz
Pogona Vaqevo, predvo|ena poslovo-
|om Savom @uwi}em, obavila je re-
mont te trase.Zameweni su izolatori
na tri stuba i na jednom portalnom
stubu koliko je bilo u rezervi prem-
da ih je, s obzirom na stawe, verovat-
no trebalo sve zameniti.Ugra|eni su silikonski izolato-
ri iz rezerve za vanredne situacije
po{to je {ef odr`avawa cementare
molio na{e montere da se izolatori
promene na celoj trasi po{to, kako je
on rekao, tom dalekovodu niko nije
prilazio tridesetak godina.Stawe izolatora na tom daleko-
vodu je katastrofalno, isti~e Janko
Levnai} iz Pogona Vaqevo. Pokrive-
ni su skamewenim cementom prose~no
debelim pet milimetara pa je nemogu-
}e odvrnuti {rafove,P. B.
IZ POGONA I CENTARA 9
Udecembru 2012. godine, tradici-
onalnim okupqawem kolega iz
Pogona Kru{evac na Trafosta-
nici Jagodina 4 obele`eno je {est
godina uspe{nog rada ovog, za sistem
prenosa, veoma zna~ajnog objekta.Od izgradwe prve faze Trafosta-
nice pro{lo je {est uspe{nih godina
rada ovog modernog objekta koji je
bio prvi u nizu velikih investicija
koje je realizovala JP Elektromre`a
Srbije. Izgradwom ovog objekta sa
uspehom je ostvaren ciq omogu}avawa
boqih naponskih prilika u pomorav-
skom regionu, ali u ovoj godini se
o~ekuje i dugo najavqivana ugradwa
jo{ jednog transformatora snage
300MVA kao i pro{irewe 400KV po-
strojewa ~ime bi se pove}ala sigur-
nost u snabdevawu ovog regiona.Ove godine skromnoj sve~anosti
su, pored kolega iz Pogona Kru{evac,prisustvovali i Neboj{a Petro-
vi}, izvr{ni direktor za prenos
elektri~ne energije, Vesna [najde-
rov, direktor Pogona Novi Sad, kao i
Vladimir Milivojevi} {ef TS No-
vi Sad 3.Kao i svake godine do sada doma-
}in je bio Radomir Petrovi}, {ef
trafostanice, zajedno sa svojim kole-
gama rukovaocima na ovom objektu.R. P.
Zamewene izolatore u krugu Pogona Vaqevo
ispitivali su novoprimqeni pripravnik
dipl. el. In`. Milan Filipovi}
i monter Desimir Tri{i}
POGON PRENOSA VAQEVO
Zahtevan remontIzolatori dalekovoda od Elektrovu~ne podstanice Kosjeri} do Ce-
mentare Kosjeri} prekriveni skamewenom cementnom pra{inom
TS 400/110KV JAGODINA 4
Jo{ jedna uspe{na godi{wica
UJavnom preduze}u Elektromre`a
Srbije ura|eni su ozbiqni po-
maci u delu koji se bavi qudskim
resursima. Sektor qudskih resursa je
od presudnog zna~aja za razvoj svake
organizacije i preduze}a, on predsta-
vqa upravqawe qudima koji individu-
alno i timski doprinose ostvarewu
poslovnih ciqeva organizacije. Omo-
gu}ava zaposlenima da ispune svoj pu-
ni potencijal i da u kompaniji pravi
~ovek bude na pravom mestu. „Kada su
u pitawu qudski resursi u EMS-u su
u~iweni veoma ozbiqni koraci i ura-
|ena je revizija svih pravnih akata u
okviru qudskih resursa“ - ka`e na po-
~etku razgovora za list EMS Kristi-
na Bojovi}, rukodilac Centra za
qudske potencijale.Oformqena je Komisija za zapo-
{qavawa, preme{taj i unapre|ewa na
~ijem ~elu je Aleksandra Nauparac
zamenik generalnog direktora JP
EMS-a, a stalni ~lanovi su Tamara
Crvenica, Kristina Bojovi} i iz-
vr{ni direktor ili korporativni
direktor organizacione jedinice u
koje se novozaposleni prima.Organizuje se obavezan stru~ni
test, koji novozaposleni treba da po-
lo`i, a pored toga komisija daje oce-
nu o zaposlenom, od jedan do pet. Ova
Komisija se sastaje za nova zapo{qa-
vawa, ali zaseda i kada su u pitawu
preme{taji. Ista je procedura i kod
unapre|ewa.
Unapre|ewe }e biti mogu}e dva
puta godi{we, u aprilu i novembru, a
na predlog izvr{nih i korporativnih
direktora u skladu sa prethodno do-
stavqawenim planovima,a usagla{eni
sa kvotom koja je odre|ena za te orga-
nizacione jedinice.Radi efikasnijeg rada komisije
ujedno se izra|uje upustvo za zapo-
{qavawe, preme{taj i unapre|ewa, a
koje }e biti osnova za samu procedu-
ru. Procedura za obuke je zavr{ena, a
to je sugerisao sektor za kvalitet ka-
ko bi se do{lo do uskla|ivawa sa
predi|enim standardima.
Usvojen Plan stru~nog
usavr{avawa i obrazovawa
zaposlenih
Po re~ima Kristine Bojovi}, usvo-
jen je Plan stru~nog usavr{avawa i
obrazovawa zaposlenih u JP EMS-u za
2013. godinu, koji je potpisao gene-
ralni direktor JP EMS Nikola Pe-
trovi}. Plan u prvom delu obuhvata
obrazovawe zaposlenih u smislu usa-
vr{avawa, obuke, stru~ne obuke, spe-
cijalisti~ke obuke, seminara, simpo-
zijuma, stru~nih konferencija. Drugi
deo obuhvata obrazovawe ili {kolo-
vawe zaposlenih.
„Poslali smo svim izvr{nim i
korporativnim direktorima u EMS-uzahtev da se izjasne o potrebama {ko-
lovawa zaposlenih, a glavni kriteri-
jum }e biti sistematizacija radnih
mesta, stvarne potrebe radnog mesta,a u skladu sa predvi|enim opisom
radnog mesta. Do sada su nam odgovo-
re dostavile dve organizacione jedi-
nice - direkcije prenosa i upravqa-
wa. O~ekujemo da nam uskoro dostave
i ostali, a nakon toga }emo napraviti
plan i revidirati potrebe Preduze-
}a i krenuti u daqi postupak” – isti-
~e Kristina Bojovi}.Plan stru~nog usavr{avawa i
obrazovawa obuhvata eksterne uslu-
ge. Pokrenuta su ~etiri postupka za
usluge obuka, dok }e se ostali oba-
vqati na osnovu otvorenog postupka,hronolo{ki, po aktuelnosti (simpo-
zijumi, kongresi).Kristina Bojovi} isti~e da je za-
po~elo planirawe potreba po orga-
nizacionim jedinicama, a to je novina
u preduze}u. Ukupan plan predvi|a da
kroz stru~no usavr{avawe pro|e 1135u~esnika i to najvi{e iz Direkcije za
prenos elektri~ne energije 356 u~e-
snika, zatim iz Centra za investicije
i strategiju 282, Centra za komerci-
10 RAZGOVOR
KRISTINA BOJOVI],
RUKODILAC CENTRA ZA QUDSKE POTENCIJALE
Da pravi ~ovek bude
Nova organizacija poslova u JP EMS
U ponedeqak 25. februara je objavqewen Pravilnik o izmenama i dopu-
nama Pravilnika o organizacija poslova u JP EMS-u, a po novoj {emi Cen-
tar za qudske potencijale ima dve slu`be. Prva je Slu`ba za radno-pravne
poslove i normativu. Ova slu`ba je pravna podr{ka za sve {to ima veze sa
radnim pravom u EMS-u, svi pravnici u pogonima }e direktno biti podre-
re|ni izvr{nom direktoru za pravne poslove i qudske resurse. Druga je
Slu`ba za razvoj qudskih potencijala i stru~no usavr{avawe i ima tri
odeqewa: odeqewe za obuke i razvoj (trening centar), odeqewe za stru~no
usavr{avawe zaposlenih i odeqewe za regrutaciju i selekciju qudskih po-
tencijala. Trening centar je novina koja je uvedena ovim Pravilnikom i ba-
vi}e se poslovnim ve{tinama - planirawem, analizom i prepoznavawem po-
treba za internim obu~avawem, a u okviru Plana obrazovawa i pravqewem
Plana interne edukacije. Tako|e, bavi}e se i projektovawem, izradom i iz-
vo|ewem treninga poslovnih ve{tina, prikupqawem, evidentirawem i upra-
vqawem podacima u vezi sa realizacijom treninga poslovnih ve{tina. Po-
sebno je zna~ajno da je predvi|eno da }e davati administrativno-tehni~ku
i stru~nu pomo} Sindikatu EMSa.
jalne poslove 130, Direkcije za upra-
vqawe i Direkcije za tr`i{te 126,Centra za qudske potencijale i op{te
poslove 85, Upravqawa kvalitetom 61,Centra za ekonomsko finansijske po-
slove 42, Centra za plan i kontrolu
23, Centra za komercijalne poslove 17i Interne revizije - 13 u~esnika. „U
Preduze}u su predvi|ene i interne
obuke, a Direkcija za prenos nam je do-
stavila plan koji za ovu godinu predvi-
|a tri obuke za realizaciju“,pohvalila
je Kristina Bojovi} wihove aktivno-
sti i odli~nu organizaciju, a naro~ito
veliki broj polaznika.Postoje i obuke za zaposlene kao
{to su protivpo`arne obuke, obuke
iz bezbednosti i za{tite na radu, a
postoje i obuke koje se organizuju
kao dispe~erske radionice. Trenut-
no zavr{amo potrebe po organizacio-
nim jedinicama kada su u pitawu
stru~ni ispiti, ~lanarine u in`e-
werskim komorama, dobijawe licenci
i obnova licenci (za odgovornog
projektanta, vo|ewe investicija,oblast za{tite na radu).
“ Pravilnikom }emo obavezati za-
poslene da moraju da provedu u pred-
uze}u period koji je dva puta du`i od
potrebnog za {kolovawe, a ra~una se
od momenta kada je {kolovawe zavr{e-
no. Novina koju sada uvodimo je obave-
za zaposlenih koja se ti~e osnovne
obuke za usvajawe znawa za obavqawe
redovnih poslova, kada imaju obavezu
da nakon zavr{ene obuke rade u Pred-
uze}u najmawe 12 meseci. Do sada je
bila situacija da qudi odu na obuke
sa isporu~iocima opreme i nakon
obuke mogli su bez prepreka da odu iz
Preduze}a. Tako|e, posle obuke ~ija
vrednost prelazi hiqadu evra, speci-
jalisti~ke obuke, kao na primer Maj-
krosoft obuke, tako|e postoji oba-
veza da se odre|eno vreme provede u
Preduze}u, ~ime }emo makar na odre-
|eno vreme zaustaviti odliv mozgova”– nagla{ava rukodilac Centra za qud-
ske potencijale.
Sistematizacija i saradwa
Kada se govori o novoj sistemati-
zaciji u EMS-u, Kristina isti~e:„Proces izrade nove sistematiza-
cije je u toku, imali smo prvi sastanak
sa konsuntantima, na kome su bili pri-
sutni Nikola Petrovi}, generalni di-
rektor,Aleksandra Nauparac, zamenica
generalnog direktora i ja. Utvr|ena je
metodologija po kojoj }e se raditi si-
stematizacija, bi}e dosta promene u
organizacionim delovima Preduze}a,kao i u oblasti nadle`nosti. Najpre
}emo krenuti od najve}e organizacio-
ne jedinice, Direkcije za prenos. Ciq
je da se utvrdi jasan opis svakog rad-
nog mesta,{to je u prethodnom Pravil-
niku izostavqeno, nedostajala je „kor
delatnost“ sistematizacije, nije po-
stojao opis radnih mesta, {to je veoma
bitan segment. Dogovoreno je da se za
sve vrste poslova opredele tri vrste
radnih mesta, da se izbace termini i
gradacija kao {to su slu`benik,ekono-
mista i in`ewer od 1 do 5, a koja nije
u skladu sa op{te prihva}enim pravi-
lima i metodologijama za izradu siste-
matizacije radnih mesta. Sektori }e
zameniti centre, postoja}e unifika-
cija naziva radnih mesta. Ispod izvr-
{nih i korporativnih direktora }e
biti sektori (osim kada su u pitawu
Direkcije za prenos i upravqawe), na
~elu sektora }e biti direktori sek-
tora, ispod wih {efovi slu`bi i ru-
kodioci odeqewa.“Kristina Bojovi} istakla je i zna-
~aj saradwe sa stru~nim {kolama i fa-
kultetima. „Stru~na praksa je veoma
va`na, naro~ito kroz saradwu sa
sredwim {kolama, visokim {kolama i
fakultetitima, a posebno kada je u
pitawu obrazovawe deficitarnih ka-
drova. Sa svim tim obrazovnim insti-
tucijama imamo nameru da nastavimo
dobru saradwu. U budu}nosti sa zain-
teresovanim {kolama }emo praviti
sporazume, a to je veoma va`no jer smo
mi javno preduze}e, tako da imamo po-
trebu, a ujedno i obavezu da pomogne-
mo zajednici, kao i mladim kadrovima.Nedavno smo od FON-a dobili ponu-
du za saradwu, a o~ekujemo da }e se i
druge {kole i fakulteti uskoro javi-
ti“ – zavr{ava razgovor rukodilac
Centra za qudske potencijale.
S. Stankovi}
RAZGOVOR 11
na pravom mestu
EMS-ova biblioteka
Govore}i o stawu biblioteke u EMS-u, Ana Kur}ubi}, {ef pisarnice,arhive i biblioteke isti~e:
„ Biblioteka je u povoju, radi se na stvarawu baze podataka, oformqe-
na je aplikacija koja }e podr`ati unos svih biblioti~kih jedinica. Mate-
rijali }e biti dostupni svim zaposlenima, a sve u ciqu stru~nog usavr{a-
vawa. Pored stvarawa kwi`nog fonda biblioteke, ujedno stvaramo i ele-
tronsku biblioteku, a imperativ je na stvarawu {to vi{e publikacija u
elektronskom izdawu, zbog dostupnosti informacija.“
Kristina Bojovi} i Ana Kur}ubi}
Ufebruaru je odr`ana
jo{ jedna dispe~erska
radionica operativnog
osobqa NDC i RDC, predvi-
|ena Planom obuke dispe~era
NDC i RDC-ova za 2013. go-
dinu. Obuka se po prvi put
odvijala u vili Jasmin u Vr-
wa~koj Bawi, objektu za od-
mor radnika EMS-a,i poha|a-
lo ju je 25 zaposlenih. Jo{
jednom su se, u ~etiri grupe
koje obuhvataju dispe~ere iz
svih centara upravqawa JP
EMS,okupile kolege da me|u-
sobno razmene iskustva i da
se boqe upoznaju,kao i da ~u-
ju neke zanimqive zajedni~ke
teme kako iz poslova koji su
wihove nadle`nosti tako i
organizacije Preduze}a. Raz-
matrale su se aktuelne teme
prelaska trafostanica 110/xiz JP EMS u PD za distribu-
ciju elektri~ne energije, no-
va verzija Plana uspostavqa-
wa elektroenergetskog si-
stema Republike Srbije po-
sle potpunog ili delimi~nog
raspada kao i primena dispe-
~erskog trening simulatora
u treningu za uspostavqawe
sistema,rad elektroenerget-
skog sistema na severnom Ko-
smetu,analizirali su se doga-
|aji u 2012. godini koji su
obele`ili rad dispe~era i
upoznavali sa novom tehni~-
kom regulativom koja se pri-
mewuje u radu NDC i RDC i
planiranim investicionim
aktivnostima JP EMS u 2013.godini.
Formirawem JP EMS i
deregulacijom elektroener-
getskog sektora u Republici
Srbiji zapo~eo je niz zna~aj-
nih promena u nadle`nosti-
ma i procedurama koje se
sprovode u upravqawu elek-
troenergetskim sistemom.Taj proces jo{ uvek traje,ta-
ko da je neophodno perma-
nentno upoznavawe i obuka
operativnog osobqa koje je
ukqu~eno u wega. Operativ-
no upravqawe elektroener-
getskim sistemom u nadle-
`nosti JP EMS se sprovodi
preko Nacionalnog dispe-
~erskog centra (NDC) i re-
gionalnih dispe~erskih
centara (RDC). Ovakve obu-
ke se vr{e svake godine jo{
od 2006. godine u zimskom
periodu, kada su smawene ak-
tivnosti na radovima u pre-
nosnoj mre`i i kada je mawi
intenzitet kori{}ewa go-
di{wih odmora. Obuke naj-
~e{}e traju dva, a ponekad i
tri dana.Svrha ovakvih obuka je
upoznavawe sa temama koje su
zajedni~ka problematika ra-
da dispe~era NDC i RDC,obnavqawe kqu~nih znawa
potrebnih za kvalitetno
obavqawe dispe~erskih po-
slova, analiza rada u pret-
hodnom periodu, boqe me|u-
sobno upoznavawe i unapre-
|ewe saradwe,kao i razgovor
sa rukovode}im qudima u Di-
rekciji za upravqawe.
12 EDUKACIJA
Redovna godi{wa Skup-
{tina CIGRE Srbija
odr`ana je u decembru
pro{le godine,a ve} sa zahuk-
tavaju pripreme za 31. saveto-
vawe CIGRE Srbija koje se
odr`ava od 26. do 30. maja
2013. godine na Zlatiboru.Prema usvojenoj koncepciji
ovog savetovawa,to bi treba-
lo da bude ne{to kra}i i
skromniji skup nego prethod-
ni, naro~ito u delu prate}ih
programa i sadr`aja, {to je u
skladu sa merama {tedwe u ze-
mqi i {ire.O~ekuje se da }e general-
ni pokroviteqi 31. savetova-
we CIGRE Srbija po tradici-
ji biti resorno Ministar-
stvo energetike, razvoja i za-
{tite `ivotne sredine, JP
EPS i JP EMS. U toku je pri-
javqivawe zainteresovanih
kompanija za razne oblike
u~e{}a na savetovawu, izrada
programa rada savetovawa,utvr|ivawa liste dobitnika
priznawa CIGRE Srbija, itd.Organizacija savetovawa je
ugovorena sa Agencijom „Mi-
ross“ iz Beograda koja ima
dovoqno iskustava u organi-
zaciji sli~nih skupova iz dru-
gih oblasti, ali i `eqe da se
u najboqem svetlu predstavi
na ovako elitnom skupu elek-
troeneregti~ara Srbije.Zaposleni EMS-a }e i
ovog puta da daju zna~ajan do-
prinos u organizaciji i odr-
`avawu dolaze}eg savetovawa.U predvi|enom roku je stiglo
24 prijava referata u kojima
su prvi autori zaposleni u
EMS-u.To je oko 15 posto od
svih do sada prijavqenih re-
ferata.Tako|e treba naglasiti
veliki doprinos stru~waka
iz EMS-a kada je re~ o vo|e-
wu Studijskih komiteta. Od
16 Studijskih komiteta, wih
~etiri vode zaposleni iz
EMS-a: mr \or|e Golubo-
vi}, Neboj{a Petrovi},Dragan Balkoski i Nenad
Trkuqa, a jedan komitet vo-
di doje~ure{wi kolega iz
EMS-a, a sada{wi generalni
direktor TENT-a mr ^edo-
mir Pono}ko. Predsednike
Studijskih komiteta ~ekaju
velike obaveze u pripremi
referata, organizaciji wiho-
vih recenzija i ocewivawa,kao i vo|ewu sastanaka Stu-
dijskih komiteta na samom sa-
vetovawu.JP EMS je uvek podr`avao
CIGRE Srbija, jer je to save-
tovawe koje je po tematici i
pitawima koja se na wemu raz-
matraju, najbli`e delatnosti
na{eg preduze}a. Me|u zapo-
slenima je veliko interesova-
we za u~e{}e na savetovawu, anaro~ito mladim stru~waci-
ma treba iza}i u susret –ipak je savetovawe CIGRE Sr-
bija svake druge godine.
PRIPREME ZA 31. SAVETOVAWE CIGRE SRBIJA
Veliki doprinos stru~waka iz EMS-a
Savetovawe krajem maja na Zlatiboru
Pi{e:mr Gojko Dotli},predsednik Nacionalnog komiteta CIGRE
OBUKA U VRWA^KOJ BAWI
Edukacija operativnog osobqa
centara upravqawa JP EMSPi{e:Dragan Karanovi},rukovodilac Sektora za regionalno upravqawe prenosnim sistemom
Usklopu redovnih me-
|unarodnih aktivno-
sti Centra za stra-
tegiju JP EMS, u toku je iz-
rada multilateralne pre-
liminarne regionalne stu-
dije kao prve faze u pri-
premi narednog Panevrop-
skog Desetogodi{weg pla-
na razvoja prenosne mre`e,~ije je objavqivawe plani-
rano u prvoj polovini
2014. godine.U okviru ENTSO-E or-
ganizacije u toku su pri-
preme i konsultacije, na
nivou radnih grupa i ope-
rativnih timova, u vezi
pripreme novog Panevrop-
skog Desetogodi{weg pla-
na razvoja prenosne mre`e
(TYNDP 2014). U tom pro-
cesu, ispred JP EMS aktiv-
nu ulogu ima novoformira-
ni Centar za strategiju i
planirawe razvoja. JP EMS
kao lider podgrupe za re-
gionalne mre`ne studije u
ovom trenutku organizuje i
aktivno u~estvuje u izradi
multilateralne, prelimi-
narne regionalne studije,koja predstavqa prvu fazu,definisanu ENTSO/E ma-
kroprocedurom, u pripremi
pomentug TYNDP 2014. Za
razliku od prethodnog
TYNDP 2012, u okviru
TYNDP 2014 analizira}e
se perspektivni period
2013 – 2030. godina, ~ime se
dobija mogu}nost istra`i-
vawa regionalnih i Pane-
vropskih potreba na {irem
vremenskom horizontu.Pored aktivnosti na
budu}em TYNDP 2014, u
okviru Centra za strategi-
ju i planirawe razvoja vr{e
se i pripreme za naredni
nacionalni Desetogodi-
{wi plan razvoja. Za razli-
ku od prethodnog plana, u
narednom se planira nov
pristup vezan za ocenu i
prioritetizaciju razvoj-
nih i investicionih obje-
kata uvo|ewem verovatno}e
i faktora pozdanosti u
procene prilago|enosti
prenosnog sistema. Nov
pristup obezbedi}e una-
pre|ewe postoje}e konzer-
vativne, deterministi~ke,metodologije planirawa
razvoja prenosnog sistema.
R. E.
ME\UNARODNA SARADWA 13
Evropski operatori
mre`e ula`u napore
da elektroenergetske
mre`e u~ine pametnim, a u
ciqu upoznavawa puta koji
se prelazi od istra`ivawa
do implementacije tehnolo-
gije pametnih mre`a, va`an
skup odr`an je sredinom
februara u Briselu na semi-
naru inovacionih mre`a –InnoGrid 2020+.
Drugi InnoGrid 2020+seminar u oblasti istra`i-
vawa i razvoja za elektroe-
nergetske mre`e, koji zajed-
ni~ki prire|uju ENTSO-E,EDSO za pametne mre`e i
Grid+, okupio je vi{e od
150 predstavnika, istra`i-
va~a i kreatora politke iz
oblasti industrije .„Mi smo trenutno u fa-
zi u kojoj postoji tehnolo-
gija, a sastavqawe delova,ispitavawe i realizacija su
izazovi: kako da upravqamo,
kako da platimo i primeni-
mo tehnologiju“, rekao je
Hubert Lemens, predseda-
vaju}i ENTSO-E Komiteta
za istra`ivawe i razvoj.Operatori prenosnih i di-
stributivnih sistema su
predstavili aktivnosti na
istra`ivawu, razvoju i de-
monstraciji, a prisutni su
obave{teni o konkretnim
koracima koji su preduzeti
na 16 egzamplarnih evrop-
skih projekata iz istra`i-
vawa i razvoja.Prezentacije,prikazi i razgovori odno-
sili su se na integraciju
obnovqivih izvora, vi{e-
slojne mre`e, elektrovozi-
la i skladi{tewe energije,reagovawe strane potro{we,energetsku efikasnost, tr-
`i{ta i „aktivne“ distribu-
tivne mre`e.„Operatori sistema
imaju glavnu ulogu u ostva-
rivawu vizija pametnih mre-
`a, rekao je Per-Olaf
Granstrem, generalni se-
kretar EDSO-a za pamente
mre`e.R. E.
AKTIVNOSTI CENTRA ZA STRATEGIJU JP EMS
Priprema Panevropskog Desetogodi{weg plana razvoja
Saradwa JP EMS i MERZ u vezi projekata od regionalnog
interesa i regionalne Energetske strategije
JP EMS je, preko MERZ, kandidovao za status “PECI – Projectof Energy Community Interest” slede}e projekte:dvostruki 400 kVdalekovod TS Re{ica (Rumunija) – TS Pan~evo (Srbija), dvostru-
ki 400 kV dalekovod TS Obrenovac – TS Bajina Ba{ta, nova 400kV interkonekcija izme|u Srbije, BiH i Crne Gore, novi 400 kVdalekovod TS Kragujevac – TS Kraqevo i podizawe TS Kraqevo
na 400 kV naponski nivo,novi 400 kV dalekovodi na pravcu od TS
Bajina Ba{ta – TS Kraqevo, u okviru podizawa prenosne mre`e u
Centralnoj Srbiji na 400 kV naponski nivo i novi 400 kV dale-
kovod RP Po`arevac – TS Jagodina.Svih {est projekata, nakon preliminarne evaluacije od stra-
ne Energy Comunity, oceweno je pozitivnom ocenom i kao takvi
ulaze u proces daqe evaluacije od strane anga`ovanih konsul-
tantskih ku}a.R. E.
ENTSO-E
Seminar InnoGrid 2020+ u Briselu
Predstavnici Agencije za ener-
getiku Republike Srbije
(AERS) organizovali su nedav-
no prezentaciju pod nazivom „Cene i
tarife“. Prezentacija je bila name-
wena EPS-u, ali zahvaquju}i qubazno-
sti autora dr Gordana Tani}a do-
stupna je i javnosti. Prezentacija je
zapravo izvanredan repetitorijum,
koji omogu}ava veoma jednostavan i
pregledan uvid u osnovne ekonomske
pojmove bitne za formirawe cena i
tarifa elektri~ne energije. Ovih da-
na odobrena je nova cena prenosa ki-
lovat~asa elektri~ne energije a traju
i pripreme za javne konsultacije o ta-
rifama pa je Tani}eva prezentacija
vrlo aktuelna.
Dr Tani} ve} u prvom koraku obja-
{wava razliku cene i tarife: cena je
vrednost proizvoda na tr`i{tu od-
re|ena delovawem zakona ponude i
potra`we, dok je tarifa „admini-
strativno, regulatorno utvr|ena
vrednost nekog elementa proizvoda
ili usluge zbog slo`ene prirode i
razli~itosti tro{kova koje pojedini
element izaziva ili zbog nesavr{eno-
sti tr`i{ta (monopol). Primenom ta-
rifa na utro{ene koli~ine indi-
rektno se dobijaju cene za svakog po-
tro{a~a, koje se po pravilu me|usob-
no razlikuju zbog razli~itog obima i
strukture potro{we.“
Autor obja{wava i razliku slo-
bodne i regulisane cene. „Slobodne
su cene po kojima snabdeva~i prodaju
elektri~nu energiju drugim snabdeva-
~ima, krajwim kupcima koji nemaju pra-
vo na javno snabdevawe i krajwim kup-
cima koji imaju to pravo, ali ga ne ko-
riste.
Regulisane su cene usluga prenosa
i distribucije elektri~ne energije
za sve korisnike sistema kao i cene
po kojima javni snabdeva~ prodaje
elektri~nu energiju doma}instvima i
malim kupcima, a od 1. januara 2014. go-
dine i drugim krajwim kupcima na di-
stributivnom sistemu.“ Osim toga
regulisane su i cene elektri~ne
energije za potrebe balansirawa si-
stema i cena sistemskih usluga koje
pru`aju proizvo|a~i elektri~ne
energije, kao i naknade za u~e{}e na
organizovanom tr`i{tu elektri~ne
energije.
Agencija za energetiku utvr|uje
metodologije za odre|ivawe cene. Na
tinm osnovama, energetske kompanije
obra~unaju i predla`u cene, a AERS
daje saglasnost na predlo`ene cene.
14 AKTUELNOSTI
U SUSRET NOVIM TARIFAMA
AERS-ova prezentacija „Cene i tarife“
Autor izvanrednog priru~nika o cenama i tarifama elektri~ne ener-
gije dr Gordan Tani}
NOVA METODOLOGIJA ZA ODRE\IVAWE CENA
ELEKTRI^NE ENERGIJE ZA JAVNO SNABDEVAWE
Odla`e se javna konsultacijaPo{to Uredbom o energetski za{ti}enom kupcu koji usvaja Vlada
Republike Srbije nisu obuhva}ena doma}instva koja se greju elektri~nom
energijom, odla`e se javna konsultacija o Metodologiji za odre|ivawe cena
elektri~ne energije za javno snabdevawe, dok se ne omogu}i odgovaraju}e
re{ewe za taj deo potro{a~a elektri~ne energije.P.B.
Regulisane cene odre|uju se u dve
faze. Najpre se odre|uje maksimalno
odobreni prihod energetskih subje-
kata, a zatim se prihodovawe raspo-
re|uje na tarifne elemente i tarife
za pojedine kategorije i grupe potro-
{a~a.
Autor obja{wava da su osnovni
principi regulacije cena pokrivawe
opravdanih tro{kova i prinosa na
anga`ovana sredstva i investicije,
zatim energetska i ekonomska efika-
snost, nediskriminacija – istovetan
polo`aj za sve korisnike sistema i,
kona~no, spre~avawe me|usobnog sub-
vencionisawa izme|u pojedinih de-
latnosti koje obavqaju energetski
subjekti i izme|u pojedinih kupaca i
grupa kupaca. Principi bi, dakle, tre-
balo da za{tite regularnost tr`i-
{ta, op{te interese, ali i elektri~-
nu energiju koja je specifi~na roba –
naime i roba je (proizvod namewen
tr`i{tu), ali i op{te dobro.
Dr Tani} obja{wava da je metodo-
logija za odre|ivawe cena skup kri-
terijuma i pravila za utvr|ivawe
„maksimalno odobrenog prihoda“ u
regulisanim delatnostima koji se mo-
`e ostvariti kroz cenu proizvoda i
usluga kao i raspore|ivawem tog pri-
hoda na tarifne elemente i tarife
za pojedine kategorije i grupe potro-
{a~a. Maksimalno odobreni prihod je
maksimalni iznos prihoda energet-
skog subjekta kojim se u regulatornom
periodu nadokna|uju svi opravdani
tro{kovi koji nastaju obavqawem re-
gulisane energetske delatnosti i
odgovaraju}i povra}aj na regulisana
sredstva. Tani} podrobno obja{wava
i koje stavke sa~iwavaju maksimalno
odobreni prihod.
Tarifni sistem, tuma~i autor,
skup je pravila i kriterijuma na osno-
vu kojih se maksimalno odobreni pri-
hod regulisane delatnosti raspore-
|uje na tarifne elemente i tarife,
tj.pojedine kategorije i grupe potro-
{a~a. Wime se utvr|uju elementi za
obra~un i na~in obra~una isporu~ene
energije krajwim kupcima, ali tarif-
nim sistemom ne mogu da se mewaju
ukupno odobrene cene. Tani} obra-
zla`e osnovne principe tarifirawa
i navodi kriterijume za raspodelu
tro{kova. Tako|e isti~e da su, kad je
re~ o elektri~noj energiji, tarifni
elementi snaga, aktivna energija, re-
aktivna energija i merno mesto. Dr
Tani} prezentaciju zavr{ava obja{we-
wem, opisom, {ta su tarife. Tarife su
vrednosni izraz tarifnih elemenata
koji zavise od na~ina merewa, uslova
preuzimawa, koli~ine i namene po-
tro{we energije. Na osnovu tarifa
obra~unava se preuzeta energija, od-
nosno, izvr{ene usluge u obavqawu
energetskih delatnosti za obra~un-
ski period. Primenom tarifa, ka`e
Tani}, na odgovaraju}e koli~ine ta-
rifnih elemenata utvr|uju se cene za
pojedinog kupca, ba{ kao i prose~na
prodajna cena javnog snabdeva~a. Ta
prose~na prodajna cena koli~nik je
ukupnog zbira vrednosti elemenata
svih kategorija i ukupne koli~ine ak-
tivne energije.
Predrag Batini}
AKTUELNOSTI 15
Savet Agencije za energetiku je,
u skladu sa ovla{}ewima iz Za-
kona o energetici, odobrio JP
EMS nove cene za pristup sistemu za
prenos elektri~ne energije. Od 1.marta 2013. ukupna prose~na cena bi-
}e 0,435 dinara po prenetom kilovat-
~asu, odnosno, vi{a 29 odsto, umesto
37 procenata tra`enih po~etkom de-
cembra 2012.Ta cena primewiva}e se direktno
na korisnike sistema prikqu~ene na
prenosni sistem, tj. samo na kupce ko-
ji su po Zakonu morali iza}i na tr`i-
{te od 1. januara 2013, a ~ija potro-
{wa ~ini mawe od 10 procenata srp-
skog tr`i{ta.Za sve ostale kupce koje snabdeva
JP EPS po regulisanim cenama, pove-
}awe tro{kova prenosa bi}e 9,2 od-
sto, po{to sada to JP istovremeno
obezbe|uje, odnosno, prodaje prenosu
energiju za nadoknadu gubitaka i si-
stemske usluge. Novi tro{kovi preno-
sa }e biti ukqu~eni u cenu ovim kup-
cima tek kada JP EPS-u budu odobre-
ne nove cene za javno snabdevawe.Cene za pristup sistemu za prenos
elektri~ne energije iskazuju se po ta-
rifama utvr|enim po Metodologiji za
odre|ivawe cene pristupa sistemu za
prenos elektri~ne energije koja je
doneta na Savetu Agencije za energe-
tiku RS 26. septembra 2012. godine
(„Slu`beni glasnik RS”, br. 93,123/12 od septembra i decembra 2012.godine).
P. B.
.
01.04.2011.-
28.02.2013
.
01.03.2013
kW 55,1222 37,5638
kW 110,2445 150,2554
kWh 0,2166 0,3303
kWh 0,1083 0,1651
kvarh 0,1421 0,1399
kvarh 0,2842 0,2798
ODLUKA SAVETA AGENCIJE ZA ENERGETIKU RS
Nova cena pristupa sistemu
za prenos elektri~ne energije
Raspodela prekograni~nih prenosnih kapaciteta na granicama
regulacione oblasti Republike Srbije u martu 2013. godine
Zajedni~ke mese~ne aukcije na granici Srbija – Ma|arska:
Zajedni~ke mese~ne aukcije za mart 2013. godine odr`ane su 12. februara 2013. godini. Ukupno 23 kompanije su
u~estvovale u martovskim aukcijama i zabele`eno je zagu{ewe u oba smera.Rezultati zajedni~kih mese~nih aukcija na srpsko-ma|arskoj granici, za mart 2013. godine, prikazani su u tabeli
i na grafiku:
Detaqne informacije rezultatima mese~nih zajedni~kih aukcija objavqeni su na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf-joint.htm
16 TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE
Aukcije za dodelu 50 posto raspolo`ivog prenosnog kapaciteta:
13. februara JP EMS je organizovao dodelu kapaciteta na mese~nom nivou za dodelu 50 posto raspolo`ivog
prenosnog kapaciteta.Ukupnan broj kompanija koje su u~estvovale na martovskim mese~nim aukcijama je 21.Na svim granicama i smerovima ukupni zahtevani kapacitet je bio ve}i od ponu|enog. Izuzetak predstavqa prvi peri-
od na granici Srbija-Crna Gora, u smeru ka Crnoj Gori, na kojoj nije zabele`eno zagu{ewe.Rezultati mese~nih aukcija za dodelu 50 posto raspolo`ivog prenosnog kapaciteta, za mart 2013. godine,
prikazani su u tabeli i na grafiku:
Detaqne informacije o rezultatima mese~nih aukcija objavqene su na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf.htm
Marko Jankovi}, dipl.el.in`.
TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE 17
Protesti u Bugarskoj
Bugarska energetska regulatorna
komisija razmatra opciju oduzimawa li-
cence za distribuciju elektri~ne ener-
gije lokalnoj podfirmi ~e{kog ^EZ-a,saop{tio je u nedequ ministar privre-
de i energije te zemqe Deqan Dobrev.Tome su prethodili protesti desetina
hiqada ^EZ-ovih potro{a~a elektri~ne
energije u vi{e od 20 bugarskih grado-
va, ukqu~uju}i Sofiju, zbog visokih ra-
~una za struju. Demonstranti u Sofiji
su tra`ili i ostavku vlade Bugarske op-
tu`uju}i ^EZ, ali i ostala dva privatna
distributera elektri~ne energije u ze-
mqi, ~e{ki Energo-Pro i austrijski
EVN,da zara|uju na le|ima bugarskih po-
tro{a~a koji ne mogu da plate ra~une
od, u proseku, preko 100 evra mese~no.Bugarska ima najmawu prose~nu platu u
EU, od 387 evra mese~no i penzije od, u
proseku, 150 evra „^EZ Bulgaria bi mo-
gla ostati bez licence za nacionalnog
mre`nog operatera zbog nepravilnosti
prilikom potpisivawa ugovora sa podu-
govara~ima“, rekao je ministar. On je
optu`io kompaniju zbog odobravawa
~ak 80 posto ugovora firmama („~esto
povezanih sa mati~nom kompanijom“) bez
potpisivawa ugovora, ili organizovawa
tendera.
Izgradwa nuklearki
u Britaniji
Kompanija EDF Energy nije pokole-
bana odlukom britanske firme Centricada se povu~e iz zajedni~kog projekta
gradwe ~etiri nuklearne centrale u Ve-
likoj Britaniji i tra`i zamenu u prego-
vorima sa jednim brojem kineskih grupa-
cija, rekao je izvr{ni direktor pod-
firme francuskog energetskog kolosa.Vinsent de Rivaz je dodao da je predu-
slov tome da britanska vlada obezbedi
odgovaraju}u cenu za elektri~nu energi-
ju proizvedenu iz tih nuklearki. „Lopta
je u wihovom dvori{tu, a vlada odli~no
zna {ta treba da uradi“, konstatovao je
De Rivaz.Centrica je pro{le nedeqe od-
lu~ila da ne koristi opciju preuzimawa
20 posto udela iz zajedni~kog ulagawa
sa EDF Energy jer su se predrazvojni
tro{kovi pribli`ili predvi|enom
plafonu od milijardu funti.
Zahtevi ma|arske vlade
Ma|arska vlada tra`i „novi i po-
{teni odnos“ s distributerima elek-
tri~ne energije umesto da ih izbaci s
tr`i{ta ili nacionalizuje.Naime,vlada
u Budimpe{ti zahteva da distributeri
usklade dobit i tro{kove poslovawa s
prihodima stanovnika, odnosno da bi
trebalo da budu zadovoqni s dobiti
koja je u skladu s evropskom praksom. Ja-no{ Lazar, {ef kabineta premijera, re-
kao je da nivoi profita i tro{kova mo-
raju da budu uskla|eni sa prihodima
stanovnika. „Sa prethodnim poslovnim
modelom je gotovo“, konstatovao je on.
Evropska elektroenergetska
politika
Udru`ewe evropske elektroener-
getske privrede, EURELECTRIC upozo-
rava u dokumentu objavqenom sredinom
februara da u kontekstu rastu}e proiz-
vodwe struje iz decentralizovanih ob-
novqivih izvora,od kojih }e ve}ina bi-
ti povezana na distributivne mre`e,dizajnirawe mre`a za prenos kod vr-
{nog optere}ewa ne mora vi{e da bude
i tro{kovno najefektivnija opcija. EU
mre`na pravila, koja trenutno pripre-
maju ENTSO-E,ACER i Evropska komisi-
ja bi trebalo da olak{aju alternativna
re{ewa, omogu}avaju}i fleksibilni
pristup evropskim distributivnim
mre`ama. Ispravna implementacija po-
stoje}eg EU zakonodavstva, konkretnije
Direktive o energetskoj efikasnosti
i Drugog i Tre}eg energetskog paketa
treba da omogu}i operaterima distri-
butivnih sistema aktivniji nastup,kon-
statuje se u papiru.
Profitabilnost
termoelektrana
Srozavawe cena dozvola za emisije
{tetnih gasova u Evropi na ispod sedam
evra po toni (u januaru 2013.) u~inilo je
visoko profitabilnom proizvodwu
elektri~ne energije iz termoelektrana
na ugaq, ali istovremeno dovelo alter-
nativne projekte u sektoru pred rizik,odnosno uslov da se realizuju uz visoke
subvencije, ocenio je {ef sektora za
prodaje u ~e{koj energetskoj kompaniji
^EZ. „U ovom trenutku su samo elektra-
ne na ugaq na dobitku, jer imaju najmawe
operativne tro{kove, nemaju izdatke za
emisije CO2 i ne zahtevaju kapitalne
investicije“, ka`e Alan Svoboda. On
dodaje da ^EZ, radi kapitalizacije na
jeftinim ETS-ovima „definitivno raz-
matra produ`ewe radnog veka svojim TE
na ugaq“. Budu}e investicije u „~iste“izvore energije do}i }e samo ako cene
dozvola dostignu iznos od milijardu
dolara {teta za zemqu zbog nedovoqnog
uvoza elektri~ne energije i neinvesti-
rawa u mre`u. „Besmisleno je ulagati u
gradwu bilo ~ega drugog izuzev onoga
{to je visoko subvencionisano,pa ~ak i
tada investicije u vetro parkove,hidro
i solarnu energiju nisu investiciono
bezbedne jer vlade ~esto retroaktivno
smawuju nivoe podsticaja“, konstatuje
Svoboda.
Cene gasa u Bugarskoj
Bugarska dr`avna kompanija Bulgar-
gas smatra da cene prirodnog gasa tre-
ba da ostanu nepromewene u drugom
kvartalu ove godine - na nivou od 656,5leva (450 dolara) za 1.000 kubnih meta-
ra (bez PDV-a).Po~ev od prvog januara u
Bugarskoj su cene gasa umawene za bezma-
lo 10 posto u odnosu na prethodni
kvartal. Bulgargas treba energetskom
regulatoru, DKEVR do 11.marta da pod-
nese predlog nove cene za period od
aprila do juna ove godine.
Apel vladi u Londonu
Nema~ka energetska kompanija RWEAG je upozorila da }e osetno smawiti
investicije u Britaniji ako vlada te ze-
mqe ne obezbedi “o~ajni~ki potrebnu”sigurnost u energetsku politiku, pre-
nosi Sunday Telegraph.^elnik wene bri-
tanske podfirme, Pol Masara je rekao
da }e investicione odluke i planovi
biti povu~eni ako ne budu primewene
mere koje }e privu}i kapital na ovo tr-
`i{te.Masara je rekao da su malo vero-
vatna budu}a investirawa RWE u ter-
moelektrane na gas, ali da bi kompanija
trebalo da nastavi sa ulagawima u ob-
novqive izvore.
18 ME\UNARODNA PANORAMA
Danas Conference Center po~et-
kom februara organizovao je
Konferenciju na temu ''Obno-
vqivi izvori energije i energetska ne-
zavisnost Srbije'', na kojoj je pored
ostalih panelista u~estvovao i pomo}-
nik Ministra energetike, razvoja i za-
{tite `ivotne sredine mr Dejan Tri-
funovi}. U uvodnoj re~i Trifunovi}
se osvrnuo na konferenciju koja je odr-
`ana 3.oktobra i istakao da je sve tada
re~eno i obe}ano i ispuweno u final-
noj formi.To se odnosi na kqu~ne stva-
ri koje se ti~u politike ambijenta za
ulagawe, regulativa je spremna i posto-
ji ozbiqan fokus ministarstva kada je
re~ o obnovqivim izvorima energije.Slede}a faza je investirawe i dodao je
da je 14. decembra 2012. ministarstvo
predstavilo kqu~ne projekte.Srbija o~ekuje dve milijarde evra
investicija u kori{}ewe obnovqivih
izvora energije u narednih sedam godi-
na, izjavio je pomo}nik ministra gospo-
din Dejan Trifunovi}.Istakao je da je u ponedeqak 4. Fe-
bruara,Vlada utvrdila predlog zakona o
efikasnom kori{}ewu energije, sistem-
ski vrlo va`an zakon, koji pokriva sve
segmente koji uti~u na potro{wu,od op-
{tina preko industrije do energetskih
objekata i javnih zgrada.Ura|en je Naci-
onalni akcioni plan za obnovqive izvo-
re, koji je postavqen na sajtu ministar-
stva, dobijeno pozitivno mi{qewe od
energetske zajednice i prema tom planu
Srbiji je do 2020. godine potrebno
1092 MGW zelene energije.Taj ciq tre-
ba ispuniti izgradwom vetroelekrana
snage 500 megavata, velikih i mini hi-
droelektrana snage po 200 megavata, 100megavata postrojewa koje koriste bio-
masu i 92 megavata iz ostalih izvora",ka-
zao je Trifunovi}. Istakao je da je ovo
signal investitorima da postoji dobra
voqa da u narednih 7 godina Srbija do-
|e do ovih megavata, koji bi stabilizo-
vali energetski sistem,omogu}ili zapo-
{qavawe stanovni{tva, pogotovu {to se
veliki broj mini hidroelektrana nalazi
u unutra{wosti Srbije, anga`ovati in-
dustriju i spre~iti ekolo{ke probleme.On je podsetio da je Srbija preuzela
obavezu da do 2020. godine pove}a udeo
energije iz obnovqivih izvora u ukupnoj
potro{wi sa 21,2 na 27 odsto."Do kraja 2015. godine o~ekujemo si-
gurnih 500 megavata iz obnovqivih iz-
vora energije", kazao je Trifunovi}. Ka-
ko je dodao, 2015. godina }e biti prva
kontrolna ta~ka za uspe{nost i efekte
regulatornih mera za ve}e kori{}ewe
obnovqivih izvora energije.Dejan Tri-
funovi} je kazao da je u saradwi sa 17op{tina iz Srbije Ministarstvo ener-
getike pripremilo javni poziv za dode-
lu 317 lokacija za izgradwu mini hidro-
elektrana u Srbiji i da }e uskoro biti
objavqen, a investitori }e imati rok
od {est meseci da se izjasne za ulagawa.Pomo}nik Ministra energetike,razvoja
i za{tite `ivotne sredine je podsetio
i da je Vlada Srbije donela uredbu o
podsticajnim cenama (fid-in tarifama)za otkup struje proizvedene iz obno-
vqivih izvora energije, koja je stupila
na snagu 4. februara. Prema toj uredbi,stimulisa}e se i doma}instva da posta-
vqaju solarne panele na krovovima zgra-
da. Period trajawa podsticaja je 12 go-
dina, istakao je Dejan Trifunovi}, na-
kon ~ega }e javni snabdeva~ biti obave-
zan da otkupquje struju od proizvo|a~a
po tr`i{nim cenama. Pomo}nik mini-
stra je kazao i da je plan Ministarstva
da se, po nema~kom modelu, stimuli{u
lokalne zajednice da postanu vlasnici
vetroparkova za proizvodwu struje. Do
kraja meseca }e biti donet i model ugo-
vora o otkupu struje iz obnovqivih iz-
vora energije za povla{}ene proizvodja-
~e, najavio je gospodin Trifunovi}, ~i-
me se kompletira okvir za otkup struje
iz obnovqivih izvora.Me|u panelistima su bili Gaetano
Masara generalni direktor Xeneral
Elektrika za jugoisto~nu Evropu koji je
izrazio zadovoqstvo dosada{wim radom
ministarstva i istakao je kao najve}i
uspeh ove kompanije vetroparkove u Ru-
muniji i Severnoj Americi i da bi taj
model primenili i u Srbiji s obzirom
na wene potencijale. Bredli Harker,{ef trgovinskog odeqewa Ambasade
SAD,rekao je da je zadovoqan saradwom
sa ministarstvom, koja je dosta odmakla
i slo`io se da je Srbija odli~no tr`i-
{te za iskori{}ewe energije vetra.Predstavnici ambasade SAD u Beo-
gradu i kompanije Xeneral elektrik
ocenili su da je dobro {to je Srbija
napredovala u dono{ewu propisa za
podsticawe kori{}ewe obnovqivih iz-
vora energije,ali su kao ograni~ewe na-
veli nizak limit od 500 megavata za sub-
vencionisawe otkupa struje proizvede-
ne iz energije vetra.Kako su ocenili,ako se ne pove}a taj
limit za vetroelektrane, za ~iju gradwu
u Srbiji su zainteresovane ameri~ke
kompanije, Srbija ne}e mo}i da ispuni
ciq da do 2020. godini proizvodi 27odsto energije iz obnovqivih izvora.
Ejal Naor, zamenik ambasadora dr-
`ave Izrael rekao je da je Izrael vode-
}a zemqa u svetu {to se ti}e biogoriva
i da bi iskustvo podelili sa Srbijom
koja ima potencijala za kori{}ewe ovog
obnovqivog izvora energije. Stiven
De Vilde, zamenik ambasadora Kraqe-
vine Belgije,izrazio je zadovoqstvo na-
crtima i regulativama koje je ministar-
stvo do sada uradilo i nagovestio
spremnost dr`ave Belgije za ulagawa u
obnovqive izvore energije u Srbiji,pout biomase i energije vetra.
Izvor: MERZ
AKTUELNOSTI 19
KONFERENCIJA U BEOGRADU
Obnovqivi izvori energije i energetska nezavisnost Srbije
Obnovqivi izvori energije mogu u narednih sedam godina doneti dve
milijarde evra investicija
20 NA[E KOLEGE
UJP Elektromre`i Srbi-
je postoji mnogo zapo-
slenih koji se, osim
sposobnosti koje iskazuju u
okviru redovnih radnih ak-
tivnosti, posle radnog vre-
mena posve}uju raznim zani-
mqivim hobijima i aktivno-
stima. Posti`u zapa`ene re-
zultate, dobijaju priznawa,osvajaju medaqe, a tako se i
me|u zanimqivim i uspe{nim
kolegama na{ao i Radivoj
Zagorac. On je veliki zaqu-
bqenik u vina, a o vinu ka`e:„Vina ne proizvodim za pro-
daju, jer za te pare ne bih mo-
gao da kupim ni{ta boqe“Ove godine je na 13. Po-
krajinskoj manifestaciji
„Dani vina I|o{ 2013“ u kon-
kurenciji 149 uzoraka vina
uspeo da osvoji nekoliko me-
daqa. Sudile su ~etiri komi-
sije koje u svom sastavu imaju
po ~etiri ~lana, iskusne teh-
nologe iz vinarije ^oka i Vr-
{a~kih vinograda, a svaka ko-
misija ocewivala je po ~etr-
deset vina. Nakon odabira
najboqih vina, wih su u dru-
gom krugu ocewivali predsed-
nici tih komisija.Zlatnu medaqu Zagorac je
dobio za me{avinu belih vi-
na,a dobio je i ~etiri srebr-
ne medaqe i to za merlo,sovi-
won blank, crno me{ano i
rajnski rizling. Dobio je i
dve bronzane medaqe za ka-
berne soviwon i muskat ham-
burg.Posebno ga je obradovala
zlatna medaqa koju je dobio
za belo me{ano vino, koju je
ve~e pred ocewivawe osmi-
slio i dobio je kupa`irawem
{ardonea,rajnskog rizlinga i
soviwona blanka. Zagorac na-
pomiwe da su ovakve me{avine
izuzetno interesantne i da
privla~e posebnu pa`wu qu-
biteqa vina. Tako|e je napo-
menuo da mu je za 0.30 bodova
izmaklo mesto generalnog po-
bednika manifestacije.Zagorac godi{we proiz-
vede preko hiqadu litara vi-
na, gro`|e za proizvodwu vi-
na iskqu~ivo kupuje i tu se
kod pronala`ewa kvalitet-
nog gro`|a posebno izve-
{tio.Kada se sve ove medaqe i
priznawa posla`u na jedno
mesto,tek tada ~ovek vidi ko-
liko je na{ kolega izuzetno
uspe{an i trofejan proizvo-
|a~ vina. Ali to je samo jedna
strana medaqe, oni koji su
imali prilike da i probaju
wegova pobedni~ka vina, de-
finitivno se sla`u u jednom,da su sa pravom pobedni~ka
vina.Za proizvodwu vina po-
trebno je dosta vremena, nov-
ca i znawa, a koja je Zagorac
usvajao od najboqih tehnolo-
ga, ali ipak ponajvi{e za pro-
izvodwu je potrebno mnogo
qubavi.S. Stankovi}
PRIZNAWE EMS-OVOM STRU^WAKU
^edomir Pono}ko novi direktor PD TENT
Mr Pono}ko radio je u na{oj kompaniji 31 godinu
Na sednici Upravnog odbora JP
"Elektroprivreda Srbije", odr-
`anoj 1. februara 2013. godine,
mr ^edomir Pono}ko, diplomirani
in`ewer elektrotehnike, imenovan je
za novog direktora Privrednog dru-
{tva "Termoelektrane Nikola Tesla" u
Obrenovcu.Mr Pono}ko proveo je u JP
Elektromre`a Srbije 31 godinu. Na{
dugogodi{wi kolega ro|en je u Banat-
skom Vi{wi}evu 1951. godine. Diplo-
mirao je 1977, a magistrirao 1994. go-
dine na Elektrotehni~kom fakultetu
u Beogradu. Od 1977. do 1981. radio je
u Minelu Ripaw i tada prelazi u Elek-
troistok. Od 1982. do 1990. godine
bio je direktor RO Elektroprenos, a
potom do 1994. direktor Pogona pre-
nosa Novi Sad. Direktor Elektroi-
stokovog Sektora Tehnika bio je
2001. Od 2003. do 2005. godine bio je
VD direktor JP Elektroistok. Formi-
rawem Elektromre`e Srbije Pono}ko
je bio direktor Centra za podr{ku u
Direkciji za prenos elektri~ne ener-
gije. U TENT je oti{ao s mesta direk-
tora Direkcije za prenos. Mr Pono}-
ko je vrhunski stru~wak bogatog me|u-
narodnog iskustva. Veoma je anga`ovan
i u radu nacionalnog komiteta CIGRE
(Me|unarodnog saveta za velike elek-
tri~ne mre`e). U toj stru~noj asocija-
ciji predsednik je studijskog komite-
ta A 2 Transformatori.
P. Batini}
RADE ZAGORAC, KOLEGA I VINAR
Veliki uspeh na „Danima vina“
Rade Zagorac prima medaqu na manifestaciji u I|o{u
SINDIKALNE AKTIVNOSTI 21
Na 13. sednici Resora za socijal-
nu za{titu, standard, sport, re-
kreaciju i kulturu Sindikata
EMS, koja je odr`ana na trideset pe-
tom Me|unarodnom sajmu turizma u Be-
ogradu, usvojen je predlog Dragana
Marjanovi}a, predsednika Resora, da
se i ove godine realizuju zajedni~ki
projekti Poslodavca i Sindikata -rehabilitacija u specijalnim bolni-
cama za le~ewe i rehabilitaciju u ba-
wama Srbije, prevencija radne inva-
lidnosti za zaposlene na radnim me-
stima sa posebnim uslovima rada (re-
kreacije na moru i planini), kontinu-
irana sportska rekreacija, manife-
stacija „Zlatni kotli} SEMS 2013“,
pojedina~na prvenstva JP EMS u {ahu
i tenisu, sportski susreti zaposle-
nih u elektroprenosnim preduze}ima
regiona Zapadni Balkan, sportske i
kulturne manifestacije i drugi obli-
ci dru`ewa sa ~lanovima vi{ih sindi-
kalnih centrala, u~e{}e u organizaciji
rekreativnog odmora zaposlenih (od-
marali{ta JP EMS i zakupqeni objekti:
Kopaonik, Zlatar, Zlatibor, Vrwa~ka
Bawa,Buqarica,Budva,Ohrid...),organi-
zacija stru~nih i edukativnih ekskur-
zija, velnes vikendi, organizacija na-
bavke ogreva za ~lanove Sindikata i
saradwa sa Fondom solidarnosti i
u~e{}e u humanitarnim i donatorskim
akcijama. ^lanovi Resora su od pred-
stavnika bawskih le~ili{ta, turisti~-
kih organizacija i agencija na 35. sajmu
turizma dobili ponude za realizaciju
kompletnog programa za 2013. godinu.
Potpisano je nekoliko ugovora za pro-
du`etak saradwe sa specijalnim bolni-
cama za le~ewe i rehabilitaciju.
R. Petrovi}
Na svoj 65. ro|endan ispra}en je u
zaslu`enu penziju Stanimir
Milosavqevi} - Kenza, {ef
voznog parka u Pogonu Kru{evac, legen-
darni ~lan sportske sekcije na{eg
Preduze}a. Wegov talenat, neiscrpni
entuzijazam i ogromna energija bili su
presudni za uspe{no anga`ovawe i na
drugim poqima,kako u kompaniji tako i
u gradu Kru{evcu, za koje je dobio mno-
ga priznawa i nagrade. Jo{ u ranoj mla-
dosti posvetio se fudbalu, a svoje
golgeterske sposobnosti dokazivao je
u lokalnim fudbalskim klubovima, gde
je zbog postignutih 56 golova u jednoj
sezoni stekao nadimak „Gerd Miler“.Po zavr{etku igra~ke karijere bio je
fudbalski sudija i trener. Najve}i
sportski uspeh postigao je 1999. godi-
ne osvajawem kupa gradova Evrope sa
`enskim omladinskim klubom „Napre-
dak“ iz Kru{evca. Kenza je bio u~esnik
na skoro svim radni~ko sportskim su-
sretima kao takmi~ar ili organizator.Wegova sposobnost da oko sebe okupi
mla|e kolege i spoji svoje iskustvo i
wihovu mladost bili su garancija uspe-
ha u svakom zadatku koga se prihvatao,a po zavr{enom poslu znao je da napra-
vi tako veselu atmosferu kojoj niko
nije mogao da odoli. Iskustvo u orga-
nizovawu raznih sve~anosti videlo se
i na ovoj, zavr{noj koju je Kenza prire-
dio za svoje kolege i prijateqe pod
prigodnim nazivom na originalnim po-
zivnicama „Prohujalo sa vihorom“.
R. Petrovi}
SVE^ANOST U KRU[EVCU
Kenza ispra}en u penziju
Kenza sa kolegama
^lanovi Resora na {tandu hotela „Merkur“ iz Vrwa~ke Bawe
AKTIVNOSTI SINDIKALNOG RESORA
EMS-ovci na Sajmu turizma
Novo Upustvo o kori{}e-
wu slu`benih mobilnih
telefona u JP EMS,koje
je potpisao Nikola Petro-
vi}, generalni direktor pri-
mewuje se od februara meseca
teku}e godine. Ovim novim
upustvom,stavqeno je van snage
upustvo broj 2408 od 12. marta
2010. godine.Prema novom upustvu, slu-
`beni mobilni telefoni mo-
raju biti 24 ~asa neprekidno
ukqu~eni. Mobilni telefoni
koji se nalaze na transforma-
torskim stanicama, odnosno
Regionalnim dispe~erskim
centrima moraju se nalaziti
stalno na tim objektima, a za
wih }e biti zadu`eni stariji
rukovaoci i rukovodioci
RDC.Slu`beni mobilni tele-
foni na neposednutim tran-
sformatorskim stanicama na-
lazi}e se kod doma}ina objek-
ta. Prema pomenutom Upustvu
~lanovi Poslovodstva gene-
ralni i zamenik generalnog di-
rektora bez ograni~ewa mogu
koristiti slu`bene mobilne
telefone prema uslugama ro-
minga, me|unarodnog i nacio-
nalnog saobra}aja i poslovne
mre`e. Prema istoj vrsti uslu-
ge izvr{ni i korporativni di-
rektori, direktori direkcija
i glavni dispe~er imaju odo-
brewe od 30 hiqada dinara na
mese~nom nivou. Potom su po
istom kriterijumu usluga u mo-
bilnom telefonskom saobra-
}aju, sa iznosom od 10 hiqada
dinara savetnici generalnog
direktora, {ef kabineta
predsednik Upravnog odbora
do imenovawa predsednika
Nadzornog odbora i predsed-
nik nadzornog odbora po ime-
novawu.Pomo}nicima izvr{nih
direktora i savetnicima izvr-
{nih direktora prema ve} na-
vedenim kritrijumima dozvo-
qeni tro{ak je {est hiqada
dina na mese~nom nivou.
Dozvoqeni tro{ak od ~e-
tiri hiqade dinara na mese~-
nom nivou odobren je ~lanovi-
ma Upravnog odbora do imeno-
vawa ~lanova Nadzornog odbo-
ra, potom ~lanovima Nadzornog
odbora nakon imenovawa, di-
rektorima pogona, direktori-
ma centara, rukovodiocima
centara i sektora, presedniku
Sindikata JP EMS i predsed-
nicima sindikata organizacio-
nih delova Preduze}a i organi-
zatoru za odnose s javno{}u -PR JP EMS.U nacionalnoj i po-
slovnoj mre`i po hiqadu i 500dinara na mese~nom nivou imaju
rukovodioci slu`bi, In`e-
wer-dispe~er NDC i koordi-
natori. Po hiqadu i 100 dina-
ra na mese~no mogu iskoristi-
ti u nacionalnoj i poslovnoj
mre`i rukovodioci odeqewa,dispe~eri RDC-a i nadzorni
organi. [efovima transforma-
torski stanica rukovaocima i
ostalim zaposlenim, koji kori-
ste slu`bene mobilne telefo-
ne u nacionalnoj i poslovnoj
mre`i odobreno je po hiqadu
dinara na mese~nom nivou.Prema navedenom upustvu
odobrena je ~lanovima me|una-
rodnih radnih grupa upotreba
me}unarodnog saobra}aja i ro-
minga. Novo Upustvo predvi|a
i slu~ajeve gde se Generalnom
direktoru, izvr{nim i korpo-
rativnim direktorima mogu
odobriti i ve}i iznosi u od-
nosu na odobreni mese~ni iz-
nos- kvotu, u koliko se utvrdi
da je prekora~ewe nastalo ko-
ri{}ewem mobilnog telefona
u slu`bene svrhe.Obra~uni i naplate preko-
ra~ewa dozvoqenih kvota pre-
ma novom Upustvu vr{i se sva-
kog meseca prilikom overe ra-
~una,a sve to u ciqu pravilnog
iskazivawa PDV-a. Kompletnu
realizaciju, odnosno primenu
Upstva sprovodi}e izvr{ni i
korporativni direktori.M. Vukas
22 PROPISI
IN MEMORIAM
Stevan Popovi}
Iznenadna smrt odnela je na{eg kolegu Stevana (Gojka) Popo-
vi}a, zaposlenog u EMS-ovom Regionalnom dispe~erskom cen-
tru Bor. Popovi} je ro|en 7. marta 1957. godine u Prizrenu. Iwegov otac bio je dugogodi{wi radnik na{eg Preduze}a. Ste-
van Popovi} zavr{io je osnovnu {kolu u Pri{tini, a sredwu
elektrotehni~ku {kolu energetskog smera u Zaje~aru 1976. go-
dine. [koluju}i se uz rad stekao je zvawe elektroin`ewera.Po~eo je da radi 1980. godine u Fabrici opreme i delova
u Boru. U Elektroistok, odnosno, dana{wi EMS, pre{ao je
1984. godine. Radio je kao rukovalac trafostanicom, a zatim
kao tehni~ar za relejnu za{titu. Potom je bio dispe~er RDC
Bor gde ga je zatekla prerana smrt u vreme obavqawa radnih za-
dataka u no}noj smeni 11. februara 2013. godine.
IN MEMORIAM
Tomislav Tomovi}
Nedavno je preminuo je na{ kolega iz EMS-ovog Pogona
prenosa Bor - Tomislav (Bogoquba) Tomovi}. Tomovi} je
ro|en 3. januara 1949. godine u mestu Velika Plana kod
Prokupqa. U Ni{u je zavr{io Elektrotehni~ku {kolu -smer telekomunikacije. U tom gradu Tomislav je zapo~eo i
radni vek u PTT saobra}aju 1971. godine. U onda{wi JP
Elektroistok pre{ao je 1974. godine na radno mesto teh-
ni~ara za VF i daqinsko upravqawe onda{we OOUR i RJ
Bor. Potom je kra}e vreme radio u Elektroistokovom
OOUR Ispitivawe u Beogradu. U Pogon Bor, na radno me-
sto Glavni tehni~ar 1, vratio se 1985. godine.
NOVO UPUSTVO O KORI[]EWU MOBILNE TELEFONIJE
Definisane vrste usluga i dozvoqeni tro{kovi
Prethodno upustvo iz 2010. godine van snage
Nedavno je u JP Elektromre`a
Srbije, na osnovu Zakona o
bezbednosti na putevima i Za-
kona o bezbednosti i zdravqu na ra-
du kao i po ~lanu 37. Statuta JP EMS,stupio na snagu Pravilnik o izmenama
i dopunama Pravilnika o na~inu i
uslovima kori{}ewa motornih vozi-
la, unutra{woj kontroli i bezbedno-
sti saobra}aja u Preduze}u, koji je
potpisao Nikola Petrovi}, gene-
ralni direktor JP EMS.Izmenama i dopunama u odre|enim
odredbama mewa se Pravilnik koji je
bio na snazi od 01. marta 2012. godi-
ne. Prema novim odredbama, prijave za
kori{}ewe motornog vozila potpisu-
ju izvr{ni, korporativni direktori,direktori direkcija, odnosno pogo-
na, dok za sektore u Pogonu Tehnika
potpisuju rukovodioci sektora. U ko-
liko zaposleni imaju potrebu za ko-
ri{}ewem slu`benog vozila u ciqu
obavqawa neophodnih poslova sa po-
puwenim i potpisanim obrascem,uslovno re~eno zahtevom javqaju se
poslovo|i u Odeqewu za vozila. Po-
slovo|a prema novim odredbama pra-
vilnika zaposlenom izdaje fasciklu u
kojoj se nalazi popuwen putni nalog
na ime korisnika vozila, kqu~evi od
motornog vozila, platna kartica za
gorivo, a potom i vozilo sa punim re-
zervoarom goriva.
Prema novim odredbama Pravilni-
ka zaposleni je du`an da proveri sa-
dr`aj fascikle i stawe goriva u re-
zervoaru vozila. Po okon~awu putova-
wa zaposleni je du`an,odnosno u oba-
vezi da poslovo|i vrati fasciklu uz
ve} pomenuti sadr`aj sa ra~unom za
gorivo i putnim nalogom sa zakqu~e-
nom kilometra`om. Ukoliko zaposle-
ni koristi vozilo van gradskog pod-
ru~ja i sa pre|enom kilometra`om ve-
}om od 200 kilometara du`an je vozi-
lo vratiti sa punim rezervoarom.Pravilnik defini{e zaposlene u
Preduze}u koji imaju pravo na stalno
kori{}ewe motornih vozila, i to
prema nivoima poslovawa . U prvom
nivou su generalni i zamenik general-
nog direktora, u drugom su izvr{ni i
korporativni direktori, u tre}em
nivou pomo}nici izvr{nih direkto-
ra, direktori direkcija, glavni dis-
pe~er , direktori pogona, rukovodi-
lac projekta, rukovodioci centara,sektora, i slu`bi , kao i predsednik
SEMS.Nove izmene i dopune propisuju i
poseban obrazac- prijavu za kori{}e-
we motornog vozila. Ona sadr`i ime
i prezime korisnika, potom naziv we-
govog radnog mesta i organizacioni
deo u kome je zaposlen. Zatim broj za-
poslenih odnosno drugih lica sa ko-
jima }e koristiti vozilo, vrstu vozi-
la (putni~ko, teretno), te da li se
tra`i sa voza~em ili bez voza~a, vre-
me po~etka i planirano vreme zavr-
{etka putovawa, datum i vreme preda-
je zahteva sa neophodnim saglasno}u i
na kraju realizaciju zahteva za kori-
{}ewe motornog vozila.M. Vukas
PROPISI 23
Nedavno je u {tampanoj formi
iz{ao Pravilnik o odr`avawu
elektroenergetskih objekata
Javnog preduze}a Elektromre`a Srbi-
je, koji od pro{le godine egzistira u
elektronskom obliku.
Pravilnikom su definisani pojmo-
vi, predmeti i podru~ja primene, za-
tim planirawe i provera izvr{enih
radova,dokumentacija koja je neophod-
na za odr`avawe objekata, te ostale
neophodne prelazne odredbe samog
pravilnika. Pravilnik je donet u skla-
du sa odredbama Pravilnika o tehni~-
kim normativima za pogon i odr`ava-
we elektroenergetskih postrojewa i
vodova, a u ciqu ostvarivawa urednog
funkcionisawa elektroenergetskog
sistema Srbije kao tehni~ko-tehno-
lo{ke celine i obezbe|ivawa ve}e si-
gurnosti snabdevawa potro{a~a elek-
tri~nom energijom.
Zakonska osnova za dono{ewe pome-
nutog Pravilnika su Pravilnik o teh-
ni~kim normativima za pogon i odr`a-
vawe elektroenergetskih postrojewa i
te Pravilnik o odr`avawu elektroe-
nergetskih postrojewa prenosne mre`e
Jugoslavije iz jula 1991. godine.
M.V.
IZMENE I DOPUNE PRAVILNIKA OD MARTA 2012. GODINE
Nova pravila za kori{}ewe motornih vozila
Definisano ko ima pravo na stalno kori{}ewe motornih vozila. Nova
procedura oko zahteva za kori{}ewe motornih vozila
OD NEDAVNO I U [TAMPANOJ FORMI
Pravilnik o odr`avawu elektroenergetskih objekata JP EMS
Promene u Zdravstve-
nom sistemu Repu-
blike Srbije i nova
zdravstvena politika omo-
gu}ile su da za`ive prin-
cipi timskog rada na pri-
marnom nivou zdravstvene
za{tite, koji datiraju jo{
iz davne 1964. godine. Na-
pori svih zdravstvenih
radnika usmereni su na {to
boqu organizovanost
zdravstvenog sistema, kao i
na pru`awe {to kvalitet-
nije zdravstvene za{tite.Na taj na~in bi trebalo da
se pove}a zadovoqstvo ko-
risnika zdravstvenih uslu-
ga, odnosno pacijenata, ali
i svih zdravstvenih radni-
ka, {to bi rezultiralo bo-
qim zdravqem svih gra|ana
Srbije.Zakonom o zdravstvenom
osigurawu (~lan 146) defi-
nisano je pravo svakog
zdravstvenog osiguranika
na izbor lekara u jednom od
Domova zdravqa na podru~-
ju mati~ne filijale ili na
podru~ju prebivali{ta, od-
nosno boravi{ta osigura-
nika. Odabrani lekar mo`e
da se bira iz oblasti op-
{te medicine ili medici-
ne rada, pedijatrije, gine-
kologije i stomatologije.
Kako izabrati
svog lekara?
Izabrani lekar bira se
na period od jedne kalen-
darske godine (od dana iz-
bora do 31.12. teku}e godi-
ne) sa spiska lekara istak-
nutog u svakom Domu zdra-
vqa. Jednom potpisana izja-
va o izboru lekara, auto-
matski produ`ava va`nost
iste svake kalendarske go-
dine, sve dok osiguranik ne
da izjavu da `eli da prome-
ni izabranog lekara. Ako je
osiguranikov izabrani le-
kar privremeno odsutan
usled kori{}ewa godi{weg
odmora, slu`benog puta,bolovawa ili stru~ne edu-
kacije, Dom zdravqa je u
obavezi da obezbedi dru-
gog lekara koji }e privre-
meno da zameni wihovog
izabranog lekara. Osigura-
nici imaju pravo da po is-
teku kalendarske godine
promene izabranog lekara,a da pri tome ne navode
razloge promene. Osobe
koje su nezadovoqne svojim
lekarom mogu da zahtevaju
promenu i pre isteka ka-
lendarske godine, ali u iz-
javi moraju da navedu razlog
za{to `ele promenu. Pre
isteka kalendarske godine,pacijent mo`e da promeni
izabranog lekara ako pro-
meni mesto prebivali{ta,ako nije zadovoqan uslugom,ako lekaru prestane radni
odnos ili je odsutan du`e
od {est meseci, ali i iz
drugih opravdanih razloga.Procedura izbora leka-
ra je krajwe jednostavna, a
za registraciju je dovoqna
zdravstvena kwi`ica.Obrazac “Izjava o izboru i
promeni izabranog lekara”popuwava se i {tampa u tri
primerka, od kojih jedan
ostaje u kartonu pacijenta,drugi se {aqe mati~noj fi-
lijali Republi~kog zavoda
za zdravstveno osigurawe,dok tre}i primerak zadr-
`ava pacijent i daje na uvid
poslodavcu radi overe
zdravstvene kwi`ice, kao
dokaz da ima izabranog le-
kara.
Du`nosti
izabranog lekara
Prema Zakonu o zdrav-
stvenoj za{titi (~lan 99)izabrani lekar:1) Organizuje i sprovodi
mere na o~uvawu i una-
pre|ewu zdravqa poje-
dinca i porodice;2) Radi na otkrivawu i su-
zbijawu faktora rizika
za nastanak bolesti, od-
nsosno, na sprovo|ewu
skrining programa u
skladu sa posebnim pro-
gramima donetim u skla-
du sa ovim zakonom;3) Vr{i dijagnostiku i
blagovremeno le~ewe
pacijenata;4) Ukazuje hitnu medicin-
sku pomo};5) Upu}uje pacijenta u od-
govaraju}u zdravstvenu
ustanovu prema medi-
cinskim indikacijama,odnosno kod lekara
specijaliste i uskla|u-
je mi{qewa i predloge
za nastavak le~ewa pa-
cijenata;
24 EMS-OVA AMBULANTA
DOBROVOQNO DAVAWE KRVI
Nova akcija u martu
Prva ovogodi{wa redovna akcija dobrovoqnog doni-
rawa krvi organizuje se u periodu od 11. do 15. mar-
ta ove godine na nivou JP Elektromre`a Srbije za
sve dobrovoqne davaoce krvi iz Preduze}a.U navedenom periodu dobrovoqni donori odazivaju se
na humanitarnu akciju po mestima boravka u nadle`nim me-
dicinskim institucijama. Oni zaposleni, koji `ive i ra-
de u Beogradu krv mogu donirati u Institutu za Transfu-
ziju krvi Srbije u Ulici svetog Save broj 39. Svi poten-
cijalni davaoci treba da ponesu ~lansku kwi`icu zbog
evidentirawa broja davawa, mogu}ih ispravki i korekcija ili eventualne zamene iste.Koordinator ovog humanitarnog programa obavesti}e redovne davaoce cirkular-
nim email-om o po~etku akcije.M.V.
Uloga izabranog lekara u
6) Sprovodi ku}no le~ewe
i palijativno zbriwava-
we, kao i le~ewe bole-
snika kojima nije neop-
hodno bolni~ko le~e-
we;7) Propisuje lekove i me-
dicinska sredstva;8) Sprovodi zdravstvenu
za{titu iz oblasti men-
talnog zdravqa;9) Obavqa i druge poslo-
ve, u skladu sa zakonom:• vodi medicinsku doku-
mentaciju o le~ewu i
zdravstvenom stawu pa-
cijenta
• otvara bolovawe do 30dana i predla`e lekar-
skoj komisiji produ`e-
we istog
• daje mi{qewe o oprav-
danosti bolovawa zbog
bolesti deteta ili ~la-
na u`e porodice
• upu}uje pacijenta na
procenu radne sposob-
nosti i/ili invalidno-
sti
• daje mi{qewe o zdrav-
stvenom stawu pri od-
lasku u inostranstvo
• utvr|uje treba li paci-
jentu pratilac za vreme
putovawa, kao i prevo-
znog sredstva
Izabrani lekar mo`e
neka od ovih ovla{}ewa, ka-
da je re~ o dijagnostici,le~ewu, upu}ivawu u bolni-
cu ili propisivawu lekova
(lekovi za tuberkulozu,HIV i jo{ neke bolesti)uputom da prenese na leka-
ra specijalistu, koji je
opet du`an da ga jednom me-
se~no o svemu izvesti. Pa-
cijent je sa svoje strane du-
`an da prihvati savete i
uputstva izabranog lekara,ali i da ne prihvati, {to
potpisom mora i da doku-
mentuje. Zdravstvena za{ti-
ta sprovedena preko iza-
branog lekara ostvaruje se
u skladu sa zakonom kojim
se ure|uje oblast zdrav-
stvenog osigurawa.
Za{to je va`no imati
izabranog lekara?
Izabrani lekar op{te
prakse nije “skretni~ar” ko-
ji samo pi{e recepte i upu-
}uje pacijente kod drugih
lekara. Da, ukoliko je to po-
trebno,on upu}uje pacijente
na konsultativne specijali-
sti~ke preglede ili na bol-
ni~ko le~ewe,on prepisuje i
recepte, ali nije tu da bi
“samo” to radio. Vi{egodi-
{wom kontinuiranom eduka-
cijom, on je obu~en da le~i
pacijente, ali i da preven-
tivnim merama spre~i da se
bolest pojavi. Izabrani le-
kar treba da bude posve}en
svojim pacijentima,da saose-
}a sa wima, i da je uvek do-
stupan kada im je potrebna
lekarska pomo}. Uspe{nost
rada lekara i sestre zavisi
od toga u kojoj su meri uspe-
li da pomognu svojim paci-
jentima. Kvalitetan odnos
lekara i pacijenta zasniva
se na wihovoj dobroj komu-
nikaciji i poverewu koje se
vremenom gradi. Lekar mora
da saslu{a pacijenta, da mu
posveti vreme i pa`wu, i da
svojim stru~nim radom, save-
tom, ali i osmehom, toplom
qudskom re~i, qubazno{}u i
posve}eno{}u pomogne na
najboqi mogu}i na~in.Ako nemate svog izabra-
nog lekara, mo`e da se desi
da po nekoliko puta poseti-
te Dom zdravqa i da svaki
put odete kod drugog lekara
koji }e da vas pregleda.Nije-
dan od tih lekara ne}e da
ima pun uvid u va{e zdrav-
stveno stawe i verovatno
ne}e ni da zapamti ko ste i
od ~ega bolujete. Izabrani
lekar bi trebalo da vodi ra-
~una o svim segmentima va{eg
zdravqa, da vas poznaje, da je
upu}en u va{u bolest i tego-
be koje imate. Kontsantno
prate}i va{e zdravqe, a ne-
retko i zdravqe svih ~lano-
va jedne porodice, va{ lekar
lak{e i preciznije mo`e da
ustanovi od ~ega bolujete i
kako da vas najboqe le~i. Ka-
da imate svog lekara, nema
vi{esatnog ~ekawa u ~ekao-
nicama, jer postoji mogu}-
nost telefonskog zakaziva-
wa pregleda ili uzimawa re-
cepata. Saveti mogu da se
dobiju i telefonskim pozi-
vawem svog lekara u ordina-
ciju ili putem mail-a. Iza-
brani lekar, u saradwi sa
svojom timskom medicinskom
sestrom, poziva pacijente na
redovne godi{we i preven-
tivne preglede, a sve u ciqu
spre~avawa i ranog otkriva-
wa bolesti, kao i wihovog
uspe{nog le~ewa. Svi osigu-
ranici mogu da provere na
sajtu Republi~kog fonda za
zdravstveno osigurawe da li
imaju izabranog lekara uku-
cavawem JMBG i LBO broja.Svaki lekar se,pre svega,
{koluje da bi postao dobar
lekar op{te medicine – ce-
lokupne medicine tzv. gene-
ralista. Dobar lekar prvo
mora da bude dobar ~ovek,jer samo dobra osoba mo`e
drugoj osobi da pomogne i
da joj se na|e u nevoqi. Ako
lekar svoj posao obavqa sa-
vesno, moralno, ~asno i sa
puno entuzijazma, nije neu-
speh i „ispod ~asti“ biti i
ostati dobar lekar op{te
medicine.
Dr Aleksandra Karapanxi}
(lekar op{te prakse
u ambulanti „EMS“)
EMS-OVA AMBULANTA 25
Serija tekstova “EMS-ova
ambulanta” omogu}ena je
sredstvima TEMPUS projekta
sistemu zdravstvene za{tite
26 KULTURA
KLASI^NO DELO NAU^NE FANTASTIKE
^ovek u visokom dvorcu
Filip Dik u ^oveku u visokom
dvorcu istra`uje koncepte
alternativnih pro{losti i
budu}nosti, wihovo istovremeno tra-
jawe, preplitawe s istorijama ~ove-
~anstva u koje smo upleteni. U tom
smislu, iz Drugog svetskog rata po-
bedni~ku stranu ~ini osovina Japan-Nema~ka. U miqeu nacisti~ke dogme
koja plavi Ameriku po~iwe Dikova
pri~a. Stra{na i mogu}a vizija ovog
paralelnog vremena je akciona osnova
iz koje izrawaju protagonisti roma-
na: qudi uhva}eni u realisti~ki do~a-
ranu viziju jednog neostvarenog pa-
kla. Uzbudqiva, paranoi~na, nadrealna
pri~a koja odvodi do ta~ke u kojoj sve
stvari postaju jasnije i ~udnije, u
isto vreme. Trenutak, kad se sva teh-
nologija ukombinuje zajedno da bi
stvorila ose}aj da stvarnost nije
ista kao i pre... Ako na{a tro{ewa
vremena ikada ima smisla, u pri~i
kroz koju nas vodi Dik, ono }e sasvim
sigurno imati smisleniju i vi{u vred-
nost.
A. Opa~i}
Radwa filma sme{tena je u hladan,mra~an i neprijateqski raspolo-
`eni Los An|eles bli`e budu}-
nosti. Korporacija se bavi genetskim
modifikacijama replikantata i proiz-
vodwom humanoidnih androida. Wihova
svrha je rad u korist qudi na udaqenim
Zemqinim kolonijama. Replikantima je
ugra|ena svest o qudskom poreklu i ima-
ju sposobnost razvoja i mewawa sopstve-
nih ose}aja. Radi potpune sigurnosti
korporacija im progamira trajawe na ~e-
tiri godine. Problemi nastaju kada {e-
stero~lana grupa novog modela Neksus 6pobegne na Zemqu. U brzoj i sumanutoj
potrazi za svojim „stvoriteqem“, oni
seju smrt u Los An|elesu. Policajac Rik
Dekard (Harison Ford), pripadnik or-
ganizacije Blejd Raners, dobija zadatak
da prona|e i uni{ti odbegle replikan-
te.U toj trci re`iser Ridli Skot gle-
daoca vodi kroz haoti~an ali komplek-
san odnos subjekata, tvorevinu koju oni
razumeju optere}eni onim {to smatraju
pro{lo{}u.Scene su ubedqive,dinami~-
ne, potpuno stavqene u slu`bu pra}ewa
radwe.U ovoj napetoj nau~no fantasti~-
noj drami iz 1982.gluma~ka ekipa koju,iz-
me|u ostalih ~ine Harison Ford,Rut-
ger Hauer,Sin Jang ostaje u potpuno-
sti uklopqena u fabulu i scenski ambi-
jent filma, tako da ovo delo postaje
filmski klasik,i sigurno,najboqe adap-
tirano delo Filipa K. Dika. Scena-
rio Istrebqiva~a je zapravo prera|ena
Dikova pri~a „Sawaju li androidi elek-
tri~ne ovce“. Te{ko je oteti se utisku
da je pri~a dubqa, promi{qenija i kom-
pletnija od filma. Shodno tome, vaqalo
bi prvo pogledati film,a onda pro~ita-
ti pri~u. I jedno i drugo bi}e korisno
upotrebqeno vreme. Ti procesi otvara-
ju izvesna pitawa, a ona daju odre|en
prostor za sveobuhvatniji i potpuniji
odnos prema „stvarnosti“.A. Opa~i}
Filip K. Dik ro|en je u ^ikagu 16. decembra 1928.godine kao blizanac sa sestrom koja ubrzo umire.Dik je tvrdio ima duboku duhovnu vezu sa se-
strom, a mnogi `enski likovi u wegovim delima bazirani
su na woj. Kao dete imao je zdravstvenih problema, fizi~-
kih i psihi~kih. Upisuje fakultet i napu{ta ga i odlu-
~iv{i da se profesionalno bavi pisawem. Radio je bez
izdava~a i samostalno slao pri~e u ~asopise koje je vo-
leo. Za roman ^ovek u visokom dvorcu dobija Hugo nagra-
du (nagrada za najve}e godi{we dostignu}e u oblasti na-
u~ne-fantastike). Za naredne romane slede nove nagrade
sve do Dikove smrti 1982. godine, kada se ustanovqava
nagrada koja nosi wegovo ime. Dikove pri~e i romani
spadaju u najozbiqnija, najdubqa, najduhovitija i najsmi-
slenija dela nau~ne fantastike. Dik je istra`ivao soci-
olo{ke. politi~ke i metafizi~ke teme, a u wegovim deli-
ma dominiraju autoritarni sistemi, monopolisti~ke
korporacije i izmewene realnosti. U kasnijem opusu, we-
gov tematski fokus sna`no odra`ava li~na metafizi~ka
i teolo{ka interesovawa. Napisao je 44 romana i vi{e
od 120 kratkih pri~a. @ivot je proveo na ivici siroma-
{tva, a wegova dela poslu`ila su kao osnov za nau~no-fantasti~ne filmove, od kojih se neki, poput Blejd Ra-
nera i Totalnog opoziva svrstavaju u klasike `anra.
ISTREBQIVA^ (Blade Runner)
Manipulator realno{}u i re~ima
Mi~io Kaku je profesor teo-
rijske fizike na Gradskom
wujor{kom univerzitetu, koa-
utor teorije o poqu struna, pisac ne-
koliko veoma priznatih nau~nih
bestselera i autor brojnih nau~nih
televizijskih i radio emeisija.
U kwizi koja je dostigla deseto
mesto na listi bestselera New York
Times-a, Mi~io Kaku obja{wava svoju
podelu tehnologija za koje se danas
veruje da nisu mogu}e.
On prepoznaje Nemogu}nosti prve
klase – „tehnologije koje su nemogu}e
danas, ali koje ne kr{e poznate zako-
ne fizike“. Kaku spekuli{e da ove
tehnologije mogu postati dostupne u
nekoj ograni~enoj formi u narednim
decenijama ili veku (energetsko oru-
`je, poqa sile kao {titovi, nevidqi-
vost, teleportacija, svemirski bro-
dovi, anti-materijski pogon, telepa-
tija, vesta~ka inteligencija itd).
Slede Nemogu}nosti druge klase
– „tehnologije koje su na samom rubu
na{eg razumevawa fizi~kog sveta“, za
koje }e nam verovatno biti potrebne
hiqade godina da ih savladamo (vre-
menske ma{ine, me|udimenzionalno
putovawe).
Nemogu}nosti tre}e klase su
„tehnologije koje kr{e poznate zako-
ne fizike“. Kaku nabraja samo nekoli-
ko wih, i razvoj bilo koje od tih teh-
nologija }e predstavqati su{tinski
zaokret u ~ovekovom razumevawu fi-
zike (perpetum mobile).
U dana{wem svetu eksponencijal-
nog rasta tehnolo{kog progresa, Mi-
~io Kaku popularizuje i „grebe“ povr-
{inu najnovijih nau~nih otkri}a i na-
javquje svet koji nas o~ekuje u skoroj
i dalekoj budu}nosti, uz realan osvrt
na qudsku prirodu.
M.B.
KWI@ARA 27
MI^IO KAKU
Fizika nemogu}eg
VELIKA OTKRI]A
Sto nau~nika
koji su promenili svet
Ako sam video daqe od drugih, rekao je ser Isak Wutn, to
je zbog toga {to sam stajao na ramenima divova! Kwiga Xo-
na Balkina „Velika otkri}a - Sto nau~nika koji su pro-
menili svet“ predstavqa stotinu takvih divova i razmatra wiho-
va dostignu}a – podvige mu{karaca i `ena koji su, ~esto uprkos
krajwem skepticizmu ili ~ak negirawu, nastojali i uspeli da po-
mere granice qudskog znawa. Pokrivaju}i {irok opseg nau~nih do-
meta, od Kopernikove i Galilejeve kosmologije, preko Hipokrato-
vih i Galenovih medicinskih otkri}a, ona obuhvata oblasti fi-
zike, biologije, hemije i genetike.Ovo je pri~a o idejama koje su oblikovale dana{wi svet i o
idejama koje }e oblikovati budu}nost.R. E.
Recommended