Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

ŠTEFANIJA OZIMEC VULINEC,

dipl.med.techn.; prof.

Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Zdravstvena njega

“Uloga medicinske sestre je pružanje pomoći pojedincu, bolesnom ili zdravom u obavljanju aktivnosti koje doprinose zdravlju,oporavku ili mirnoj smrti , a koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu,volju ili znanje.” (Henderson,1966.)

Zdravstvena njega

“Zdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje čovjekovih reakcija na aktualne i potencijalne zdravstvene probleme”. ( ANA,1980.)

Palijativna skrb

Temeljna vještina u palijativnoj skrbi je kontrola i ublažavanje simptoma, posebno boli, objedinjavanje fizičkih, socijalnih, psiholoških i duhovnih oblika pomoći u očuvanju dostojanstva bolesnika i njegovog integriteta, ali i integriteta obitelji.

Bijela knjiga (2010)

Temeljni tim palijativne skrbi trebao bi se sastojati minimalno od medicinskih sestara i liječnika s posebnom obukom, te da ga, ako je moguće, nadopunjuju psiholozi, socijalni radnici i fizioterapeuti. Ostali stručnjaci mogu biti članovi tima, ali češće će raditi kao vanjski suradnici.

Bijela knjiga (2010)

Jedinice palijativne skrbi zahtijevaju predan temeljni tim medicinskih sestara i liječnika. Omjer sestrinskog osoblja u jedinici palijativne skrbi na broj kreveta trebao bi biti najmanje jedna medicinska sestra na jedan krevet, a po mogućnosti 1,2 sestre na jedan krevet. Jedinice palijativne skrbi zahtijevaju liječnike s posebnom edukacijom, uz omjer od najmanje 0,15 liječnika na jedan krevet.

U zdravstvenim strukturama gdje se skrbi za djecu trebala bi biti barem jedna medicinska sestra s posebnim pedijatrijskim kvalifikacijama u svakoj smjeni.

Principi palijativne skrbi

Prvi: bolest, oblik skrbi, umiranje i žalovanje su jedinstvena vlastita iskustva. Samo poštivanjem osobnosti svakog bolesnika, pristupom usmjerenim ka pojedincu, te individualiziranim planom skrbi postiže se humani kontekst skrbi.

Principi palijativne skrbi

Drugi princip temelji se na specifičnim životnim iskustvima u krajnoj životnoj fazi i njihovoj refleksiji na međuljudske odnose i multidimenzionalnost svake osobe.

Principi palijativne skrbi

Iskustvo umiranja utječe na sve čovjekove dimenzije , fizičku, funkcionalnu, socijalnu, duhovnu dimenziju i osobni boljitak

Roy adaptacijski model zdravstvene njege

1.Orijentiran na sposobnost osobe da se prilagodi ili prihvati promjene u svom životu

2.Promatranje svakog pojedinca koji se prilagođava na poseban način

3.Potrebe

Roy adaptacijski model

1.Fiziološke potrebe

2.Samoprihvaćanje

3.Uloge ( roditeljske, društvene )

4.Podrške

Fiziološke potrebe

Disanje Eliminacija Mobilizacija Sigurnost Hrana i tekućina Osobna higijena Spavanje

Samoprihvaćanje

Fizička – tjelesni izgled Osobna iskustva - strah od gušenja; krvarenje;

nedostatak hrabrosti

Uloge

Glavna uloga – roditeljska Ostale uloge – društvene, član neke udruge, aktivni

član društva

Podrška

Obitelj PrijateljiProfesionalna sredina Primarna zdravstvena zaštita Crkva

Proces prilagodbe

EMOCIONALNI

DUHOVNI

FIZIOLOŠKI

SOCIJALNI

Medicinska sestra u palijativnoj skrbi

Medicinska sestra u palijativnoj skrbi višestruki je aktivni sudionik koji neposredno provodi zdravstvenu njegu , koordinira i rukovodi s cjelokupnim procesom skrbi.

Medicinska sestra u palijativnoj skrbi

Odgovorna je za planiranje, provođenje i evaluaciju zdravstvene njege uz kontinuiranu procjenu, evaluaciju, edukaciju bolesnika i obitelji, te suradnju s ostalim članovima interdisciplinarnog tima

Procjena stanja bolesnika

1. Kako simptomi utječu na pacijentov život ?2. Kako simptomi utječu na pacijentovu fizičku aktivnost i

pokretljivost ?3. Što utječe na ublažavanje simptoma ? Neka određena

pozicija, aktivnost,hrana ili lijekovi ?4. Što utječe na pogoršanje simptoma ?5. Da li dolazi do pogoršanja simptoma u neko određeno

vrijeme, tokom dana, noći?

Skala za procjenu stupnja aktivnosti bolesnika “Performance status”

SZO Karnofsky Opis

0 100 Bez simptoma, normalna aktivnost

1 80 - 90 Prisutni simptomi (uz napor održana normalna aktivnost)

2 60 - 70 Prisutni simptomi,potrebna minimalna pomoć, bolesnik u krevetu manje od 12 sati dnevno

3 40 -50 Prisutni simptomi,potrebna značajnija pomoć, bolesnik u krevetu duže od 12 sati dnevno

4 20 - 30 100%vezanost uz krevet,izrazita onesposobljenost

Ciljevi zdravstvene njege

očuvati dostojanstvo bolesnikaumanjiti ili odgoditi patnju kod bolesnikaosigurati kvalitetu života do smrti

Ciljevi palijativne skrbi

Poštovati pacijentovu autonomnost, vrijednosti i odluke

Kontinuirano revidirati ciljeveMinimizirati simptome distresa na kraju životaOptimizirati odgovarajuće suportivne intervencije i

konzultacijeReducirati nepotrebne intervencije

Ciljevi palijativne skrbi

Pružiti podršku obitelji u provođenju skrbiEliminirati nepotrebne administrativne regulePodrška u procesu žalovanjaMogućnost i osiguranje smještaja i premještaja

bolesnika u hospicij

Simptomi samog procesa umiranja

1. povećana opća slabost i doživljaj umora

2. smanjen apetit i uzimanje tekućine

3. smanjuje se prokrvljenost

4. neurološki poremećaji funkcija

Terminalna faza

Postepen prestanak životnih funkcijaUsporavanje metabolizmaNasilna primjena vode i hrane ima negativne

posljedice (organizam se brani od opterećenja)Jetra i bubrezi gube svoju detoksicirajuću funkciju

(prilagodba medikacije )

Terminalna faza

Osoba je klonula,mirovanjeGubitak apetita,gubi se osjećaj žeđiOligurija, anurijaHladni pjegasti ekstremitetiHipotonija i tahikardijaDelirijCheyne-Stokesovo disanjeHropci-pojava orofaringealnog sekretaNemogućnost zatvaranja očiju

Sestrinske dijagnoze

Bol SMBZS Strah u/s tijekom i ishodom bolesti Mučnina i povraćanje u/s osnovnom bolesti Smanjena prohodnost dišnih puteva u/s hipersekrecijom Mogućnost komplikacija smanjene pokretljivosti : dekubitus Dispnea u/s anksioznošću Opstipacija u/s smanjenom pokretljivosti

Sestrinske dijagnoze

Smanjeno podnošenje napora Visok rizik pada Visok rizik za infekciju Nesanica Dehidracija Smanjen unos hrane u/s otežanim gutanjem, gubitkom apetita Neučinkovito sučeljavanje Poremećaj funkcioniranja obitelji Žalovanje Slabost –umor Socijalna izolacija

Primjena lijekova u terminalnoj fazi bolesti

analgetikasedativaantiemetikaspazmolitikaterapiju s produženim djelovanjem zamijeniti terapiju

s brzim izlučivanjemkontinuiranu terapiju,zamijeniti terapiju bolusima

Hidracija u terminalnoj fazi

pritisak obiteljiako bolesnik može uzimati tekućinu per.os. nisu

potrebne infuzije smanjen unos tekućine (smanjenje pulmonalne

sekrecije,sprečavanje nastanka kašlja i plućnog edema,sprečavanje mučnine i povraćanja,smanjenje ascitesa)

dehidracija može biti prirodni anestetik

Prehrana u terminalnoj fazi

mali, česti obroci - ako bolesnik može gutatipostavljanje nazogastrične sonde

S/D Smanjena pokretljivost, slabost,umor

smanjuje se mogućnost kretanjamogućnost oštećenja integriteta kože

- pomoć u aktivnostima dnevnog života,pasivno okretanje, masaža, treba poticati na aktivne pokrete, vježbe disanja.

S/D Gubitak apetita i povraćanje

izgladnjelosti se boji u prvom redu obiteljhrana može izazvati mučninu i povraćanje

anoreksija se može razvijati zbog smanjenog metabolizma,

može se razvijati kao prirodna obrana od opasnosti aspiracije

- primjereni oblici hranjenja

S/D Smanjeni unos tekućine

strah od dehidracije postoji naročito od strane obitelji

dehidracija ne izaziva subjektivne nevolje, jer se osjećaj žeđi rano gubi, pogotovo ako je sluznica usta u redu

dehidracija može biti također prirodni uvod u umiranje. njega usne šupljine

S/D Bol

Strah od prisutnosti bolova izražena kod bolesnika i obitelji

Procjena boli Bol se može manifestirati kao

- uporni pokreti bježanja - grimase u licu

Ublažavanje boli

Procjena boli-nociceptivna(visceralna,somatska ), neurogena i psihogena

Uvođenje analgetske terapije (trostupanjska ljestvica prema SZO )

Postupnost uvođenja opijataPrimjena Fentanil naljepaka ( lokalizacija naljepka,

praćenje disanja, određivanje početne doze,naglo skidanje s visokih doza,diskontinuirana primjena )

Smanjena prokrvljenost

razvija se tahikardija, pad arterijskog tlakaekstremiteti postaju hladni, postaju plavičasti -

cijanotičnirazvijaju se mrlje na kožismanjeno je izlučivanje mokraće

Neurološko poremećenje funkcijaporemećaj svijestipromjene u disanjugubitak sposobnosti gutanjagubitak kontrole urinarnog i analnog sfinktera

Sestrinske intervencije

procjena stanja bolesnika, planiranje, provođenje sestrinskih intervencija

komunikacija s bolesnikom - prepoznavanje faza suočavanje s bolesti i smrti prema Kübler – Ross;- prepoznavanje paradoksalnih situacija u kojima se nalazi bolesnik i

obitelj ublažavanje simptoma ublažavanje boli (primjena terapije -“per os”;”točno na vrijeme”;” za

pojedinca”; “ jednostavna primjena” ) uklanjanje kriznih perioda očuvanje etičkih načela u provođenju skrbi skrb za obitelj u procesu žalovanja

Supkutana infuzija

i.v. ili s.c., infuzija se aplicira tijekom 24 h, prema odredbi liječnika, ne više od 1- 1,5 l

Supkutana infuzija ( hipodermokliza ) često se primjenjuje kod bolesnika u terminalnom stadiju bolesti u zadnjem stadiju bolesti.

Primjena hipodermoklize ima nekoliko prednosti kao što su intermitentna primjena infuzijskih otopina, omogućava mobilnost bolesnika, može se primjenjivati u kući i jednostavna je za primjenu.

. Leptirastu iglu «intranilu», izgledom podsjeća na «baby sistem» s mandrenom treba postaviti pod kožu ( subkutano ) na prednju trbušnu stijenku, ruke i noge, ako nema edema.

Leptirasta igla može stajati i nekoliko dana, sve dok se ne pojavi crvenilo i bolna osjetljivost.

Najčešće se primjenjuje fiziološka otopina (0,9% NaCl ). Brzina primjene može biti 200ml/h, no mnogim bolesnicima je dovoljno samo 50ml/h i manje.

Kod bolesnika koji primaju više od 50ml otopine na sat, često je potrebna hialuronidaza kako bi unaprijedila tkivnu resorpciju tekućine ( WHO,1998).

Ne preporuča se primjena otopina glukoze jer se ne apsorbira kako treba

Supkutana infuzija

Uloga medicinske sestresuportivna uloga stvaranje kontakta – esencijalna uloga ohrabrivanje – pomoći bolesniku da pronađu snagu

u sebi traženje smisla – pomoći bolesniku da pronađu

smisao učiniti za – fizička pomoćočuvanje integriteta

Zaključak

ODNOS S BOLESNIKOM

ZNANJE OSOBNE

KARAKTERISTIKE

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

KVALITETNA ZDRASVTVENA

NJEGA

Literatura

1.Jušić, A., Hospicij i palijativna skrb.Zagreb: Školska knjiga, Hrvatska liga protiv raka,1995.

2.Waller, A., Palliative Care in cancer. Newton: Butterwort – Heineman,1996.

3.Block,B., Etika umiranja. Bilten za palijativnu medicinu / skrb,2001. 4.Ozimec,Š., Zdravstvena njega umirućih bolesnika.( nastavni

tekstovi )Zagreb: Zdravstveno veleučilište,2002. 5.Ferrell,B.,Coyle,N., Palliative Nursing. New York: Oxford University

Press, 2006. 6.Matzo,M., Palliative care nursing:quality care to the end of life:

Springer Publishing Company,2005.

Izvorni slajdovi: Štefanija Ozimec Vulinec