46

Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

  • Upload
    efia

  • View
    121

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi. Štefanija Ozimec Vulinec , dipl.med.techn.; prof. Zdravstvena njega. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi
Page 2: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

ŠTEFANIJA OZIMEC VULINEC,

dipl.med.techn.; prof.

Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Page 3: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Zdravstvena njega

“Uloga medicinske sestre je pružanje pomoći pojedincu, bolesnom ili zdravom u obavljanju aktivnosti koje doprinose zdravlju,oporavku ili mirnoj smrti , a koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu,volju ili znanje.” (Henderson,1966.)

Page 4: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Zdravstvena njega

“Zdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje čovjekovih reakcija na aktualne i potencijalne zdravstvene probleme”. ( ANA,1980.)

Page 5: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Palijativna skrb

Temeljna vještina u palijativnoj skrbi je kontrola i ublažavanje simptoma, posebno boli, objedinjavanje fizičkih, socijalnih, psiholoških i duhovnih oblika pomoći u očuvanju dostojanstva bolesnika i njegovog integriteta, ali i integriteta obitelji.

Page 6: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Bijela knjiga (2010)

Temeljni tim palijativne skrbi trebao bi se sastojati minimalno od medicinskih sestara i liječnika s posebnom obukom, te da ga, ako je moguće, nadopunjuju psiholozi, socijalni radnici i fizioterapeuti. Ostali stručnjaci mogu biti članovi tima, ali češće će raditi kao vanjski suradnici.

Page 7: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Bijela knjiga (2010)

Jedinice palijativne skrbi zahtijevaju predan temeljni tim medicinskih sestara i liječnika. Omjer sestrinskog osoblja u jedinici palijativne skrbi na broj kreveta trebao bi biti najmanje jedna medicinska sestra na jedan krevet, a po mogućnosti 1,2 sestre na jedan krevet. Jedinice palijativne skrbi zahtijevaju liječnike s posebnom edukacijom, uz omjer od najmanje 0,15 liječnika na jedan krevet.

U zdravstvenim strukturama gdje se skrbi za djecu trebala bi biti barem jedna medicinska sestra s posebnim pedijatrijskim kvalifikacijama u svakoj smjeni.

Page 8: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Principi palijativne skrbi

Prvi: bolest, oblik skrbi, umiranje i žalovanje su jedinstvena vlastita iskustva. Samo poštivanjem osobnosti svakog bolesnika, pristupom usmjerenim ka pojedincu, te individualiziranim planom skrbi postiže se humani kontekst skrbi.

Page 9: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Principi palijativne skrbi

Drugi princip temelji se na specifičnim životnim iskustvima u krajnoj životnoj fazi i njihovoj refleksiji na međuljudske odnose i multidimenzionalnost svake osobe.

Page 10: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Principi palijativne skrbi

Iskustvo umiranja utječe na sve čovjekove dimenzije , fizičku, funkcionalnu, socijalnu, duhovnu dimenziju i osobni boljitak

Page 11: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Roy adaptacijski model zdravstvene njege

1.Orijentiran na sposobnost osobe da se prilagodi ili prihvati promjene u svom životu

2.Promatranje svakog pojedinca koji se prilagođava na poseban način

3.Potrebe

Page 12: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Roy adaptacijski model

1.Fiziološke potrebe

2.Samoprihvaćanje

3.Uloge ( roditeljske, društvene )

4.Podrške

Page 13: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Fiziološke potrebe

Disanje Eliminacija Mobilizacija Sigurnost Hrana i tekućina Osobna higijena Spavanje

Page 14: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Samoprihvaćanje

Fizička – tjelesni izgled Osobna iskustva - strah od gušenja; krvarenje;

nedostatak hrabrosti

Page 15: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Uloge

Glavna uloga – roditeljska Ostale uloge – društvene, član neke udruge, aktivni

član društva

Page 16: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Podrška

Obitelj PrijateljiProfesionalna sredina Primarna zdravstvena zaštita Crkva

Page 17: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Proces prilagodbe

EMOCIONALNI

DUHOVNI

FIZIOLOŠKI

SOCIJALNI

Page 18: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Medicinska sestra u palijativnoj skrbi

Medicinska sestra u palijativnoj skrbi višestruki je aktivni sudionik koji neposredno provodi zdravstvenu njegu , koordinira i rukovodi s cjelokupnim procesom skrbi.

Page 19: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Medicinska sestra u palijativnoj skrbi

Odgovorna je za planiranje, provođenje i evaluaciju zdravstvene njege uz kontinuiranu procjenu, evaluaciju, edukaciju bolesnika i obitelji, te suradnju s ostalim članovima interdisciplinarnog tima

Page 20: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Procjena stanja bolesnika

1. Kako simptomi utječu na pacijentov život ?2. Kako simptomi utječu na pacijentovu fizičku aktivnost i

pokretljivost ?3. Što utječe na ublažavanje simptoma ? Neka određena

pozicija, aktivnost,hrana ili lijekovi ?4. Što utječe na pogoršanje simptoma ?5. Da li dolazi do pogoršanja simptoma u neko određeno

vrijeme, tokom dana, noći?

Page 21: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Skala za procjenu stupnja aktivnosti bolesnika “Performance status”

SZO Karnofsky Opis

0 100 Bez simptoma, normalna aktivnost

1 80 - 90 Prisutni simptomi (uz napor održana normalna aktivnost)

2 60 - 70 Prisutni simptomi,potrebna minimalna pomoć, bolesnik u krevetu manje od 12 sati dnevno

3 40 -50 Prisutni simptomi,potrebna značajnija pomoć, bolesnik u krevetu duže od 12 sati dnevno

4 20 - 30 100%vezanost uz krevet,izrazita onesposobljenost

Page 22: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Ciljevi zdravstvene njege

očuvati dostojanstvo bolesnikaumanjiti ili odgoditi patnju kod bolesnikaosigurati kvalitetu života do smrti

Page 23: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Ciljevi palijativne skrbi

Poštovati pacijentovu autonomnost, vrijednosti i odluke

Kontinuirano revidirati ciljeveMinimizirati simptome distresa na kraju životaOptimizirati odgovarajuće suportivne intervencije i

konzultacijeReducirati nepotrebne intervencije

Page 24: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Ciljevi palijativne skrbi

Pružiti podršku obitelji u provođenju skrbiEliminirati nepotrebne administrativne regulePodrška u procesu žalovanjaMogućnost i osiguranje smještaja i premještaja

bolesnika u hospicij

Page 25: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Simptomi samog procesa umiranja

1. povećana opća slabost i doživljaj umora

2. smanjen apetit i uzimanje tekućine

3. smanjuje se prokrvljenost

4. neurološki poremećaji funkcija

Page 26: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Terminalna faza

Postepen prestanak životnih funkcijaUsporavanje metabolizmaNasilna primjena vode i hrane ima negativne

posljedice (organizam se brani od opterećenja)Jetra i bubrezi gube svoju detoksicirajuću funkciju

(prilagodba medikacije )

Page 27: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Terminalna faza

Osoba je klonula,mirovanjeGubitak apetita,gubi se osjećaj žeđiOligurija, anurijaHladni pjegasti ekstremitetiHipotonija i tahikardijaDelirijCheyne-Stokesovo disanjeHropci-pojava orofaringealnog sekretaNemogućnost zatvaranja očiju

Page 28: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Sestrinske dijagnoze

Bol SMBZS Strah u/s tijekom i ishodom bolesti Mučnina i povraćanje u/s osnovnom bolesti Smanjena prohodnost dišnih puteva u/s hipersekrecijom Mogućnost komplikacija smanjene pokretljivosti : dekubitus Dispnea u/s anksioznošću Opstipacija u/s smanjenom pokretljivosti

Page 29: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Sestrinske dijagnoze

Smanjeno podnošenje napora Visok rizik pada Visok rizik za infekciju Nesanica Dehidracija Smanjen unos hrane u/s otežanim gutanjem, gubitkom apetita Neučinkovito sučeljavanje Poremećaj funkcioniranja obitelji Žalovanje Slabost –umor Socijalna izolacija

Page 30: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Primjena lijekova u terminalnoj fazi bolesti

analgetikasedativaantiemetikaspazmolitikaterapiju s produženim djelovanjem zamijeniti terapiju

s brzim izlučivanjemkontinuiranu terapiju,zamijeniti terapiju bolusima

Page 31: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Hidracija u terminalnoj fazi

pritisak obiteljiako bolesnik može uzimati tekućinu per.os. nisu

potrebne infuzije smanjen unos tekućine (smanjenje pulmonalne

sekrecije,sprečavanje nastanka kašlja i plućnog edema,sprečavanje mučnine i povraćanja,smanjenje ascitesa)

dehidracija može biti prirodni anestetik

Page 32: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Prehrana u terminalnoj fazi

mali, česti obroci - ako bolesnik može gutatipostavljanje nazogastrične sonde

Page 33: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

S/D Smanjena pokretljivost, slabost,umor

smanjuje se mogućnost kretanjamogućnost oštećenja integriteta kože

- pomoć u aktivnostima dnevnog života,pasivno okretanje, masaža, treba poticati na aktivne pokrete, vježbe disanja.

Page 34: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

S/D Gubitak apetita i povraćanje

izgladnjelosti se boji u prvom redu obiteljhrana može izazvati mučninu i povraćanje

anoreksija se može razvijati zbog smanjenog metabolizma,

može se razvijati kao prirodna obrana od opasnosti aspiracije

- primjereni oblici hranjenja

Page 35: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

S/D Smanjeni unos tekućine

strah od dehidracije postoji naročito od strane obitelji

dehidracija ne izaziva subjektivne nevolje, jer se osjećaj žeđi rano gubi, pogotovo ako je sluznica usta u redu

dehidracija može biti također prirodni uvod u umiranje. njega usne šupljine

Page 36: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

S/D Bol

Strah od prisutnosti bolova izražena kod bolesnika i obitelji

Procjena boli Bol se može manifestirati kao

- uporni pokreti bježanja - grimase u licu

Page 37: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Ublažavanje boli

Procjena boli-nociceptivna(visceralna,somatska ), neurogena i psihogena

Uvođenje analgetske terapije (trostupanjska ljestvica prema SZO )

Postupnost uvođenja opijataPrimjena Fentanil naljepaka ( lokalizacija naljepka,

praćenje disanja, određivanje početne doze,naglo skidanje s visokih doza,diskontinuirana primjena )

Page 38: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Smanjena prokrvljenost

razvija se tahikardija, pad arterijskog tlakaekstremiteti postaju hladni, postaju plavičasti -

cijanotičnirazvijaju se mrlje na kožismanjeno je izlučivanje mokraće

Page 39: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Neurološko poremećenje funkcijaporemećaj svijestipromjene u disanjugubitak sposobnosti gutanjagubitak kontrole urinarnog i analnog sfinktera

Page 40: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Sestrinske intervencije

procjena stanja bolesnika, planiranje, provođenje sestrinskih intervencija

komunikacija s bolesnikom - prepoznavanje faza suočavanje s bolesti i smrti prema Kübler – Ross;- prepoznavanje paradoksalnih situacija u kojima se nalazi bolesnik i

obitelj ublažavanje simptoma ublažavanje boli (primjena terapije -“per os”;”točno na vrijeme”;” za

pojedinca”; “ jednostavna primjena” ) uklanjanje kriznih perioda očuvanje etičkih načela u provođenju skrbi skrb za obitelj u procesu žalovanja

Page 41: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Supkutana infuzija

i.v. ili s.c., infuzija se aplicira tijekom 24 h, prema odredbi liječnika, ne više od 1- 1,5 l

Supkutana infuzija ( hipodermokliza ) često se primjenjuje kod bolesnika u terminalnom stadiju bolesti u zadnjem stadiju bolesti.

Primjena hipodermoklize ima nekoliko prednosti kao što su intermitentna primjena infuzijskih otopina, omogućava mobilnost bolesnika, može se primjenjivati u kući i jednostavna je za primjenu.

Page 42: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

. Leptirastu iglu «intranilu», izgledom podsjeća na «baby sistem» s mandrenom treba postaviti pod kožu ( subkutano ) na prednju trbušnu stijenku, ruke i noge, ako nema edema.

Leptirasta igla može stajati i nekoliko dana, sve dok se ne pojavi crvenilo i bolna osjetljivost.

Najčešće se primjenjuje fiziološka otopina (0,9% NaCl ). Brzina primjene može biti 200ml/h, no mnogim bolesnicima je dovoljno samo 50ml/h i manje.

Kod bolesnika koji primaju više od 50ml otopine na sat, često je potrebna hialuronidaza kako bi unaprijedila tkivnu resorpciju tekućine ( WHO,1998).

Ne preporuča se primjena otopina glukoze jer se ne apsorbira kako treba

Supkutana infuzija

Page 43: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Uloga medicinske sestresuportivna uloga stvaranje kontakta – esencijalna uloga ohrabrivanje – pomoći bolesniku da pronađu snagu

u sebi traženje smisla – pomoći bolesniku da pronađu

smisao učiniti za – fizička pomoćočuvanje integriteta

Page 44: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Zaključak

ODNOS S BOLESNIKOM

ZNANJE OSOBNE

KARAKTERISTIKE

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

KVALITETNA ZDRASVTVENA

NJEGA

Page 45: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Literatura

1.Jušić, A., Hospicij i palijativna skrb.Zagreb: Školska knjiga, Hrvatska liga protiv raka,1995.

2.Waller, A., Palliative Care in cancer. Newton: Butterwort – Heineman,1996.

3.Block,B., Etika umiranja. Bilten za palijativnu medicinu / skrb,2001. 4.Ozimec,Š., Zdravstvena njega umirućih bolesnika.( nastavni

tekstovi )Zagreb: Zdravstveno veleučilište,2002. 5.Ferrell,B.,Coyle,N., Palliative Nursing. New York: Oxford University

Press, 2006. 6.Matzo,M., Palliative care nursing:quality care to the end of life:

Springer Publishing Company,2005.

Page 46: Intervencije medicinske sestre u palijativnoj skrbi

Izvorni slajdovi: Štefanija Ozimec Vulinec