GRUPNO PONASANJE

GRUPE I GRUPNI UTJECAJI

DEFINICIJE: ŠTO JE DEFINICIJE: ŠTO JE GRUPA?GRUPA?

Grupa je dvoje ili više ljudi koji su u interakciji jedni s drugima i koji su međuovisni na način da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da utječu jedni na druge.

DEFINICIJE: ŠTO JE DEFINICIJE: ŠTO JE GRUPA?GRUPA?

Članstvo u grupi nudi mnoge povlastice: predstavljaju važan izvor informacija, rješavaju nedoumice, pomažu nam formirati identitet i uspostaviti socijalne norme i pravila.

DEFINICIJE: ŠTO JE DEFINICIJE: ŠTO JE GRUPA?GRUPA?

Članovi grupa često su slični prema dobi, spolu, vjerovanjima i mišljenju.

To se događa zato što:

1. ljude privlače osobe slične njima

2. grupe često djeluju tako da potiču sličnost među članovima

DEFINICIJE: ŠTO JE DEFINICIJE: ŠTO JE GRUPA?GRUPA?

Utjecajni aspekti grupa:

1. socijalne norme

2. socijalne uloge

3. spolne uloge

4. grupna kohezija

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA

Socijalna facilitacija je sklonost ljudi da pokazuju bolji uradak u jednostavnim, a lošiji u složenim zadacima, kada se nalaze u prisustvu drugih i kada je moguće procijeniti njihov pojedinačni uradak.

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA

Zajonc i sur. (1969), kroz istraživanje na žoharima, demonstrirali su da žohari trče kroz jednostavnu stazu brže kada su prisutni drugi žohari, nego kada su sami.

Kroz složenu stazu žohari su trčali sporije u prisutnosti drugih nego kada su bili sami.

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA

Zajonc pretpostavlja da prisustvo drugih povećava psihološko uzbuđenje (arousal) koje potiče dominantne, dobro naučene odgovore, no inhibira izvedbu na težim zadacima.

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA

Prisutnost drugih uzrokuje pobuđenost jer nas:

1. čini pripravnijima

2. zabrinutima što će drugi misliti o nama

3. prisutnost drugih ometa

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA

U drugim socijalnim situacijama, to što smo okruženi drugima znači da je naš osobni doprinos teže procijeniti te se on spoji s grupnim.

Tada dolazi do socijalnog zabušavanja - lošijeg učinka na jednostavnim zadacima, no boljeg na složenijim.

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA

Sklonost zabušavanju izraženija je:

kod muškaraca, nego kod žena

u zapadnjačkim kulturama nego u istočnjačkim.

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA

Deindividuacija - gubljenje normalnih ograničenja u ponašanju kada se osoba nalazi u mnoštvu, što dovodi do povećanja impulzivnih i devijantnih postupaka.

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA

Mullen (1986) je proučavao novinske članke o linčovanjima u SAD-u od 1899. do 1946. godine i pronašao je da što je mnoštvo bilo veće, veće je bilo divljaštvo i okrutnost s kojima su ubijali svoje žrtve.

KAKO GRUPE UTJEČU KAKO GRUPE UTJEČU NA PONAŠANJE NA PONAŠANJE

POJEDINCAPOJEDINCA Dva su faktora važna kod

deindividuacije:

a) kod ljudi smanjuje osjećaj odgovornosti

b) povećava pridržavanje grupnim normama.

Deindividuacija može rezultirati prosocijalnim ili antisocijalnim ponašanjem, ovisno o specifičnim grupnim normama.

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Većina nas pretpostavlja da su dvije glave (ili više njih) pametnije od jedne.

Ponekad, dvije ili više glava ne dovode do boljeg učinka od jedne, ili barem ne bolje od dviju glava koje rade odvojeno.

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Gubitak u procesu - svaki aspekt grupne interakcije koji sprječava uspješno rješavanje problema.

Do toga dolazi zbog:

1. neprepoznavanje najtalentiranijieg člana grupe

2. straha članova od izražavanja vlastitog mišljenja

3. poteškoća u komunikaciji

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Primjer gubitka u procesu- neuspjeh u neuspjeh u razmjeni specifičnih podatakarazmjeni specifičnih podataka

Prevladava ga se:

1. duljim trajanjem grupnih rasprava

2. zaduživanjem svakog pojedinca u grupi za pamćenje specifičnih podataka

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Dodatni primjer gubitka u procesu je grupno mišljenje, odnosno vrsta mišljenja kod kojeg je održavanje grupne kohezije i solidarnosti važnije od realističnog razmatranja činjenica.

Rezultat toga su neučinkovite odluke.

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Kako bi se izbjeglo grupno mišljenje:

1. vođa ne smije preuzeti usmjeravajuću ulogu

2. treba se tražiti vanjsko mišljenje

3. grupu treba podijeliti u podgrupe

4. članove grupe se treba poticati da otvoreno iznose svoje mišljenje ili uvesti tajno glasovanje

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Grupna polarizacija je sklonost grupa prema donošenju odluka koje su ekstremnije od početnih sklonosti članova.

Dva objašnjenja grupne polarizacije:

1. objašnjenje temeljeno na uvjerljivim argumentima

2. objašnjenje temeljeno na socijalnoj usporedbi

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Stupanj rizika nasuprot oprezu koji se pojavljuje u grupi ovisi o kulturi, prema teoriji kulturalnih vrijednosti.

Brown (1965) navodi da Amerikanci više cijene rizik jer njihova kultura, temeljena na kapitalističkom gospodarskom sustavu, zahtjeva spremnost na preuzimanje rizika i isprobavanje novih pristupa.

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Teorija velikih ljudi - određene ključne osobine ličnosti osobu čine dobrim vođom, neovisno o situaciji.

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Fiedlerova (1967, 1978) kontingencijska teorija vođenja tvrdi da učinkovitost vođenja ovisi o tome u kojoj je mjeri vođa usmjeren na zadatak ili usmjeren na odnose te o stupnju kontrole i utjecaja koje vođa ima nad grupom.

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Vođa usmjeren na zadatak je vođa koji je više usmjeren na obavljanje zadataka nego na osjećaje i odnose među radnicima.

Vođa usmjeren na odnose primarno brine o odnosima i osjećajima među radnicima.

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Vođe usmjerene na zadatak su više učinkovite u situacijama sa vrlo visokom ili vrlo niskom kontrolom.

Vođe usmjerene na odnose najučinkovitiji su u situacijama u kojima je kontrola umjerena.

GRUPNE ODLUKEGRUPNE ODLUKE

Eagly i sur. (1990) su pronašli da, sukladno stereotipima, žene pokazuju više demokratičnosti.

Ipak, spolne razlike su vrlo male.

Istraživanja su također pokazala da je mnogim muškarcima neugodno sa ženskim vođama koje koriste iste tehnike vođenja koje obično koriste muškarci.

SUKOB I SURADNJASUKOB I SURADNJA

Ljudi često imaju neusklađene ciljeve što može dovesti do međusobnog sukoba.

Priroda sukoba, kao i način njihovog rješavanja, bila je, a i danas je tema mnogih istraživanja.

SUKOB I SURADNJASUKOB I SURADNJA

Socijalna dilema - Socijalna dilema - sukob u kojem najkorisniji postupak za pojedinca, ako ga odabere većina ljudi, ima štetne posljedice za sve.

Najuobičajeniji način proučavanja ove pojave je kroz igru pod imenom dilema zatvorenika.

MOGUĆNOSTI VAŠEG PRIJATELJA

VAŠE MOGUĆNOSTI

Mogućnost X Mogućnost Y

Mogućnost X

Vaš prijatelj dobiva 3 kn Vi dobivate 3 kn

Vaš prijatelj gubi 6 kn Vi dobivate 6 kn

Mogućnost Y Vaš prijatelj dobiva 6 kn Vi gubite 6 kn

Vaš prijatelj gubi 1 kn Vi gubite 1 kn

SUKOB I SURADNJASUKOB I SURADNJA

SUKOB I SURADNJASUKOB I SURADNJA

Optimalna strategija za povećavanje suradnje je strategija milo za drago: u početku se osoba ponaša suradnički, no nakon toga uvijek reagira na način na koji je protivnik odgovorio u prethodnom krugu (suradnički ili natjecateljski).

SUKOB I SURADNJASUKOB I SURADNJA

Druga vrste socijalne dvojbe je dvojba javnih dobara, odnosno socijalna dvojba kod koje pojedinci moraju doprinijeti zajedničkim resursima kako bi zadržali društveno dobro.

Dvojba zajedništva je socijalna dvojba kod koje svatko uzima iz zajedničkih resursa dobara, koji se ponovno pune ako se koriste umjereno, ali nestaju ako se koriste pretjerano.

SUKOB I SURADNJASUKOB I SURADNJA

Klasični niz istraživanja Deutscha i Kraussa (1960, 1962) pokazuje da prijetnje nisu učinkovit način razrješenja sukoba.

SUKOB I SURADNJASUKOB I SURADNJA

Pregovaranje - oblik komunikacije među suprotstavljenim stranama u sukobu kod kojeg se daju ponude i protu-ponude, a rješenje se javlja tek kada se slože obje strane.

SUKOB I SURADNJASUKOB I SURADNJA

Integrativno rješenje je rješenje sukoba kod kojeg obje strane razmjenjuju pitanja prema svojim različitim interesima, pri čemu svaka strana radi ustupke u pitanjima koja njoj nisu važna, ali su važna drugoj strani.