Na zapadu Hrvatske, u samom središtu Istarske županije smjestio se Žminj. Žminj je kontinentalni gradić koji je od najbližih blagodati mora udaljen 30-ak kilometara.

Žminj je bogat kulturnim spomenicima, među kojima je najpoznatija kula koja je jedina opstala od pet izgrađenih u 16. st. Danas kula služi ponajviše kao galerija. Turistički je nedovoljno razvijen, no pomalo kreće i u tom smjeru. Potrebna je poveznica između materijalnog i nematerijalnog dobra.

Jedan je od načina u ostvarenju turističkog napretka i nedavno otvorena špilja “Feštinsko kraljevstvo” koja se odlikuje podzemnom ljepotom i prekrasnim okolišem.

Nekad je nad njom bila bujna vegetacija koja je doprinijela pojačanju stvaranja sigastih ukrasa.

Špilja je otvorena u ožujku 2008.

Oko špilje je izgrađen potporni zid, tzv. suhozid koji je tipičan za Istru i primorje. Nekad su suhozidi činili “kunfine” (granice) između dva zemljišna posjeda. U špilju vodi dvadesetak stuba. Ulaz je veoma pristupačan i tako dostupan svima- od djece vrtićke dobi sve do umirovljenika.

U unutrašnjosti su izgrađene staze i rukohvati kako bi se osigurala sigurnost posjetitelja, ali i zaštitili špiljski ukrasi od kontakta s posjetiteljima. Kroz špilju se proteže kružna staza duga stotinjak metara.

Vlasnici su ponosni na to što je špilja još uvijek aktivna što znači da se u noj svakodnevno mogu čuti kapi vode koje grade stalaktite i stalagmite.

Prepuna je jezeraca vode nakapnice koja nikad ne presušuju zahvaljujući činjenici da je u špilji uvijek stalna temperatura koja iznosi od 13o do 15o C

Dokaz da se špilja još uvijek gradi jesu najtanji i najosjetljiviji stalaktiti- špageti koji su zapravo šuplji. Izgrađeni su od čistog kalcita. Oni su začetak svakog stalaktita i najčešće na kraju imaju kapljicu vode koja ih gradi.

“Čarobnjakov šešir”

“Dvorac”

Milijunima godina, kapljicu po kapljicu, stvarali su se oblici koji se, zahvaljujući mašti posjetitelja, pretvaraju u likove iz bajki i u različita čarobna mjesta.

Tako danas posjetitelji ulazeći u špilju stvaraju vlastitu čarobnu priču kojoj i sami postaju dijelom.

“Školjka”

Špilja se odlikuje velikom biološkom raznolikošću.

U špilji stanuju dvije vrste šišmiša. Najčešći je mali potkornjak kojeg je lakše uočiti od velikog šišmiša koji je skloniji skrivanju.

Od ostalih životinja tu su jednakonožni račići babure koji žive u jezercima, špiljski pauci i skakavci.

Posjetitelji uglavnom imaju pozitivne komentare na uređenje špilje i staze jer je veoma pristupačna. Od otvorenja do kraja turističke sezone 2008. kroz nju je prošlo oko 3000 posjetitelja.

Uz špilju je vezana jedna anegdota koja ne govori o ljudima već o jednoj životinji. Mali nestašni magarčić koji je ondašnjim seljacima značio više od blaga, upao je u prvotni ulaz. No, zahvaljujući brzoj reakciji seljaka, izvučen je živ i neozlijeđen. Magarčić je ipak nekoliko dana bio zbunjen ne znajući gdje je to pao pa su se seljani šalili da je čak i magarčić bio u kraljevstvu (koje je u Istri sinonim za raj).

Ulaz u špilju „Feštinsko kraljevstvo“ nalazi se na pašnjaku veličine 13 000 m2 okruženom istarskim suhozidom. Na pašnjaku je izgrađena autohtona nadstrešnica koja služi kao otvorena pozornica.

Cilj je ovog projekta korelacija prirodnih ljepota s nematerijalnom baštinom, kako bi se privukao što veći broj posjetitelja, ali i očuvala tradicija Žminja i njegove okolice. Zbog toga su pripremljene radionice na otvorenom. To su:

Ovcu se šiša naočigled posjetitelja uz naputke i njihovu interaktivnu suradnju. Kasnije se ta vuna pere, češlja te se pripremaju vlakna koja se kasnije motaju u klupko.

Ideja je također koristiti pomalo zaboravljene alate kojima bi se tada plele vunene čarape s pet pletaćih igala na stari, tradicionalan način.

U doba velike neimaštine, hodalo se u drvenim cipelama, “cokulama”. U obližnjem selu Feštini živi čovjek koji ih još uvijek izrađuje te je idealna osoba koja bi prikazala izradu i upotrebu tih drvenih cipela.

Također, prikazao bi izradu ostalih predmeta od drva poput “jarma”, “spona” i “krbonosnica” za koje se danas ne zna, a nekad su bile veoma važne.

Radionicom o kruhu ujedinili bismo mljevenje starinskim mlinom koji se sastojao od drvenog postolja i velikog oblog kamena. Dobivenim brašnom zamijesio bi se kruh po tradicionalnom receptu. Pekao bi se u krušnoj peći ili ispod peke.

Jedan je od važnih dijelova nematerijalnog dobra jezik. Žminjski je dijalekt zaštićen kao nematerijalno dobro. Tako je došla ideja o malom rječniku dijalektalnih riječi koje se spominju u govoru o špilji. Donosimo Vam neke od tih riječi:

Bičve- čarape

Krbonosnica- košara ispletena od pruća koja se stavljala kravama na nos.

Popečak- žarač kojim se žarila vatra

Preslica- alat koji je služio predenju vune

Pulić- mladunče magarca

Šegala- vrsta žitarice čijom se stabljikom pokrivala nadstrešnica

Trafojon- djetelina

Trtoja- vrsta nadstrešnice ispod koje se čuvalo sijeno

Europa

Hrvatska

Žminj

Feštini