KRALJEVSTVO SRBA,

HRVATA I SLOVENACA

Uključivanje Hrvatske u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca

23. i 24. studenog 1918. sjednica Središnjeg

odbora Narodnog vijeća

rasprava o ujedinjenju sa Srbijom

dva suprotna mišljenja:

Svetozar Pribičević –

za hitno i bezuvjetno sjedinjenje zbog

opasnosti od Italije

Svetozar

Pribičević -

politički vođa

Srba iz Hrvatske

"Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu."

Stjepan Radić –

za detaljan dogovor o uređenju buduće

države prije ujedinjenja

upozorava na oprez

posljednja sjednica Hrvatskog sabora prije

nastanka Kraljevstva SHS

unatoč Radićevu protivljenju izabrana

delegacija otišla u Beograd na pregovore o

ujedinjenju

sastavljen Naputak kojeg se delegacija

trebala pridržavati u pregovorima

Naputkom se uvjetovalo ujedinjenje Države

SHS s Kraljevinom Srbijom okupljanjem

ustavne skupštine koja će 2/3 većinom

odlučiti o budućem uređenju države

regent Aleksandar Karađorđević nije

prihvatio prijedloge za ravnopravnim

ujedinjenjem

delegacija pristala na bezuvjetno ujedinjenje

na pritisak Pribičevića sastavljena Adresa,

dokument o bezuvjetnom ujedinjenju Države

SHS i Kraljevine Srbije

delegacija, koju je predvodio Pribičević,

predstavila Adresu regentu Aleksandru

(vlada umjesto bolesnog oca kralja Petra I.)

dokument pročitao potpredsjednik

Narodnog vijeća, dr. Ante Pavelić (stariji,

zubar)

Dr. Ante Pavelić

čita tekst Adrese

1. prosinca 1918. regent Aleksandar proglasio

ujedinjenje Države SHS s Kraljevinom

Srbijom u Kraljevstvo Srba, Hrvata i

Slovenaca

Hrvatska izgubila elemente državnosti

Hrvatski sabor nije se sastao da iznese stav o

ujedinjenju

započelo razdoblje srpske hegemonije

zagrebačke

novine o

proglašenju

Kraljevstva SHS

Krvoproliće u Zagrebu

način ujedinjenja - izazvao negodovanja

najviše članova Stranke prava i pristaša

Stjepana Radića

5. prosinca 1918. Svetozar Pribičević

organizirao proslavu ujedinjenja na

Jelačićevu trgu u Zagrebu

prosvjedi protiv ujedinjenja

13 prosvjednika ubijeno, 17 ranjeno -

“prosinačke žrtve”

pokazatelj budućeg odnosa režima prema

protivnicima te najviše prema Hrvatima

prvi javni izraz hrvatskog nezadovoljstva

protiv nove države

Zagreb - prosvjedi 5. prosinca 1918.

Spomen ploča Prosinačkim žrtvama na Trgu bana Jelačića

Spomenik Prosinačkim žrtvama na Mirogoju

Unutarnje stanje u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca

u Kraljevstvo SHS ušli narodi različitog

naslijeđa

Slovenija i Hrvatska najrazvijeniji dijelovi

države

režim u Beogradu potiče gospodarski razvoj

Srbije na štetu ostalih krajeva

veća ulaganja u srpsku industriju, povoljniji

krediti

zamjena novca – 4 krune za 1 dinar

progoni:

- hrvatskih stranaka

- KPJ - zbog uspjeha na izborima

- zabranjena 1921. Zakonom o zaštiti

države

KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA

Kraljevina Srbija + Vojvodina i Crna

Gora (priključene prije ujedinjenja)

Država SHS (Slovenaca, Hrvata i Srba )

teritorij Južnih Slavena koji su se nalazili u

Austro-Ugarskoj Monarhiji

Naputak – odbijen (sadržavao uvjete o ujedinjenju)

Adresa – prihvaćena (bezuvjetna)

ZAPIŠIMO

ujedinjenje : 1. 12. 1918.

nezadovoljstvo Hrvata, prosvjedi,

demonstracije

proslava u Zagrebu, pristaše kralja i

monarhije (Pribičević)

posljedice: krvoproliće u Zagrebu 5. prosinca

1918. Prosinačke žrtve

unutarnje stanje u državi: velikosrpska

hegemonija

Zakon o zaštiti države (zaštita režima)