SVEUILITE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI

FILOZOFSKI FAKULTET DRUBE ISUSOVE U ZAGREBU

Studij filozofije i religijskih znanosti

KOMUNIKATIVNO DJELOVANJE U FILOZOFIJI JRGENA

HABERMASA

Mentor: Prof. dr. sc. Ivan Koprek

Student: Kristijan Hrdi

ZAGREB, 2007.

1

SADRAJ

UVOD 2

1. HABERMASOV IVOTNI PUT 4

1.1. Frankfurtska kola i Habermas 4

1.2. Max Planck institut 6

1.3. Kasniji ivot i priznanja 6

2. TEORIJA KOMUNIKATIVNOG DJELOVANJA 6

2.1. etiri modela djelovanja 8

2.2. Habermasova kritika modela djelovanja i komunikacijska racionalnost 10

2.3. Jezik kao izvor djelovanja 11

2.3.1. Strategijsko nasuprot komunikacijskom djelovanju 12

2.3.2. Idealni uvjeti za komunikaciju 13

3. SUSTAV I IVOTNO OKRUENJE 14

3.1. Usmjerujui mediji 16

3.2. Drutvena racionalizacija 17

3.3. Kolonizacija ivotnog okolia i kriza sustava 18

ZAKLJUAK 20

BIBLIOGRAFIJA 22

2

UVOD

U naem svakodnevnom odnosu sa svijetom koji nas okruuje dominira jedna

djelatnost, komunikacija. To je zapravo nain da artikuliramo svoje misli i da nas ljudi s

kojima dolazimo u kontakt razumiju.

Iako je komunikacija prisutna i u ivotinjskom svijetu, jedino za ljudsku moemo sa

odreenom dozom sigurnosti rei da ima odliku racionalnosti. Jezik kao orue

komunikacije ima glavnu ulogu u cjelokupnom procesu. Putem jezika izriemo svoj

unutarnji svijet, pripadnost odreenom svjetonazoru, religijskom uvjerenju ali takoer

potvrujemo da smo racionalna bia.

Osim to smo racionalna bia, mi smo takoer i drutvena bia. Uistinu, nitko ne moe

postati ovjek u punom smislu rijei, ako nije bio odgojen u zajednici sebi slinih

jedinki. Bez podrke i ljubavi drugih ljudi, dijete nikako ne moe izrasti u osobu koja

posjeduje normalnu psiho fiziku ravnoteu. Dakle, bez interakcije s drugima na

osobni svijet ostaje siromaan i prazan.

Zbog toga me je kreativna misao Jrgena Habermasa potakla da proitam njegovo,

usudio bih se rei, revolucionarno djelo za podruje sociologije ali i meuljudskih

odnosa openito.

Ono to je doista jedinstveno u Habermasovu radu i to je zaista dodatni poticaj za

prouavanje njegove misli je injenica da on uzima u obzir radove mnogih istaknutih

sociologa i filozofa, ije misli ugrauje u svoj rad ali ih takoer i kritizira.

Njegove misli su i danas jako aktualne, posebno kad je rije o raspravama koje se bave

najboljim nainima upravljanja drutvima u reprezentativnoj demokraciji, te kada se

govori o ulozi mass medija u suvremenom drutvu.

Naravno, njegovi doprinosi suvremenoj filozofiji i socijalnoj teoriji su od neizmjerne

vanosti. to se najbolje oituje u injenici da upravo zbog njega kritina teorija

uspijeva uspostaviti dijalog s drugim filozofijama i socijalnim teorijama poput teorija

sustava i strukturalnog funkcionalizma, analitike i lingvistike filozofije, te teorijama

kognitivnog i moralnog razvoja.

Ne samo da ovaj ovjek nastavlja teorijsku tradiciju svojih uitelja Adorna i

Horkheimera, kao najznaajniji i najutjecajniji predstavnik druge generacije

Frankfurtske kole, ve i ini odmak od klasine kritine teorije.

On je sve te utjecaje izrazio u svojoj Teoriji komunikativnog djelovanja, koja

predstavlja temelj ali i okvir socijalnoj teoriji koja dodue nasljeuje Marxovu,

Weberovu i klasinu kritinu teoriju, no radi i odmak tj. kritiku svojih prethodnika, te

time otvara novo teoretsko podruje. U centru svega krije se njegova tvrdnja, koja je

potresla socijalnu znanost iz temelja; da je ovjek bie racionalnosti, te da uz odreene

uvjete moe komunicirati sa drugim ljudima. Zapreke koje onemoguuju uporabu

razuma i koje sprjeavaju komunikaciju mogu se identificirati, razumjeti i smanjiti.

3

Njegov rad mnogi su pokuali usporediti sa Marxovom paradigmom o proizvodnji i

drutvenom radu, no oito je da Habermas ini odmak od ovakvog naina razmiljanja,

te usvajajui radove istaknutih sociologa gradi novu socioloku paradigmu

komunikacijskog djelovanja koje se bavi racionalnou komunikacije, te zajednicom

koja komunicira.

Teorija komunikativnog djelovanja, objavljena u dva dijela, doista je vano djelo, ne

samo zato to predstavlja vrhunac njegovog promiljanja, nego zato jer je i postala

predmetom mnogih rasprava u akademskim krugovima, a izreene tvrdnje postale su

izvor mnogih promiljanja. Uz mnoga druga djela i ovo djelo je posluilo kao teorijski

temelj za mnogobrojna znanstvena istraivanja drutva.

Namjera ovog skromnog rada nikako nije detaljno opisivanje Habermasovog rada i

razmiljanja, jer je sam opseg njegovog rada toliko velik, da bi bile potrebne tisue

stranica, a jo ne bi mogli dosei sr njegovog promiljanja.

Radije ovaj poduhvat shvaam kao uvid u najpoznatije djelo Jrgena Habermasa.

Tijekom izlaganja njegovog utjecajnog djela naglasak u staviti na izraze poput:

komunikacijskog djelovanja, racionalne komunikacije, idealnih uvjeta za razgovor,

ivotnog okolia, jer smatram da su upravo ti izrazi kljuni za razumijevanjem naina

putem kojega se zapravo odvija komunikacijsko djelovanje.

Ovaj rad sam odluio prikazati u tri tematske cjeline. Svaka od tih cjelina pomoi e

nam u boljem razumijevanju Habermasa i njegove misli. Tako e prvo poglavlje biti

posveeno Habermasovom ivotnom putu i razvoju njegove misli od prvih poetaka,

utjecaja frankfurtske kole na njegov rad, predavanja na brojnim sveuilitima, rada u

Max Planck institutu, pa sve do produktivnog stvaranja brojnih djela koja su obogatila

podruja sociologije, filozofije i politike.

Usudio bih se njegovu jedinstvenu vizionarsku i kreativnu misao usporediti sa

velikanima ljudskog drutva koji su poput njega bili ljudi ispred svog vremena, poput

H.G. Wellsa ili Julesa Vernea.

Drugo poglavlje bavi se komunikativnim djelovanjem, kao i nekim pojmovima koji se

ovdje samo spominju, a detaljnije su obraeni u treem poglavlju. Posebnu vanost

unutar ovog poglavlja zasluuje proces komunikacije. Takoer e biti prikazani modeli

djelovanja, te zbog ega Habermas smatra da nisu opravdali svoju svrhu.

Zatim e neto rijei biti o komunikacijskoj racionalnosti i njezinoj ulozi u

komunikativnom djelovanju. Nuno je unutar ovoga poglavlja prikazati na koji nain

Habermas razlikuje strateko od komunikativnog djelovanja. Konano, zavrni dio

poglavlja je posveen ulozi jezika kao izvora komunikacije, te idealnim uvjetima za

razgovor na koje bi trebali imati pravo svi sudionici rasprave.

U treem poglavlju raspravlja se o ivotnom okoliu i sustavu. Vidjet emo na koji

nain Habermas definira ova dva pojma, a zatim vanost interakcije izmeu njih.

Pokuat e se dati odgovor na pitanje krize modernog drutva, te zbog ega je vano

postojanje ravnotee izmeu ivotnog okolia i sustava. Za razvoj i oblikovanje sustava

neizmjernu vanost imaju usmjerujui mediji, stoga e o njima vie biti reeno u ovom

4

poglavlju. S druge strane vidjet emo da je pojam racionalizacije neizmjerno vaan za

ouvanje i razvoj drutvenog okolia. Vrhunac ovog poglavlja je rasprava o kolonizaciji

drutvenog okolia i krizi sustava. Zbog ega je kolonizacija drutvenog okolia

negativna pojava i koje su izravne posljedice takvog djelovanja, samo su neka od

pitanja na koja emo pokuati dobiti odgovor.

Naposljetku, htio bih istaknuti kako je ovaj rad iskljuivo posveen prikazu

Habermasovog najpoznatijeg djela, Teorija komunikativnog djelovanja. Namjera mi

nije prikazati subjektivni odnos izmeu marksizma i Habermasa. Spominjanje Marxa ili

njegovih ideja vezano je uz razvoj Habermasove misli i njegov odmak od takvih isto

ideolokih pristupa.

1. HABERMASOV IVOTNI PUT

Djela koja inimo za ivota su poput autokarte onoga to mi jesmo. Nakon to zavrimo

svoju ivotnu odiseju, jedino ono to smo uinili ostaje trajnim svjedokom novim

generacijama. Zbog toga sam smatrao nunim prikazati Habermasovu evoluciju misli.

Svi dogaaji koji su obiljeili njegov ivot na neki nain su zasluni da danas pred nama

stoji

Habermas koji je potaknuo mnoge umove na daljnja kreativna promiljanja. Zaista,

mislim da je on u potpunosti dosegao puninu izreke nepoznatog autora: Zapamti, svaki

rad je autoportret osobe koja ga je uinila. Potpii svoj rad izvrsnou.

Jrgen Habermas je roen 18.6. 1929. U Dsslerdorfu, a odrastao je u Gummersbachu,

u Njemakoj. Kao mladi iskusio je uspon i pad nacizma, te je osjeao odbojnost prema

njemakom kolektivnom shvaanju nehumanizma.

Ovakvo shvaanje prema Habermasu karakteristino je za nedostatak interesa

njemakog naroda o zloinima nacistikog aparata smrti, o ijem se djelovanju saznalo

na Nrnberkim suenjima. Njegova potpuno drugaija reakcija, puna oka i nevjerice,

stvorila je kako on to sam kae prvu pukotinu koja i je dalje otvorena1.

Ulaskom u Sveuilite u Bonnu 1946. poinje razmiljati o raznim filozofskim

konceptima, poput slobode, razuma ili pravde, takoer je odreeno vrijeme studirao u

Sveuilitu Zrich i Sveuilitu Gttigen. 1954. doktorira sa disertacijom o filozofu

Friedricku von Schellingu.2

Treba napomenuti da je razdoblju 1950-ih vaan utjecaj na Habermasa imao maarski

filozof George Lukcs3 ali i dijalektika prosvjetljenja koju su zastupali Adorno i

Horkenheimer. Puno je vremena proveo na prouavanju Marxa i Hegela, to je inio u