If you can't read please download the document
Upload
phungkhuong
View
223
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUILITE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI
FILOZOFSKI FAKULTET DRUBE ISUSOVE U ZAGREBU
Studij filozofije i religijskih znanosti
KOMUNIKATIVNO DJELOVANJE U FILOZOFIJI JRGENA
HABERMASA
Mentor: Prof. dr. sc. Ivan Koprek
Student: Kristijan Hrdi
ZAGREB, 2007.
1
SADRAJ
UVOD 2
1. HABERMASOV IVOTNI PUT 4
1.1. Frankfurtska kola i Habermas 4
1.2. Max Planck institut 6
1.3. Kasniji ivot i priznanja 6
2. TEORIJA KOMUNIKATIVNOG DJELOVANJA 6
2.1. etiri modela djelovanja 8
2.2. Habermasova kritika modela djelovanja i komunikacijska racionalnost 10
2.3. Jezik kao izvor djelovanja 11
2.3.1. Strategijsko nasuprot komunikacijskom djelovanju 12
2.3.2. Idealni uvjeti za komunikaciju 13
3. SUSTAV I IVOTNO OKRUENJE 14
3.1. Usmjerujui mediji 16
3.2. Drutvena racionalizacija 17
3.3. Kolonizacija ivotnog okolia i kriza sustava 18
ZAKLJUAK 20
BIBLIOGRAFIJA 22
2
UVOD
U naem svakodnevnom odnosu sa svijetom koji nas okruuje dominira jedna
djelatnost, komunikacija. To je zapravo nain da artikuliramo svoje misli i da nas ljudi s
kojima dolazimo u kontakt razumiju.
Iako je komunikacija prisutna i u ivotinjskom svijetu, jedino za ljudsku moemo sa
odreenom dozom sigurnosti rei da ima odliku racionalnosti. Jezik kao orue
komunikacije ima glavnu ulogu u cjelokupnom procesu. Putem jezika izriemo svoj
unutarnji svijet, pripadnost odreenom svjetonazoru, religijskom uvjerenju ali takoer
potvrujemo da smo racionalna bia.
Osim to smo racionalna bia, mi smo takoer i drutvena bia. Uistinu, nitko ne moe
postati ovjek u punom smislu rijei, ako nije bio odgojen u zajednici sebi slinih
jedinki. Bez podrke i ljubavi drugih ljudi, dijete nikako ne moe izrasti u osobu koja
posjeduje normalnu psiho fiziku ravnoteu. Dakle, bez interakcije s drugima na
osobni svijet ostaje siromaan i prazan.
Zbog toga me je kreativna misao Jrgena Habermasa potakla da proitam njegovo,
usudio bih se rei, revolucionarno djelo za podruje sociologije ali i meuljudskih
odnosa openito.
Ono to je doista jedinstveno u Habermasovu radu i to je zaista dodatni poticaj za
prouavanje njegove misli je injenica da on uzima u obzir radove mnogih istaknutih
sociologa i filozofa, ije misli ugrauje u svoj rad ali ih takoer i kritizira.
Njegove misli su i danas jako aktualne, posebno kad je rije o raspravama koje se bave
najboljim nainima upravljanja drutvima u reprezentativnoj demokraciji, te kada se
govori o ulozi mass medija u suvremenom drutvu.
Naravno, njegovi doprinosi suvremenoj filozofiji i socijalnoj teoriji su od neizmjerne
vanosti. to se najbolje oituje u injenici da upravo zbog njega kritina teorija
uspijeva uspostaviti dijalog s drugim filozofijama i socijalnim teorijama poput teorija
sustava i strukturalnog funkcionalizma, analitike i lingvistike filozofije, te teorijama
kognitivnog i moralnog razvoja.
Ne samo da ovaj ovjek nastavlja teorijsku tradiciju svojih uitelja Adorna i
Horkheimera, kao najznaajniji i najutjecajniji predstavnik druge generacije
Frankfurtske kole, ve i ini odmak od klasine kritine teorije.
On je sve te utjecaje izrazio u svojoj Teoriji komunikativnog djelovanja, koja
predstavlja temelj ali i okvir socijalnoj teoriji koja dodue nasljeuje Marxovu,
Weberovu i klasinu kritinu teoriju, no radi i odmak tj. kritiku svojih prethodnika, te
time otvara novo teoretsko podruje. U centru svega krije se njegova tvrdnja, koja je
potresla socijalnu znanost iz temelja; da je ovjek bie racionalnosti, te da uz odreene
uvjete moe komunicirati sa drugim ljudima. Zapreke koje onemoguuju uporabu
razuma i koje sprjeavaju komunikaciju mogu se identificirati, razumjeti i smanjiti.
3
Njegov rad mnogi su pokuali usporediti sa Marxovom paradigmom o proizvodnji i
drutvenom radu, no oito je da Habermas ini odmak od ovakvog naina razmiljanja,
te usvajajui radove istaknutih sociologa gradi novu socioloku paradigmu
komunikacijskog djelovanja koje se bavi racionalnou komunikacije, te zajednicom
koja komunicira.
Teorija komunikativnog djelovanja, objavljena u dva dijela, doista je vano djelo, ne
samo zato to predstavlja vrhunac njegovog promiljanja, nego zato jer je i postala
predmetom mnogih rasprava u akademskim krugovima, a izreene tvrdnje postale su
izvor mnogih promiljanja. Uz mnoga druga djela i ovo djelo je posluilo kao teorijski
temelj za mnogobrojna znanstvena istraivanja drutva.
Namjera ovog skromnog rada nikako nije detaljno opisivanje Habermasovog rada i
razmiljanja, jer je sam opseg njegovog rada toliko velik, da bi bile potrebne tisue
stranica, a jo ne bi mogli dosei sr njegovog promiljanja.
Radije ovaj poduhvat shvaam kao uvid u najpoznatije djelo Jrgena Habermasa.
Tijekom izlaganja njegovog utjecajnog djela naglasak u staviti na izraze poput:
komunikacijskog djelovanja, racionalne komunikacije, idealnih uvjeta za razgovor,
ivotnog okolia, jer smatram da su upravo ti izrazi kljuni za razumijevanjem naina
putem kojega se zapravo odvija komunikacijsko djelovanje.
Ovaj rad sam odluio prikazati u tri tematske cjeline. Svaka od tih cjelina pomoi e
nam u boljem razumijevanju Habermasa i njegove misli. Tako e prvo poglavlje biti
posveeno Habermasovom ivotnom putu i razvoju njegove misli od prvih poetaka,
utjecaja frankfurtske kole na njegov rad, predavanja na brojnim sveuilitima, rada u
Max Planck institutu, pa sve do produktivnog stvaranja brojnih djela koja su obogatila
podruja sociologije, filozofije i politike.
Usudio bih se njegovu jedinstvenu vizionarsku i kreativnu misao usporediti sa
velikanima ljudskog drutva koji su poput njega bili ljudi ispred svog vremena, poput
H.G. Wellsa ili Julesa Vernea.
Drugo poglavlje bavi se komunikativnim djelovanjem, kao i nekim pojmovima koji se
ovdje samo spominju, a detaljnije su obraeni u treem poglavlju. Posebnu vanost
unutar ovog poglavlja zasluuje proces komunikacije. Takoer e biti prikazani modeli
djelovanja, te zbog ega Habermas smatra da nisu opravdali svoju svrhu.
Zatim e neto rijei biti o komunikacijskoj racionalnosti i njezinoj ulozi u
komunikativnom djelovanju. Nuno je unutar ovoga poglavlja prikazati na koji nain
Habermas razlikuje strateko od komunikativnog djelovanja. Konano, zavrni dio
poglavlja je posveen ulozi jezika kao izvora komunikacije, te idealnim uvjetima za
razgovor na koje bi trebali imati pravo svi sudionici rasprave.
U treem poglavlju raspravlja se o ivotnom okoliu i sustavu. Vidjet emo na koji
nain Habermas definira ova dva pojma, a zatim vanost interakcije izmeu njih.
Pokuat e se dati odgovor na pitanje krize modernog drutva, te zbog ega je vano
postojanje ravnotee izmeu ivotnog okolia i sustava. Za razvoj i oblikovanje sustava
neizmjernu vanost imaju usmjerujui mediji, stoga e o njima vie biti reeno u ovom
4
poglavlju. S druge strane vidjet emo da je pojam racionalizacije neizmjerno vaan za
ouvanje i razvoj drutvenog okolia. Vrhunac ovog poglavlja je rasprava o kolonizaciji
drutvenog okolia i krizi sustava. Zbog ega je kolonizacija drutvenog okolia
negativna pojava i koje su izravne posljedice takvog djelovanja, samo su neka od
pitanja na koja emo pokuati dobiti odgovor.
Naposljetku, htio bih istaknuti kako je ovaj rad iskljuivo posveen prikazu
Habermasovog najpoznatijeg djela, Teorija komunikativnog djelovanja. Namjera mi
nije prikazati subjektivni odnos izmeu marksizma i Habermasa. Spominjanje Marxa ili
njegovih ideja vezano je uz razvoj Habermasove misli i njegov odmak od takvih isto
ideolokih pristupa.
1. HABERMASOV IVOTNI PUT
Djela koja inimo za ivota su poput autokarte onoga to mi jesmo. Nakon to zavrimo
svoju ivotnu odiseju, jedino ono to smo uinili ostaje trajnim svjedokom novim
generacijama. Zbog toga sam smatrao nunim prikazati Habermasovu evoluciju misli.
Svi dogaaji koji su obiljeili njegov ivot na neki nain su zasluni da danas pred nama
stoji
Habermas koji je potaknuo mnoge umove na daljnja kreativna promiljanja. Zaista,
mislim da je on u potpunosti dosegao puninu izreke nepoznatog autora: Zapamti, svaki
rad je autoportret osobe koja ga je uinila. Potpii svoj rad izvrsnou.
Jrgen Habermas je roen 18.6. 1929. U Dsslerdorfu, a odrastao je u Gummersbachu,
u Njemakoj. Kao mladi iskusio je uspon i pad nacizma, te je osjeao odbojnost prema
njemakom kolektivnom shvaanju nehumanizma.
Ovakvo shvaanje prema Habermasu karakteristino je za nedostatak interesa
njemakog naroda o zloinima nacistikog aparata smrti, o ijem se djelovanju saznalo
na Nrnberkim suenjima. Njegova potpuno drugaija reakcija, puna oka i nevjerice,
stvorila je kako on to sam kae prvu pukotinu koja i je dalje otvorena1.
Ulaskom u Sveuilite u Bonnu 1946. poinje razmiljati o raznim filozofskim
konceptima, poput slobode, razuma ili pravde, takoer je odreeno vrijeme studirao u
Sveuilitu Zrich i Sveuilitu Gttigen. 1954. doktorira sa disertacijom o filozofu
Friedricku von Schellingu.2
Treba napomenuti da je razdoblju 1950-ih vaan utjecaj na Habermasa imao maarski
filozof George Lukcs3 ali i dijalektika prosvjetljenja koju su zastupali Adorno i
Horkenheimer. Puno je vremena proveo na prouavanju Marxa i Hegela, to je inio u