Upload
others
View
9
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
OKRUGLI STOL
‘Kako ostvariti ravnotežu izravne i predstavničke
demokracije?’
UVODNO IZLAGANJE: Prof. dr. sc. Nenad Zakošek
Međunarodni dan demokracije Novinarski dom, 15.rujna 2018.
Demokratska legitimacija vlasti
Demokracija:
jedini normativno prihvatljivi tip političkog poretka sa stajališta modernih univerzalističkih vrijednosti
institucionalni okvir za postizanje individualne autonomije (zaštite ljudskih prava) i kolektivnog samoodređenja
Moderne demokratske institucije:
kombinacija liberalnih i demokratskih elemenata
prevlast institucija predstavničke demokracije i liberalnih jamstava ljudskih prava
institucije direktne i deliberativne demokracije kao nadopuna
Varijante demokratskih poredaka
Demokratske institucije istodobno ostvaruju različite ciljeve:
demokratska participacija
responzivnost
djelotvornost
kvalitetne javne politike
slobodna i racionalna deliberacija
zaštita ljudskih prava
Specifične nacionalne tradicije političkih institucija
Kriza institucija predstavničke demokracije
U posljednjih nekoliko desetljeća vidljivi su simptomi krize predstavničke demokracije:
pad povjerenja u predstavničke institucije
smanjenje participacije na izborima
slabljenje tradicionalnih narodnih stranaka desnog i lijevog centra
volatilnost biračkih preferencija
uspon populističkih stranaka i pokreta
Zahtjevi za jačanjem direktne demokracije: lijek za krizu predstavničke demokracije (?)
Demokracija u Hrvatskoj
Nepovoljna hrvatska politička tradicija:
nema dugotrajnog demokratskog iskustva
teret naslijeđa dvaju totalitarnih poredaka
Dizajn hrvatskih demokratskih institucija:
političke institucije nisu utemeljene na jasnoj, nepristranoj i dugoročnoj viziji ciljeva koji se žele postići
institucionalni inženjering u svrhu postizanja partikularnih ciljeva ili ostvarenja pragmatičnih kompromisa izborni sustavi 1990-ih
kreiranje izbornih jedinica 1999.
uvođenje instituta pučke referendumske inicijative 2001.
Posljedice: nisko povjerenje u političke institucije
Sudjelovanje birača na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj (u %)
Sudjelovanje birača na lokalnim izborima u Hrvatskoj (u %)
Sudjelovanje birača na referendumima i na izborima za Europski parlament (u %)
Nezadovoljstvo funkcioniranjem demokracije u Hrvatskoj (u %)
Komparativni pogled na Hrvatsku (Eurobarometar 89, proljeće 2018.)
Povjerenje u parlament
69
63 59
54
67
29
18
46
22 19 19
21 20
13
34
0
10
20
30
40
50
60
70
80
(Eurobarometar 89, proljeće 2018.)
Povjerenje u stranke
38
34 36 36
46
7
13
24
16 16 17
11 11
8
19
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Gongovi prijedlozi za reformu izbornog i referendumskog zakonodavstva
Cilj reforme: bolja usklađenost elemenata predstavničke i izravne
demokracije
jasna i logična regulacija
otklanjanje ozbiljnih deficita koji narušavaju jednakost biračkog prava i transparentnost izbornih i referendumskih postupaka
Model izbornog sustava:
ne mijenja se postojeći model razmjernog izbornog sustava u višemandatnim izbornim jedinicama
rasprava o eventualnoj promjeni izbornog modela treba poći od definicije ciljeva koji se tim modelom žele postići
Izborne jedinice
6 izbornih jedinica:
granice u skladu s granicama postojećih teritorijalnih jedinica (eventualno budućih regija)
različit broj mandata u svakoj jedinici
osigurava se jednakost glasa
Glasovanje na izborima
Veći broj preferencijskih glasova:
3 preferencijska glasa
5-postotni prag za primjenu preferencijskog glasa
postiže se veći utjecaj biračkih preferencija
zadržava se i određeni utjecaj stranke na redoslijed kandidata (za one koji osvoje manje od 5% preferencijskih glasova)
Izborni i referendumski postupak
Dovršetak profesionalizacije DIP-a:
9 stalnih članova (bez sudaca Vrhovnog suda), uz pravnike izbor i drugih struka (politologa, sociologa, ekonomista...)
uspostava jedinstvene lako pretražive baze podataka o donacijama strankama, donatorima i financijskim izvještajima stranaka
DIP treba preuzeti zadaću provjere potpisa prikupljenih od strane referendumskih inicijativa
Ustavni sud kao žalbena instanca za provjeru potpisa
Referendumska inicijativa Smanjiti broj traženih potpisa za referendumsku inicijativu s
10 na 5%
Produžiti rok prikupljanja potpisa na 2 mjeseca za nacionalni i 1 mjesec za lokalni referendum
Definirati pitanja o kojima se ne može odlučivati na referendumu (npr. proračun, ljudska prava) → provjera ustavnosti referendumskog pitanja prije prikupljanja potpisa
Utvrditi prag važenja referendumske odluke
Definirati kada i kako se može mijenjati referendumska odluka
Uskladiti pravila za inicijativu i važenje lokalnog referenduma s onim na nacionalnoj razini
Trg bana Jelačića 15/4 10 000 Zagreb T: +385 (0) 1 4825 444 F: +385 (0) 1 4825 445 E: [email protected] W: www.gong.hr FB: www.facebook.com/gong.hr
Hvala na pažnji