If you can't read please download the document
Upload
duongdang
View
236
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
SASTAVNI DIJELOVI I
STRUKTURA PRAVNIH
POREDAKA
Doc. dr. sc. Luka Burazin
Literatura:
R. Guastini, Sintaksa prava (2016)
SASTAVNI DIJELOVI
PORETKA normativni poredak = skup normi
s obzirom na poloaj u strukturi poretka,
razlikujemo:
a) izvorne i izvedene norme
b) formulirane i neizraene norme
c) valjane i nevaljane norme
d) norme-pravila i norme-naela
2
IZVORNE I IZVEDENE
NORME i. izvorne (neovisne, vrhovne, suverene) norme
ija pripadnost poretku ne ovisi o prethodnom
postojanju drugih normi
norme prvog ustava
ii. izvedene (ovisne) norme
ija se pripadnost poretku temelji na prethodno
postojeim normama
a) dinamiko izvoenje (npr. sve zakonske i
uredbene norme)
b) statiko izvoenje (npr. sve neizraene norme)
3
FORMULIRANE I
NEIZRAENE NORME i. formulirane norme
izrijekom iskazane u normativnoj odredbi
ii. neizraene norme
izvedene iz formuliranih normi putem logikih ili
pseudologikih argumentacijskih postupaka
rasuivanje: premise (formulirane n.) zakljuak
(neizraena n.)
a) deduktivno izvoenje iz izraenih normi (spoznajna
djelatnost; u uem smislu implicitne norme)
b) izvoenje iz premisa koje ukljuuju i dogmatske teze
(nomopojetika djelatnost; neizraene norme)
c) pseudologiko izvoenje iz izraenih normi
(nomopojetika djelatnost; neizraene norme) 4
VALJANE I NEVALJANE
NORME i. valjane norme
norme koje su u skladu s formalno i materijalno
viim normama
ii. nevaljane norme
norme koje nisu u skladu s formalno i/ili
materijalno viim normama
nevaljane, ali pravno postojee norme
ni valjane ni nevaljane, ali pravno postojee
norme 5
PRAVILA I NAELA
i. norme-naela
temeljne norme
neodreene norme
otvoreno .s. (neodreeno podruje primjene)
otklonjive norme (podlonost implicitnim iznimkama)
openite norme (zahtijevaju konkretizaciju)
ii. norme-pravila
odreene norme
zatvoreno .s. (odreeno podruje primjene)
neotklonjive norme (podlonost samo izriitim iznimkama)
(razmjerno) precizne norme (neposredno primjenljive na
konkretne sluajeve)
6
STRUKTURA PRAVNIH
POREDAKA pr. poredak je strukturirani skup normi
strukturirani u smislu da su njegove norme u
meusobnim odnosima
odnos utemeljenja
dinamiko utemeljenje
statiko utemeljenje
odnos hijerarhije
formalna (strukturna) hijerarhija
materijalna (supstancijalna) hijerarhija
logika ili jezina hijerarhija
vrijednosna hijerarhija
7
PIRAMIDALNA STRUKTURA
PORETKA
PRVI
USTAV
USTAVNI ZAKONI
OBINI ZAKONI
UREDBE
PRAVILNICI
SUDSKE ODLUKE
?
8
TEMELJNA NORMA
temeljna norma (Grundnorm)
Hans Kelsen
pretpostavljena (nepozitivna!) norma
pretpostavljeno valjana norma (ni valjana i nevaljana)
dinamiki temelj prvom ustavu
kritika:
Kelsen ne pravi razliku izmeu valjanosti i postojanja
vraanje u besonanost (regressus in infinitum)
ako je na vrhu poretka svakako ni valjana ni nevaljana
norma, zato ne prihvatiti da je temeljna norma od
injenine vlasti postavljena norma?
beskorisno udvostruenje ustava (Hart) 9
IDENTITET PRAVNOG
PORETKA sa statikog gledita, identitet poretka se mijenja
kad god se u poredak uvede nova norma ili se
postojea norma ukine (ili poniti)
s dinamikog gledita, identitet poretka se temelji
na identitetu vrhovne norme (prvog ustava)
identitet ostaje isti sve dok se ne promijeni vrhovna
norma
a) supstancijalistiko shvaanje: identitet se mijenja
kada se preinai vrijednosni temelj ustava
b) formalistiko shvaanje: identitet se mijenja samo
kada se ustav preinai u ne(-)zakonitom obliku 10
SLOENOST PRAVNOG
PORETKA a) jednostavan poredak
jedan normotvorac (vladar) jedan izvor prava (npr.
zakon)
b) razmjerno sloen poredak
vie hijerarhijski poredanih normotvoraca (npr.
parlament, vlada) vie (u materijalnom smislu)
hijerarhiziranih izvora prava (npr. zakoni, uredbe)
c) vrlo sloen poredak
vie hijerarhiziranih normotvoraca + vie
istorangiranih normotvoraca (npr. vie zakonodavnih
organa) koji imaju iskljuivu nadlenost normiranja u
razliitim materijama ili na razliitim podrujima
11
SINKRONIJSKA I
DIJAKRONIJSKA DIMENZIJA pravni poredak:
sa sinkronijskog gledita: statian skup normi
t1: N1, N2, N3, N4
mijenjanje: (a) izbacivanje postojee norme (b)
uvoenje nove norme; (c) zamjena postojee
norme
t2: N1, N3, N4, N5
s dijakronijskog gledita: dinamian slijed statinih
skupova normi
PP = PPt1, PPt2, PPt3, PPt4
rezultat dinaminog slijeda normativnih akata! 12
SINKRONIJSKA I
DIJAKRONIJSKA DIMENZIJA
Alchourrn i Bulygin:
sinkronijski skup = pravni sustav
dijakronijski slijed sinkronijskih skupova = pravni
poredak
13
Trenutani pravni sustav sadri sve zakone
sustava vrijedee u odreenom trenutku. Oni u
pravilu nisu svi zakoni sustava. Engleski
zakon donesen 1906. i ukinut 1927. i engleski
zakon donesen 1948. pripadaju istom pravnom
sustavu. Ipak, ne postoji trenutani pravni
sustav kojemu pripadaju oba zakona jer nikada
nisu vrijedili u istom trenutku.
(Joseph Raz, CLS, 34)
STATIKA I DINAMIKA
DIMENZIJA poredak je iskljuivo dinamine naravi ako su mu
kriteriji postojanja i/ili valjanosti iskljuivo formalni
pravni poredci su mjeovite naravi: dinamine i
statine
dinamina narav
sadre formalne kriterije valjanosti
statina narav:
a) sadre neki kriterij nevaljanosti koji se odnosi na
sadraj normi (materijalna nevaljanost)
b) sadre neki kriterij valjanosti koji se poziva na
sadraj normi (neizraene norme) 14
(DE)CENTRALIZACIJA
1) centraliziran pr. poredak
specijalizirani organi za proizvodnju i primjenu
vlastitih normi
npr. moderni dravnopravni poredci
centraliziran pr. poredak = drava (Kelsen)
2) decentraliziran pr. poredak
proizvodnja i primjena vlastitih normi povjerena
njihovim adresatima
npr. meunarodnopravni poredak
15
ODNOSI IZMEU PRAVNIH
POREDAKA 1) odnos podreenosti-nadreenosti
PP1 je podreen PP-u2 kada njegova vrhovna
norma istodobno pripada PP-u2
PP1 je djelomini, a PP2 potpuni pr. poredak
npr. podruni v. dravni poredak, poredak drave
lanice v. poredak savezne drave
2) odnos meusobne neovisnosti
PP1 je neovisan o PP2 akko njegova vrhovna norma
ne pripada PP-u2
npr. dravnopr. poredak A v. dravnopr. poredak B,
razliiti podruni pr. poredci unutar istog dravnopr.
poretka 16
17
HVALA NA POZORNOSTI !
K R A J