SASTAVNI DIJELOVI I STRUKTURA PRAVNIH POREDAKA · PDF fileSASTAVNI DIJELOVI I STRUKTURA PRAVNIH POREDAKA Doc. dr. sc. Luka Burazin Literatura: R. Guastini, Sintaksa prava (2016)

Embed Size (px)

Citation preview

  • SASTAVNI DIJELOVI I

    STRUKTURA PRAVNIH

    POREDAKA

    Doc. dr. sc. Luka Burazin

    Literatura:

    R. Guastini, Sintaksa prava (2016)

  • SASTAVNI DIJELOVI

    PORETKA normativni poredak = skup normi

    s obzirom na poloaj u strukturi poretka,

    razlikujemo:

    a) izvorne i izvedene norme

    b) formulirane i neizraene norme

    c) valjane i nevaljane norme

    d) norme-pravila i norme-naela

    2

  • IZVORNE I IZVEDENE

    NORME i. izvorne (neovisne, vrhovne, suverene) norme

    ija pripadnost poretku ne ovisi o prethodnom

    postojanju drugih normi

    norme prvog ustava

    ii. izvedene (ovisne) norme

    ija se pripadnost poretku temelji na prethodno

    postojeim normama

    a) dinamiko izvoenje (npr. sve zakonske i

    uredbene norme)

    b) statiko izvoenje (npr. sve neizraene norme)

    3

  • FORMULIRANE I

    NEIZRAENE NORME i. formulirane norme

    izrijekom iskazane u normativnoj odredbi

    ii. neizraene norme

    izvedene iz formuliranih normi putem logikih ili

    pseudologikih argumentacijskih postupaka

    rasuivanje: premise (formulirane n.) zakljuak

    (neizraena n.)

    a) deduktivno izvoenje iz izraenih normi (spoznajna

    djelatnost; u uem smislu implicitne norme)

    b) izvoenje iz premisa koje ukljuuju i dogmatske teze

    (nomopojetika djelatnost; neizraene norme)

    c) pseudologiko izvoenje iz izraenih normi

    (nomopojetika djelatnost; neizraene norme) 4

  • VALJANE I NEVALJANE

    NORME i. valjane norme

    norme koje su u skladu s formalno i materijalno

    viim normama

    ii. nevaljane norme

    norme koje nisu u skladu s formalno i/ili

    materijalno viim normama

    nevaljane, ali pravno postojee norme

    ni valjane ni nevaljane, ali pravno postojee

    norme 5

  • PRAVILA I NAELA

    i. norme-naela

    temeljne norme

    neodreene norme

    otvoreno .s. (neodreeno podruje primjene)

    otklonjive norme (podlonost implicitnim iznimkama)

    openite norme (zahtijevaju konkretizaciju)

    ii. norme-pravila

    odreene norme

    zatvoreno .s. (odreeno podruje primjene)

    neotklonjive norme (podlonost samo izriitim iznimkama)

    (razmjerno) precizne norme (neposredno primjenljive na

    konkretne sluajeve)

    6

  • STRUKTURA PRAVNIH

    POREDAKA pr. poredak je strukturirani skup normi

    strukturirani u smislu da su njegove norme u

    meusobnim odnosima

    odnos utemeljenja

    dinamiko utemeljenje

    statiko utemeljenje

    odnos hijerarhije

    formalna (strukturna) hijerarhija

    materijalna (supstancijalna) hijerarhija

    logika ili jezina hijerarhija

    vrijednosna hijerarhija

    7

  • PIRAMIDALNA STRUKTURA

    PORETKA

    PRVI

    USTAV

    USTAVNI ZAKONI

    OBINI ZAKONI

    UREDBE

    PRAVILNICI

    SUDSKE ODLUKE

    ?

    8

  • TEMELJNA NORMA

    temeljna norma (Grundnorm)

    Hans Kelsen

    pretpostavljena (nepozitivna!) norma

    pretpostavljeno valjana norma (ni valjana i nevaljana)

    dinamiki temelj prvom ustavu

    kritika:

    Kelsen ne pravi razliku izmeu valjanosti i postojanja

    vraanje u besonanost (regressus in infinitum)

    ako je na vrhu poretka svakako ni valjana ni nevaljana

    norma, zato ne prihvatiti da je temeljna norma od

    injenine vlasti postavljena norma?

    beskorisno udvostruenje ustava (Hart) 9

  • IDENTITET PRAVNOG

    PORETKA sa statikog gledita, identitet poretka se mijenja

    kad god se u poredak uvede nova norma ili se

    postojea norma ukine (ili poniti)

    s dinamikog gledita, identitet poretka se temelji

    na identitetu vrhovne norme (prvog ustava)

    identitet ostaje isti sve dok se ne promijeni vrhovna

    norma

    a) supstancijalistiko shvaanje: identitet se mijenja

    kada se preinai vrijednosni temelj ustava

    b) formalistiko shvaanje: identitet se mijenja samo

    kada se ustav preinai u ne(-)zakonitom obliku 10

  • SLOENOST PRAVNOG

    PORETKA a) jednostavan poredak

    jedan normotvorac (vladar) jedan izvor prava (npr.

    zakon)

    b) razmjerno sloen poredak

    vie hijerarhijski poredanih normotvoraca (npr.

    parlament, vlada) vie (u materijalnom smislu)

    hijerarhiziranih izvora prava (npr. zakoni, uredbe)

    c) vrlo sloen poredak

    vie hijerarhiziranih normotvoraca + vie

    istorangiranih normotvoraca (npr. vie zakonodavnih

    organa) koji imaju iskljuivu nadlenost normiranja u

    razliitim materijama ili na razliitim podrujima

    11

  • SINKRONIJSKA I

    DIJAKRONIJSKA DIMENZIJA pravni poredak:

    sa sinkronijskog gledita: statian skup normi

    t1: N1, N2, N3, N4

    mijenjanje: (a) izbacivanje postojee norme (b)

    uvoenje nove norme; (c) zamjena postojee

    norme

    t2: N1, N3, N4, N5

    s dijakronijskog gledita: dinamian slijed statinih

    skupova normi

    PP = PPt1, PPt2, PPt3, PPt4

    rezultat dinaminog slijeda normativnih akata! 12

  • SINKRONIJSKA I

    DIJAKRONIJSKA DIMENZIJA

    Alchourrn i Bulygin:

    sinkronijski skup = pravni sustav

    dijakronijski slijed sinkronijskih skupova = pravni

    poredak

    13

    Trenutani pravni sustav sadri sve zakone

    sustava vrijedee u odreenom trenutku. Oni u

    pravilu nisu svi zakoni sustava. Engleski

    zakon donesen 1906. i ukinut 1927. i engleski

    zakon donesen 1948. pripadaju istom pravnom

    sustavu. Ipak, ne postoji trenutani pravni

    sustav kojemu pripadaju oba zakona jer nikada

    nisu vrijedili u istom trenutku.

    (Joseph Raz, CLS, 34)

  • STATIKA I DINAMIKA

    DIMENZIJA poredak je iskljuivo dinamine naravi ako su mu

    kriteriji postojanja i/ili valjanosti iskljuivo formalni

    pravni poredci su mjeovite naravi: dinamine i

    statine

    dinamina narav

    sadre formalne kriterije valjanosti

    statina narav:

    a) sadre neki kriterij nevaljanosti koji se odnosi na

    sadraj normi (materijalna nevaljanost)

    b) sadre neki kriterij valjanosti koji se poziva na

    sadraj normi (neizraene norme) 14

  • (DE)CENTRALIZACIJA

    1) centraliziran pr. poredak

    specijalizirani organi za proizvodnju i primjenu

    vlastitih normi

    npr. moderni dravnopravni poredci

    centraliziran pr. poredak = drava (Kelsen)

    2) decentraliziran pr. poredak

    proizvodnja i primjena vlastitih normi povjerena

    njihovim adresatima

    npr. meunarodnopravni poredak

    15

  • ODNOSI IZMEU PRAVNIH

    POREDAKA 1) odnos podreenosti-nadreenosti

    PP1 je podreen PP-u2 kada njegova vrhovna

    norma istodobno pripada PP-u2

    PP1 je djelomini, a PP2 potpuni pr. poredak

    npr. podruni v. dravni poredak, poredak drave

    lanice v. poredak savezne drave

    2) odnos meusobne neovisnosti

    PP1 je neovisan o PP2 akko njegova vrhovna norma

    ne pripada PP-u2

    npr. dravnopr. poredak A v. dravnopr. poredak B,

    razliiti podruni pr. poredci unutar istog dravnopr.

    poretka 16

  • 17

    HVALA NA POZORNOSTI !

    K R A J