Sprječavanje zagađenja mora s brodova - Konvencija

MARPOL 73/78

Predavanje 4

• u slučaju brodova u opasnosti, može se razmotriti nekoliko mogućih rješenja:

• prekrcati brod

• potopiti brod

• zapaliti brodski teret

• djelovati na neki drugi način

1. Prekrcaj broda

• prekrcaj broda u većini slučajeva nije složen, ako brod nije u opasnosti i uglavnom su to rutinski poslovi

• odluka o prekrcaju ovisi o: • vrsti broda• sposobnost prekrcajne opreme i broda koji prima teret• sposobnost djelatnog osoblja

• odluku o prekrcaju brodskog tereta donosi brod s kojeg se prekrcava i brod na koji se prekrcava

• mora se uzeti u obzir i podatke o:• vlasniku broda• brodskom menadžmentu• zapovjedniku broda• osiguravajućem društvu

Prije same operacije prekrcaja tereta treba uzeti u obzir različite opasnosti:

• u svezi s trenutnim stanjem broda u opasnosti• u svezi s prevoženom kemikalijom• u svezi s uvjetima okoliša

1. u svezi s trenutnim stanjem broda u opasnosti:• ako je brod prevrnut,• ako brod tone,• ako je brod oštećen,• ako je brod izgubio svu ili dio sposobnosti manevriranja,

pogona...

2. u svezi s prevoženom kemikalijom:• opasnost od trovanja (posebno udisanjem)• opasnost od požara• opasnost od eksplozije• problem kompatibilnosti između kemikalija, prekrcajne

opreme i materijala skladišta koja primaju prekrcanu kemikaliju

3. u svezi s uvjetima okoliša:• gdje se brod nalazi• uvjete pomorskog prometa• klimatske i morske uvjete• odgovarajući prostor za djelovanje

2. Potapanje broda

• odluka o potapanju broda može se donijeti nakon što je utvrđeno da je nemoguće tegliti, prekrcati ili usidriti brod u opasnosti, te da brod u opasnosti predstavlja prijetnju, kao i činjenica da će potapanje broda umanjiti tu prijetnju i neće stvoriti veći problem kada brod bude potopljen

Prijetnje koje bi mogle opravdati potapanje broda su:• opasnost od zagađenja ili eksplozije u slučaju dodira

kemikalije sa zrakom (ukapljeni plinovi koji u slučaju potapanja imaju neznatan utjecaj na okoliš)

• eventualna opasnost koju brod u opasnosti može predstavljati za ostali pomorski promet

3. Spaljivanje tereta

Mogućnost spaljivanja tereta valja razmotriti ukoliko:• je nemoguće prekrcati ili otegliti brod,• se želi izbjeći trajni oblik onečišćenja (kao što je izljev

nafte),• se želi potopiti brod koji sadrži tvari opasne za morski

okoliš,• se želi smanjiti rizik od eventualnog zagađenja smanjujući

količinu zagađivača u vodi

• ova tehnika uklanjanja onečišćenja primjenjuje se vrlo rijetko, u slučajevima gdje se utvrdi da je to jedina mogućnost

• do sada u pravilu nikad nije bila primijenjena u slučajevima pružanja pomoći kod prevoženja kemikalija

4. Pospješivanje izlijevanja

• kod rješavanja posljedica izljeva kemikalija u more postoji i mogućnost probijanja oplate broda zbog pospješivanja izlijevanja zbog:• možemo izbjeći isprekidan izljev koji stvara brojne male

mrlje - pospješivanja stvaranja tankog sloja zagađivača na površini mora

• onemogućavanja potonuća zagađivača na dno ako brodu prijeti opasnost od potapanja - ako je brod već potonuo, probijanje oplate će omogućiti isplivavanje kemikalije na vodenu površinu

• pospješivanje isparavanja, otapanja ili raspršivanja zagađivača u okolišu

E- learning

SEAGULL:

0187 Marine environmental awareness

8. Sustainable shipping

International Convention for the Prevention of Pollution From

Ships, MARPOL (marine pollution) 73/78

E- learning

SEAGULL:

0092 Introduction to MARPOL

1. Introduction

International Convention for the Prevention of Pollution From Ships, MARPOL (marine

pollution) 73/78:

1. Sprječavanje onečišćenja uljima2. Sprječavanje zagađenja štetnim tekućim tvarima3. Sprječavanje zagađenja štetnim tvarima koje se

prevoze morem u pakiranom obliku4. Sprječavanje zagađenja sanitarnim otpadnim

vodama5. Sprječavanje zagađenja smećem6. Sprječavanje zagađenja emisijom štetnih plinova

Potpisnici MARPOL konvencije

Brodske svjedodžbe prema MARPOL konvenciji

1. Međunarodna svjedodžba o sprječavanju onečišćenja uljem – IOPP (International Oil Pollution Protection)

2. Svjedodžba o sprječavanju onečišćenja fekalijama

3. Svjedodžba o sprječavanju onečišćenja smećem

Međunarodna svjedodžba o sprječavanju onečišćenja uljem –

IOPP (International Oil Pollution Protection)

Knjiga o uljima (Oil record book)

• prema konvenciji mora imati svaki tanker veći od 150 BRT-a i svaki brod veći od 400BRT-a, svaki brod u međunarodnoj plovidbi, te svi veći brodovi bez obzira na tonažu ako kao pogonsko gorivo koriste ulje

• za hrvatske brodove izdaje je Hrvatski registar brodova

• zauljene vode su vode koje u sebi sadrže makar i tragove ulja iznad 15 ppm

• vodi je osoblje stroja i unosi:• podatke o ukrcanom i utrošenom gorivu • podatke o ukrcanom i utrošenom mazivu• stanju kaljuža i strojarnice • o postupcima s otpadnim uljima

• mora se čuvati na brodu 3 godine od zadnjeg zapisa

Podatke koje valja unositi svrstani su u 9 skupina:1. Balastiranje ili pranje tankova goriva2. Izlijevanje nečistog balasta ili vode za pranje tankova3. Skupljanje i uklanjanje uljnih ostataka4. Neautomatizirano ispuštanje izvan broda ili uklanjanje

kaljužne vode koja se skuplja u strojarskom prostoru5. Automatizirano ispuštanje izvan broda ili uklanjanje

kaljužne vode koja se skuplja u strojarskom prostoru6. Stanje sustava za nadzor i upravljane ispuštanjem ulja7. Slučajna ili druga izvanredne ispuštanja8. Krcanje goriva ili tereta ulja za podmazivanje9. Dodatni radni postupci i općenite primjedbe

E- learning

SEAGULL:

0218 Oil Record Book Part I

2. Common Oil Records Book entries

• u koliko se podaci o potrošnji goriva i ostatku taloga ne slažu s podacima unesenim u knjigu, brod plaća kaznu prilikom lučkih pregleda

Knjigu o uljima drugi dio moraju voditi tankeri za ulja • vodi je osoblje palube i upisuje:

• podatke o ukrcanom teretu, • razmještaju tog tereta po tankovima, • o njegovom premještanju • iskrcaju

Knjiga o smeću

• mora je imati svaki brod veći od 400 BRT-a, te brodovi ovlašteni za prijevoz više od 15 putnika (duže od 1 sata)

• za naše brodare izdaje je i ovjerava Hrvatski registar brodova

• smeće se na brodu mora skupiti i skladištiti, a odlaže su u lučke uređaje za prihvat

• prema MARPOL-u mora se upisati svako odlaganje smeća s broda

• uz knjigu potrebno je držati pohranjene i priznanice o predanom smeću u lukama - potvrde se čuvaju najmanje 2 godine, kako bi u svakom trenutku bile dostupne za pregled lučkim vlastima

• smeće je razvrstano u 5 kategorija:1. Plastika2. Plutajuće daske i ambalaža3. Usitnjeni papir, krpe, staklo, metal, boce, posude i dr.4. Otpaci hrane5. Pepeo

Vidi prilog o plastici

POMORSKI ZAKONIK RH (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11 i 56/13)

Dio treći SIGURNOST PLOVIDBE I ZAŠTITA OD

ONEČIŠĆENJA S POMORSKIH OBJEKATA

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 47. (1) Sigurnost plovidbe i zaštita od onečišćenja s pomorskih objekata uređena ovim Zakonikom odnosi se: 1) na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati: plovni putovi u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, luke, pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti kao i plovni objekti koji plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske, u skladu s međunarodnim pravom, posada na pomorskim objektima, plovidba i peljarenje na moru, 2) na nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika. (2) Osim odredaba ovoga Zakonika, uvjeti sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja propisuju se uredbama Europske unije, podzakonskim propisima i tehničkim pravilima koje donosi ministar.

ZAŠTITA OD ONEČIŠĆENJA S POMORSKIH OBJEKATA

Članak 49.a(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte, te članovi posade ili stručni radnici na nepomičnim odobalnim i plutajućim objektima moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom ili gospodarskom pojasu Republike Hrvatske poštovati međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata.

(2) Odredba stavka 1. ovog članka primjenjuje se i na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

Članak 49.b(1) Zabranjuje se u more i na morsku obalu ispuštati i odbacivati kruti i tekući otpad, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta, kao i sve druge tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu.(2) Pomorski objekti su dužni poduzimati mjere radi sprečavanja štetnog prijenosa morskih vodenih organizama i patogena putem brodskih balastnih voda i taloga, te putem obrastanja.(3) Detaljan propis o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša s pomorskih objekata, te provođenju istraga onečišćenja mora donosi ministar.(4) Strategiju upravljanja balastnim vodama i talozima donosi Vlada Republike Hrvatske.(5) Ministar će u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša donijeti propis o upravljanju i nadzoru balastnih voda.

Članak 49.c(1) Plovni i plutajući objekti mogu prazniti spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda, kao i svih drugih tvari koje onečišćuju more i obalu samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje uređaji za prihvat ovih tvari.(2) Zapovjednik broda, osim ribarskog i javnog broda, dužan je lučkoj upravi, lučkoj kapetaniji i koncesionaru luke posebne namjene dostaviti informacije o brodskom otpadu.(3) Informacija iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na brodu najmanje do sljedeće luke i mora biti dostupna za inspekciju.(4) Sadržaj informacije, način dostave i čuvanja, te rokove za dostavu propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša.

Članak 49.d(1) Zapovjednik broda je prije isplovljenja iz luke dužan predati sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje.(2) Iznimno, brod može isploviti bez predaje brodskog otpada ako iz informacije dostavljene u skladu sa člankom 49.c ovoga Zakonika proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan za sav brodski otpad koji je prikupljen ili će biti prikupljen na planiranom putovanju do luke u kojem će biti predan.(3) Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja adekvatnih prihvatnih uređaja u luci u kojoj je brod namjeravao iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata moglo doći do pražnjenja spremišta u more tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku plovnog ili plutajućeg objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.(4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovoga članka plovni ili plutajući objekt ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog, ostatke tereta ili druge tvari, lučka kapetanija može mu zabraniti isplovljenje iz luke.

Članak 49.e(1) Ostaci tereta mogu se predati samo u lučke prihvatne uređaje, sukladno odredbama Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78).(2) Naknada za korištenje lučkih prihvatnih uređaja za ostatke tereta plaća se prema predanim ostacima tereta.

Članak 49.f(1) Zapovjednik pomorskog objekta iz članka 49.a ovoga Zakona koji onečisti more, zrak ili obalu ili primijeti onečišćenje dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.(2) Po dojavi o onečišćenju mora, Ministarstvo je dužno odmah izvršiti očevid, utvrditi stanje, istražiti sve okolnosti zbog kojih je došlo do onečišćenja, ako je moguće procijeniti visinu nastale štete, provesti postupak radi utvrđivanja počinitelja, te prema okolnostima slučaja pokrenuti prekršajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu sukladno propisu koji uređuje kazneni postupak.

Članak 49.g

(1) U slučaju onečišćenja mora, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadržavanje plovnog objekta koji je prouzročio onečišćenje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri troškove čišćenja i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi odgovarajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.(2) Nastalu štetu treba utvrditi i procijeniti, ako je moguće, u nazočnosti počinitelja onečišćenja, a po potrebi i u nazočnosti vještaka i svjedoka. O obavljenom očevidu sastavlja se zapisnik.(3) Tko počini štetu morskom okolišu dužan je nadoknaditi je.(4) Pod štetom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se imovinska šteta i ekološka šteta.(5) Ekološka šteta je posebna vrsta štete koja za posljedicu ima uništenje okoliša, prirode i krajolika. Kriteriji za utvrđivanje ekološke štete su: očuvanost i izvornost prirode, stupanj zakonske zaštite, ljepota krajolika, mogućnost restitucije, bogatstvo flore i faune i slično. Ekološka šteta nadoknađuje se i kada priroda nije intaktna, u odgovarajućem opsegu.

Članak 49.h(1) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

(2) Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, uključujući sustav opremanja i osposobljavanja za njegovu provedbu, propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Pitanja za ponavljanje1. Koje sve mogućnosti djelovanja postoje ukoliko brod predstavlja

opasnost za okoliš? 2. Kad se donosi odluka o potapanju broda? 3. Kad se donosi odluka o spaljivanju broda?4. Zašto se nekad nastoji pospješiti izlijevanje s brodova?1. Koja 3 „p” definiraju Sustainable shipping?5. MARPOL? Koliko aneksa ima MARPOL?6. Što je „pollution incident” prema MARPOLU?7. Identificiraj 5 glavnih tipova onečišćivača u morskom okolišu?8. Koje tri svjedodžbe mora posjedovati brod prema MARPOLu?9. Što se upisuje u Knjigu o uljima – dio 1? 10. Koji brodovi moraju posjedovati Knjigu o uljima – dio 2 i što se u

njega upisuje?11. Što se upisuje u knjigu o smeću?12. Pomorski zakonik RH?13. Kriteriji za utvrđivanje ekološke štete po Pomorskom zakoniku?14. Gdje plovni i plutajući objekti mogu prazniti spremišta krutog i

tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda?