Download pdf - KARMELSKI VJESNIK 3-2009

KARMELSKI VJESNIK, 3 / 2008

1

RIJEČ OCA PROVINCIJALA

Drage sestre i braćo!

Kako smo najavili, u ovom ljetnom broju donosimo objedinjeni opsežniji prikaz tijeka Generalnog Kapitula. Osobito vam preporučujem čitanje "Poruke 90. Generalnog Kapitula" i pismo novog Generalnog definitorija svim članovima Reda. To su na neki način programatski dokumenti za predstojeće šestogodište. Oni naznačuju smjer kojim nova uprava želi voditi Red i u tim se dokumentima mogu iščitati naglasci koje je novo vodstvo našega Reda prepoznalo kao relevantne za naš aktualni trenutak.

Svijet u kojem živimo definitivno ima svoje nove zakonitosti koje nam je svima, u Crkvi i u Redu, (pre)poznavati i uvažavati. Cijena bježanja od realnog stanja i zavaravanja o postojanju stvarnosti koje zapravo nema prevelika je. Stoga uprava Provincije nastoji prepoznavati obilježja sadašnjeg globalnog društva, čitati znakove vremena i iz te svijesti što primjerenije i učinkovitije djelovati na ostvarivanju Kraljevstva Božjega, odnosno na promicanju "Božjeg sustava vrednota" kojeg nam je očitovao Krist.

Zadnja, Šesta redovita sjednica aktualnog Provincijalnog savjeta, na određeni način je povijesna, prvenstveno iz dva razloga.

Prvo, zbog središnjeg sadržaja kojega je razmatrala. U vrijeme globalne ekonomske krize i uglavnom presahlih dotoka domaće i inozemne pomoći, u vrijeme kada, čini nam se, pomalo posustaje i svijest kod ljudi o potrebi pomaganja u uzdržavanju redovničkih i crkvenih ustanova, i naš se Provincijalni savjet osjeća obveznim kreativno promišljati eventualne nove oblike priliva novčanih sredstva kako bi se omogućila neophodna infrastruktura za djelovanje Provincije. Po prvi puta je odlučeno da se pokuša osnovati tvrtku u suvlasništvu Provincije, za koju se nadamo da bi mogla pomoći ne samo Provinciji nego i drugim ljudima u promicanju korištenja prirodnih izvora energije za sustave grijanja i hlađenja, koji bi bili i ekološki prihvatljiviji i jeftiniji, a time i dostupniji siromašnijem dijelu društva. U razgovorima oko osnutka tvrtke ovaj socijalni aspekt bio je osnovni kriterij razlučivanja. O našem stavu glede korisnosti i isplativosti ovog načina proizvodnje energije govori i činjenica da u naredne dvije godine planiramo energetiku svih naših samostana preurediti u skladu s ovim izvorima. Ovaj projekt je tek na početku pa ćemo vas više informirati u slijedećim brojevima Karmelskog vjesnika. Nadamo se dobru i toplo preporučujemo taj naš pokušaj Božjoj pomoći i Vašim molitvama.

GENERALNI KAPITUL 2009.

2

Drugi razlog zbog kojega bi se ova sjednica mogla nazvati povijesnom jest taj što je ona po prvi puta u Provinciji održana na način "net meetinga". Koliko mi je poznato ni u drugim provincijama nije bilo ovakvih sjednica. No, kako jedan od sudionika reče, zašto bismo plaćali petsto eura za dolazak na sjednicu, primjerice iz Sofije do Zagreba, ako nam suvremene komunikacijske tehnologije omogućuju da savjet održimo i teme zajednički razmatramo besplatno povezani, nalazeći se fizički u tri različite zemlje (Italija, Hrvatska i Bugarska) i u pet različitih gradova i mjesta (Rim, Zagreb, Sofija, Oštarije, Krk). Nismo tu sjednicu održali iz pomodnih razloga, nego iz razloga racionalizacije troškova: na nju nas je potaknula ne samo ekonomska kriza nego i želja da redovnički zavjet siromaštva odgovorno živimo u skladu s mogućnostima koje nam pruža suvremena tehnologija. Naravno, diskretni sadržaji ostavljeni su za klasične susrete u našim samostanima.

U zaglavlju ovog broja Vjesnika mogli ste zapaziti jednu izmjenu: ovaj informativni list nije više samo glasilo karmelićana i karmelićanki, nego i Svjetovnog reda OCD. "Medijsko ujedinjenje" sva tri Reda OCD HKP izraz je naše želje da zajedničkim snagama djelujemo u svijetu u kojem smo pozvani unositi vrednote naše karmelske karizme.

Ljetni mjeseci za većinu ljudi su vrijeme odmora i obnove snaga. Znam da si mnogi među Vama neće moći ni to priuštiti. Stoga Vam želim i molim od Gospodina da Vas On svojom snagom okrijepi i osvježi, kako bi potom s novim poletom nastavili vršiti povjereno vam poslanje.

Vaš br. Vinko Mamić, Provincijal

PORUKA 90. GENERALNOG KAPITULA BOSONOGIH KARMELIĆANA (Fatima, 17. travnja – 8. svibnja 2009.)

Draga braćo, sestre redovnice, članovi

Svjetovnog reda, pridruženi članovi naše obitelji i svi prijatelji Karmela,

1. Iz Portugala "zemlje svete Marije", kod svetišta njoj posvećenog u Fatimi, članovi 90. Generalnog kapitula Bosonogih karmelićana, zahvaljujući srdačnom prijemu u Domus Carmeli šalju vam bratski pozdrav: "A Bog nade napunio vas svakom radošću i mirom u vjeri da izobilujete u nadi snagom Duha Svetoga" (Rim 15,13).

2. Iskustvo ova tri tjedna omogućilo nam je da osjetimo bratstvo koje ujedinjuje sve nas u zvanju i poslanju Karmela. Mnogi od nas sudjeluju po prvi put na Generalnom kapitulu. Zajedno smo molili i lomili Kruh života. Pažljivo smo pratili izvješća generala i generalnog ekonoma. Nakon što je izložio osnovne linije djelovanja generalnog definitorija i spomenuo što se novo dogodilo u šestogodištu 2003-2009, Otac general je naglasio aktualno-


3

sti i vitalnost terezijanske karizme. Spomenuo je izazov koji se nalazi u početnom i trajnom odgoju da bi naš duhovni život bio što dublji, naše zajedništvo što veće, naš misionarski duh što autentičniji. U svjetlu toga uzeli smo si vrijeme za vrednovanje trenutne situacije naših ustanova, Teresianuma u Rimu, Međunarodnog karmlskog centra u Avili i kolijevke Reda na gori Karmelu.

3. Izabrali smo obnovljenu ekipu oko

oca Saveria Cannistrà, novog Generala iz toskanske provincije. Čuli smo informacije i očekivanja Svjetovnog reda, koji osobiti napor polažu na odgoj. Susret sa našim sestrama karmelićan-kama – bilo je jedanaest predsjednica federacija iz svih krajeva svijeta – omogućio nam je da osjetimo obiteljski duh koji nas ujedinjuje u toj mjeri da se ne možemo definirati jedni bez drugih. Ono što je naša Majka sveta Terezija podučila Ivana od Križa bio je upravo bratski stil života, kojeg je naš dijalog sa sestrama vidljivi znak. I mi želimo ustrajati u tome. Još jedan znak bratstva je sudjelovanje na kapitulu braće redovnika. Oni nas podsjećaju na ljepotu

njihovog vlastitog poziva, na njihovo nezamjenjivo mjesto u našoj povijesti, na njihovo specifično sudjelovanje u apostolatu duhovnosti, na podršku njihove molitve i njihovih savjeta. Braća i svećenici, svi zajedno trebamo raditi na izgradnji našeg karmelićanskog svjedočenja.

Ukratko, raspravljali smo, promišljali smo, odlučivali smo i glasovali smo. To se tiče svih dokumenata, o kojima se raspravlja na svakom Kapitulu. I sada, što nam je činiti? Što želimo živjeti?

Pogled upravljen na petsto-godišnjicu rođenja Terezije od Isusa

4. Karmelu trebaju "vatra u srcu, riječi na usnama, proroštvo u pogledu" (Pavao VI, Generalna audijencija, 29. studenog 1972.) da bi mogao ostati vjeran svojem trostrukom pozivu – mističnom, proročkom i misionarskom. U našem svijetu koji se mijenja, trebamo biti čvrsti i odgovorni, trebamo raditi, i zbog toga, na razini osnutaka, trebamo "uvijek iznova započinjati" (usp. F 29,32) u stvaralačkoj vjernosti Duha Svetoga. Nastavljajući djelotvornost nade, započetu 2003., "Hod sa svetom Terezijom od Isusa i svetim Ivanom od Križa. Započinjati od bitnoga", šestogodište 2009.-2015. bit će u potpunosti orijentirano prema petstogodišnjici rođenja Terezije de Ahumada (28. ožujka 1515.), rođenja one koju mi smatramo našom Svetom Majkom. Projekt kapitula "Para Vos nací”(Za Vas sam rođena) jest putokaz za život u šestogodištu. Čitati, razmatrati i dati se obnoviti djelima naše Majke


4

svete Terezije 5. Svim članovima Reda želimo čestitati novo proljeće našega života u nasljedovanju Isusa. Naša trajna formacija treba biti istinsko podučavanje, dozrijevanje i izrastanje u redovničkom životu, u zajedničkom životu i u molitvi. I upravo zbog toga vas pozivamo, svakog i svaku ponaosob, na osobni susret sa Terezijom, na razgovor koji je ona započela sa svojim djelima, prema njezinim riječima "zato ću im govoriti ovim što napišem" (Uvod u Zamak duše). Ovakav odnos između osobe i osobe nije moguć, osim u dubini duše koja je u molitvi, doživljaju prijateljstva s Isusom, ljudskim licem Boga i božanskim licem Čovjeka.

Preobraženi zbog iskustva Boga

6. Želimo da djela naše svete Majke postanu naš svakidašnji kruh. Odzvanja njezina riječ kojom želi da ponovno osjetimo Boga: "Moja namjera je kod duša pobuditi želju za tako uzvišenim dobrom" (Moj život, 18,8). Da li naš način života ima doista kontemplativnog prostora za Boga? Dajemo li svjedočanstvo njegove velike dobrote, njegove velike darežljivosti i njegovog djela oslobođenja (Usp. Moj život 4,10; 23,1)? Sa jednim jedinstvenim i radikalnim naporom, za nas same ali i za druge, trebamo ponovno započinjati govoriti na uvjerljivi način drugima što je to Bog u našem životu. "Bog je ljubav". Njegova ljubav je životvorna, preobražavajuća i oslobađajuća.

7. Terezija nas poziva na "hod u istini pred Bogom i ljudima na sve moguće načine" (6 M 10,6). Učenici i

poslužitelji Riječi Božje, mi činimo istinu, mi dolazimo na svjetlo, mi stižemo na slobodu. Upravo je ta neograničena sloboda ono čega smo mi pozvani postati vjesnici i svjedoci, darujući se potpuno Onome koji se daruje u potpunosti nama u svome Sinu, istinskom prijatelju.

Vjerni proročkom duhu

8. Sloboda, zadobivena u darivanju sebe Gospodinu, potakla je Tereziju da podigne svoj glas žene na stranicama hrabre kritike društva svoga vremena, društva u kojem ukazuje na prijevare, ispraznost i laži. Njezina ljubav prema "presvetom Čovještvu" uskrslog Isusa izoštrava njezin pogled i ona postaje svjesna, kao prava kćer Crkve, nepravednih uvjeta koji udaljuju čovjeka od samoga sebe i od Boga. Terezija odgovara na izazove svoga vremena sa izborom istinskog siromaštva i sa kršćanskim humanizmom u svojim fundacijama, i to zahvaljujući trijeznom i prijateljskom životu u zajednici, koji je obilježen evanđeoskim vrlinama miline, poniznosti i radosti. Masovno siromaštvo i ono što dovodi do njega, to jest nejednakost koja postaje sve veća i nepravda ovoga svijeta također i za nas predstavljaju izazov. Naš kontemplativni život nam pokazuje u bolnim licima siromašnih lica Krista koji trpi.

Nastavljanje našeg misionarskog zamaha u nasljedovanju naše Svete Majke

9. "Molitva koja zapaljuje vatrom ljubavi" je "poluga koja uzdiže svijet" govori nam Terezija iz Lisieuxa,


5

nasljednica misionarskog duha Svete Majke. Misionarski dinamizam koji nas nadahnjuje, podržava naš zanos prema ljudima i drži ga živom. U jednom pokretu neprestane decentralizacije, u odnosu na nas same, mi smo u službi budućnosti čovječanstva, želimo u njoj dati nove oblike nade koji će postati stvarnost. Stanje globalizacije kao novog svjetskog poretka poziva nas da ujedinimo naše ljudske snage, duhovne i materijalne, u efikasnijoj suradnji između Okruga i Središnjice Reda, da bi se tako ojačalo širenje Reda u svijetu. Imali smo radost vidjeti jedan znak toga u priznanju i potvrđivanju Koreje kao nove provincije u Redu. Također i osnivanje nove kapitularne grupe, afričkog coetusa, za Afriku i Madagaskar, pokazao je razvoj naše prisutnosti na ovom prostranom kontinentu.

10. No globalizacija razbija također svijet u dijelove u kojima se povećava broj izbjeglica i povećavaju se novi oblici bijede. Riječ je o obnovi ljudskog dostojanstva i o ozdravljenju razbijenog društva. U svijetu koji je karakteriziran u isto vrijeme sa sve većom povezanošću i sve većom podijeljenošću, mi možemo ponuditi svjedočanstvo i gostoprimstvo našeg bratskog života koji je utemeljen na Isusovom prijateljstvu koji je "razorio pregradu razdvojnicu i neprijateljstvo koje nas razdvaja" kako je rečeno u poslanici Efežanima (2,14). Naša sveta Majka Terezija bila je u potpunosti uvučena u to ranjeno čovječanstvo i osjetila je njegovu bol i sažaljenje u

duhovnom iskustvu "pakla" (usp. Moj život 32). Ta ista ljubav za potpuno spasenje i otkupljenje ljudi nadahnjuje naš život i naš apostolat. Mi želimo postati "poslužitelji ljubavi" (Moj život 11,1), "uistinu duhovni", na sliku koju daje Terezija "sluge Božje, obilježeni željezom koje je znak križa, koji su mu predali svoju slobodu, da ih On može prodati svima kao sluge, kao što se dogodilo i s Njim (7 M 4,8).

U habitu Djevice Marije

11. U povijesti naše Majke svete Terezije, kao i u povijesti Karmela, slavna Djevica Marija zauzima jedinstveno mjesto. Mi smo Karmel jer pripadamo obitelji koja je posvećena Djevici Mariji. Naš kapitul, ovdje u Fatimi, postao je toga svjestan. Sestra Lucija i druga dva malena pastira, blaženi Franjo i Giacianta, mogli su promatrati Našu Gospu u karmelskom odijelu, koja nas sve poziva da molimo za grešnike i za mir. Njezina poruka hrani i našu nadu: "Moje bezgrešno srce će pobijediti". Što to znači? Srce otvoreno Bogu, pročišćeno promatra-njem Boga, jače je od pušaka i od svake vrste oružja. Marijin fiat, riječ njezina srca, promijenio je povijest svijeta, jer zahvaljujući njezinom "da", Bog je mogao postati čovjekom u našem prostoru i takav ostaje zauvijek" (J. Ratzinger, Fatimska tajna, CdF 2000). Zahvaćajući u Marijino srce, u dubinu njezine vjere koja je izražena u riječima Magnificat (Veliča), obnavljajmo sve više u nama svijest da se ne može odvojiti istina o Bogu koji spašava, o Bogu koji je izvor svakoga dara, od


6

očitovanja njegove povlaštene ljubavi prema siromašnima i poniznima, ljubavi koja je izražena u Isusovim riječima i djelima (usp. Ivan Pavao II, Redemptoris Mater, 37).

12. Za vrijeme ovih dana osjetili smo molitvu naših sestara karmelićanki, blizinu naše bolesne i stare braće i očekivanja puna nade naše mlade braće. Vi znate što vam sada predlažemo. Čitanje i razmatranje djela naše Majke Svete Terezije, osobno i u zajednicama, prihvaćanje njezinog nauka koji nam pokazuje put prema svetosti, dijeliti to s drugima, obnavljajući također i naš način govora o tome: program šestogodišta, konkretiziran svake godine jednim planom za čitanje , bit će za čitavu obitelj Karmela izvor milosti i

obnove. O našoj Majci Svetoj Tereziji, majci onih koji su duhovni i prvoj ženi naučiteljici Crkve, možemo, zajedno sa Edith Stein reći: "Njezin učinak se širi preko granice njezinog naroda, njezinog Reda, i dolazi dotle da dohvaća one koji se nalaze izvan Crkve. Snaga njezinog jezika, iskrenost i jednostavnost stila njezinih djela, otvaraju srce i polažu u njega božanski život. Imena onih koji njoj duguju otkriće hoda Svjetla neće biti poznat sve do dana posljednjeg suda". (Terezija Benedikta od Križa: Eine Meisterin der Erziehungs- und Bildungsarbeit: Teresia von Jesus, 1935).

Fatima, 7. svibnja 2009.

Preveo o. Dominik Magdalenić

Sudionici Generalnog kapitula u Fatimi2009.


7


FATIMA 16. IV. - 8.V. 2009.

Dnevni izvještaji o. Vinka i o. Darija

16.04.2009.

Draga subraćo, drage sestre i članovi Svjetovnog reda!

Javljamo se po prvi put iz Fatime, gdje se održava Generalni kapitul OCD. Trajat će "svega" tri tjedna, do 8. 05. 2009. Bit će dakle dosta izvješća i novosti, nadamo se uglavnom dobrih. Da počnemo s jednom takvom: o. Vinko nije izgubio putnu torbu.

Putovali smo ugodno, preko Münchena do Lisabona. Tamo su nas dočekali i nakon toga prebacili do Fatime. Put od Lisabona do Fatime je trajao svega sat i pol, ali je nakon dva avionska leta za dvojicu dugonogih i to bilo naporno. No ne žalimo se - pješice bi ipak bilo napornije.

Smješteni smo na pet mjesta, ali sve u nekoliko stotina metara uokrug Svetišta. Već smo obišli i Svetište i okolicu: grobove Jacinte, Franje i Lucije, kapelicu ukazanja, put klečanja, novu crkvu s 9000 mjesta. Ispred te nove crkve se nalazi ogromni i neobični željezni križ s raspelom koji izgleda kao da je od drveta, efekt postignut umjetnim i ubrzanim korodiranjem. Osim starog Svetišta, sve ostalo su kreacije suvremenih arhitekata i umjetnika, među kojima je i Marko Rupnik (još ga čekamo da napravi mozaik u crkvi našeg Duhovnog centra "Karmelu sv. Ilije"). Građevine su uglavnom u mramoru, a ukrasi u drvetu i bronci. Novom crkvom dominiraju svjetlo i voda. Impresivno, uredno, pobožno.

U Svetištu smo molili za Provinciju i sve njene članove, za naše sestre, članove

Svjetovnog reda, kao i članove Karmelske bratovštine i studente SSD-a. Malo se i vi za nas pomolite.

"Domus Carmeli" u kom se održava Kapitul

17.04.2009.

Kapitul je danas, 17. travnja, otvoren svečanom svetom misom u samostanu karmelićanki u Fatimi. Samostan je nedavno sagrađen pored starog samostana koji je bio na kliznom tlu i u tako lošem stanju da su ga morali potpuno srušiti. Nova kuća je prekrasna moderna građevina u kojoj se skladno uklapaju modernistički i tradicionalni elementi.

U svom pozdravnom govoru aktualni general p. Luis Arostegui je spomenuo dva razloga zbog kojih je "Domus Carmeli" odabran za mjesto održavanja Kapitula: prvo zbog prikladnosti prostorija kojim raspolaže, a potom i zbog znakovitosti mjesta obzirom na marijansku dimenziju Reda. Portugalski provincijal p. Pedro Ferreira je ukratko predstavio svoju


8

provinciju i ovu novu kuću te izrazio svima dobrodošlicu. Pročitano je i pozdravno pismo koje je u ime Pape potpisao kard. Tarcisio Bertone, državni tajnik. P. Luis je ponovno uzeo riječ u svom izvješću o stanju Reda. Statistike glede broja članova naša tri karmelska Reda mogu se vidjeti na donjim grafikonima.

Broj članova u prosincu 2008.

3.97110.229

40.000

OCDSOCD žOC D m

1145 11321095

1034 1027976

2003 2004 2005 2006 2007 2008

ukupan broj redovnika u formaciji

U popodnevnom dijelu susreta P. Attilio Ghisleri, generalni ekonom, iznio je ekonomsko stanje Reda najprije u brojkama a potom ga podrobno protumačio. Stanje je još uvijek teško, ali postoje naznake ekonomskog poboljšanja. Sve su provincije pozvane da promisle mogućnosti povećanja godišnjeg doprinosa Generalnoj kući.

Duga nad Fatimom

18.04.2009.

Danas je srednjoeuropska zemljopisno-jezična grupa organizirala liturgijsko-molitveni život na Kapitulu. Nijemci, Mađari, Poljaci, Austrijanci i Hrvati, uz vokalnu pomoć sadašnjeg generala o. Luisa, dali su primjer ostalim skupinama kako treba organizirati liturgiju u duhu karmelske karizme. Šalu nastranu, ali uspjeli smo uključiti sve u jednodušnu molitvu i pjesmu.

Jutarnje predavanje održao je P. Juan Martin Velasco na temu "Karmelska duhovnost u suvremenom svijetu". Dvadeseto stoljeće je obilježeno velikim promjenama na područjima sociološkog, kulturološkog i religioznog života. Ove promjene, a osobito ova potonja, imale su za posljedicu smanjenje svijesti o prisutnosti Božjoj u svakodnevnom životu. Možda je to bio jedan od glavnih razloga za izbijanje svjetskih i drugih lokalnih ratova, stvaranje velikih razlika između bogatih i siromašnih - kako pojedinaca tako i zemalja, sekularizaciju, individualizam, indiferent-izam i relativizam. Govorilo se da je Bog


9

mrtav, istaknuo je predavač, a tako se i ponašalo. Krajem dvadesetog i početkom ovog stoljeća na globalnom području duhovnog života došlo je do još jedne promjene. Post-moderna je bila uzrokom pojave post-sekularizama, odnosno povrataka interesa za religiozno. Ipak, ovaj "povratak," koji još uvijek traje, obilježen je izrazitim, ponekad isključivim antropo-centrizmom. Novi moto je "Religija DA, Bog NE." Pogotovo NE katoličkom poimanju Boga. Ovakva ideologija dovela je do ekskulturacije katolicizma iz procesa europskih integracija. Predavanje je proslijedilo govorom o sve naglašenijim tendencijama negiranja Božje egzistencije, barem u domenu zapadnoeuropske civilizacije. Kao odgovor na ovakvo stanje članovi našega Reda, po mišljenju Martina Valesca, trebali bi ponuditi osobno iskustvo Boga. Možda je ovo još jedan poticaj svima nama da iznova počnemo tražiti Onoga koga svi oko nas toliko trebaju?

Nakon predavanja, u podne, slavili smo svetu misu. Mjesto slavlja ostalo je isto kao i jučer, kod karmelićanki, a euharistiju je predslavio mons. Antonio Marto, biskup Leiria i Fatime.

Popodnevno izlaganje je imao prof. Miguel Garcia Baro pod naslovom "Kršćanska poruka za suvremeni svijet." Ponovljene su neke ideje iz prijepodnevnog predavanja, a posebno je naglašeno da bi kršćani trebali biti nositelji i promotori "apsolutne nade" u svijetu u kome živimo.

U diskusiji koja je uslijedila spomenut je i naš Zagreb. Naime, govoreći o pojavi sve prisutnijeg ateizma na Zapadu, o. Vinko je spomenuo da problem postoji i na istoku Europe, ilustrirajući to nedavnim dolaskom vala agresivnog ateizma koji je krenuo iz Londona s natpisima "God possibly does not exist. Don't worry. Enjoy your life!" Taj je

val preko Barcelone i Madrida stigao u Genovu i potom završio u našem glavnom gradu. Očito je dakle da procesi integracije i globalizacije sa sobom nose ne samo dobre nego i one druge stvari.

19.04.2009.

Nakon tri dana gotovo neprestane kiše u Fatimi je osvanuo lijep sunčani dan. Nadamo se da će tako i ostati još neko vrijeme.

Prije podne smo bili slobodni sve do 11 sati, kada smo započeli sa slavljem svečane svetu misu na otvorenom prostoru ispred Svetišta. Misu je predvodio pomoćni lisabonski biskup. U molitvi vjernika o. Vinko je imao jedan molitveni zaziv na hrvatskom jeziku zbog nazočnosti hodočasnika iz naše domovine.

Popodne je također bilo slobodno pa je većina kapitularaca bilo u šetnji. Nerijetko su razgovarali o izboru budućeg generala. No čini se da ni nakon svih tih razgovora nije postignuta veća izvjesnost. Preporučamo taj izbor u vaše molitve!

Nas smo dvojica iskoristili popodne da bolje pogledamo Rupnikove mozaike u novom svetištu. Doista impresivno! Umjesto daljnjih komentara šaljemo vam slike.


10

20.04.2009.

Danas, na dan izbora novog generala, jutarnje svetu misu predslavio je naš o. Zdenko. U dojmljivoj propovijedi naglasio je važnost odvažnosti i odlučnosti u duhovnom životu. Podsjetio je također da smo svi pozvani iznova započinjati, kako na osobnom planu, tako i na planu jedne zajednice. Iznova započinjati nije trenutna potreba Reda, pojasnio je o. Zdenko, nego konstitutivan dio naše karizme. Propovijed je bila izvrstan uvod u ovaj za Red tako značajan dan.

Nakon euharistije i doručka, uputili smo se nakratko u dvoranu gdje je i formalno dogovoren protokol izbora. Potom smo se vratili u kapelicu i još se jednom pomolili pred Presvetim. Napokon se pristupilo glasovanju, premda se u biti čuo samo glas o. Zdenka (on je, naime, naglas čitao glasačke listiće s glasovima kapitularaca). Slijede rezultati.

U prvom krugu glasovanja dobiveni su slijedeći rezultati: Luis Arostegui 28; Saverio Cannistra 22; Flavio Caloi 19; Albert Wach 15; Charles Serrao 12; Zdenko Križić 4; Gabriel Castro 2; Camilo Maccise 2; Enrique Castro 1; Agostino 1.

Potom je napravljena pauza radi konzultacija. Predstavnici iz Europe su se posebno skupili i razgovarali o potrebama Reda te o karakteristikama pojedinih kandidata.

Uslijedilo je drugo glasovanje: Saverio Cannistra 41; Flavio Caloi 33; Albert Wach 12; Luis Arostegui 13; Charles Serrao 6; Camillo Maccise 1. Odmah se prešlo na treće glasovanje: Saverio Cannistra 53; Flavio Caloi 42; Albert Wach 6; Luis Arostegui 3; Charles Serrao 2. A potom i na četvrto: Saverio Cannistra 64 i Flavio Caloi 42.

Preporučamo novoizabranog generala u vaše molitve.

Novi general

21.04.2009.

Nakon svete mise koju je kod sestara karmelićanki predslavio novi general o. Saverio Cannistrà, današnji je dan bio posvećen slušanju izvješća o radu institucija koje su pod neposrednom upravom Generalne kuće. U prijepodnevnom dijelu izvješća su iznijeli o. Virgilio Pasquetto, rektor zajednica koje čine "Terezijanuma" i o. Aniano Alvarez, predstojnik teološkog fakulteta i Papinskih instituta "Terezijanuma." U popratnoj diskusiji, o. Vinko je zahvalio rektoru i predstojniku, kao i svim profesorima i osoblju "Teresianuma" na požrtvovnosti i radu koje ulažu za dobro Reda i Crkve. Također je istaknuo da je za vrijeme boravka u toj instituciji stekao ne samo akademsku naobrazbu, nego i bogato iskustvo koje mu danas pomaže u prihvaćanju i nošenju obveza unutar Provincije i Reda. Osobito je naglasio komunitarni i kulturološki značaj te institucije. Uspostavljena osobna poznan-stva, upoznavanje stvarnosti Reda u svijetu, te učenje i usavršavanje stranih jezika, objasnio je o. Vinko, jesu bogatstva koja omogućuje studij i boravak na "Teresi-anumu." Podržao je rad toga centra znanosti


11

i kulture od koga koristi ima cijeli Red, a osobito studenti srednje i istočne Europe, Latinske Amerike, Afrike, Azije i Indonezije. Nakon njegovog interventa uslijedio je buran aplauz.

O. Dario je također sudjelovao u diskusiji. Pojasnio je neke nejasnoće koje su mogle proizaći iz izvješća Virgilija Pasquetta, a koje se odnose na prava govora stranim jezicima (ne-talijanskim) prilikom ispita na nekim rimskim univerzitetima. Svojim je govorom doprinio stvaranju opće slike akademskog života u tom gradu.

Intervent o. Vinka

U popodnevnom dijelu rada izvješća su podnijeli o. Charles Serrao, poglavar Međunarodnog zavoda sv. Ivana od Križa, i o. Nicolas Garcia, poglavar zajednice specijalizanata u obnovljenoj zgradi "Domus misionum", te o. Damaso Zuazua, tajnik za misijsko djelovanje Reda. Nakon toga je pročitano izvješće o povijesnom institutu o. Dominga Hernandeza. Naš o. Zdenko podnio izvješće o radu Generalne kuće u proteklom šestogodištu. Evo nekoliko statističkih podataka iz tog priopćenja. U Generalnoj kuriji radi 27 karmelićana iz 17 provincija i 13 nacija. Od provincija najprisutniji su Veneti (6) i Navarci (4). Po nacijama, najbrojniji su Talijani (7) i Španjolci (6). Po funkcijama,

uz generala, u kuriji djeluju 8 definitora i 18 drugih djelatnika: tajnika, prevoditelja, braće laika…

O. Zdenko podnosi izvješće

Sutra nastavljamo s izvješćima i diskusijom relevantnim za rad Kurije.

22.04.2009.

Jutarnju svetu misu slavili smo u kapelici ukazanja. Misu je predslavio apostolski nuncij u Portugalu mons. Rino Passigato. Jutro je bilo prekrasno, sunčano i toplo, što je poboljšalo raspoloženje već pomalo umornih kapitularaca (a tek smo počeli!). Kapitul je nastavio radom saslušavši izvješće o. Flavija Caloia o stanju Generalne delegacije u Izraelu-Egiptu. koja se sastoji od 6 zajednica u Izraelu i Egiptu. U Izraelu imamo 4 kuće, u Egiptu 2. Naše kuće u Izraelu su slijedeće: Stella Maris i Muhraqua na gori Karmelu, samostan-župa u Haifi i kuća u Jeruzalemu. Obje egipatske kuće su u Kairu: svetište sv. Terezije od djeteta Isusa u Shubri i kuća za promociju zvanja u Al Maadi. Osim toga, u Egiptu opslužujemo dvije bolnice za siromašne, u Kairu i Aleksandriji. Kuća u Jeruzalemu bit će privremeno zatvorena u krajem srpnja ove godine zbog teške financijske situacije i nedostatka osoblja. Ukupan broje redovnika


12

koji djeluju u ove dvije države je 29. Na Muhraqui su samo dva redovnika. Ohrabrujuće je to da nakon 50 godina imamo novaka iz Izraela (riječ je o jednom Palestincu). Flavio Caloi je zamolio sve prisutne provincijale da mu za samostan Stella Maris na svom jeziku dostave karmelske lekcionare i misale, koji su mu potrebni za služenje svetih misa za hodočasnike. Iskazao je dobrodošlicu svima koji bi željeli provesti subotnju godinu u Izraelu ili ostati na dulje vrijeme. O. Ernesto Nizza, ekonom delegacije Izrael-Egipat, predstavio je projekt izgradnje novih objekata na vlasništvu samostana Stella Maris (riječ je o javnim građevinama koje smo moramo realizirati da bi se spriječilo oduzimanje terena od strane države).

Po ručku su nas autobusom odvezli u rodno mjesto Fatimskih vidjelaca. Oduševio nas je prekrasan križni put koji su nakon pada berlinskog zida u znak zahvalnosti dali napraviti ljudi iz bivših komunističkih zemalja istočne Europe. Zbog te posjete malo su kasnila i popodnevna izvješća. o. Francisca Javiera Sancha o Međunarodnom centru za proučavanje svete Terezije i svetog Ivana od Križa (CITeS). Dosada je centar pohađalo preko 900 studenata iz 50-ak država. Jose Luis Urreta, ekonom, pojasnio je da je samu gradnju novog centra poskupilo uvođenje PDV-a za Crkvu u Španjolskoj 2006. kao i nepredviđena promjena nekoliko izvođača radova. Od predviđenih 6 milijuna eura cijena je porasla na 13,7 milijuna eura samo do trenutka završetka radova. No zbog otplate kredita na tu cijenu treba dodati još oko 6 milijuna eura, rekao je u raspravi o. Luigi Gaetani, predsjednik Međunarodne ekonomske komisije. On je spomenuo i to da se kroz proteklih šest godina nikad nije javno govorilo o ekonomiji CITeS-a i da ne zna zašto je to tako, a ovo da govori za

budućnost, kako bi se izbjegli slični propusti. O. Zdenko je podsjetio da je odluka o gradnji CITeS-a donesena na prošlom kapitulu, i to ne odlukom Generalne kurije, nego glasovanjem tada prisutnih kapitularaca. Sve u svemu vrlo dinamičan dan, zar ne?

Rad Kapitula uz simultano prevođenje

23.04.2009.

Na dan kad častimo sv. Juraja i čestitamo našim o. Juri i o. Đuri, prijepodnevni dio bio je posvećen prvo izvješćima s rada po skupinama u svezi budućeg broja generalnih definitora, kriterija odabira i načina obavljanja te dužnosti. Nakon toga se prešlo na rad po jezičnim skupinama o recepciji završnog dokumenta s prošlog Generalnog kapitula, "In cammino con s. Teresa di Gesù e s. Giovanni della Croce: Ripartire dall’essenziale." Poslije pauze pohodio nas je generalni poglavar O.Carm., o. Fernando Millan. U svom izlaganju istakao je potrebu osvješćivanja vrijednosti našeg karmelskog zvanja naglasivši da je to dar s kojim se možemo i trebamo ponositi. Potom smo zajedno slavili podnevnu svetu misu. Neki od nas su (opet) umjesto ručka radije odabrali dulju siestu.

Popodne su slijedila izvješća iz jezičnih skupina o prijemu završnog dokumenta


13

prošlog kapitula u provincijama, na koje praktički nije bilo diskusije, te se prešlo na predstavljanje završnog dokumenta ovog Kapitula, "Za vas sam rođena." Dokument je prezentirao O. Emilio Martinez, kastiljanski provincijal. Od posljednje redakcije, koja je predložena na izvanrednom definitoriju u Madagaskaru, tekst je skraćen za jednu trećinu. O. Emilio je istaknuo broj 40 u kojem se traži da inicijative i zamisli budu takve da se mogu konkretno ostvariti i vrednovati. Drugi dio popodnevnog rada posvetili smo osobnom čitanju dokumenta, kako bi smo sutra mogli plodonosnije doprinijeti zajedničkom radu.

U popodnevnim satima stigla nam je tužna vijest da je o. Gratiniano Turiño, prior samostana Plaza di España u Madridu i kastiljski ex-provincijal, preminuo u prometnoj nesreći. Preporučamo ga u vaše molitve.

Hrvatska "trojka" na Kapitulu

Novi general, o. Saverio Cannistrà, neslužbeno je predložio svog zamjenika (prvog definitora) i drugog definitora. Za zamjenika bi želio imati već spomenutog o. Emilia, a za drugog definitora o. Alberta Wacha, provincijala Varšavske provincije. Ako ovo bude prihvaćeno, što je vrlo vjerojatno, onda bi naš o. Zdenko gotovo sigurno bio slobodan. Naime, o. Albert

pripada našem, tj. srednjoeuropskom cetusu, a nije običaj da se uzimaju dvojica definitora iz iste jezično-zemljopisne grupe. Sutra popodne su izbori. Kao i u slučaju izbora generala, dobit ćete "real time" informaciju. To znači da ćete, ako se sve bude odvijalo po predviđenom planu, između 18 i 19 sati dobiti e-mail s imenima definitora, i to direktno iz dvorane u kojoj se vrše izbori. Vijest ćete dobiti prvi na svijetu!

24.04.2009.

Danas su Indijci organizirali liturgijsko-molitveni život kapitularaca. Svetu misu slavili smo na engleskom jeziku, premda su neke pjesme otpjevane na lokalnim jezicima Indije. Prijepodnevni dio rada započeo je glasovanjem o broju definitora Reda. Rezultati: 79 da ostane dosadašnji broj 8, 26 da se taj broj promijeni. Budući da je za broj 8 bilo više od polovice kapitularaca, on se nije mijenjao. Nakon glasovanja uslijedilo je povijesno-informativno izvješće o Portu-galskoj provinciji. Ostatak prijepodneva posvećen je radu u jezičnim skupinama. Svaki cetus je sastavio listu prijedloga za konačni tekst dokumenta "Za vas sam rođena." Kako već znate, taj bi dokument trebao dati poticaj na čitanje djela svete Terezije povodom skore obljetnice njenog rođenja (1515-2015).

U 17 sati pristupilo sati izboru generalnih definitora. Glasovanje je završilo malo iza 19 (20 po hrvatskom vremenu). Dobili ste "real time" informaciju, a ovdje je ponavljamo:

1. definitor: Emilio J. Martinez Gonzalez (Kastilja, Španjolska), 87 glasova od 106. Dirljiv trenutak je bio kad je pročitao kratku poruku podrške koju mu je na početku Kapitula uputio jučer nesretnim slučajem preminuli o. Gratinian, da sve


14

prihvati kao volju Božju u ovom povijesnom trenutku bude li se što od njega tražilo.

2. definitor: Albert Wach (Krakov - Europa), 90/106

3. definitor: Augustine Mulloor (Manjummel - India), 92/105

4. definitor: Robert Paul (Avignon - Kanada),78/105

5. definitor: Marcos Juchem (Brasile Sud), 88/106

6. definitor: Peter Jeong (Korea), 91/106. Kako nije bio prisutan pozvali ga telefonom, te ga je pred svima General prvo probudio (zbog vremenske razlike), a potom pitao prihvaća li izbor za definitora. Prihvatio je. Svi su pljeskali da se čulo do Koreje (preko telefona). Kad se ujutro probudi sigurno će misliti da je sve bilo samo san!

7. definitor: George Tambala (Malawi - Navarra), 95/105

8. definitor: John Grenan (Irsko-engleska), 92/10

Novi definitori

Sutra idemo na izlet i vraćamo se u nedjelju navečer. Zbog toga neće biti izvješća sutra navečer. Vrijeme je da se i vi malo odmorite...

26.04.2009.

Ovog smo weekend-a išli na izlet. Krenuli smo u subotu ujutro u 9 sati. Putovali smo prema sjeveru zemlje. Portugal je brdovita zemlja koja se, kako znate nalazi na Iberskom poluotoku. Površina mu je nešto manja od 100.000 km2, i ima oko 10,5 miliona stanovnika. Ime mu dolazi od Portus Cale, što vjerojatno znači "Keltska Luka." Kelti su, naime, naseljavali područje današnjeg Portugala u pre-rimskom razdoblju. Nakon slavnog 15 i 16 stoljeća, Portugal je počeo slabiti, jedno vrijeme je čak izgubio neovisnost, da bi se počeo snažno razvijati tek nakon ulaska u EU 1986. Usprkos ekonomskoj krizi, danas je Portugal veliko gradilište.

Najprije smo posjetili samostan karmelićanki u Coimbri gdje je živjela sestra Lucija, vidjelica iz Fatime. Pored samostana nalazi se mali muzej u kome je opisan njezin život i u kome su izložene njezine stvari, slike, pisma. Sestre su nas srdačno primile i pokazale nam samostan i sobu u kojoj je živjela sr. Lucija.

Nakon toga smo otišli u Porto. Prekrasan grad, od koga smo vidjeli samo dvije crkve, našu karmelićansku i takozvanu crkvu svjetovnog Reda OCD. Obje su barokne, jedna nalik na drugu. Obiluju kipovima naših karmelskih svetaca. Ostatak grada gledali smo kroz prozor autobusa. Dali su nam dobar primjer kako ne treba organizirati jedan izlet.

Navečer smo stigli malo mjesto Avessadas, iliti Marco de Canavezes. Tu se nalazi svetište Malog (Praškog) Isusa i karmelski duhovni centar. Nakon molitve imali smo večeru na otvorenom, muziku i ples. Bilo je zabavno, kako vidite sa slika.

Slijedećeg dana, u nedjelju, najprije smo se pomolili za našeg br. Andriju, koji je


15

slavio 60 godina redovničkih zavjeta. Danas smo se i telefonski čuli. Ovom mu prilikom još jednom čestitamo. U 11 sati uslijedila je sveta misa na kojoj su sudjelovali studenti hodočasnici. Osim njih, hodočastile su žene u trudnoći, kao i majke i očevi s malom djecom. Za sve se posebno molilo. Po završetku euharistijskog slavlja uslijedio je ručak i povratak u Fatimu. Tamo nas je čekao o. Dario, koji nije išao na izlet nego je ostao u Fatimi i tražio inspiraciju za članke koje je trebao napisati i poslati u Hrvatsku. Kad smo se vratili zatekli smo ga kako marljivo radi. (VIDI FILM) (na našoj web-stranici, bilješka: JZ).

Za prinos darova studenti su prinijeli

knjigu i kompjuter

27.04.2009.

Nakon jutarnje i svete mise koju je predvodio naš coetus u organizaciji poljske subraće, današnji dan je posvećen Svjetovnom redu. Za tu prigodu su pozvani Elizabeth Korves iz Teksasa (USA) i Mathew Liow iz Malezije, koji su iznijeli svoja iskustva i razmišljanja o suradnji OCD-a i OCDS-a u formaciji potonjih. Gospođa Korves sažela je okosnice formativnog programa u USA, kako je to ona nazvala, "six M's":

1. Mentalna molitva 2. Molitva jutarnje, večernje i povečerja 3. Misa, svakodnevna 4. Marija 5. Međusobno povezivanje i zajednički susreti 6. Misija

Osobito zanimanje privuklo je gospodina Liova o programu formacije što su ga na Filipinima napravili članovi Svjetovnog reda. Program je tiskan u šest svezaka. Ovi svesci ne obuhvaćaju djela naših svetaca, nego samo priručnik za formaciju. Neuobičajeno je to da prvi svezak obrađuje dijelove iz katekizma Katoličke crkve. Tim sveskom se žele učvrstiti temelji vjere budućih članova OCDS-a (namijenjen je aspirantima), jer se na njima gradi karmelska duhovnost. Naime, kako u Europi tako i na Filipinima, mnogi prestaju s vjerskim odgojem nakon primljenih sakramenata. Često puta zaborave i ono najvažnije. Svezak služi kao podsjetnik.

U večernjem molitvenom dijelu čuo se i hrvatski jezik. O. Dario je recitirao Veliča po kiticama, a između strofa se pjevala tezeovska antifona Magnificat.

"Fratarska posla"


16

Navečer smo sudjelovali u rekreaciji s našom subraćom iz Remeta. Nije šala! Izveli smo to putem "net meetinga", tj. audio i video povezivanjem preko interneta. U Vinkovoj sobi bili smo nas trojica kapitularaca, a u Remetama gotovo cijela zajednica. Prenijeli smo pozdrave mnogih o. Jakovu. Br. Božidar se radovao sto se vidio i čuo s o. Zdenkom. Zbog tog susreta je žrtvovao svoju večernju šetnju!

28.04.2009.

Ovih je dana naglo zahladilo, zapuhao je ledeni vjetar, povremeno je padala kiša. Sve nas je to malo pokosilo, neki su oboljeli, neki šmrcaju, a neki se prave da su bolesni kako ne bi morali ići na već pomalo dosadne susrete.

Današnje prijepodne je, u smanjenom broju sudionika, započelo radom na prijedlogu praktičnih smjernica za obilježavanje petstote obljetnice rođenja sv. Terezije. Radilo se zajedno i u jezičnim skupinama. Kapitularci su pohvalili trud priređivača ovih smjernica. Po općem mišljenju smjernice su onoliko konkretne koliko je to realno moguće, budući da su prilike svake provincije i redovničke zajednice drugačije, pa je bilo teško izraditi jedan opći akcijski plan. Okosnica tog plana je komunitarno čitanje djela sv. Terezije. Naš coetus je naglasio važnost osobnog čitanja njezinih spisa kao preduvjet plodonosnog čitanja i razumijevanja u okrilju jedne zajednice. Nadamo se da će ova poruka naći mjesto u životu članova naša tri OCD Reda u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Sloveniji, Bugarskoj i Albaniji.

Popodnevni dio rada bio je posvećen prijedlogu izmjena našeg zakonodavstva. Promjene je predstavio P. Pedro Zubieta, najstariji kapitularac. Ovo mu je već osmi

kapitul na kojem sudjeluje, doduše samo kao pravni stručnjak. Nakon što nas je uveo u problematiku pojedinih članaka normi, ostatak vremena proveli smo u osobnom iščitavanju i promišljanju predloženog zakonodavstva. Sutra nastavljamo s primjedbama i prijedlozima mogućih promjena.

Ovdje dani postaju sve duži… Preporučamo se!

Rad u srednjoeuropskom "coetusu"

29.04.2009.

Na blagdan svete Katarine Sijenske, suzaštitnice Europe, svečanu svetu misu slavili smo u već spominjanom samostanu sestara karmelićanki. Predslavio je i propovijedao nadugo i naširoko o. Luigi Gaetani, zbog čega smo pomakli za malo kasnije ostatak jutarnjeg rasporeda.

Danas smo nastavili jučerašnji rad na prijedlozima promjena našeg zakonodavstva. Prijepodne smo radili po coetusima, a popodne plenarno. U našoj grupi o. Zdenko je bio od velike pomoći. On je zbog svog šestogodišnjeg boravka u Generalnoj kući dobro poznavao "povijest" svake predložene promjene zakonodavstva, što nam je pomoglo da shvatimo njihov značaj. Ipak, problemi o kojima se govorilo


17

nisu karakteristični za našu Provinciju pa ih nije potrebno posebno navoditi. Spominjemo samo da je voditelj dana bio o. Archibald Gonsalves, provincijal Karnataka Goa iz Indije. I sam je primijetio da je kapitularcima dosadno pa je pokušao popraviti stvar time što je ispričao nekakav vic. To je samo pogoršalo ionako loš dan: samo par ljudi se smijalo, vjerojatno iz uljudnosti.

Toliko za danas. I ovo je bilo previše.

30.04.2009.

Jutarnju svetu misu slavili smo s našim o. Generalom u Kapelici ukazanja. Ima nešto privlačno u Gospi Fatimskoj, kad su i naši najstariji članovi živahno trčkarali od našeg sjedišta "Domus carmeli" do kapelice na glavnom trgu ispred Bazilike. Ili su trčali zato što je padala kiša?

Današnji dan je bio poseban jer su na njemu sudjelovale i predstavnice naših klauzurnih sestara sa svih kontinenata i strana svijeta. Prvo je o. Karol Kraj, generalni tajnik za klauzurne sestre, iznio ukratko statistike. S. Domitille Nyiramjyambere je govorila u ime Afrike i Madagaskara. Potom je govorila s. Lucia Allende Estevez iz Čilea, za Latinsku Ameriku, a koristila se Power point prezentacijom. Njezin izvještaj je nadopunila s. Veronica Ribeiro de Abreu za Brazil. Za Sjevernu Ameriku je izvješće dala s. Michel Crimmins iz SAD-a. Potom za Aziju iz Filipina s. May Catherine Salvatierra. Nakon zasluženog ručka njeno izvješće je nadopunila s. Teresita Tiravanichpong iz Bangkoka (Tajland). O situaciji u Indiji izvijestila je s. Marie Therese de Souza. A potom je o situaciji u Europi izvijestila s. Sagrario Lopez-Hervas Munoz, predsjednica Udruge Kastilja-

Burgos. Možda nabrajanje ovih imena našoj subraći izgleda nepotrebno, ali našim sestrama bi moglo nešto značiti.

Vjerujemo da će donje statistike biti svima zanimljive.

BROJ SAMOSTANA KARMELIĆANKI PO KONTINENTIMA 1952 GODINE

<<>> Fatiam 2009 <<>>

Mondo delle Monache nell’anno 1952

numero dei monasteri

0

100

200

300

400

500

600

700

800

Numero dei monasteri

670

Europa 463

America Latina

86

Asia 55

Oceania 10

Africa 8

BROJ KARMELIĆANKI PO KONTINENTIMA 2006 GODINE

<<<>>> Fatima 2009 <<<>>>

Anno 2006 <<<>>> Totali per continente

Continente Nazione Prof. Solenne

Prof. semplice

Novizie epostulanti

Totale

Africa 18 332 44 35 441

America Latina 18 1933 281 246 2460

USA + Canada 2 572 35 40 647

Europa 33 4700 252 183 5135

Asia 14 1148 163 124 1471

Oceania 7 155 10 12 177

Totale 92 8876 785 640 10301

Le Monache Carmelitane Scalze delle Costituzioni del 1991


18

BROJ KARMELIĆANKI PO KONTINENTIMA 2009 GODINE

<<<>>> Fatima 2009 <<<>>>

Anno 2009 <<<>>> Totali per continente

Continente Nazione Prof. Solenne

Prof. semplice

Novizie epostulanti

Totale

Africa 18 319 49 34 402

America Latina 18 1959 254 227 2440

USA + Canada 2 571 34 17 622

Europa 33 4622 225 152 4999

Asia 14 1200 167 115 1482

Oceania 7 153 12 10 175

Totale 95 8824 741 555 10120

Le Monache Carmelitane Scalze delle Costituzioni del 1991

BROJ KARMELIĆANKI KOJE SU PREMINULE U RAZDOBLJU 2003-2009 (PO KONTINENTIMA)

<<<>>> Fatima 2009 <<<>>>

AFR

ICA

ASI

A

AM

ERIC

ALA

TINA

EURO

PA

OCE

ANIA

USA

+ CA

NADA

TOTALE

17 77 101 602 6 51 873

Le Monache Defunte nei anni 2003 – 2009*

NOVOOSNOVANI, USPOSTAVLJENI I UKINUTI SAMOSTANI

<<<>>> Fatima 2009 <<<>>>

Le Monache Carmelitane Scalze

1991 - 1997 1998 - 2003 2004 - 2009 1991 - 2009

Fondazioni 16 16 1648

Erezioni 32 24 15 71

Soppressioni 9 20 11 40

BROJ KARMELIĆANKI KOJE SU IZAŠLE IZ REDA NAKON POLOŽENIH DOŽIVOTNIH

ZAVJETA (PO KONTINENTIMA) <<<>>> Fatima 2009 <<<>>>

1991 - 1997 1998 - 2003 2004 - 2009 1991- 2009

Asia 19 21 16 56

Africa 5 2 ----- 7

AmericaLatina

30 57 51 138

USA+Canada

20 13 6 39

Europa 45 55 58 158

Oceania ----- 3 2 5

Totale 118 149 123 390

Monache Carmelitane Scalze <<>> L’abbandono dell’Ordine

BROJ ASOCIJACIJA I FEDERACIJA (PRVI BROJ) I UKUPAN BROJ KARMELIĆANKI U

NJIMA (DRUGI BROJ) PO GODINAMA

Le Federazioni e le Associazioni delle

Monache Carmelitane Scalze

1971 1979 1985 1991 1997 2003 2009

11 233 20 345 22 404 21 338 43 526 48 583 49 568

Sul 776 monasteri del 1991 il percentuale dei appartiene all’associazioni o alle federazioni è 73.19%

BROJ SAMOSTANA KARMELIĆANKI PO GODINAMA (Nakon 1990 broj je niži zbog

odvajanja samostana koji su prihvatili konstitucije iz 1990)

ANNO 1

970

ANNO

1978

ANNO 1

984

ANNO 1

990

ANNO 1

996

ANNO 2

003

ANNO 2

009

755 807 845 773 760 819 776

Numero dei monasteri nei anni corrispondente:


19

BROJ KARMELIĆANKI PO GODINAMA (Nakon 1990 broj je znatno niži zbog

odvajanja karmelićanki koje su privatile konstitucije iz 1990)

ANNO 1

970

ANNO

1978

ANNO 1

984

ANNO 1

990

ANNO 1

996

ANNO 2

003

ANNO 2

009

13185 13068 13029 11433 10561 10023 10226

Numero delle Monache nei anni corrispondente:

BROJ KARMELIĆANKI PO KONTINENTIMA U 2009. I NJIHOV POSTOTAK U ODNOSU NA

UKUPAN BROJ KARMELIĆANKI U SVIJETU

AFR

ICA

ASI

A

AM

ERIC

ALA

TIN

A

EURO

PA

OCE

ANIA

USA

+ CA

NADA

TOTALE

417

4.07%

1495

14.61%

2523

24.67%

4992

48.81%

175

1.71%

624

6.10%

10226

100%

Numero delle Monache nel anno 2009

BROJ SAMOSTANA KARMELIĆANKI U 2009. I NJIHOV POSTOTAK U ODNOSU NA UKUPAN

BROJ SAMOSTANA U SVIJETU

AFR

ICA

ASI

A

AM

ERIC

ALA

TIN

A

EURO

PA

OCE

ANIA

USA

+ CA

NADA

TOTALE

34

4.38%

102

13.14%

180

23.19%

436

56.18%

15

1.93%

58

7.47%

776

100%

Numero dei monasteri nel anno 2009

1.05.2009.

Danas smo cijeli dan radili na zakonodavstvu. Bilo nam je jako lijepo. Tako nam i treba!

Nakon rada u coetusima prešlo se na glasovanje glede promjene zakonodavstva. Rezultati glasovanja znat će se sutra, pa ću o tome nešto više izvijestiti u slijedećem javljanju.

Jedan kapitularac prigovorio je o. Generalu zbog načina na koje je sugerirao i predlagao definitore. Po njegovom mišljenju definitori nisu bili "izabrani" nego "odabrani," što nije bila dosadašnja praksa na kapitulima. Naglasio je i to da takvu percepciju "izbora" imaju i mnogi drugi kapitularci. Rekao je također da se ne buni protiv prava Generala da odabire, ali da smatra da bi bilo bolje da su izabrani u skladu s dosadašnjom praksom. O. General je samo odgovorio da ono što je sugerirao pojedinim coetusima nije moralo biti prihvaćeno.

Popodne smo otišli karmelićankama na kavu i kolače. Bila je to prilika da pogledamo u njihov novi samostan. Dostavljamo vam slike da i vi malo "zavirite" u tu lijepu i modernu građevinu.

Samostan karmelićanki u Fatimi


20

2.05.2009.

Jutarnji dio rada po drugi put na ovom Kapitulu vodio je socius avignonskog porvincijala, o. Denis Chardonnens. Na početku je Kapitul pozdravio novoizabranog VI. generalnog definitora iz Koreje, o. Petera Chong (ili Keong, ni on sam ne zna kako bi ispisao svoje prezime latinskim alfabetom), koji nam se tek danas pridružio. To je onaj o kom smo već pisali, koga je o. General probudio usred noći i pitao ga prihvaća li službu definitora. Po svemu sudeći trebalo mu je tjedan dana da shvati kako to nije bio san. Izrekao je ispovijest vjere i primanja službe od strane o. Generala (vidi sliku). Potom je o. Camilo Maccise izvijestio o rezultatu pisanog tajnog glasovanja što smo ga imali jučer. Dvije su točke zahtijevale dodatno glasovanje. One su u biti jedine vrijedne spomena. Prva je govorila o možebitnim udrugama laik a koje bi se željele na neki način povezati s našim Redom. Izglasovano je da ih provincijal, uz suglasnost savjeta, može priznati kao pridruženima dotičnoj provinciji. Ipak, sva veća prava morali bi tražiti od biskupa, odnosno od Vatikana. Druga je govorila o pravilima glasovanja za provincijalne kapitule. Bilo je više prijedloga, ali vas s njima nećemo zamarati jer je na kraju odlučeno da ostanu dosadašnja pravila.

O. Luigi Gaetani je podnio statističko izvješće o ulascima i izlascima iz Reda od 1995 do 2008. Nažalost, statistike nije donio u elektronskom obliku pa vam ih ne mogu predočiti grafički. Na temelju tih statistika prototip onoga koji izlazi iz Reda ima 44 godine života, 22 redovništva i 19 svećeništva. Od 229 svećenika koji su izišli iz Reda u tom razdoblju, 118 su prešli u dijecezanske svećenike. Zašto svećenik s već dobrim pastoralnim iskustvom želi "preskakati ogradu," kako veli o. Luigi, je pitanje na koje ni on sam nije dao odgovor.

Popodne smo u jezičnim skupinama razmijenili iskustva glede izlaska iz Reda. Naglašeno je da je pitanje zvanja pitanje opstanka Reda, te da zbog toga treba zauzeti centralno mjesto u našim pastoralnim programima. Prisjetimo se, isti zaključak smo i mi donijeli na zadnjem Saboru naše Provincije na Buškom jezeru.

Sutra ako Bog da idemo u Lisabon. Zato neće biti večernjeg izvješća. Za utjehu, u ponedjeljak ćemo vam poslati dva!

Procesija pred Svetištem na prvu subotu

3.05.2009.

Draga subraćo, drage sestre i članovi Svjetovnog reda!

Danas je bio dan izleta u Lisabon. Nekoliko riječi o povijesti toga centra kulture. Grad su najvjerojatnije utemeljili Feničani 1200. godine prije Krista, nazvavši ga "mirna luka." Nakon Grka i Kartažana, osvojili su ga Rimljani 135. nakon Krista. Vlast su preuzeli Arapi 714. U ruke Portugalaca se vratio 1147. Glavni grad Portugala postao je 1255. (prije toga tu je čast imala Coimbra). Grad se osobito obogatio u vrijeme Vasca da Game i njegovih putovanja u Indiju, te nakon otkrića Brazila. Sva nagomilana bogatstva, zlato, srebro, bjelokost, svila, drago


21

kamenje, sve je to propalo kada je 1755. Lisabon pogodio snažan zemljotres i posljedični veliki morski val. Značajna je još 1974., kada je general António de Spínola preuzeo vlast uspostavljenu od strane Salazara i kasnije preuzetu od njegovog nasljednika Caetana. Taj je događaj značio početak socijalističke ere, još uvijek na vlasti u Portugalu.

Jutarnji molitveni raspored smo imali kod kuće u Domusu Carmeli. Poslije doručka smo se uputili prema autobusima, izlet u nepoznato. Osim odredišta, nismo znali što je sve planirano za taj dan, kao da je riječ o vojnoj tajni. Tako je bilo i s prošlim izletom. Sve je to rezultiralo vidljivim nezadovoljstvom kapitularaca, osobito onih germanskog i anglo-saksonskog podrijetla.

Nakon sat i pol vožnje došli smo i prošli pored stare gradske jezgre lisabonske, spominjući se samo da su tamo negdje ostaci karmelićanske crkve (Igreja do Carmo) koju je gradio Nuno Alvares Pereira, karmelićanin iz 14. stoljeća, a koga je papa Benedikt prošle nedjelje proglasio svetim. Spominjali smo se i obnovljene romaničke katedrale iz 12. stoljeća, ali je nismo vidjeli. Znali smo i to da je pored nje kuća u kojoj se rodio sv. Antun Lisabonski, poznatiji kao Padovanski, ali ni nju nismo vidjeli. Iako više nema karmelićanki u gradu, prva je stanica bila njihov negdašnji samostan. On je (ne)poznat po crkvi koja je prva na svijetu posvećena Presvetom srcu Isusovu. Ona je doista lijepa i vrijedna posjeta. Nažalost nisu nam pokazali (iako smo to tražili) jaslice napravljene u prirodnoj veličini, djelo Machada de Castra, a koje bi se – barem prema Michelinovom vodiču – trebale nalaziti iza glavnog oltara.

Potom smo prešli preko mosta dugog preko 3 km na drugu obalu zaljeva u svetište Krista kralja. Napravljen je po uzoru na

istoimeni kip u Riu de Janeiru. Kažu da je on nastao kao odgovor na zavjet portugalskih biskupa. Naime, oni su obećali da će podići kip Kristu kralju ako Portugal ne uđe u II. svjetski rati. I bilo je tako. Statua je visoka skoro 30 m, nalazi se na postolju od 80-ak metara kroz koje se liftom penje na gornju terasu. Kip je napravljen od cementa i teži preko 200 tona. S brda na koje je postavljen pruža se krasan pogled na cijeli grad.

Potom smo otišli u bivši samostan monaha jeronimovaca i u pripadajuću crkvu Svete Marije. Ova je građevina jedan od simbola Lisabona. Doista je prekrasna. Nastala je u prvoj polovici 16 stoljeća, prvotno čisto gotička, a kasnije su dodani renesansni i neoklasični ornamenti. U crkvi su grobovi Vasca da Game i Camõesa. Tko je imao strpljenja i šest eura u džepu mogao je nakon polusatnog čekanja u redu ući u klaustar samostana. Još jedno lijepo iznenađenje! Uz elegantnu gotičku arhitekturu mogli su se vidjeti dojmljivi umjetnički eksponati i impresivna organizacija prostora jednog samostana iz vremena najslavnijeg povijesnog razdoblja Portugala. U jednoj od niša vanjskog hodnika klaustra ukopan je veliki portugalski poeta prošlog stoljeća Fernando Pessoa. Mosteiro des Jerónimos bio je zaštićen čuvenim Betlehemskom utvrdom (Torre de Belém). Opet, samo oni koji su strpljivo čekali u redu, mogli su vidjeti njegovu unutrašnjost: debeli kameni zidovi, topovi, osmatračnice, zatvor, sve u svemu klasičan srednjevjekovni obrambeni sistem. Bilo je to lijepo iskustvo, zagaziti malo u srednji vijek…

I tako je prošao dan, uglavnom u autobusu s klimom koja (ne)puše i (ne)hladi. A i da je radila kako treba ne bi mogla umanjiti bratsku toplinu koja nas je pratila tijekom cijelog dana.


22

Krist Kralj

4.05.2009.

Jutrošnji je rad bio posvećen suradnji u Redu između različitih provincija i delegacija, bilo na planu osoblja, bilo na planu ekonomije. Najprije je o. Xavier Jaya Ray, dosadašnji 4. generalni definitor, podnio izvješće u kojem je nastojao što potpunije nabrojiti tko s kim i na koji način surađuje. Na koncu je izložio tri odluke Generalnog definitorija iz 2004. koje daju odrednice za međusobnu suradnju među provincijama. Donosimo sve tri.

1) Teritorijalni princip je afirmiran ali ne apsolutiziran, stoga ako postoji dogovor između provincija moguće je ustanoviti zajednicu jedne provincije na teritoriju druge.

2) Ukoliko je jedna provincija pastoralno prisutna na teritoriju druge, npr. dogovorom s mjesnim biskupom, za to trebaju imati

odobrenje mjesnog provincijala i Generalnog definitorija, a ukoliko je riječ o duljim boravcima pojedinih članova koji studiraju ili pastoralno djeluju treba samo obavijestiti mjesnog provincijala.

3) Ova je vezana posebno za situaciju u Indiji. Postoji, naime, dogovor da u metropolama sve provincije mogu otvarati svoje samostane.

U kratkom osvrtu na izvještaj mnogi kapitularci su kritizirali o. Xaviera da nije spomenuo mnoge postojeće oblike suradnje koji su također zaslužili biti spomenuti u izvješću. Pouka: uvijek treba dobro pripremiti izvješća ako ne želite da vas javno kritiziraju! Ovo vrijedi i za naš Karmelski Vjesnik.

Kulturalni centri Reda su tema koju je pokrenuo o. General: Fakultet Terezijanum i CITeS Avila. Istaknuo je nekoliko problema: problem manjka osoblja; problem manjka koordinacije suradnje na raznim razinama, ne samo između Terezijanuma i CITeS-a, nego između samih profesora; postavo je pitanje koliko se Red osjeća predstavljenim u onome što se radi u Rimu, ispred univerzalne Crkve, te predstavlja li i danas Terezijanum Red; napokon, govorio je o problemu manjka kreativnosti programa, istaknuvši da je taj manjak neobičan obzirom na to da je područje duhovnosti danas itekako aktualno i interdisciplinarno. Predložio je da se osnuje Međunarodno povjerenstvo koje bi razmotrilo moguća rješenja ovakve stvarnosti. O. Vinko je naglasio da treba početi od profesora, jer dobri profesori čine jednu akademsku ustanovu atraktivnom. Rekao je da bi i samo jedan svjetski poznat profesor puno značio za Terezijanum. Također je rekao da je važno da profesori budu sa svih kontinenata. Pozvavši se na Međunarodni seminar održan u Zidinama,


23

naglasio je važnost globalnog pristupa području duhovnosti. O. General je rekao da mu je iskustvo na tom seminaru puno značilo.

Austrijski i njemački provincijal na

zajedničkoj večeri "coetusa"

5.05.2009.

U prijepodnevnom dijelu kapitula nastavili smo raditi na završnom dokumentu "Za Vas sam rođena." Ovaj, posljednji prijedlog teksta, pripremila je jedna komisija ad hoc ustanovljena za to. Preinake je predstavio prvi generalni definitor o. Emilio J. Martinez Gonzalez. Izmjene se nisu odnosile na sadržaj teksta, nego na neka ponavljanja, na leksička i sintaktična poboljšanja, a sve s nakanom da se dobije čitljivije i praktičnije štivo. Potom se je pristupilo radu u jezičnim skupinama.

Popodnevni rad započeo je plenarnom sjednicom. Na njoj se puno govorilo a malo reklo. Nećemo više o tome, da se ne bi dogoditi da i mi puno pišemo, a premalo napišemo. Očito da su kapitularci pomalo umorni.

U drugom dijelu popodnevnog rada kapitulu su se obratila i braća neklerici koji su došli kao promatrači kapitula. Prvi je progovorio i to na francuskom br. Stéphane

Robert iz Kanade, član avinjonske provincije. On je zahvalio na pozivu bivšem o. generalu i održao referat o životu redovničke braće općenito u Karmelu. Govorio je više od pola sata. Po njemu je slijedio br. Fausto Spinelli iz đenovske provincije, koji je trebao dati neke prijedloge kao predstavnik braće. Najprije je pohvalio to da u mnogim provincijama kandidati za braću i oni za svećeništvo zajedno žive u vrijeme formacije. Potom je predložio da bude više susreta za braću na međunarodnoj razini, da se posveti više pažnje svjedočanstvima koja su ostavili sveti redovnici neklerici, te da se dovrše njihovi procesi za kanonizaciju. U prigodnoj diskusiji o braći se govorilo jako afirmativno, osobito s obzirom na važnost poslanja braće laika u Redu. Također su istaknute i ograničenosti općeg crkvenog prava, koje ne omogućava da se bratstvo u muškim redovničkim zajednicama živi u potpunosti. U tom smislu dovoljno je spomenuti zabranu biranja braće laika za redovničke poglavare.

6.05.2009.

Danas su jezične skupine podnijele izvješća o raspravi obzirom na završni dokument prošlog kapitula. Potom je određena skupina od tri člana, u kojoj i naš o. Zdenko, koja će prijedloge srediti u obliku cjelovitog teksta. O tom tekstu će se sutra glasovati.

O. John Sullivan, bivši generalni definitor, podnio izvješće o radu našeg Reda kao nevladine organizacije pri Ujedinjenim narodima, koji nema moći ni kod odlučivanja ni kod savjetovanja, već isključivo da bude pri izvoru informacija i da informira sektor civilnog društva gdje djeluje o aktivnostima Ujedinjenih naroda. Ima i web stranica, ako ne uspijete na


24

www.carmelglobalngo.org, možda uspijete na www.icspublications.org/NGO/. Red je imao koristi pri legaliziranju jedne od naših misija u Africi. Ukoliko se želi nastaviti sa suradnjom, predlaže da se izvjesna sredstva odvoje za to; uspostaviti jaču komunikaciju između Središnjice u Rimu i predstavnika u UN; uobličiti Komisiju za pravdu, mir i integritet stvorenja, na čemu i Vatikan inzistira i preko koje bi se moglo više inzistirati na određenim temama za koje smo zainteresirani po našoj karizmi; trebali bi imati zapravo dva predstavnika, za Ženevu i za New York, ako bi htjeli da zapravo rade. Nakon izlaganja i kratkih pojašnjenja, o. General je pročitao molbu Korejskog povjerenstva da bude promaknut u Korejsku provinciju: 5 samostana i 1 još kanonski neutemeljen u SAD-u, te 55 članova, ekonomsko samostalni i stabilni. Jednoglasnom aklamacijom svih prisutnih kapitularaca molba je usvojena.

Na kraju prijepodnevnog zasjedanja je o. Vinko je iznio prijedlog da se 2012. održi Međunarodni seminar za provincijalne vijećnike europskih i sjevernoameričkih provincija OCDS u našem Karmelu sv. Ilije na temu "Poslanje OCDS u globaliziranom svijetu." Dok je o. Vinko govorio, je o. Dario pomoću power-pointa pokazivao slike našeg centra na Buškom jezeru. O. Vinko je potom predstavio novoizdani zbornik radova Međunarodnog seminara koji se održao u rujnu 2007. u već spomenutom duhovnom centru. Rekao je i to da se u zborniku, koji je naslovljen "Iskustvo Boga danas i karmelska mistika. Mistagogija, interreligijski i kulturološki dijalog," nalaze i članci trojice kapitularaca: o. Generala, o. Camila Maccise, bivšeg generala, te kastiljskog sociusa o. Salvadora Rosa. U kasnijim razgovorima bilo je očito da je prijedlog jednodušno prihvaćen. Bilo je puno interesa i za zbornik, puno narudžbi, a neki su tražili

dopuštenje da prevedu i objave pojedine članke.

Popodne se išlo na izlet, o čemu ćemo sutra izvijestiti. Po povratku u Domus Carmeli europski provincijali su održali kratak sastanak. Na tom sastanku je provincijal Valencije, o. Pascual Gil Almela, izabran za predsjednika Konferencije europskih provincijala OCD. Određeno je da prvi susret bude od 26. 10. do 28. 10. 2009. Za mjesto održavanja bili su predloženi: Pariz, Beč, Malta, Libanon i naš Centar na Buškom jezeru. Ovo potonje, naravno, predložio je o. Vinko. Uslijedilo je glasovanje. Prva četiri prijedloga dobili su svega nekoliko glasova. Sve ostale dobio je posljednji. "Tako će posljednji biti prvi, a prvi posljednji" (Mat 20, 16).

O. Vinko predlaže EU-USA OCDS projekt

7.05.2009.

Jučer popodne smo bili na izletu. Izvješće smo ostavili za danas jer smo znali da danas neće biti puno zanimljivosti budući da nam je preostalo samo glasovanje za završne tekstove.

Za razliku od prijašnja dva, jučerašnji izlet je bio puno bolje organiziran. Prije svega, za


25

vrijeme vožnje smo dobili dosta informacija o mjestima koja smo planirali posjetiti. Drugo, organizator je kupio ulaznice za mjesta koja su se naplaćivala pa nismo čekali u redovima. Treće,vrijeme povrataka je dobro isplanirano pa smo se točno kako je predviđeno. Kao da je organizator čitao naša prijašnja javljanja…

Posjetili smo dva bivša samostana, danas muzeje: Batalhu i Alcobaçu. Samostan Batalha, u prijevodu "bitka," je nastao kao posljedica zavjeta. Naime, 14. 08. 1385., uoči Velike Gospe, portugalski kralj João I. izašao je na polje na kom se danas nalazi samostan da bi se borio s kastiljanskim kraljem Juanom I. Vojska portugalskog kralja bila je znatno slabija od protivničke. Poraz se činio neizbježnim. Stoga je kralj učinio zavjet, kaže tradicija, da će načiniti veličanstvenu crkvu u čast Djevice Marije ako pobijedi. Pobijedio je. Zanimljivo je spomenuti da je u portugalskoj vojsci najviši oficir bio Nuno Alvres Pereira, novoproglašeni karmelićanski svetac. Njemu u čast napravljen je spomenik koji stoji ispred crkve i samostana. Prvotno je trebao biti postavljen u glavnom grdu, Lisabonu, ali su lisabonski masoni odbili taj prijedlog. Čovjek se borio za njihovu slobodu, a oni tako.

Alcobaça je još jedno veličanstveno djelo. Datira iz srednjeg vijeka. Kaže se da je u jednom trenutku imao oko 900 monaha cistercita. O tome svjedoci ogromna kuhinja i blagovaonica, kao i ostatak samostana. Ostalo u slikama...

Današnji dan je započeo svečanom ispovijesti vjere novog VIII. generalnog definitora, o. Johna Grennana anglo-irske provincije koji se pridružio radu Kapitula. Kad je bio izabran nazvali su ga telefonom. Javio se iz Kalifornije, gdje je bio na odmoru. Stigao je tek danas, posljednji dan

Kapitula. Očito se nije žurio u Fatimu. Potom se nastavilo s izvješćima iz jezičnih skupina u svezi završnih odredbi Kapitula, a nakon čega je o. Philip Hugele, čija je baka inače Hrvatica, pročitao završni prijedlog teksta dokumenta Kapitula. Nakon toga su mnogi dali svoje primjedbe na taj tekst. U popodnevnom dijelu rada sređivali su se tekstovi završnih dokumenata. O. Zdenko je iznio rezultate rada komisije zadužene za integraciju odluka prošlog Generalnog kapitula u tekst novog dokumenta. Komisija je od 50 točaka predložila na usvajanje samo pet, budući da su mnoge stavke već bile odrađene ili uklopljene u naše zakonodavstvo. Željelo se izbjeći ponavljanje. Potom su obavljena glasovanja za sve završne dokumente. Devedeseti generalni kapitul OCD završio je svečanom svetom misom koju je predslavio o. General. Time je završio ovaj trotjedni maraton.

Karmelićanin sveti Nuno i samostan Batalha

Draga subraćo, sestre i članovi Svjetovnog reda, hvala vam što ste čitali naša izvješća kroz sve ovo vrijeme. Učinili smo za vas onoliko koliko smo mogli. Nadamo se skorom viđenju!

O. Vinko i o. Dario

PISMO NOVOG GENERALNOG DEFINITORIJA

26

ZAHVALA EX-GENERALA O. JAKOVU, PROVINCIJALU HKP U AVILI 2003., ZA RAD O. ZDENKA U GENERALNOJ UPRAVI 2003.-2009.

GENERALNA KUĆA BOSONOGIH KARMELIĆANA Corso d'Italia 38; 00198 ROMA

Rim, 19. 05. 2009. O. Jakov Mamić Zagreb

Dragi oče Jakove, šaljem ti po ocu Zdenku koji se vraća u Provinciju ovaj pozdrav i kratko pismo.

Na Kapitulu u Avili, s velikom tugom koja ti je bila vidljiva na očima, zajamčio si mi s dostojanstvom da Zdenko, inače uvijek iskren i slobodan, ostaje uvijek i vjeran. Jednom riječju uspio si ga definirati. I tako je doista i bilo. Nema potrebe da sada bilo što više kažem. Mogao bih govoriti o razboritosti, o uravnoteženosti, o vedrini, o osjećaju za bitno. Ali vjeran u svojoj slobodi. Unatoč tvojoj ondašnjoj boli, moram, dakle, reći da je to bio izbor mnogo više pogođen od

onoga što sam si zamišljao i želio. Hvala vašoj Provinciji. Nadam se da vas njegova dužnost u Rimu nije previše oštetila. Naprotiv, vjerujem da je Provincija rasla.

Nadamo se da ćete vi, vaša Provincija, nastaviti biti potpora Redu. Silno se radujem zbog vašega hoda.

Pozdravljam oca Provincijala i svu dragu subraću.

U Gospodinu, privrženi Luis Arostegui

PISMO NOVOG GENERALNOG DEFINITORIJA SVIM ČLANOVIMA REDA

GENERALNA KUĆA BOSONOGIH KARMELIĆANA CROSO D'ITALIA 38; 00198 ROMA – ITALIJA

+ Rim, 19. lipnja, svetkovina Presvetog Srca Isusova

Draga braćo i sestre u Kristu i u Blaženoj Djevici Mariji od Gore Karmela: MIR. Kako ste bez sumnje upoznati, od 8. do

18. lipnja u Rimu je održan naš prvi susret definitorija. Ovim pismom želimo vas upoznati s onim što se događalo tih dana i


27

sa nekim od naših odluka.

U prvim koracima koje smo učinili kao vodstvo Reda željeli smo, prije svega, postati svjesni i osjećati se kao braća: zajednica koja je sjedinjena vezama bratske ljubavi i međusobnog povjerenja koja se, sa duhom jednostavnosti i hrabrosti u služenju istini, daruje svoj braći i sestrama.

Bratsko zajedništvo koje se osjećalo i živjelo ovih dana na našim susretima i u vremenu molitve i rekreacije, bilo je izvor radosti i ono je prvi i najvažniji poticaj da radimo u služenju čitavome Redu. To zajedništvo živimo, i želimo ga uvijek živjeti, ne kao plod našega truda, nego kao Božji dar koji dijelimo s braćom koja nam pomažu u različitim poslovima u ovoj Generalnoj kući, i koji želimo dijeliti također i sa svima vama.

Svjesni smo da komunikacija doprinosi uzajamnom poznavanju i, na taj način, hrani i povećava bratstvo. Zbog toga smo na ovom definitoriju posvetili prilično vremena tome da se bolje upoznamo i da upoznamo stvarnosti iz kojih dolazimo. Tako smo mogli upoznati na konkretan način dobre i slabe točke naših pojedinih područja, kao i nadanja i probleme onih koji tamo žive.

Važnost koju pridajemo komunikaciji kao plodu bratstva potakla nas je na traženje sredstava pomoću kojih bi, kao generalna uprava, mogli biti bliski, koliko je to moguće, svakome od vas. Ured za komunikacije koji će biti ustanovljen, zahvaljujući pomoći moderne tehnologije, pomoći će nam u nastojanju da se približimo svima i svakome; no imat ćemo na umu i zajednice koje ne mogu raspolagati tim sredstvima moderne

komunikacije, da ih taj nedostatak ne bi ostavio bez informacija.

Produbljujući razine komunikacije, jasno je da je fizička prisutnost Oca Generala i definitora u pojedinim okruženjima najizravniji i najefikasniji način za upoznavanje i podjelu radosti i nade, poteškoća i zabrinutosti. Da bi olakšali ovu fizički prisutnost, ustanovili smo, najprije, koja će biti zemljopisna i jezična područja koja će pokrivati pojedini definitori. Tako je, o. Emilio J. Martínez, zadužen za područje Španjolske, Portugala i Italije; o. Albert Wach za srednju Europu; o. Augustine Mullor za Indiju i Šri Lanku; o. Robert Paul za francusko govorno područje; o. Marcos Juchem za Latinsku Ameriku; o. Peter Chung za Daleki istok i Australiju; o. George Tambala za Afriku i o. John Grennan za englesko govorno područje. Otac General će nastojati biti prisutan u svim ovim područjima, a na osobiti način će mu na srcu biti provincije iz kojih dolaze pojedini definitori.

Sa velikim zanimanjem želimo iscrpno proučiti pravi način na koji možemo uspostaviti odnos između generalne uprave Reda i lokalnih uprava, da na taj način pronađemo najbolji mogući način suradnje. Želja nam je obnoviti tradicionalni oblik pastoralnog posjeta, i osim što smo proučavali neke zanimljive načine metodologije da se to ostvari, i što smo o tome razmišljali, pozvali smo o. Dominga Andrés, CFM da nam on održi predavanje na tu temu 14. i 15. rujna, po završetku našeg sljedećeg okupljanja koje će biti u Rimu od 3. do 13. istoga mjeseca.

Osim ovoga, da bi posao pojedinih definitora u nastojanju da se animira Red

PISMO NOVOG GENERALNOG DEFINITORIJA

28

bio što bolji, posvetit ćemo se na osobiti način pojedinim vidovima života Reda koje smo raspodijelili na sljedeći način: kultura (o. Emilio), odgoj (o. Augustin), redovnice OCD (o. Albert i o. Robert), misije (o. Georg i o. Peter), OCDS (o. Peter), i ekonomija (o. Marcos i o. John).

Važna polazišna točka za promišljanje u ovim danima bio je, kako je to i logično, Generalni kapitul koji je nedavno održan u Fatimi. Razmišljali smo o odlukama Kapitula i o operativnim zaključcima dokumenta koji je potvrđen do Kapitula za animiranje plana čitanja terezijanskih djela u vidu proslave Petstogodišnjice rođenja Svete Terezije od Isusa.

Konkretnije, imali smo na umu zadaću koju je Kapitul stavio pred definitorij da se osnuje povjerenstvo koje će dobro proučiti stanje naših studijskih centara i način na koji će ohrabriti njihovo poslanje i na koji će ih potaknuti na međusobnu koordinaciju; tako će o. Augustine zajedno sa o. Stéphane-Maria Mograin-om i o. Marcom Paolinelli-em i o. Augustín-om Borellom raditi na razvoju ovog cilja i izložiti će planove za rad o tome definitoriju kada dođe trenutak da se o tome raspravlja.

Među velikim izazovima s kojima se Red treba suočiti jest onaj obnove i ponovnog zamaha teološkog promišljanja i teologije duhovnosti koja je tipično karmelska, prosvijetljena iskustvom naših svetaca. U skladu s našom tradicijom i ohrabreni blizinom terezijanske obljetnice želja nam je promicati mjesta za promišljanje unutar Reda i karmelske obitelji iz kojih mogu nicati novi pravci istraživanja i kulturoloških prijedloga koji mogu biti korisni za novu teološko-

kulturološku osjetljivost našega svijeta. U tom smislu, definitorij je razmišljao o osnivanju novog međunarodnog časopisa o duhovnosti.

Prihvaćajući mandat Generalnog kapitula, nastavili smo sa osnivanjem povjerenstva koje će biti zaduženo za pripravu i animaciju terezijanske obljetnice. Osim upravnog odbora, kojemu je na čelu o. Emilio i koji će se moći pouzdati u pomoć o. Alfreda Amnestia kao tajnika, osnovali smo sljedeća područja ili podkomisije: za animaciju zajedništva, kulture, pastorala i mjesnu animaciju – Avile. Svako od navedenih područja, sastavljeno od članova čitave karmelske obitelji, imat će određene zadaće i bit će u suradnji sa upravnim odborom i između sebe po koordinatorima samih područja. Ubrzo će biti objavljeni ciljevi i nadležnosti svakog povjerenstva, kao i imena svih članova od kojih se sastoje.

Prvi posao koji povjerenstvo treba učiniti je taj da se, što je prije moguće, pošalje kapitularni dokument svim zajednicama, zajedno sa materijalima koji će olakšati čitanje djela Svetice, konkretno knjigu Moj život na kojoj ćemo raditi ove godine.

Između pitanja koja su osobito složena a o kojima smo počeli razgovarati, dva se ističu kao jako važna. Prvo je ekonomsko stanje središnjice Reda, kao i posebne inicijative određenih provincija na ekonomskome polju. Drugo je trenutno stanje i budućnost Delegatura Izraela i Egipta, pitanje kojemu definitorij želi, u ovome šestogodištu, posvetiti osobitu pozornost; zbog toga smo odlučili da će se u toj Delegaturi obaviti izvanredna


29

vizitacija, nakon koje će slijediti bratski posjet Oca Generala.

Što se tiče naših susestara bosonogih karmelićanki, želja nam je da, kao definitorij, kročimo zajedno s njima ususret izazovima novoga vremena, koji su jako različiti u pojedinim krajevima. Prvi korak za ostvarenje toga biti će poboljšanje povezanosti između nas, što će s druge strane olakšati to da i one mogu sudjelovati, zajedno sa redovnicima, u izazovu čitanja djela svete Terezije koje ćemo započeti u ovome šestogodištu.

Konkretna tema koja traži našu pozornost u ovome trenutku je ona koja se odnosi na odnos između vlasti asocijacija-federacija i samostalnosti samostana za koje znamo da CIVCSVA radi na tome na svjetskoj razini i za sve oblike kontemplativnog religioznog života. Zbog toga nam se čini da je prijeko potrebno paralelno promišljanje o tome unutar našega Reda.

Želimo biti blizu i našoj braći i sestrama OCDS. Na ovome definitoriju proučavamo

njihov Ratio Institutionis, i njih ćemo također uključiti u program čitanja Terezijinih djela.

Nova vrhovna uprava s o. Generalom

Osjećamo da smo u rukama Majke Terezije na početku hoda koji će nas dovesti, za šest godina, do proslave petstogodišnjice njezina rođenja. Njezinom rukom pokrećemo se zajedno sa svima vama jer "vrijeme je za pokret"! Neka nam Sveta Majka izmoli milost po našemu gospodinu Isusu Kristu, ljubavi Oca, i zajedništvu Duha Svetoga, da rastemo u bratskoj povezanosti u Blaženoj Djevici Mariji od Gore Karmela.

Vaša braća

o. Saverio Cannistrà, General o. Marcos Juchem o. Emilio J. Martínez o. Peter Chung o. Albert Wach o. George Tambala o. Augustine Mullor o. John Grennan o. Robert Paul

SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA

Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa održao je 8. srpnja 2009. Šestu redovitu sjednicu. Sjednica je po prvi puta u Provinciji održana tako da su se sudionici nalazili u različitim mjestima i državama,

a bili su istovremeno ("real time") povezani audio i video vezom preko interneta. U radu Provincijalnog savjeta na način "net meetinga" sudjelovali su: o. Vinko Mamić, provincijal (Rim),

SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA

30

o. Antonio-Mario Čirko (Rim), o. Petar Janjić (Krk), o. Srećko Rimac (Sofija), o. Dario Tokić, provincijalni ekonom (Oštarije) i o. Jure Zečević, provincijalni tajnik (Zagreb). O. Vjenceslav iz opravdanih razloga nije sudjelovao u radu ove "on-line" sjednice (putovanje), no o temi sjednice o. Provincijal se s njime konzultirao i čuo njegovo mišljenje već prije sjednice, za vrijeme boravka o. Vjenceslava u Rimu.

Polazeći od kroničnog nedostatka financijskih sredstava potrebnih za infrastrukturu i djelovanje Provincije i u nastojanju da se osigura daljnja ekonomska egzistencija Provincije jedina točka dnevnog reda bilo je razmatranje osnutka nove tvrtke u Zagrebu, sa sjedištem u Remetama, u kojoj bi i naša Provincija bila ravnopravni suvlasnik, zajedno s pouzdanim inženjerom, gospodinom Ivicom Čorušom, koji ima dugogodišnje iskustvo na tom području. Tvrtka bi se bavila korištenjem prirodnih

izvora energije za sustave grijanja i hlađenja.

Nakon što su sudionici detaljno razmotrili sve pojedinosti toga projekta članovi savjeta su jednoglasno prihvatili projekt suvlasništva i partnerstva u navedenoj tvrtki.

O daljnjim koracima uspostave i rada tvrtke članovi Provincije će biti pravovremeno obaviješteni.

Br. Jure Zečević, Tajnik Provincije

DODIJELJENE KONVENTUALNOSTI

Odlukom br. 55/2009. od 5. srpnja 2009., u skladu sa zakonodavstvom našega Reda, usmenim konzultacijama i iskazanim potrebama, dodijeljena je konventalnost o. Đaniju Kordiću u našem Karmelskom samostanu Gospe Karmelske, u Krku, sa svim pravima i dužnostima prema našim Ustanovama, počevši od 5. srpnja 2009. godine.

Odlukom br. 56/2009. od 7. srpnja 2009., u skladu sa zakonodavstvom našega Reda, usmenim konzultacijama i iskazanim potrebama, dodijeljena je konventalnost br. Stipi Dobošu u našem

Karmelskom samostanu sv. Josipa - Sofija, sa svim pravima i dužnostima prema našim Ustanovama, počevši od 17. srpnja 2009. godine.

Odlukom br. 59/2009. od 9. srpnja 2009., u skladu sa zakonodavstvom našega Reda, usmenim konzultacijama i iskazanim potrebama, dodijeljena je konventalnost o. Zdenku Križiću u našem Karmelskom samostanu Gospe Karmelske, u Krku, sa svim pravima i dužnostima prema našim Ustanovama, počevši od 20. srpnja 2009. godine.

Br. Jure Zečević, Tajnik Provincije


31

OBAVIJEST O DUHOVNIM VJEŽBAMA 2009.

Polazeći od prijedloga prošlogodišnjeg sabora Provincije u svezi organizacije duhovnih vježba tijekom ovoga trogodišta, kao što je braći poznato, odlučeno je da se zajedničke duhovne vježbe organiziraju jednom u trogodištu u mjestu i prostorima izvan naše Provincije, a dva puta u prostorima naših samostana. Također je odlučeno da se jednom pozove vanjskoga voditelja, a dva puta iskusniju braću iz naše Provincije. Neovisno o tome ostala je i mogućnost osobnih duhovnih vježbi, koje ne dokidaju obvezu sudjelovanja na zajedničkim duhovnim vježbama. U skladu s time dogovoreni su termini, voditelji i mjesta održavanja duhovnih vježbi kako slijedi, što je sve već objavljeno u prošlom broju Vjesnika.

Svi članovi Provincije mogu, u dogovoru sa svojim priorima, svake godine izabrati neki od ponuđenih termina. Ako tko želi

ostati u mjestu održavanja duhovnih vježba i preko vikenda, tj. od petka do nedjelje prije ili nakon duhovnih vježba, radi odmora ili osobnih duhovnih vježba (ta je mogućnost dogovorena na Saboru provincije u studenom 2008.), može to učiniti. U tom slučaju treba se, nakon dogovora sa svojim kućnim poglavarom, prijaviti tajniku Provincije. Prijave za duhovne vježbe treba poslati, nakon dogovora sa svojim priorima, ili posredstvom priora ili neposredno na e-adresu tajnika: [email protected] najkasnije mjesec dana prije početka duhovnih vježba.

Članovi Provincije koji iz opravdanih razloga ne mogu sudjelovati u dolje navedenom terminu, neka se dogovore izravno s o. Provincijalom glede mjesta, vremena i načina obavljanja duhovnih vježbi.

Duhovne vježbe za članove naše Provincije 2009. godine održati će se u dva termina:

1. termin: 30. 08. (nedjelja) u 20.00 - 04. 09. (petak) u 14.00 2. termin: 04. 10. (nedjelja) u 20.00 - 09. 10. (petak) u 14.00. Voditelj: o. Vjenceslav Mihetec, OCD Mjesto održavanja: Krasno, na Velebitu (http://www.svetiste-krasno.com/).

NAJAVA SABORA PROVINCIJE 2009.

Sabor Provincije (plenarni savjet) ove će se godine održati od ponedjeljka 23. studenog do četvrtka 26. studenog 2009. u Samostanu – duhovnom centru 'Karmel sv. Ilije' – Zidine. Dolazak je u ponedjeljak navečer 23. studenog (večera je u 19 sati i mole se priori samostana da prijave poglavaru samostana u Zidinama tko računa s večerom u Centru toga dana a tko ne).

Sa prošlogodišnjeg Sabora

NAJAVA SABORA PROVINCIJE 2009.

32

U radu Sabora provincije, prema Statutu Provincije br. 26. c sudjeluju: 'članovi Provincijalnog savjeta, priori pojedinih zajednica, odgojitelji na svim razinama formacije, te koliko je god moguće više redovnika iz naših zajednica, prema prosudbi Provincijalnog savjeta'.

Na Saboru će se među ostalim razmatrati ostvarivanje programa Provincije u ovom trogodištu. Priori će podnijeti izvješća o aktualnom stanju u našim zajednicama, a sva braća su slobodna preko provincijalata, provincijalnih savjetnika ili tajništva pravovremeno dostaviti Provincijalnom

savjetu i druge prijedloge tema. Sjednica Provincijalnog savjeta održat će se po završetku Sabora Provincije, također u Samostanu – duhovnom centru 'Karmel sv. Ilije' – Zidine." O drugim detaljima programa svi će članovi Provincije biti naknadno obaviješteni.

Mole se svi članovi Provincije da imaju u vidu termin održavanja Sabora, kako u pogledu vlastitog sudjelovanja, tako i u pogledu pokrivanja potreba kuća i preuzimanja obveza kroz navedeno vrijeme.

Br. Jure Zečević, Tajnik HKP

NAJAVA SUSRETA BRAĆE NAŠE PROVINCIJE

Susret braće naše Provincije održat će se

u našemu samostanu na Krku pod vodstvom o. Antonija Marija Čirka od utorka navečer 17. studenog (večera u 19

sati!) do petka 21. studenog 2009. godine (susret završava objedom!). Pozivaju se sva braća da se odazovu.

SPOMENDAN SMRTI O. GERARDA

Sombor, 23. i 24. lipnja 2009.

Govor o. Provincijala Vinka Mamića upućen nazočnima na slavlju sv. Mise Preuzvišeni gospodine biskupe, braćo

svećenici, dragi vjernici! Velika je milost imati kandidata za sveti

oltar. Mi smo karmelićani i radosni i Bogu zbog toga zahvalni. Štoviše, svjesni smo da sluga Božji o. Gerard nije dar samo nama karmelićanima, već cijeloj subotičkoj biskupiji i Crkvi u cjelini. On je 55. godina, kao svećenik i redovnik, djelovao u ovoj biskupiji. U njoj je došao na glas svetosti.


33

Biskup, Provincijal i drugi štovatelji u molitvi kraj groba o. Gerarda

Danas se u Rimu, na Kongregaciji za svete, radi na onim dokumentima koji mogu potvrditi autentičnost njegovog svetog života. Ali ako u Crkvi, a napose u subotičkoj biskupiji, nema vjernika koji se u svojim potrebama mole Bogu po zagovoru o. Gerarda, onda on ne može biti proglašen blaženim. Naime, za proglašenje blaženim potrebno je da vjernici potvrde kako su po njegovom zagovoru primili posebne milosti, odnosno milosti koje ne mogu biti objašnjene na nikakav drugi način nego kao izvanredna djelo Božja. Zato vas pozivam na ustrajnu molitvu Bogu po zagovoru o. Gerarda. Kako se za svoga zemaljskog života zauzimao za dobro svih vjernika, tako i sada s neba prati sve nas i zagovara nas pred Bogom.

Danas ima puno problema u obiteljima, u brakovima, među djecom i mladima, među starim i bolesnima. Ljudi na sve strane traže pomoć. Vi, koji štujete o. Gerarda, imajte pouzdanja u njegov zagovor. Dođite na grob o. Gerarda, usrdno se molite za sve vaše potrebe. Vjerujte i ufajte se u njegov zagovor. Ima već puno onih koji su nam posvjedočili da su po zagovoru o. Gerarda primili od Boga tražene milosti.

Kauza za proglašenje blaženim o. Gerarda puno ovisi i o vama braćo svećenici. Zato vas molim da promičete pobožnost prema ovom slugi Božjem. Vjerujem da će sve koji to budu činili usrdno pratiti svojim zagovorom. Iskreno zahvaljujem onim svećenicima subotičke biskupije koji u svojim župnim crkvama svakog 24. u mjesecu slave sv. misu i s vjernicima mole za kauzu o. Gerarda. Mi karmelićani molimo svakodnevno na tu nakanu. U tu svrhu pokrenuli smo i Glasilo

za upoznavanje SB o. Gerarda na hrvatskom i mađarskom jeziku. Molimo vas ovdje nazočne svećenike da ovo Glasilo preporučite vjernicima u vašim župama.

Koristim ovu priliku da se zahvalim svoj svojoj subraći na suradnji prilikom izdavanja prvog broja Glasila, bilo da su doprinijeli svojim savjetima, bilo da su priložili svoje članke. Jednako tako zahvaljujem svim svećenicima i laicima koji su sudjelovali u redakciji ovog broja. Na poseban način zahvaljujem o. Mati, visepostulatoru kauze, koji se po prvi put u životu našao u ulozi urednika jednog lista. Usprkos tome, radio je s puno entuzijazma i dobre volje i u potpunosti ostvario ono što smo u početku zamislili s obzirom na formu i sadržaj ovog glasila. Također se zahvaljujem o. Bernardinu, prioru somborskog samostana, na brizi oko prijevoda tekstova s hrvatskog na mađarski jezik. Radio je puno i predano. Danas se svi radujemo izlasku prvoga broja, a za tu su radost najzaslužniji dvojica spomenutih redovnika. Još jednom iskreno hvala!

Na kraju, molio bih sve vas drage sestre i braćo da, ako primite neku milost po zagovoru o. Gerarda, napišete dopis o tome. Dopis bi trebao sadržavati tri podatka: za što ste molili, koliko dugo ste molili i koju ste milost ili čudo od Boga dobili. Molim vas da taj dopis pošaljite na adresu ovog samostana. Oni koji to ne znaju, adresu mogu naći u Glasilu o. Gerarda.

Neka nas sve prati zagovor o. Gerarda i po njemu punina milosti Božje!

(Cjelovit prikaz nalazi se kao izvješće iz somborske zajednice na str. 49-51)

PEDESETA OBLJETNICA DOLASKA KARMELIĆANA U HRVATSKU

34

PROGRAM OBILJEŽAVANJA PEDESETE OBLJETNICE DOLASKA KARMELIĆANA U HRVATSKU

12. rujna 2009. – 19. ožujka 2010.

I. POČETAK PERIODA OBILJEŽAVANJA OBLJETNICE

Program u subotu, 12. IX. 2009., u Remetama, Česmičkoga 1, Zagreb, u samostanskoj dvorani:

9.30 - Pozdravno slovo - Izlaganje o dolasku karmelićana u Hrvatsku do osnutka karmelskog samostana MB Remetske 11.00 - Svečana misa zahvalnica u svetištu - Svečani objed

II. SADRŽAJI TIJEKOM GODINE

Pojedini već ustaljeni dani tijekom godine biti će tematski u znaku obljetnice

10. listopada 2009. - Dan župe u Remetama - Pedesetogodišnji hod župe.

12. prosinca 2009. - Dan Sustavnog studija duhovnosti u Remetama - tematski povezan s obljetnicom 02. veljače 2010. - Svijećnica, Dan posvećenog života: Književno – glazbeno-poetska

večer karmelske poezije u Remetama KORIZMENE KONFERENCIJE ČETVRTKOM U 20,5 TIJEKOM 2010. GODINE: 18.02. - Djelovanje i doprinos hrvatskih karmelićana na polju duhovnosti 25.02. - Ženski klauzurni Karmel u Hrvatskoj 04.03. - Karmelićanke Božanskog Srca Isusova u Hrvatskoj 11.03. - Postanak i djelovanje Karmelskog Svjetovnog Reda u Hrvatskoj 18.03. - Pastoralno djelovanje karmelićana u Remetama od dolaska do danas

III. ZAVRŠETAK OBILJEŽAVANJA PEDESETE OBLJETNICE DOLASKA KARMELIĆANA U HRVATSKU

Završno svečano obilježavanje Obljetnice uz Dan Provincije, Svetkovinu sv. Josipa (19. ožujka 2009.), odvijat će se u subotu 20. ožujka 2010. u "Dvorani Vijenac", Kaptol 29, Zagreb, i u nedjelju 21. ožujka 2010. u Remetama, Česmičkoga 1, Zagreb.

Program u subotu, 20. ožujka 2010., "Dvorana Vijenac", Kaptol 29, Zagreb

17. 00 - Glazbena točka - Pozdravno slovo o. Provincijala HKP sv. oca Josipa - Prigodna predavanja

1. Pedesetogodišnja prisutnost Karmela u Hrvatskoj - prošlost, aktualno stanje i perspektive za budućnost 2. Tragovi prisutnosti karmelićana u hrvatskoj kulturi


35

3. Percepcija redovničkih zajednica u kontekstu Europskih integracija - Glazbena točka - Prigodni domjenak u predvorju "dvorane Vijenac"

Program u nedjelju, 21. ožujka 2010., u Remete, Česmičkoga 1, Zagreb

10, 30 - Svečano euharistijsko slavlje

Napomena: Moguće su pojedine prilagodbe, dopune i izmjene programa.

KONFERENCIJA EUROPSKIH PROVINCIJALA OCD Karmel Sv. Ilije, BiH, 26.-29. listopada 2009.

Program

(Moguće su prilagodbe, izmjene i dopune programa)

Ponedjeljak, 26. 10.

Večera i večernja rekreacija kraj kamina.

Utorak, 27. 10 8.00: Doručak 9.00: Prijepodnevna sekcija:

Pozdrav hrvatskog provincijala kao domaćina susreta Pozdrav predsjednika Konferencije Predstavljanje zemlje domaćina (BiH): najznačajnije crtice iz povijesti i prikaz sadašnjosti; moguća pitanja sudionika u vezi sa predavanjem Predavanje o najnovijoj Papinskoj enciklici Caritas in Veritate u kontekstu EU OCD i moguća rasprava

11.00: Pauza 11.30: Sveta Misa i propovijed na talijanskom 12:30: Pauza

NAJAVA TEČAJA ZA KLAUZURNE KARMELIĆANKE

36

13.00: Objed 16.00: Popodnevna sekcija:

Razgovor o važnijom temama koje su od interesa za cijelu Europu: 1. Problem zvanja i opasnosti gašenja provincija 2. Mogući oblici suradnje na razini Europe ili nekih regija 3. Naša očekivanja od novog Generalnog definitoria: generalne vizitacije provincija; Teresianum u svim svojim sekcijama; CITeS 4. Susret studenata Europe 5. Rad sa sestrama: poteškoće i prijedlozi 6. Mogućnosti suradnje na planu Svjetovnog Reda 7. Druge eventualne teme ili prijedlozi

18.00: Pauza 18.30: Molitva 19.00: Kulturološki program 20.00: Večera

Srijeda, 28. 10.

7.00: Sveta Misa sa propovjedi na španjolskom 8.00: Doručak 9.00: Prijepodnevna sekcija (nastavak jučerašnjeg rada) 10:30: Pauza 11:00: Nastavak prijepodnevne sekcije i završetak Konferencije Europskih provincijala 12:30: Pauza 13.00: Objed

Slobodno popodne. Mogućnost izleta u BiH ili Hrvatsku, prema željama sudionika, te prvi odlasci.

19:00 Večera Četvrtak, 29. 10.

7.00: Sveta Misa i propovijed na engleskom 8.00: Doručak i odlasci

NAJAVA TEČAJA ZA KLAUZURNE KARMELIĆANKE

Tečaj permanentnog obrazovanja održat

će se od 25. do 29. rujna 2009. godine, u Karmelu M. B. Bistričke i bl. A. Stepinca u Mariji Bistrici, a vodit će ga prof. dr. sc. p. Mihály Szentmártoni, DI, dekan na Gregoriani u Rimu.

Okvirna tema tečaja je: "Inter-personalna psihologija i duhovnost

života u klauzuri", i to pod a) Upoznavanje i posvješćenje psiholoških i psihofizičkih zakonitosti važnih za međuosobne (interpersonalne) odnose u klauzurnim zajednicama (što psihologija odnosa i komunikologija mogu pridonijeti skladnom suživotu i uzajamnom međusestarskom razumijevanju u


37

"posebnim" uvjetima klauzurnog života, kada su životni prostor i interna i eksterna komunikacija ograničeni), te pod b) Psihofizičko i psihološko u molitvi (molitva u raznim oblicima duhovna je "kralježnica" života klauzurnih karmelićanki, vremensko-količinski vrlo zastupljena u njihovom životu: pokušat će se opisati psihološku stranu molitvenog događanja /psihološka analiza, psihološki čimbenici u molitvi/, odnosno: što je sa područja psihologije korisno imati u vidu

s obzirom na molitvenu praksu). U petak, 25. rujna, s početkom u 16,00

sati, bude li mu zdravlje dopustilo u seminar će uvesti sv. Misom i tematskim biblijskim predavanjem prof. dr. p. Bonaventura Duda, OFM iz Zagreba. Ako p. Duda ne bude u mogućnosti seminar će započeti u subotu, 26. rujna 2009. euharistijskim slavljem u 7,30 sati.

Br. Jure Zečević, Duhovni asistent Udruge samostana klauzurnih karmelićanki

NAJAVA NACIONALNOG MARIOLOŠKOG SIMPOZIJA U OŠTARIJAMA 2010.

Hrvatski mariološki institut Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (HMI), koji svake treće godine upriličuje znanstveni skup sa mariološkim temama, izbrao je na sjednici Vijeća u Zagrebu 28. svibnja 2009. svetište Majke Božje od Čudesa u Oštarijama i štovanje Presvete Bogorodice u Gospićko-senjskoj biskupiji kao temu za nacionalni mario-loški simpozij 2010.

Povod je veliki jubilej, koji svetište Gospe od Čudesa ove godine slavi, a to je 550-ta obljetnica bule pape Pija II., kojom on podjeljuje oproste "svima koji posjete tu crkvu, iskreno se pokaju i ispovjede te pruže darežljivu ruku za obnovu i uzdržavanje iste crkve”. Drugi razlog održavanja simpozija u Oštarijama je proslava 10-te obljetnice postojanja

Oštarije, Svetište Gospe od čudesa u 17. stoljeću

Gospićko-senjske biskupije. Time se želi počastiti mladu biskupiju i širu javnost bolje upoznati sa štovanjem Majke Božje u Lici i Gospićko-senjskoj biskupiji. Simpozij će se održati od 29. travnja do 1. svibnja 2010. u Oštarijama.

O. Ivan Podgorelec

O. ENDRE NAGY MAGISTRIRAO KANONSKO PRAVO U RIMU

Naš subrat, o. Endre od Majke dobrog savjeta (Nagy), nakon tri godine studija kanonskog prava i uspiješno položenih ispita, 1. srpnja 2009. godine u Rimu je na

Papinskom Sveučilištu "Lateranum" magistrirao najvišom ocjenom: summa cum laude.

Svoju magistarsku radnju o. Endre je pi-

O. ENDRE NAGY MAGISTRIRAO KANONSKO PRAVO U RIMU

38

sao iz redovničkog prava na temu: "Nozione teologico-canonica di vita consacrata" ("Teološko-kanonski pojam posvećenog života").

O. Endre će najesen nastaviti svoj studij, a svoju doktorsku disertaciju će pisati na području redovničkog prava, baveći se prvenstveno Našim Ustanovama.

O. Endre, sin Imre i Estere r. Molnár, rođen je 29. rujna 1979., u mjestu Skorenovac (blizu Zrenjanina u Južnom Banatu). Osnovnu školu je završio u Skorenovcu, a potom je 1994. upisao Biskupijsku klasičnu gimnaziju "Paulinum" u Subotici, kao svećenički kandidat Zrenjaninske biskupije. Nakon što je u sebi prepoznao redovnički poziv i karmelsko zvanje godine 1998 se upisuje na Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Redovničko oblačenje ima 27. kolovoza 2000. u Remetama, a prve zavjete polaže 26. kolovoza 2001. u Krku. Svečane je zavjete položio u Remetama 15. listopada

2004., a za đakona ga je zaredio Kardinal Josip Bozanić u zagrebačkoj katedrali dana 4. prosinca 2004. Za svećenika ga je zaredio u rodnom Skorenovcu, 17. srpnja 2005. godine, zrenjaninski biskup mons. László Huzsvár. O. Endreu želimo uspješan nastavak studija.

Br. Jure Zečević, Prefekt studija

PISMO SESTARA SUDIONICA NA GENERALOM KAPITULU U FATIMI

Drage sestre! Iz našeg iskustva u Fatimi, gdje smo u

mislima imali sve Vas, želimo Vam prenijeti našu poruku nade i zajedništva da je naše sudjelovanje na Generalnom Kapitulu dodatno ojačalo obiteljske veze kojima smo zajedno vezani, sestre i braća u traženju relevantnog puta u prenošenju Terezijanske karizme u našem današnjem svijetu. Ojačani ovim susretom, suočavamo se s izazovima našeg globaliziranog svijeta i onoga što Crkva očekuje od nas.

U našem hodočašću mjestima ukazanja, podigli smo realnost Karmela u svijetu, povjeravajući naša srca i želje u ruke Naše Gospe Fatimske.


39

Posebne zahvale našim domaćinima, sestrama karmelićankama od Fatime, gdje smo se osjećali doma i gdje smo dijelili iskustva i time podijelili stvarnosti Karmela u Latinskoj Americi, Brazilu, Filipinima, Sjevernoj Americi , Australiji i Aziji i Oceaniji, Europi i Indiji.

Želimo da ovaj događaj pripremi naša srca za obilježavanje 5 stoljeća od rođenja naše Majke, sv. Terezije, kako bi naš Sveti Red postao providan svijetu uz ljepotu i ljubav Svetoga Trojstva.

U zajedništvu,

Sr. Domitille of the Trinity Sr Teresita of the Child Jesus Sr. Michael of Christ the King Sr. Lucía of the Cross Sr. Verónica of the Holy Face Sr. Clare of the Eucharist Sr. Helen Sr. May Catherine of Christ Sr. Cristina Maria of St, Joseph Sr. Sagrario the Holy Trinity

Fátima, 1. svibanj 2009.

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U REMETAMA

Kako je došlo do toga? Ozbiljniji radovi na obnovi svetišta Majke Božje Remetske koja je i župna crkva župe Uznesenja Blažene Djevice Marije započeli su 1973.

godine nastojanjem remetskih župljana sa župnikom o. Antom Stantićem. Gradski zavod za zaštitu spomenika dao je odobrenje da se crkva iznutra oboji i da


40

bude uredna. Kad je crkva bila pripremljena za početak ličilačkih radova i kad su oni otpočeli, počele su se na stijenama pokazivati boje. Radovi su obustavljeni i pristupilo se sustavnom ispitivanju zidova. Ispitivanja, koja je vodio spomenuti zavod, pokazala su ono na što je upozorila u samim počecima prof. Marija Mirković, da je crkva sigurno oslikana u cijelosti, a ne samo djelomično, kako je tvrdila prof. Ljiljana Nikolajević. Država je osiguravala sredstva za radove koji su trajali jako dugo. U tu je svrhu zamijenjen i crijep na krovu crkve, ali ne i krovište, da se izbjegne prokišnjavanje. Tada (1980.) je popravljen i krov nad ostatkom samostana. Tijekom tih radova odstranjena su stropna gipsana rebra, što ih je dao postaviti Bolle u obnovi nakon potresa 1880., i ostalo je oko 40% Rangerove slikarije, kako na stropu tako i na stijenama. U donjoj lađi su učinjeni neznatni zahvati. Radovi su prekinuti 1989. Sredstava nije bilo.

Velika vlažnost, koju nije smanjilo ni uvođenje grijanja u crkvu, nije dozvoljavala ozbiljnije zahvate. Unatoč tome crkva je iznutra uređivana sredstvima župljana i hodočasnika. Drenaža crkve je postala zadatkom broj jedan. Arh. Perušić je podnio zahtjev na Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, koje je odobrilo 300.000,00 kuna. Prije izvedbe drenaže, u pokusnim ispitivanjima uočili su se snažni zidovi uz južni dio crkve, koji su zahtijevali arheološka ispitivanja. Radove je preuzeo Muzej grada Zagreba i povjerio sve arheologu Borisu Mašiću. U kasnu jesen 2007. započeli su radovi. Početna iskapanja su pokazala da se očekuje veoma ozbiljan posao. Radovi su nastavljeni u proljeće

2008. i trajali su do zime. Otkriveni su temelji dviju ranijih crkava. Njihovi temelji su uočljivi i vidi se da su crkve građene na klizištu koje je uzrokovalo rušenje prve pa i druge građevine, dok nije izgrađena treća, današnja, na čvrstom zemljištu. Na temelju nekih sitnih pokazatelja stručnjaci tvrde da je postojala još jedna, koju zovu "nultom" crkvom. Vjerojatno se radi o onoj crkvi, kapeli Majke Božje za koju se tvrdi da ju je Kaptol dao pavlinima. To je za sada pretpostavka.

Otkriveni su i temelji i urušena kripta

kapele Majke Božje Remetske, koja je 1654. bila posvećena zajedno s obnovljenom crkvom, na Bijelu nedjelju, pa je to dan posvete crkve i danas. Kapelu je uklonio nakon potresa spomenuti obnovitelj. Vidljivi su i snažni temelji velikog mramornog oltara što ga je u nju 1707. dao smjestiti kanonik darovatelj Znika, a biskup Verhovac ga je dao prenijeti na današnje mjesto u crkvi.

Ove 2009. godine radovi su nastavljeni. Tijekom zime u zidove crkve su postavljeni mjerači koji trebaju pokazati kako građevina crkve odgovara na učinjeno. Uočeni su neki pomaci, ali ne prijeteći. Oni, izazvani drhtanjem tla zbog


41

prometa. Smanjili smo zvonjavu, posebno najvećim zvonom, osim na velike svetkovine. Nalazi tih ispitivanja još nisu poznati. U obradi su.

Otkriven je i vanjski ulaz u kriptu prve

lađe svetišta. Taj ulaz do sada nije bio vidljiv. Kripta je čista, suha. Sastoji se od kvadratne dvorane. Zidovi s južne i sjeverne strane se svijaju u boltu, a s istočne strane ima 8 ukopnih mjesta, niša, a sa zapadne dva. Dužina dvorane iznosi 430 cm, a širina 420 cm. Na tjemenu bolte visina je 190 cm. Dubina ukopne niše iznosi 235 cm. Dakle, dužina kripte s dužinama niša iznosi 9 m. Hodnik prema vanjskom izlazu dug je 350 cm, širok je 90 cm, a visok 155 cm. Ulaz u kriptu iz crkve napravljen je 1937. godine, jer se nije moglo otvoriti onaj iz vana. Tadašnji župnik je dao kriptu očistiti. Takvom smo je zatekli kad smo je 1997. ponovno otvorili, s crkvene strane. Nadali smo se većem prostoru koji bi mogli upotrijebiti za muzejski izložbeni prostor, ali protežnosti koje sam naveo govore suprotno našim očekivanjima. U kriptu su za sada pohranjene kosti koje su iskopane u tijeku arheoloških istraživanja.

Obavješćivanje javnosti

Već prije početka radova župljane i hodočasnike smo prigodnim listićem obavijestili najavivši radove koji predstoje i radi čega. Župni listić Advocata Croatiae – list svetišta i župe redovito je

upozoravao na događanja. Gradsko povjerenstvo za remetsko nalazište dalo je obavijesti u dnevnom tisku (Vjesnik, Večernji list). Stručnjaci su davali izvješća u Numizmatičkom vjesniku (o nalasku medaljica i zlatnika iz doba kralja Andrije Korvina), zatim u stručnom časopisu "Opuscula arheologica" Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u tisku je cjelokupni prikaz događanja i nalazaka u Hrvatskom arheološkom godišnjaku. Zajednica karmelićana u Remetama podrobno je izvještena o svemu prošle zime, kad su djelatnici Muzeja grada Zagreba sve izložili i odgovarali na upite. Gospodin gradonačelnik, Milan Bandić, s članovima uprave grada više puta je posjetio radilište-nalazište, a pred konac drugog dijela istraživanja u sve je pomno upućen i zamoljen da odobri sredstva za nastavak radova, što je on i učinio u ožujku ove godine, te su radovi mogli biti nastavljeni.

Prijedlozi za budućnost:

Uzrok i povod svemu ovome jest izvođenje drenaže koja bi crkveno zdanje oslobodila prekomjerne vlage. Sama istraživanja nameću često neočekivane zadatke. Usput se svakako razmišlja o konačnom uređenju prostora južno od crkve. Teško je naći graditelja za taj posao. Ovih dana se javio jedan, koji je već jednom odbio, ali nakon promišljanja pristao je dati, za sada barem, polaznu točku. Zadatak mu je predložiti najprihvatljivije rješenje za obilježavanje iskopina. Taj nam prostor treba u vidu crkvenih slavlja, za hodočasnike i njihove potrebe u manjim skupinama, za župna slavlja; Prve pričesti, slavlja Potvrde. Treba tu ugraditi temelje srušene kapele Majke Božje Remetske, koji bi mogli


42

poslužiti u svrhu oltarnog prostora. Dao sam prijedlog da se na južnom zidu donje lađe otvori negdašnji ulaz u kapelu, kako bi crkva bila povezana s vanjskim prostorom, što je za sada prihvaćeno s velikom sumnjom.

Završetak tih radova misli se obilježiti jednim znanstvenim skupom, na kojem bi se prikazala i obrazložila sva događanja. Taj bi skup, simpozij, urodio jednim zbornikom. Razmišlja se i o filmu o Remetama: Svetište, sjedište Provincije, samostan, župa. Nešto više o tome će biti govora na jesen.

Nakon arheoloških istraživanja treba pristupiti uređenju cjelokupne fasade crkve i krova nad sakristijom. Sve to požuruje i dvjestota obljetnica osnutka

župe Marijina uznesenja na nebo, a to pada 12. listopada

2012. godine. Mnp. n. o. Provincijal me je zamolio da o svemu tome napišem nešto za naše službeno glasilo. Učinio sam ovo. U pretprošlom broju Karmelskog vjesnika, kao i u jednom od prethodnih brojeva Advocatae Croatiae ima opširniji i stručni članak pa upućujem na njega.

Braći zahvaljujem na strpljivosti s radovima i radnicima. Mi nećemo i ne možemo sve završiti, ali mlađu braću kojima će Bog sve ovo staviti u ruke i na dušu, oslobodit ćemo ovoga što mi sada činimo. Sve nas i naš rad neka prati moćni zagovor Najvjernije Majke.

Br. Vjenceslav Mihetec, upravitelj svetišta

IZIŠAO PRVI BROJ GLASILA "OTAC GERARD"

"Otac Gerard. Glasilo Vicepostulature za upoznavanje Sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića, karmelićanina" - naziv je novog Glasila kojega je pokrenula naša Provincija i koje istovremeno izlazi na hrvatskom i na mađarskom jeziku. Glavni i odgovorni urednik je mr. Mato Miloš, Vicepostulator, a uredništvo uz o. Matu sačinjavaju mr. Vinko Mamić, provincijal i dr. Jure Zečević, tajnik provincije. Uredničko Vijeće čini osam članova. O Glasilu se u ovom broju Karmelskog vjesnika govori i u izvješćima iz Bačke. Nema potrebe ovdje prepričavati sadržaj Glasila, a sam naslov Glasila jasno govori o njegovoj svrsi. Stoga neko ovo podsjećanje posluži čitateljima Karmelskog vjesnika da posegnu za glasilom.


43

TISKAN LETAK O ŠKAPULARU

U svrhu promicanja kvalitetnog duhovnog odnosa naspram "škapularske pobožnosti" Hrvatska karmelska Provincija i Udruga samostana klauzurnih karmelićanki tiskali su u velikoj nakladi (20.000 primjeraka) uoči Svetkovine Bl. Djevice Marije od Gore Karmela zajednički letak o Škapularu.

Uz službeni "Obred blagoslova i oblačenja škapulara BDM od Gore Karmela",

"Praktične norme" i nekolicinu drugih sadržaja, letak o Škapularu navodi što blagoslovina Škapulara nije i što ona jest:

"Škapular - nije amajlija: predmet magično-čudotvorne zaštite - nije jamac automatskog spasenja - nije oprost od zahtjeva kršćanskog življenja Škapular - jest znak, odobren od Crkve, našeg nastojanja da poput Marije nasljedujemo Isusa - jest znak koji nas uvodi u zajedništvo duhovnih dobara karmelske obitelji - jest znak Marijine zagovorne, solidarne i suosjećajne zaštite, koji hrani našu nadu u

susret s Gospodinom u životu vječnom. Škapular je znak da poput Marije evanđelja: - nastojimo živjeti otvoreni Božjim planovima: (Lk 1,26-38); - nastojimo slušati i razmatrati Božju riječ kroz molitvu i život: (Lk 2,51); - nastojimo biti blizi i solidarni našim bližnjima u potrebi: (Iv 2, 1-12); - nastojimo biti ustrajni u molitvi i u zajedništvu s braćom i sestrama: (Dj 1,14)."

KARMELSKA IZDANJA TISKALA KNJIGU H. U. VON BALTHASARA "SESTRE U DUHU"

44

IZLAZAK IZ TISKA I PREDSTAVLJANJE KNJIGE "SESTRE U DUHU" H. U. VON BALTHASARA

Karmelska izdanja objavila su knjigu H.

U. von Balthasara: "Sestre u duhu. Terezija iz Lisieuxa i Elizabeta iz Dijona".

Tvrdo ukoričenu knjigu od 464 stranice

s njemačkog je preveo dr. fra Ivan Ivanda, lekturu je napravila s. Marija Stela Filipović, redakturu dr. Ivica Raguž, a urednik knjige je dr. Jure Zečević, OCD.

Ova, po mnogima jedna od najvrednijih knjiga "Karmelskih izdanja", prvi puta je predstavljena u četvrtak, 4. lipnja 2009. u okviru programa Tjedna kršćanske kulture 2009. u ispunjenoj Dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima. Već se i iz toga može iščitati da je riječ knjizi koja za kršćansku teološku i duhovnu literaturu

predstavlja značajan događaj i veliko obogaćenje, a k tom valja dodati i značaj autora knjige. Knjigu su predstavili doc. dr. Ivica Raguž i prof. dr. sc. Jure Zečević, OCD, a prikazan je i film s motivima i scenama iz Karmela sv. Josipa u Breznici Đakovačkoj, popraćenim tekstovima dviju svetica iz knjige, koje su vrlo dojmljivo prezentirale s. Terezita i s. Teodora, progovorivši pri tome i o naravi Karmela i o svome osobnom pozivu na kontemplativni život.

O. Jure je prisutnima predočio i ukratko opisao i druge knjige "Karmelskih izdanja" naznačivši tako široki spektar tematike Karmelskih izdanja.

Osvrćući se na knjigu "Sestre u Duhu"

među ostalim je kazao i ovo: "Želim zahvaliti svima koji su pridonijeli da se na hrvatskom jeziku pojavi ova vrijedna knjiga Hansa Ursa von Balthasara, jednog od vodećih teologa dvadesetog stoljeća, o dvjema veličinama našega Karmelskoga reda i cijele Crkve. Mala Terezija - Terezija iz Lisieuxa je crkvena


45

naučiteljica, blažena Elizabeta iz Dijona je mistikinja s kojom u svome duhovnom izrastanju računaju i mnogi suvremenici. Obje su vrlo popularne u krugovima Bogotražitelja i pokazalo se doista potrebnim da se njihove duhovnosti i njihovi likovi kvalitetno, stručno i teološki približe i našoj hrvatskoj javnosti. Trebalo je prilično vremena, truda i financijskih sredstava, ali smo radosni da je naša mala izdavačka kuća, "Karmelska izdanja" u suradnji s dr. Ivicom Ragužom i dr. fra Ivanom Ivandom, uspjela pripremiti ovo izdanje i podariti ga hrvatskim čitateljima…" Bez njih ovoga djela ne bi bilo.

Dr. Ivica Raguž je među ostalim istaknuo: "Ova knjiga predstavlja svoje-

vrstan biser duhovnosti, teologije, ja bih rekao biser duha, ljudskoga duha. Ona pruža savršen uvid i uvod u duhovnost, u katoličku duhovnost, posebice u duhov-nost Male Terezije, omiljene svetice u Hrvatskoj. Dakle, ako netko želi upoznati duhovnost Male Terezije i druge karmeli-ćanke Elizabete od Presvetog Trojstva, imat će zaista sve na jednom mjestu, u knjizi Hansa Ursa von Balthasara", rekao je doc. dr. Raguž.

Karmelska izdanja će nastojati najesen prirediti promociju knjige barem još u Zagrebu, a po mogućnosti i u drugim mjestima.

Br. Jure Zečević, OCD, Član Uredništva Karmelskih izdanja

"HRVATSKO SLOVO" POHVALNO O "KARMELSKIM IZDANJIMA"

46

"HRVATSKO SLOVO" POHVALNO O "KARMELSKIM IZDANJIMA"

Tjednik "Hrvatsko slovo" u broju 743 (God. XV.) od 17. srpnja 2009., na str. 26, povodom izlaska zadnje knjige "Karmelskih izdanja" (KIZ) donosi niz pohvala cjelokupnom izdavštvu KIZ-a. Izdvajamo samo nekoliko navoda.

"Riječ je o hvalevrijednom cjelokupnom nakladničkom projektu (…). Uredničko vijeće (…) se brine o visokoj razini objavljenih djela, iako djeluje u skromnim novčanim mogućnostima (…) Razlikuju se od većine nakladnika po izbirljivoj i naglašenoj samosvijesti (…) Posljednjih godina, na veliko zadovoljstvo čitatelja, ovaj nakladnik objelodanjuje djela svojih mlađih pisaca. Pokazalo se da njihove tvorbe dosežu nesumnjivu književnu vrijednost, jer, kao uspjele meditacije nude primjerenu životnost i duhovnost. Za čitatelje i za autore ova djela predstavljaju spasonosno prožimanje Lijepoga, Dobroga i Istinitog".

Komentirajući posljednju knjigu koju su objavila "Karmelska izdanja", knjigu s. Mirjam pod naslovom "Nebo satkano od trpljenja i čežnje" potpisnik teksta u "Hrvatskom slovu", Stjepan Svedrović piše o knjizi: "Zamijetio sam je nedavno na udaljenosti od nekoliko koračaja zbog lijepe vanjštine i opreme. Pogladio sam omot knjige okrenuvši je nekoliko puta u rukama. Gotovo se obredno klanjam djelima koja me oplemenjuju. Duhovnosti mi nikad nije dosta. Pridobio me naslov svojom neobičnom izazovnošću. U knjizi

me čekalo ugodno iznenađenje. Predgovor je znalački napisao, stihozbirku uredio, lektorirao, likovno opremio i grafički oblikovao Jure Zečević (br. Jure od Krista Raspetoga). Darovito. (…) KIZ-u (…), posebno Uredničkom vijeću, želim svaki uspjeh i što više čitateljstva. (…) Sve njihove knjige dokazuju da je umjetnost najbliža vjeri. Stoga se, evo, njihove knjige protive sveopćem rasapu duševnog svijeta. Nude viši smisao, sami sklad. (…)

U ime uredništva zahvaljujem "Hrvatskom slovu" i autoru teksta na visokom vrednovanju naših izdanja.


47

IZ ZBIRKE TRADICIJSKOG ODIJEVANJA I NAKITA HRVATA BiH

Tradicijska kultura Hrvata u gradovima Bosne i Hercegovine jedna je od neispričanih etnografskih priča. Najimućniji sloj stanovništva, danas bi ga nazvali elitom, poslije Drugog svjetskog rata postao je sirotinja preko noći jer su im komunističke vlasti oduzele imovinu. Njihove pjesme i plesovi ostali su malo poznati, a nošnje sačuvane samo u nekim dijelovima. U zbirki "Karmel sv. Ilije" čuvaju se gornji odjevni predmeti kao rijetki primjerci ove nošnje. Nošnja na slici bila je vlasništvo Jele Jablanović koja se u njoj vjenčala 1904. godine sa Jakom Filipović, u Dolcu, dijelu Travnika. Obje trgovačke obitelji bile su među najimućnijim u tom dijelu Bosne. Poslije vjenčanja Jela i Jako živjeli su u Jajcu, a zatim su preselili u Livno. Njihovi potomci danas žive u Zagrebu i od njih je otkupljena ova nošnja.

O. Zvonko Martić

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

REMETE

Dragi braćo i sestre, kada sam razmišljao što staviti u Karmelski vjesnik u vezi događanja u našem samostanu u Remetama, na prvi pogled mi se učinilo, da se nema što puno pisati, jer sve se odvija svojim već uobičajenim ritmom. No upravo ta svakodnevica je nešto prevažno jer se preko nje učvršćujemo u međusobnom zajedništvu, otkrivamo Božju prisutnost u našemu radu, u molitvi molimo za blagoslov da naše poslanje bude na Božju slavu, na izgradnju Provincije i na korist ljudima. Kao najveća

zajednica na neki smo način ogledalo Provincije.

U zadnje vrijeme primjećuju se česta javljanja vjernika koji se preporučaju u naše molitve, i dolaze na osobne duhovne razgovore. U ovih nekoliko mjeseci petorica su mladića pokazali zanimanje za redovnički život i s njima održavamo redovite kontakte, razgovore i dajemo im mogućnost boravka u samostanu kako bi bolje upoznali mi njih i oni nas. Molimo da dobri Bog blagoslovi Provinciju novim

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

48

zvanjima. Vjernost Isusu, vjernost molitvi i rast u zajedništvu garancija je blagoslova i novih zvanja. Zanimljivo je ovdje spomenuti i važnost interneta koji je postao jedan od glavnih izvora informacija i prvih kontakata ljudi s nama karmelićanima preko naše web stranice.

Na poseban način, i ovaj put, s radošću spominjem naš Svjetovni Karmelski Red. Svi smo jedna velika obitelj i zajedno promišljamo nad karizmom koju nastojimo živjeti u svakodnevici i svaki u svome poslanju i staležu. U lipnju su završili susreti na kojima se se sustavno razmišljalo nad Ustanovama Svjetovnog Reda Bosonogih karmelićana. Uskoro, od 18.-20. srpnja bit će duhovne vježbe i izbori u kojima će se birati novo vodstvo OCDS-a.

Od ostalih događanja možemo spomenuti slijedeće. Dana 14. svibnja naš o. Srećko Rimac vodio je grupu hodočasnika iz Bugarske. Prespavali su u Remetama kod naših župljana, te 15. svibnja išli u Mariju Bistricu, a slijedeći dan se iz Zagreba uputili za Međugorje, te Dubrovnik.

O. Jure i ja išli smo od 13.-16. svibnja u

Owingen, u Njemačku, kod našega o. Miroslava Ugljara koji je slavio 25.

godina služenja u Freiburškoj biskupiji. Zahvalnu misu slavio je 15. svibnja u crkvi marijanskog svetišta Schenkenberg, koja je filijalna crkva u župi u kojoj je prije djelovao. Dugo je vrijeme o. Miroslav proveo u inozemnoj pastvi, nikada ne zaboravljajući svoju Provinciju i zajednicu, te smo zahvalili i predali mu prigodni dar (o. Jure je govorio na njemačkom jeziku).

Tom prigodom posjetili smo 14. svibnja 2009. u Dijonu i grob bl. Elizabete iz Dijona, naše karmelske blaženice, moleći na njenom grobu za sve članove naše Provincije, naš narod i za kontemplativni rast Kraljevstva Božjeg na zemlji.

U knjigu hodočasnika pored groba bl.

Elizabete upisali smo rečenicu: "Draga sestro u istom karmelskom duhu, pomozi nam da i mi budemo povezani s Kristom poput tebe, zagovaraj pred Bogom nas, tvoje hodočasnike, i cijelu našu Hrvatsku karmelsku provinciju sv. Oca Josipa".

Početkom mjeseca lipnja nastavljena su arheološka iskapanja oko našega svetišta, što je dovelo do otkrića novih grobova i nekih novih spoznaja koje će, kada bude vrijeme, biti predočene javnosti. Nešto o tome će izvijestiti i upravitelj svetišta o. Vjenceslav u ovom broju Vjesnika.


49

Remete je, 3. lipnja, posjetila delegacija grada Pečuha. Položili su vijenac ispred ploče Ivana Česmičkoga (Ianus Panonius, 1434.-1472.), najznačajnijeg hrvatskog latinista i humanista, biskupa Pečuha koji je umro na Medvedgradu, te bio privremeno pokopan u Remetama.

Slijedećeg dana, 4. Lipnja, o. Viktor Grbeša je kao vojni kapelan predvodio hodočašće Majci Božjoj Remetskoj s oko 40. časnika Hrvatske vojske. Poslije zajedničke Euharistije, uslijedilo je druženje u kući Caritasa.

O. Antonio-Mario Čirko išao je u bratski posjet sestrama karmelićankama u Albaniju od 8.-12. lipnja. To su također bili dani duhovne obnove gdje se je obrađivao karmelski sadržaj s posebnim osvrtom na marijansku tematiku. Iako se nalaze u osamljenom brdovitom kraju, skromnim životom i svjedočenjem privlače mnoge vjernike koji ih redovito posjećuju i preporučaju se u njihove molitve.

I ove godine se svečano slavilo Tijelovo, 11. lipnja, već tradicionalnom svečanom procesijom s mnogobrojnim vjer-

nicima i narodnim nošnjama. Euharistiju je predslavio o. Anto Knežević, remetski župnik.

O. Jure Zečević je 27. lipnja 2009. kod karmelićanki BSI na Vrhovcu predslavio euharistijsko slavlje, održao homiliju i nakon toga imao susret s članovima Zajednice karmelskih laika Božanskog Srca Isusova (ZKL-BSI), kojoj je duhovni asistent.

Naš sjemeništarac Vitomir Čavar maturirao je na Klasičnoj nadbiskupijskoj gimnaziji na Šalati, te mu ovom prilikom čestitamo. Samom činu dodjele mature bili smo nazočni i br. Domagoj Jelača i ja. Vitomir nastavlja svoj daljnji studij upisom na teološki fakultet.

U zajednici su već polovicom mjeseca lipnja započeli godišnji odmori. No u tom razdoblju čekaju nas dva važna događaja: proslava Karmelske Gospe i Velika Gospa. Ljetno razdoblje je tako obilježeno marijanskim duhom. Njenom zagovoru posvećujemo svo naše djelovanje i služenje na dobro Provincije i Crkve.

Br. Antonio-Mario, prior

SOMBOR

U somborskom karmelu svečano smo proslavili 53. obljetnicu smrti sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića karmelićanina. U utorak, 23. lipnja oko 17. sati okupljali su se hodočasnici i vjernici mađarskog govornog područja subotičke Biskupije. Od 17,30 molila se sv. krunica uz marijanske pjesme, a svećenici su bili na raspolaganju za svetu

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

50

ispovijed. U 18,30 sati, subotički biskup mons. Ivan Penzes, predvodio je koncelebraciju s devet koncelebranata na mađarskom jeziku. Prigodnu propovijed održao je župnik župe sv. Križa u Subotici, dr. Oskar Čizmar. Nakon mise pošlo se do groba oca Gerarda, koji se nalazi u oltaru sv. križa u karmelićanskoj crkvi, gdje se molilo za proglašenje blaženim oca Gerarda. Na misi je sudjelovalo oko 160 vjernika i devet svćenika. Nakon molitve biskup i svećenici su pozvani na večeru u samostansku blagovaonicu.

Na svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja kada je 1956. u jutarnjim satima preminuo otac Gerard, oko 17. sati, pristizali su hodočasnici hravstkog govornog područja subotičke Biskupije sa svojim svećenicima. U 17,30 molila se krunica uz marijanske pjesme i meditaciju iz crtica redovničkog života i pastoralnog djelovanja oca Gerarda, koju je vodio o. Mato Miloš, vicepostulator. Za vrijeme krunice i meditacije vjernici su se ispovijedali i pripravljali za svetu misu koja je počela svečanim ulazom u 18,30 sati. Misu je na hrvatskom jeziku predvodio subotički biskup, mons. Ivan Penzes uz koncelebraciju 15 svećenika. Na misi su pjevali udruženi zborovi subotičkih župa Marije Majke Crkve, sv. Jurja, sv. Roka kao i članovi zbora Collegium musicum catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantića. Prigodnu propovijed održao je mr. Andrija Anišić. On je u propovijedi podsjetio vjernike da je o. Gerard jedini kandidat za oltar iz subotičke Biskupije, jedini kandidat za blaženika iz roda bunjevačko-šokačkih Hrvata naše plodne Bačke. "Kad se na durđinskom salašu, 16. rujna 1876. rodio

mali Tome, sigurno tom događaju nije pridavana velika važnost. Ipak, i s malim Tomom bijaše ruka Gospodnja, koja ga je vodila i povela, da umjesto pšenice u brazde plodne crnice, sije sjeme riječi Božje i da umjesto zlatnih klasova bačke nam ravnice miluje i grli duše voljenog mu hrvatskog naroda, baš kao i sve duše mađarskog, njemačkog, slovačkog i srpskog naroda koje su mu se povjeravale u Somboru kroz više od pedeset godina njegovog apostolskog djelovanja", rekao je vlč. Anišić. Govoreći o svećeničkoj službi o. Gerarda kojoj se u potpunosti posvetio, pa je o njemu somborski župnik Jozić u "Nevenu" god. 1918. pisao da je "o. Gerard prava zvijezda Danica koja svijetli i pokazuje put kreposti i vječnoga života. U ispovijedanju je bio neumoran... Preko dana, poslije službe Božje, proviđanje bolesnika bila mu je mila briga. Čovjek se čudi da može tako ustrajati u radu i pokori, u molitvi i nespavanju. Pravi svetac Božji na ovoj grješnoj zemlji". U propovijedi, vlč. Anišić je istaknuo, kako je o. Gerard još za života pomagao bolesnoj djeci, zaštićivao nerođene i svojim molitvama pomagao neplodnim bračnim parovima da dobiju dijete. Njegov zagovor je i sada posebno moćan upravo u tim slučajevima, jer postoje već brojna svjedočanstva u tom smislu, o čemu svjedoči i o. Ante Stantić u svojoj knjizi "Disanje duše - nacrti o duhovnom životu o. Gerarda".

Na kraju mise provincijal o. Vinko Mamić zahvalio se biskupu Penzešu i okupljenim svećenicima što promiču upoznavanje o. Gerarda, a okupljene vjernike je potaknuo da se utječu i dalje u svojim potrebama moleći njegov zagovor te da svako uslišanje jave u vice-


51

postulaturu. Provincijal je predstavio prvi broj Glasila o. Gerarda koje treba pomoći u promicanju kauze za njegovo proglašenje blaženim. Glasilo izlazi dva puta godišnje, na dan smrti oca Gerarda 24. lipnja i za Božić, kada na osobiti način ističemo Gerardovo štovanje otajstva Djetinjstva Isusova. Nakon mise biskup i svećenici u povorci su se uputili prema grobu o. Gearrda gdje je biskup molio molitvu za proglašenje blaženim o. Gerarda. Na misi je sudjelovalo oko šest stotina vjernika somboraca i hodočasnika koji su došli u šest autobusa sa svećenicima. Ozračje u crkvi je bilo veličanstveno, s puno sabranosti, pjesme, i zanosne molitve. Hodočasnici župe sv, Roka iz Subotice predstavili su svoju novu pjesmu o. Gerardu, za koju je riječi i glazbu napisala župljanka te župe Đula Milodanović.

U nedjelju 28. lipnja u rodnoj župi o. Gerarda na Đurđinu kraj Subotice, u 10 sati slavila se komemoracija smrti o. Gerarda. Misu je predvodio naš učitelj bogoslova o. Stjepan Vidak uz koncelebraciju domaćeg župnika vlč. Laze Novakovića. Kod oltara su posluživala naša dva bogolova, br. Jakov Kuharić i br. Stipe. Za orguljama je svirao o. Mato Miloš. O. Stjepan je u propovijedi

istaknuo vjeru bolesnice koja je bolovala od krvarenja i Jairovu vjeru kod bolesti njegove kćerkice iz nedjeljnog evanđelja i to povezao s bogoslovnim krepostima vjere, nade i ljubavi našega Sluge Božjega o. Gerarda. Na koncu mise budući da je padala jaka kiša nije se moglo ići na rodni salaš o. Gearda gdje se nalazi podignut križ i ondje moliti, nego smo u crkvi molili za njegovo proglašenje blaženim. Nakon molitve, o. Mato je govorio što još sve treba učiniti u Rimu oko kauze o. Gerarda i kako ovdje na terenu trebamo puno moliti Boga, da po zagovoru o. Gerarda postignemo milosti i kakvo čudo po njegovu zagovoru, koje je potrebno za proglašenje blaženim. Potom su naši bogoslovi Jakov i Stipe govorili o svojem pozivu u karmelićanski Red i kako se pripremaju duhovno i studijem za svećeništvo. Nakon susreta s vjernicima župe sv. Josipa radnika na Đurđinu, pošli smo na salaš jedne obitelji koja nas je počastila objedom. Poslije podne svratili smo u naš samostan u Somboru, pozdravili se s braćom i pošli prema Zagrebu, zahvalni Bogu za sve divne dane koje smo proveli u duhovnom ozračju našega dragog oca Gerarda.

Br. Mato Miloš, Vicepostulator

SPLIT

Splitska zajednica, o. Smiljo i o. Branko, već godinu i četiri mjeseca nalazi se u podstanarstvu kod sestara Služavki Malog Isusa na Šinama: Karmelski samostan Gospe od Karmela Split, Stadlerov prilaz 1A, TEL. 021 326 600. Zahvaljujući sestrinskoj dobroti i požr-

tvovnosti osjećamo se ugodno u "našem" skromnom potkrovlju.

I dalje se naravno osjeća veliki problem razbijenosti poradi naših aktivnosti koje se odvijaju na više lokacija: stan u jednoj ulici, župna crkva u drugoj, župni ured u

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

52

trećoj, gradilište na četvrtoj lokaciji i stara kuća na petoj.

Priveli smo uspješno kraju školsku - o. Smiljo sa 20 sati i o. Branko sa 4 sata nastave - i vjeronaučnu godinu tako što je 51 dijete primilo sakrament prve pričesti a 44 krizmanika primilo je sv. Potvrdu.

Radionica sestre Samuele Premužić održana je u Korizmi, a umjetničke radove prodajemo kao pomoć izgradnji samostana i crkve na Vidovcu.

Mladi iz VIS Mihovil, kako je prošlom broju Vjesnika opširno izviješteno, izdali su nosač zvuka "Zagrljaj ljubavi" i uspješno ga predstavili u Splitu i Remetama te na HTV-u, a prilog od prodaje CD-a ide isto za izgradnju samostana i crkve na Vidovcu. Skupina od 32 mladih sa o. Brankom trenutno se nalazi na duhovnoj obnovi u našem centru sv. Ilije na Zidinama gdje će uzveličati pjevanjem proslavu blagdana sv. Ilije.

Na pročelju kora postavili smo i kopiju (ručni rad) Turinskog platna i blagoslovili ga na blagdan Božanskog milosrđa, na Bijelu nedjelju.

U župnoj crkvi postavili smo pet novih vitraja. Četiri predstavljaju prva otajstva Gospine krunice: Navještenje, Krštenje, Getcemani i Uskrsnuće a peti predstavlja Euharistiju. Vitraje je izradio umjetnik gosp. Ivan Grgat, a blagoslovljeni su na spomen Gospe Fatimske.

U crkvi smo postavili stropno platno i projektor te smo prikazali više filmova i dokumentarnih emisija držeći uz to prigodne kateheze za sve uzraste.

U sklopu molitvenog četvrtka, kroz više susreta gosp. Petar Jurčević je održao nekoliko predavanja o opasnostima New age-a.

Gospodin Ante Matas je tapecirao klupe u crkvi na Kamenu. Mladi gosp. Kristijan Tomić pomaže nam u uređivanju naših web stranica: http://split.karmel.hr

Radovi na gradilištu samostana i crkve napreduju polagano i polako se udaraju ploče kojima se dolazi do, kako se to kaže, "nule".

Tijekom proteklog razdoblja našu zajednicu je posjetilo više naše subraće a posebno nas raduju posjete našeg oca Provincijala.

O. Smiljo i o. Branko

KRK

Zajednica u Krku, pored stalne i uhodane postave (oo. Ervin i Petar, te br. Miroslav) od svibnja je pojačana sa dva

nova člana. To su: o. Đani Kordić, koji je do skora kao član remetske zajednice obavljao pastoralne zadaće u župi Oštarije


53

(gospićko-senjska biskupija) te o. Zdenko Križić, koji se vratio iz Rima, nakon što mu je istekao mandat Generalnog vikara Reda. O. Đani je preuzeo službu redovitog ispovjednika sestara Božanskog Srca Isusova u Puntu, a o. Zdenko je izvanredni ispovjednik istih. Pored vođenja duhovnih vježbi, predavanja na SSD-u i dr aktivnosti, glavni zadatak o. Zdenka u ovom periodu je dosta složeni rad oko teološke lekture Terezijinog djela Osnuci, čije izdanje je u pripremi povodom proslave 500. obljetnice rođenja naše Obnoviteljice, svete Majke Terezije.

Što se tiče aktivnosti našeg Duhovnog centra, spomenuo bih slijedeće duhovne sadržaje:

U Uskrsnoj osmini (13.-18. travnja) duhovne vježbe pred svećeničko ređenje imali su đakoni Riječke metropolije (voditelj: vlč. Zvonimir Badurina Dudić). Nakon njih, od 13.-15. travnja, o. Mato Miloš, OCD predvodio je duhovne vježbe sestrama Kćeri Marije Pomoćnice iz Hrvatske i Slovenije.

2. svibnja imali smo (oo. Ervin i Petar) jednodnevnu duhovnu obnovu za udruge "Vojska Bezgrešne" i "Milosrdni Isus"; obje iz Rijeke.

U svibnju svakog četvrtka u 20,30 sati, pod geslom "S Marijom kroz svibanj", bile su konferencije na temu "Blažena Djevica Marija u životu kršćanina". (oo. Đani, Ervin i Petar).

Od 15.-17. svibnja u sklopu promocije zvanja, održana je trodnevna duhovna obnova za ministrante iz naših župa (Remete i Split) koju je vodio o. Branko Zebić. Tom prigodom posjetio ih je i krčki župnik vlč. Robert Zubović sa svojim ministrantima. Remetski i splitski ministranti zajedno sa voditeljem duhovne obnove uzvratili su posjet i sudjelovali na svečanoj nedjeljnoj misi u krčkoj katedrali.

Od 22.-24. svibnja, o. Mato Miloš vodio je duhovne vježbe za članove Bratovštine karmelskog škapulara. Zadnji vikend u svibnju (29.-31), također u sklopu promocije zvanja, bio je rezerviran za duhovne vježbe za mlade na temu: "Što Bog želi, što ja želim sa svojim životom" (o. Petar). Zbog slabog odaziva, obnova nije trajala tri nego samo jedan dan, i u njoj je uzelo učešća svega nekoliko djevojaka iz Krka.

Prvog vikenda u lipnju održane su duhovne vježbe, koje je vodio o. Petar, za bračne parove iz Zagreba i Rijeke. Riječ je uglavnom o prijateljima o. Petra i bivšim studentima iz Novog Sada.

Od 14. lipnja počelo je uobičajeno ugošćavanje grupa, obitelji i pojedinaca iz inozemstva i domovine. Grupe koje nam dolaze uglavnom su iz Austrije i dolaze sa svojim svećenicima te pored odmora i kupanja imaju i određenu duhovnu obnovu: obično je prije podne popraćeno duhovnim sadržajima, a popodne je rezervirano za kupanje i odmor.

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

54

Do sada smo ugostili dvije grupe iz Austrije (bračni parovi i grupa prijatelja i suradnika vlč. Arnolda iz okolice Graza). Trenutno je u samostanu grupa iz Subotice (44 osobe): uglavnom djeca koja pohađaju Hrvatsku školu u tom gradu sa svojim učiteljicama i nastavnicima te s ponekim roditeljem.

Od 11.-14. srpanja o. Petar će imati Duhovnu obnovu za studente Sustavnog

studija duhovnosti. Prijavio se lijep broj: 22 osobe.

Potom opet slijedi ugošćavanje grupa što će potrajati sve do početka rujna kada ponovno prelazimo na Program našega Duhovnog centra: tako od 4.-7. rujna predviđene su Duhovne vježbe za medicinsko osoblje, a od 18.-20. Duhovna obnova za menadžere, ekonomiste i pravnike, koje će voditi o. Petar. Od 11.-13. rujna ugošćujemo Grupu bračnih parova: "Bračni susreti".

I na kraju koristim zaželjeti svoj našoj braći i sestrama sretnu i blagoslovljenu Svetkovinu naše Gospe od Gore Karmela, koju častimo ne samo kao sestru, majku i kraljicu, nego i kao učiteljicu šutnje i samoće, tako neophodne za molitvu; samoće koja nije znak odsutnosti i praznine nego otajstvene Prisutnosti i Punine onoga koji sve ispunja.

Br. Petar, poglavar krčke zajednice

ZIDINE – BUŠKO JEZERO

Posjet Apostolskog Nuncija u Bosni i Hercegovini mons. Alessandra D’Errica "Karmelu sv. Ilije”

Na blagdan Duhova, 31. svibnja 2009., Apostolski Nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Alessandro D’Errico na povratku iz Livna u Sarajevo posjetio je "Karmel sv. Ilije”. Budući da je bio pozvan na otvaranje i blagoslov samostana-duhovnog centra prije tri godine ali tada nije mogao doći, iskoristio je priliku sada kad je bio na proslavi 150 godina samostana u Gorici u Livnu. Zajedno s njime je došao i msgr. Franjo Komarica, banjalučki biskup. Obojici je to bio prvi posjet centru pa su

sa zanimanjem razgledavali centar, slušali o programima koje centar nudi kao i o planovima za budućnost. Mons. Alessandro D’Errico ostao je zadovoljan centrom, svidjela mu se njegova lokacija, uređenje centra kao i programi koje centar nudi. Nakon razgledavanja centra i crkve zajednica je imala kratki susret sa Apostolskim Nuncijem i biskupom Komaricom na kojem su njih dvojica upoznali sve članove zajednice, upoznali se sa njihovim dužnostima i obvezama u centru. Na odlasku iz "Karmela sv. Ilije" mons. D’Errico nas je pozvao da, kad budemo u Sarajevu, navratimo kod njega u Nuncijaturu na ručak ili kavu.


55

Uređenje kućne kapelice

Zahvaljujući ulaganju Provincije privodi se kraju uređenje kućne kapelice. Veliki dio kapelice već je postavljen i uređen, ono što još nedostaje su sjedala za redovnike, oltar, svetohranište i križ. To je sada u izradi tako da će uskoro i kapelica biti završena i moći će se početi koristiti.

Kapelica ima deset mjesta za redovnike tako da će služiti isključivo za potrebu zajednice, i eventualno za pojedince koji se žele priključiti redovničkoj zajednici u molitvi, dok će grupe koje dolaze u centar svoje molitve imati, kao i do sada, u crkvi.

Program u "Karmelu sv. Ilije" za ljetne mjesece

Od 8. do 13. lipnja održane su duhovne vježbe za redovnice. To su bile prve duhovne vježbe koje je ponudio centar a na koje se mogao slobodno prijaviti tko je htio. Na duhovnim vježbama je sudjelovalo desetak časnih sestara, među kojima i jedna časna sestra karmelićanka iz Slovenije. Ovo ljeto su u programu još jedne duhovne vježbe za časne sestre i dva termina duhovnih vježbi za svećenike.

Osim ovih termina koje nudi centar, u "Karmelu sv. Ilije" održavali su se i drugi

programi. O. Jakov Mamić vodio je duhovne vježbe za Služavke Malog Isusa splitske provincije. Na duhovnim vježbama sudjelovalo je 35 sestara. Prije blagdana sv. Ilije u programu su duhovne vježbe za skupinu laika, a nakon blagdana sv. Ilije, krajem srpnja predviđene su duhovne vježbe za svećenike.

Novost u "Karmelu sv. Ilije" je i dolazak djece Hrvata iz Sombora i okolice. Riječ je o ljetnoj školi hrvatskog jezika za hrvatsku djecu iz Sombora i okolice koja će se održati sredinom kolovoza. Program škole uključuje upoznavanje hrvatskog jezika i povijesti, u programu će biti zastupljena i duhovna dimenzija a bit će i vremena za odmor i izlete.

Nakon njih dolaze nam profesori zadarske nadbiskupske klasične gimnazije na duhovnu obnovu prije početka školske godine a nakon njih na duhovne vježbe dolaze salezijanci. Početkom rujna održat će se duhovne vježbe za franjevce hrvatskih provincija koji se pripremaju za doživotne zavjete. Ove duhovne vježbe vodit će o. Zvonko Martić.

Od 26. do 29. listopada u Centru će se održati Konferencija provincijala OCD Europe.

Proslava sv. Ilije 2009.

Kao i svake godine do sada za proslavu svetkovine sv. Ilije proroka, zaštitnika Bosne i Hercegovine i "Karmela sv. Ilije na Buškom jezeru pripremali smo se trodnevnicom. Svete mise u trodnevnici predvodili su o. Dražen Vargašević, to je ujedno bila i njegova mlada misa u "Karmelu sv. Ilije", o. Branko Zebić i o. Zvonko Martić.

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

56

Sa o. Brankom je u "Karmel sv. Ilije" došao zbor mladih "VIS Mihovil" iz župe Kamen u Splitu. Njih tridesetak je kod nas bilo dva dana na duhovnoj obnovi, pjevali su na misama trodnevnice a ujedno su pjevali i svečanu svetu misu na samu svetkovinu. Trodnevnica je bila jako lijepo posjećena, nikad do sada nije dolazilo toliko vjernika na svete mise u trodnevnici.

Večer uoči svetkovine imali smo obred

paljenja svitnjaka. Običaj je u ovome kraju da se uoči patrona župa i većih svetkovina pali vatra "svitnjak" i na taj se način najavljuje svetkovina. Za vrijeme dok je svitnjak gorio čitali smo biblijske tekstove koji govore o vatri i značenju vatre. Obred je predvodio o. provincijal Vinko Mamić. Po završetku obreda paljenja svitnjaka pozvali smo sve prisutne, kojih je bilo dvjestotinjak, da dođu na samostansku terasu i da se počaste uštipcima, pitama i kolačima koje su ljudi pripremili za tu priliku.

Na samu svetkovinu svečana sveta misa bila je u 11 sati. Misu je predvodio o. Vinko Mamić, provincijal, a u koncelebraciji je bilo još dvanaest svećenika. Svetu misu je izravno prenosio Radio Tomislavgrad. Iako je bio radni dan na misi se okupio veliki broj vjernika i hodočasnika. Iz naše župe Kamen iz Splita su stigla dva autobusa hodočasnika. Prije svete mise je bila procesija oko samostana sa modelom kipa sv. Ilije prema kojemu je napravljen veliki kip koji se nalazi uz samostan. Taj kip je kasnije postavljen u crkvi da mu vjernici mogu iskazati štovanje i izvršiti svoje zavjete. U propovijedi je o. Vinko govorio o današnjoj situaciji u svijetu i to je usporedio sa situacijom u kojoj je živio prorok Ilija. I jedno i drugo vrijeme je vrijeme krize, a u vremenu krize Bog šalje proroke koji opominju narod na one stvari koje nisu dobre. Vrijeme krize je vrijeme u kojemu se trebaju birati i donositi odluke i iza tih odluka treba stajati, naglasio je o. Vinko.

Nakon mise bio je svečani ručak na kojemu je bilo oko šezdeset uzvanika, dobrotvora i prijatelja naše zajednice.

Navečer u 6 sati je bila misa koju je predvodio o. Jakov Mamić, i na toj misi se okupilo dosta vjernika koji nisu mogli doći na prijepodnevnu misu.

Br. Dominik Magdalenić, Prior

SOFIJA

U ovome razdoblju od našeg prošlog javljanja bilo je različitih događanja, a od njih bismo izdvojili samo neke.

Od 3. do 8. svibnja u samostanu naših sestara karmelićanki duhovne vježbe za svećeničko ređenje je obavio o. Elko


57

Terzijski, kapucin. Duh. vježbe je vodio o. Srećko.

Od 14. do 20 svibnja jedan autobus vjernika iz Sofije, Plovdiva i Varne bili su na hodočašću u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Đakon o. Joan Najdenov i o. Srećko animirali su molitveni program i slavljenje otajstava. 14. 05. smo krenuli autobusom iz Sofije za Zagreb. U Remete smo došli navečer. U Remetama su nas dočekali Remetski župnik o. Anto Knežević i župni vikar o. Ilija Tipurić zajedno sa vjernicima Remetske župe koji su ugostili u svojim domovima hodočasnike iz Bugarske. 15. 05. nakon doručka smo razgledali remetsku crkvu i krenuli u katedralu. Nakon razgledavanja katedrale krenuli smo u Mariju Bistricu. U crkvi smo izmolili molitvu Mariji "Akatist". Križni put smo molili poslije podne. Nakon pobožnosti križnog puta otišli smo kod naših sestara karmelićanki. U samostanskoj crkvi naših sestara slavili smo sv. liturgiju, a nakon toga smo se susreli sa sestrama koje su pogostile hodočasnike. Razgovor sa sestrama je bio vrlo zanimljiv i hodočasnici su imali dosta pitanja za sestre. Na taj način su se mogli još više upoznati sa karizmom Karmela i životom sestara u klauzuri. Za neke hodočasnike koji nisu iz Sofije bio je ovo prvi susret sa sestrama karmelićankama. Svi su bili jako zadovoljni ovim susretom sa sestrama koje su nas srdačno primile. Navečer smo se vratili u Remete i prenoći smo. U jutro smo se oprostili od Remeta. O. Anto Knežević i o. Ilija su bili izvrsni domaćini koji su organizirali smještaj u župi. Hodočasnici su bilo izuzetno zadovoljni gostoprimstvom remetskih župljana. Također i samostan je ugostio neke od hodočasnika. Nakon što smo se

oprostili od Remeta pošli smo za Bosnu i Hercegovinu. Predvečer smo došli u naš samostan sv. Ilije gdje su nas dočekali br. Vladimir i o. Zlatko. Razgledali smo samostan i crkvu. Nakon toga smo se zaputili za Međugorje. Došli smo navečer i smjestili smo se kod jedne obitelji. U ponedjeljak 18. 05 su nam se pridružili naša braća iz Splita – o. Branko i o. Smiljo. Oni su nam organizirali susrete sa Zajednicom "Cenakolo", a vidjeli smo i "Oazu mira". 19. 05. smo krenuli za Dubrovnik. Majka Natanaela nam je organizirala primanje kod sestra Služavki Malog Isusa. One su nas srdačno primile i pogostile objedom. Nakon toga smo razgledali Dubrovnik i krenuli za Sofiju.

Od 30 svibnja do 2 lipnja o. Srećko, zajedno sa đakonom o. Joanom je bio u posjeti Bergamu i rodnom mjestu bl. pape Ivana XXIII Sotto il monte. Osobito dojmljiv je bio susret sa mons. Lorisom Capovillom, tajnikom bl. pape Ivana XXIII koji unatoč svojih 94 godine života još uvijek izuzetno svjež.

19. 06 . O. Tadej je slavio imendan, po istočnom kalendaru, a 20 06. smo proslavili imendan zajedno s gostima – biskupom mons. Proykovom i svećenicima iz Sofije.

Od 27. 06. do 1. 07. u Plovdivu će biti duhovne vježbe za naš svjetovni Red. Ove godine prvi puta duhovne vježbe će biti u Plovdivu jer u Plovdivu imamo jednu sestru s privremenim zavjetima i još nekoliko koji se interesiraju za naš svjetovni Red.

7. srpnja su nam se najavili naša braća karmelićani iz Mađarske da će doći na noćenje kod nas.

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

58

Od 11 – 12 srpnja pokret Fokolara su nas pozvali da sudjelujemo u susretu koji organiziraju i da predvodimo Euharistiju i da budemo na raspolaganju za ispovijedanje i razgovore.

Radovi na obnovi kuće duhovnog centra se približuju kraju, no još ostaje kupnja namještaja i uređenje unutrašnjosti. Također treba još urediti vrt, ogradu i okoliš, kada ćemo imati sredstava. Za sada to nije moguće. Osim ovih događanja provodimo i redoviti pastoral duhovnog života i molitve – ispovjedi, nagovori, razgovori…

Osobito se radujemo skorom dolasku

našeg trećeg člana zajednice. Br. Stipo još čeka vizu za Bugarsku i ako Bog da nakon Gospe Karmelske trebao bi doći u Sofiju.

Oko blagdana Gospe Karmelske očekujemo i našeg bogoslova br. Joana koji se vraća nakon završenog studija teologije u Rimu. U Sofiji nije bio već 2 godine, no ovdje kod nas ostaje samo kratko. Već početkom kolovoza odlazi u Remete.

Svoj braći i sestrama karmelskih zajednica čestitamo blagdan naše Majke i Kraljice Karmela..

Vaša braća iz Sofije

IZ SESTARSKIH KARMELA

BREZOVICA

Dragi Oče Provincijale, drage naše sestre i braćo!

Nakon uskrsnih događanja koja smo na razne načine proslavili i obilježili, dijeleći međusobno iskustva Božje raspete i proslavljene Ljubavi, evo nas zajedno u ljetnim mjesecima i pred najvećom svetkovinom našega Reda, Majkom i Kraljicom Karmela. Ona u našem Karmelu i u našem svetištu zauzima istaknuto mjesto. U njezinom duhu i pod njezinim pogledom, a uz vašu i mnogih, suradnju, jačali smo svoj život vjere, molitve i zajedništva kroz protekle mjesece.

Ujedno smo zahvalili Majci i zaštitnici našega samostana i našega svetišta na brojnim dokazima njezine prisutnosti, pomoći i zaštite. Dotaknut ćemo na ovim stranicama našega Karmelskog vjesnika neke od njih i podijeliti milosne trenutke s vama. Evo ih.

Hod s 90. Generalnim Kapitulom

Zahvaljujući našim mp. ocu provincijalu Vinku Mamiću i o. Dariju Tokiću, neumornim, stalnim dopisnicima i sudionicima 90. Generalnog Kapitula našega Reda, koji se održavao, kako vam je poznato, od 16. travnja do 8. svibnja 2009. u Fatimi, mogle smo izbliza pratiti zbivanja i događanja na tom značajnom skupu. Njihovi redoviti izvještaji s foto-ilustracijama koje su vrijedno i nadahnuto sastavljali i koje je o. Jure svakodnevno marljivo postavljao na našu karmelsku web-stranicu i činio ih svima nama dostupnim, budili su u nama veliko zanimanje i poticali nas na zauzetu molitvu za sve sudionike Kapitula. Zna se, posebno smo molile za svjetlo Duha Svetoga u radu Kapitula i u njegovim projektima. Malo smo se bojali da Duh Sveti ne bi baš u to doba otišao na godišnji odmor. I Bogu hvala, nije se to dogodilo.


59

Od spomenutih kapitularnih zbivanja, izdvojili bismo samo neka koja su nas jače, a možda i vas, dotakla. Osobitu pažnju skrenuli bismo na izbor novog Vodstva Reda. Kako znate, 20. travnja, izabrala su naša braća kapitularci novog Oca generala P. Saveria Cannistra iz Provincije Toscana, Italija, a 24. travnja nove generalne definitore. Poduprli smo ih živom molitvom i poželjeli im hrabrost i mudrost Duha Svetoga u vodstvu našega Reda. Jednako tako zahvalili smo dosadašnjem Vodstvu, osobito mp. Ocu generalu P. Luisu Arosteguiu Gamboi i našem P. Zdenku Križiću, general. vikaru, na bratskoj velikodušnosti, suradnji, kreativnosti, raspoloživosti koju su bezbroj puta pokazali prema nama.

S velikim zanimanjem pratili smo izvješća

o aktualnosti i vitalnosti naše karizme u svijetu, o statistici Reda, te o zvanjima na raznim područjima Reda. Posebno su nas zanimale inicijative za šestogodišnju pripremu na 500. rođendan naše sv. Majke Terezije, kao i sudjelovanje 11 sestara karmelićanki iz čitavog svijeta na Generalnom Kapitulu. Njihova promišljanja kako danas svjedočiti karizmu Karmela, bila su nam dragocjena, kao i poruka nade i zajedništva iz tog susreta koju su nam poslale u svome pismu iz Fatime.

Susret s našim mp. ocem Provincijalom Vinkom Mamićem, u petak 15. svibnja, omogućio nam je njegovo živo i neposredno svjedočanstvo o Generalnom Kapitulu. Od njega smo ih prve ruke, čuli poruku 90. Generalnog Kapitula bosonogih karme-lićana. Između ostalog stavljen je naglasak na marijansku dimenziju našega Reda: "Mi smo Karmel jer pripadamo obitelji koja je posvećena Djevici Mariji." Jednako tako na promišljanja što možemo kao Red učiniti za duhovna zvanja. "Svjesni smo da je važno što zajednica živi i svjedoči. Stvari se ne rješavaju normama, već primjerom života" izdvojio je o. Provincijal naglaske iz Poruke Kapitula. Uz to nas je potaknuo na življenje vrednota karizme naše sv. Majke Terezije kao pripremu za njezin 500. rođendan, osobito na čitanje, studiranje i meditiranje njezinih spisa.

70. ROĐENDAN KARMELA U BREZOVICI

70 ljiljana za Pomoćnicu kršćana

"Jeste li se dobro ukrcali u lađicu Božje Providnosti? Naš je Karmel takvo čudo Božje Providnosti. Ja sam samo mala trublja te Božje Providnosti… ali bih htjela biti tako velika da me čitav svijet čuje…" tako č. Majka Regina Terezija, u pismu remetskom župniku preč. Leopoldu Rusanu.

Tom lađicom Božje Providnosti putuje naš Karmel kroz bonacu i vedrinu, ali i kroz oluje i bure života već 70. godina. S koliko bi radosti i ushićenja mogla svaka sestra pričati o malim, a tako velikim, čudesima Božje Providnosti, u njezinom molitvenom i radišnom životu, u njezinoj plovidbi na krilima Providnosti? Nekih smo se spomenuli ovih dana, druga će pak čuda otkriti vrijeme, a o nekima će pričati Vječnost.

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

60

No, prisjetimo se naših korijena: sve je započelo na blagdan Marije Pomoćnice kršćana, 24. svibnja 1939. godine. Nadbiskupska kočija zaustavila se pred njegovim Dvorcem u Brezovici. Bilo je točno 14,00 sati. Dvije bosonoge karmelićanke, s krunicom u jednoj, a s kovčegom u drugoj ruci, zakoračile su uzbuđene na hrvatsko tlo da bi u njega presadile mladicu Karmela.

Karmel je već dugo nosio u svom srcu tadašnji zagrebački natpastir Alojzije dr. Stepinac. Uvidio je goruće potrebe svoje Nadbiskupije i pozvao je četiri sestre Hrvatice. Prve su došle: s. Regina Terezijua od Isusa i s. M. Josipa od Milosrdne Ljubavi Božje, na osnutak Karmela u Hrvatskoj. Stepinčev Karmel, Marijin svibanjski cvijet, rođen je, kako rekosmo, 24. svibnja 1939., u Dvorcu-Brezovici, pod okriljem Majke Pomoćnice kršćana.

Stoga smo, u nedjelju, 24. svibnja, zahvalili euharistijskim slavljem, koje je predvodio prof. o. Josip Baričević, TOR, dobrome Bogu i Mariji Pomoćnici kršćana za našu 70. godišnju prisutnost na tlu Lijepe naše. Podarili smo Majci 70 duhovnih ljiljana ljubavi i molitve za svu majčinsku brigu, dobrotu i velikodušnost kojom nas je pratila tih godina i s nama nosila Krista u mnoga srca, te bila Majka našega Karmela i naših duša.

Zna se, zahvalili smo joj i za sve Vas, drage naše sestre i draga naša braćo, kao i dragi prijatelji našega Karmela, jer ste svi vi, u raznim dionicama vašeg života i na razne načine, bili s nama na stazama Karmela, te nas podržavali i pratili svojom blizinom, suradnjom i molitvom. O svemu tome, kao i o značenju Karmela za život vjere na našim prostorima, govorio je prof. Baričević te poželio sestrama da budu

molitva u ovome svijetu i da svjedoče za Istinu i Ljubav poput Krista Gospodina.

Na uočnicu 70-tog rođendana našega Karmela, stigli su i prvi čestitari: mali romari iz Varaždina: autobus djece s roditeljima i tetama iz vrtića "Graberje." Djeca su slavila sv. Misu u našem svetištu Bezgrešne Kraljice Karmela, a sv. Misu je predvodio vlč. Marko Kovač, župni vikar u Španskome. Nakon sv. Mise izvela su prekrasan program i ostavila svoje crteže, pjesme i svoja mala srca Majci i Kraljici Karmela, kao i sestrama. Najmlađi romari, najveća radost!

Zadaću koju je Nadbiskup povjerio sestrama, svojim bliskim suradnicama, ispisao je rukom, a ona glasi: "Onima koje su osnovale hrvatski Karmel današnji pastir nadbiskupije Zagrebačke dovikuje: 'UČINITE ŠTO MOŽETE MILOŠĆU BOŽJOM, DA SE HRVATSKI NAROD POTPUNO PREPORODI U KRISTU, I DA SVE BUDE PROŽETO DUHOM BOŽJIM, I PASTIRI i STADO.'" (Zagreb, 5. rujna 1939.). Sestre su vjerno ispunjavale povjerenu im zadaću i svojim životom molitve, predanja i služenja, bile su onda i danas, tiha duhovna prisutnost Božje blizine, ljubavi i radosti u svom hrvatskom narodu.

Dobro nam je poznato da je na Badnjak, 1939. godine Nadbiskup kanonski utemeljio Karmel Kraljice Karmela u Dvorcu i zatvorio privremeno klauzuru, a sestre su 14. travnja 1944. uselile u novosagrađeni Karmel, zahvaljujući gorljivoj revnosti svojih utemeljitelja: nadbiskupa Alojzija dr. Stepinca i č. Majke Regine Terezije.

U dekretu osnivanja Karmela, Nadbiskup je zapisao i slijedeće: "Dok podižemo ovaj samostan, gojimo čvrstu nadu, da će ova kuća biti ono što tako vruće želimo, naime, kuća molitve, iz koje će se dizati molitve


61

pred Lice Gospodnje kao miomirisni tamjan. A onda će nebesa rositi odozgora i oblaci milosti Božje dažditi na Crkvu zagrebačku i cijeli hrvatski narod." (Zagreb, br. 10127/39. od 24. prosinca 1939.).

Molitva je susret Boga i čovjeka, prijateljstvo, ljubav i radost koja čini čudesa u čovjeku i oko čovjeka. Molitva je Vječnost koja pohađa i oplemenjuje srce čovjeku i lice zemlje. Molitva je Ilijin lahor na gori Horebu i Marijin Veliča u pohodu Elizabeti. Molitva je svjetlo i snaga Boga u tvom srcu, i u tvojoj duši. Ona je nada koja ne umire. Molitva je Bog u tebi koji te sjedinjuje sa sobom u miomirisu vječnosti. Molitva je ljiljan tvoje duše darovan Majci lijepe ljubavi, Kraljici svibnja. Karmel je kuća molitve, kuća Božje blizine, tišine i vedrine; čudo Božje Providnosti.

Dobro su to shvatili mnogi naši svećenici,

redovnici, redovnice, mladi i stariji, koji su se u svim životnim prigodama preporučivali u molitve Karmela. A drugi su se opet nadahnjivali na idealu Karmela i jačali svoju vjeru na vjeri i molitvi Karmela. Štoviše, ima mnogo i onih koji čitaju i proučavaju spise karmelskih naučitelja i velikana duha.

Danas s posebnom ljubavlju zahva-ljujemo Gospodinu i Presvetoj Djevici za sve njih, kao i za one djevojke koje su se odazivale Božjem pozivu, pridruživale nam

se, rasle u našoj karmelskoj obitelji, i zahvaljujući kojima, kao i Božjoj Providnosti, smo mogli osnivati nove oaze i tvrđave molitve.

Tako su iz Stepinčevog Karmela, kako znate, nikle vaše nove mladice: osnovale smo, uz Božju i vašu pomoć: 1964. godine Karmel u Juršićima, danas u Kloštar Ivaniću, koji je 1988. osnovao Karmel u Šarengradu, danas Breznica Đakovačka. Zatim smo osnovale 1998. Karmel u Mariji Bistrici, godine 2000. otvorile smo Karmel u Sarajevu, a 2003. godine Karmel u Albaniji, zajedno sa sestrama iz Kloštar Ivanića i Breznice Đakovačke.

I dok na razne načine zahvaljujemo Gospodinu i Presvetoj Djevici Mariji za našu 70. obljetnicu žive molitve na tlu drage nam Domovine, želimo s vama, drage naše sestre i braćo, nastaviti plovidbu života lađicom Božje Providnosti i, uprkos burama i olujama, doviknuti svima: "Kako smo sretni da smo Božji! Mirno počivamo na rukama svemogućeg Oca koji nas ljubi," (M. Regina Terezija). Dao Gospodin da to danas, i svaki dan doživimo.

Duhovsko zajedništvo

Na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 31. svibnja, pošto smo svečanom sv. Misom obilježili silazak Duha Svetoga na apostole, podijelili smo, u ranim popodnevnim satima, radost Duhova s našom braćom bogoslovima, karmelićanima i njihovim magistrom o. Stjepanom Vidakom iz Remeta. Budući da je to prvi susret naših sadašnjih bogoslova s nama, upoznavali smo se u našoj govornici, izmijenili svoja duhovna i životna iskustva, posvjedočili o vitalnosti naših zajednica i zajedništva i međusobno se obogatili. Svakog našeg bogoslova: br. Danijela, br. Domagoja, br. Jakova i br. Stipu, kao i njihovog magistra o. Stjepanom, doživljavamo kao vrijedni

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

62

Božji dar našoj Provinciji, osobitu u današnjem pomanjkanju duhovnih zvanja.

Osim u razgovoru i susretu, koji nam je bio na radost, to su potvrdili i na Večernjoj Časoslova koju smo zajedno molili i pjevali, te u snazi Duha Svetoga slavili Gospodina i njegovim djelima.

Mladomisnici iz Rijeke

Vjerovali ili ne, ove godine nakon svećeničkog ređenja, koje je bilo 30. svibnja, u katedrali sv. Vida u Rijeci, slavili su s nama jednu od svojih prvih sv. Misa, mladomisnici iz riječke nadbiskupije. Njih četvorica: vlč. Slobodan Bunoza, fra. Tomislav Šanko, vlč. Ivan Šarić i vlč. Mario Tomljanović. Zahvalili su Gospodinu i Gospi Karmelskoj, u utorak 2. lipnja, na daru svećeništva, svečanom euharistijom koju je predvodio i propovijedao vlč. Slobodan Bunoza.

U sadržajnoj homiliji, mladomisnik Slobodan naglasio je potrebu da mi kršćani budemo svojim životom slika Božja i da tu sliku Božju odražavamo u svijetu. Govorio je također kako nam to često ne uspijeva zbog naših slabosti i zla koje ne miruje. No, na tom putu prati nas Isusova Majka Marija koja nas suobličuje Kristu Gospodinu i dariva nam mir duše, jer: "pobožnost prema Majci Božjoj je najbolje sredstvo da uđe mir i ljubav u naše duše i obitelji, da možemo biti svjedoci mira", naglasio je propovjednik.

Uz mladomisnički blagoslov, druženje u govornici i daljnje preporuke u molitve, te izmjene pozdrava i dobrih želja - i riječki nam je nadbiskup msgr. dr. Ivan Devčić izručio svoje pozdrave i preporuke - nastavili smo put suobličenja Kristu Gospodinu.

Kristova vjernost - svećenička vjernost

Sv. Misom smo, na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, u petak, 19. lipnja, na svoj način, obilježili početak Svećeničke godine, koju je proglasio u Rimu Sv. Otac Benedikt XVI, pod geslom: "Kristova vjernost - svećenička vjernost." Združili smo svoju molitvu i žrtvu s molitvom Crkve za oko 400.000 svećenika u svijetu, koji su nositelji i svjedoci Evanđelja i djelitelji sakramenata spasenja, a koje Papa poziva na obnovljenu ljubav i vjernost u službi Krista Gospodina, po primjeru na arškog župnika sv. Ivana Mariju Vianneya, u povodu njegove 150. obljetnice smrti.

Euharistijsko slavlje predslavio je vlč.

Ivica Zlodi iz Zagreba, a mi smo ga popratile skladnim pjevanjem. U svojoj homiliji propovjednik je govorio o ljubavi Presvetog Srca Isusova prema svakom čovjeku i o potrebi da izgrađujemo tu ljubav u sebi, da Presvetom Srcu postanemo što sličniji, te osobito da imamo ljubavi za svakoga. "Radost života je u Srcu Isusovu. Pozvani smo da mislimo njegovim mislima i da ljubimo njegovim Srcem, da budemo protočni za Božje Milosrđe i da On živi u nama," naglasio je između ostalog vlč. Zlodi. Spomenuo je i početak Svećeničke godine i potaknuo nas da još revnije molimo i radimo za svećeničku vjernost i odanost Presvetom Srcu Isusovu, kao duhovne majke svećenika.


63

Zagrebački mladomisnici

"Pri svakom susretu sa sestrama ostaje radost koja niče iz života s Bogom, u Božjoj prisutnosti", spomenuo je na početku homilije mladomisnik Marko Vuković, u utorak 23. lipnja, na prvoj euharistiji zagrebačkih mladomisnika u našem Karmelu. Sv. Misu je predvodio mladomisnik Anđelo Mali, a uz njega je bio duhovnik zagrebačkih bogoslova. mr. Milan Pušec i još sedam mladomisnika.

Misao vodilja sadržajne homilije bila je: Isusova blizina u našem životu koja nas mijenja, po primjeru Zakeja, sv. Terezije Avilske i tolikih svjedoka Evanđelja. Propovjednik je zaželio da život s Isusom i dublji susreti s njime, budu cilj njihova svećeničkog putovanja, a ne promocija sebe, te je zaključio: "Bog je jedini pravi cilj i put, a naš bližnji za svoju sreću treba toga Boga."

Dugogodišnji vjerni susreti s našim mladomisnicima, obnovili su naše predanje Gospodinu za njih, za njihovu ustrajnost i svetost, da bi hrvatski narod imao u njima dobre i hrabre pastire i učitelje vjere i Evanđelja.

Vjerovati u Isusovu ljubav

Među onima koji su s nama podijelili svoja duhovna iskustva, znanje, stručnost i mudrost, i tako nam pomogli da napredujemo u životu molitve i služenja, bili su i slijedeći svećenici i profesori:

Naš duhovni Asistent Udruge "Bl. Alojzije Stepinac" o. Jure Zečević, OCD, održao nam je u utorak 28. travnja vrlo aktualno predavanje na temu: "Oče naš – opasna molitva". Polazeći od riječi u Očenašu "Otpusti nama duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim, predavač je ukazao na to je Isus time nerazdvojno povezao Božji oprost nama s našim

oprostom bližnjima. Tko nije otpustio dugove bližnjemu moleći Očenaš zapravo moli da ni njemu Bog ne otpusti njegove dugove prema Bogu naglasio je o. Jure.

Nastavak predavanja iz povijesti: "Uvod u povijest kršćanstva, stari i srednji vijek" održao nam je u srijedu, 29. travnja P. Ivica Musa, DI, te pojasnio specifičnosti toga doba. One se odnose na rimsko, grčko i židovsko okruženje u kojima je zaživjela prva Crkva, kao i na kalendar kojim su se služile te tri kulture. Na istu temu: "Prva Crkva" P. Musa nam je govorio u petak, 22. svibnja, te nam pojasnio kako je izgledala prva kršćanska liturgija.

"Djelovanje Duha Svetoga" bila je tema koju nam je prezentirao P. Mijo Nikić, DI, u ponedjeljak, 8. lipnja. Posebno je govorio o sedam strahova od kojih oslobađa Duh Sveti, a koje svi posjedujemo.

U petak, 12. lipnja slušali smo predavanja našega o. Petra Janjića,OCD, na temu: "Odlike i ljepota Božjega poziva i odaziva u Crkvi." Govoreći o potrebi svjedočenja pripadnosti Bogu, o. Petar je spomenuo i ovo: "Dolazimo tako do potrebe da o Bogu govorimo kao o Ljepoti. Prvenstveno trebamo životom svjedočiti ljepotu pripadnosti Bogu, ali i o Bogu treba više govoriti kao apsolutnoj, uzvišenoj ljepoti".

Pred svetkovinu Petrova, u petak, 26. lipnja održao nam je iskustveno i osebujno predavanje na temu: Quo vadis, Domine?" vlč. Antun Štefan, duhovnik Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati, u Zagrebu. Zanimljivo je bilo njegovo razmišljanje o apostolu Petru i njegovim bjegovima iz Rima, a zapravo i o našim bjegovima iz Rim(ov)a našeg srca, koji nisu Isusov put spasenja i posvećenja. Između ostalog, vlč. Štefan je rekao i ovo: "Premalo vjerujemo u Isusovu ljubav na križu, a previše se vrtimo oko svojih grijeha."

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

64

Posjeti – povjerenje u život molitve

Kao što mi dnevno kucamo na Srce svoga Božanskog Zaručnika i njegove i naše Majke Marije, tako i mnogi dnevno kucaju na naša srca da čuju riječ nade i ljubavi i da dožive molitvu Karmela. Osim gore spomenutih susreta, kao i onih brojnih osobnih susreta, ovdje ćemo spomenuti samo po koji.

U subotu, 6. lipnja posjetila nas je molitvena grupa djece: "Viktorovci" iz Zagreba sa svojim vjeroučiteljicama; gospođom Idom i Senkom, te su s nama podijelili svoja mala iskustva vjere, molitve, prijateljstva. Osobito su nas oduševili svojim molitvenim programom koji uključuje tjedno čitav dan klanjanja pred Presvetim, gdje se na osobit način druže s Isusom, svojim Božanskim Prijateljem.

Jedinstveni koncert devetogodišnje djevojčice Nine Špiljak iz Zagreba, imali smo prilike oduševljeno slušati u nedjelju 14. lipnja. Nina nam je bez treme, znalački odsvirala dvije kompozicije za klavir i zaslužila buran pljesak. Poželjeli smo joj i daljnje nove uspjehe u glazbenoj školi.

Gospićko-senjski biskup, msgr. dr. Mile Bogović u pratnji svoga tajnika i našeg župnika vlč. Zvonka Vukovića, posjetio nas je u nedjelju 21. lipnja, nakon glavne sv. Mise na Vidovskom proštenju u župi

Brezovica. U vrlo srdačnom i živom razgovoru u kojemu smo između ostalog, dotaknuli i život vjere u Gospićko-senjskoj biskupiji, msgr. Bogović nam je preporučio u molitve projekt Crkve hrvatskih mučenika, kao i želju za jednom kontemplativnom zajednicom u njegovoj dijecezi, koja bi svojim životom "svjedočila vertikalu prema vječnosti."

Sve ove i još mnoge molbe i preporuke povjerili smo Majci i Kraljici Karmela oko koje se ovih dana na poseban način okupljamo. Znamo da ćemo je na najbolji način proslaviti u svojim zajednicama i u svojim srcima. Jednako tako da ćemo na nama svojstven način poraditi da je i drugi upoznaju i zavole kao Isusovu i svoju Majku, koja nam je darovala Spasitelja i otvorila put vječnosti. Štoviše, bit ćemo joj kao njezine kćeri i sinovi što sličniji u vjeri, predanju i molitvi, kako bi njezin život zablistao u našim Karmelima, a njezina ljubav prema Kristu Gospodinu i svakom njezinom djetetu, zatitrala u našim očima.

U želji da i ovih dana budemo radost i nada našoj Majci i Uresu Karmela, sestrinski Vam čestitamo zajedničku svetkovinu i ostajemo s Vama u duhu i molitvi

Vaše sestre iz Karmela-Brezovice

KLOŠTAR IVANIĆ

Poštovani i dragi oče Provincijale, draga braćo, drage sestre!

Ovaj puta javljamo vam se ukratko, što zbog kratkoće vremena od prošlog javljanja, što zbog vrućine na kojoj se "tope" duge vijesti… Slijedi sažetak

onoga što smo, kao zajednica, primile i želimo podijeliti s vama.

O psihološkom karakteru privatnih objava i ukazanja i utjecaju subjektivnog svijeta primatelja objave govorio nam je o. Mijo Nikić, DI.


65

Hodočasnici iz Bizovca, sa svojim župnikom, vlč. Marinom Kneževićem, bratom naše s. Karmele, navratili su i do nas 2. svibnja.

14. svibnja posjetili su nas provincijal, o. Vinko Mamić i o. Dario Tokić, OCD, i prenijeli nam glavne naglaske završnog pisma s generalnog Kapitula u Fatimi.

Nekoliko dana kasnije, pohodila nas je nova provincijalka školskih sestara franjevki, s. Ivanka Mihaljević, u pratnji s. Tihomire Kljaić i s. Ane Jozić.

Na Duhove nas je svojom pjesmom, mladošću i radošću razveselio dječji zbor "Križići" iz Sigeta, sa voditeljicom s. Jelicom Dolić, ŠSF .

Mladomisnici zagrebačke nadbiskupije

podijelili su s nama zahvalnost Bogu na daru svojeg svećeništva slavljem Mlade Mise. Predslavio ju je vlč. Tomislav Škender, a propovijedao je vlč. Anđelko Katanec.

Večernjom svetom Misom na Petrovo započele su nam zajedničke duhovne vježbe, koje nam je ove godine vodio o. Dario Tokić, OCD. Opraštanje, proces je koji donosi zdravlje za žrtvu povrede i omogućuje joj da bude ono što jest. U prvom dijelu čule smo što opraštanje (ne oproštenje!) nije, što je vrlo važno shvatiti da ne bi došlo do novih povreda. Opraštanje je hodočašće srca u postupnom traženju nutarnje slobode, koje zahtijeva bavljenje sobom; oblik ljubavi do skrajnosti i, kao takav, nemoguć bez Božje milosti…

Svojom posjetom ovih dana obradovali su nas i vlč. Matej Palić sa grupicom budućih bogoslova te vlč. Mladen Grabovac.

Svetkovinu Gospe Karmelske, zaštitnice našeg Reda, s nama slavi mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački.

Od srca Vas pozdravljamo želeći vam trajnu pomoć i zagovor Majke Karmela.

Vaše sestre iz Kloštar Ivanića

BREZNICA ĐAKOVAČKA

Draga naša braćo i sestre!

Vrijeme nakon uskrsnih blagdana i našeg zadnjeg javljanja, donijelo je mnoštvo događaja koji su značajni za zajednicu pa i cijeli naš Red. Bogatstvo različitosti koje nam gotovo svakodnevno pritječe s mnogih strana, ostavlja nas u

trajnom prihvaćanju svojih "praznih ruku" koje primajući zahvaljuju, no i znaju da nemaju čime uzvratiti za tolika Božja dobročinstva!

Posjet oca Provincijala

Vjerujemo da su i u drugim zajednicama tako rado i s nestrpljenjem iščekivali

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

66

svakodnevne zanimljive izvještaje s Generalnog kapitula u Fatimi, kao što smo to i mi, smijući se do suza originalnim dosjetkama naše braće, kao i popratnim fotografijama (i filmićima!) koje smo znale više puta pogledati suživljavajući se sa svim lijepim i svečanim, no i nezgodnim zgodama koje su neizostavni, a često puta i smiješni dio svakog događaja, osobito ako on traje tako dugo kao fatimski kapitul. I ovom prilikom zahvaljujemo našem o. provincijalu Vinku Mamiću i o. Dariju Tokiću na brzom i duhovitom izvješćivanju kojima smo osjetili i međusobno zbližavanje i njihovu bratsku brigu oko povezivanja naših zajednica u jednu prisnu obitelj unutar velikog "vrta" Karmela.

Nakon povratka iz Fatime, o. Vinko i o.

Dario su u sklopu obilaska naših zajednica, 14. svibnja posjetili i naš Karmel kako bi nam prenijeli poruku Generalnog kapitula sažetu u 12 točaka, koja se tiče nas sestara jer jasno vrednuje duh koji nas, braću i sestre, ujedinjuje u tolikoj mjeri da se "ne možemo definirati jedni bez drugih". "Karmelu trebaju 'vatra u srcu, riječi na usnama, proroštvo u pogledu' (Pavao VI.) da bi mogao ostati vjeran svojem trostrukom pozivu: mističnom, proročkom i misionarskom",

snažne su riječi iz tog dokumenta. Nakon izlaganja o. Provincijala, o. Dario nam je fotografijama i objašnjenjima (uz 'pokoju' nadopunu o. Vinka) približio sve rečeno, a napose ambijent, svetište, našu sestarsku zajednicu u Fatimi s kojom smo posebno povezane, sudionike kapitula, izbor i našeg novog Generala o. Saveria kojem se radujemo i kojem ćemo u sljedećem šestogodištu moliti Duha mudrosti na kormilu Reda.

Svečani zavjeti s. Ivane

Na sâmu svetkovinu Duhova 31. svibnja, svoje je svečane zavjete položila naša s. Ivana od Presvetog Srca Isusova i Marijina (Željkica Pavković), pritjelovivši se doživotno tim činom obitelji bosonogih karmelićanki koja ju je u ovoj zajednici sv. Josipa s radošću prihvatila. Trodnevnom pripravom kroz euharistijsko klanjanje, čitava se zajednica pripravljala i za događaj zavjetovanja naše susestre, kao i za blagdan Duhova čije smo izlijevanje osjetile toga dana i kroz riječi oca Nadbiskupa, kroz predanje s. Ivane, kao i kroz liturgijsko pjevanje koje je skladno i svečano predvodio Zbor đakovačkih bogoslova pod ravnanjem mo. Ivana Andrića. Svečanost je predvodio naš đakovačko – osječki nadbiskup mons. Marin Srakić uz koncelebraciju svog tajnika vlč. Fabijana Svaline, duhovnika na bogosloviji u Đakovu mr. Bože Radoša, vlč. Ivana Janeša, zatim vlč. Mile Vranešića - župnika grkokatoličke župe Grabar na Žumberku odakle potječe zavjetovanica i našeg o. Đure Filipovića, OCD.

U svojoj je homiliji otac Nadbiskup povezao ulogu Duha Svetoga u životu i poslanju izabrane osobe, koji ponajprije


67

kroz dugotrajnu pripravu oblikuje samu osobu kako bi kroz nju činio nešto novo, kako to vidimo i u mnogim biblijskim likovima. Ističući da je Duh Sveti život za ljubav, odnosno ljubav za život, Nadbiskup je rekao da je djelo Duha Svetoga tamo gdje se ljudi bezuvjetno predaju Bogu živeći po zavjetima i shvaćajući da smo na dar primili – kroz Duha Svetoga – Božju ljubav i Njegovo prvo izabranje, jedan poziv na kontemplativnu dimenziju pastorala kroz sjedinjenje s Njim, prisno prijateljstvo i odnos zaručništva koji će biti simboliziran crnim velom što ga zavjetovanica prima, a koji je znak ljubavi Boga koji joj se obraća i koji je pokriva. Citirajući riječi naše svete Majke Terezije iz komentara 'Pjesme nad pjesmama', u ime s. Ivane i svake od nas zapitao se: "Sve što jesam, stavljam pred Tvoje noge posvećujući se ljubavi. Što bih mogla više učiniti za svoga Ljubljenoga?" Nadbiskupove riječi izrečene tom prigodom ostaju kao trajan zadatak našoj zajednici, ali i cijelom Karmelu: "Budite mjesto molitve za biskupiju i čitav svijet, budite mjesto gdje je lako susresti Boga i Njegovo milosrđe, budite obitelj u kojoj se živi ljubav i doživljava oproštenje, budite luka u kojoj će onaj koji se izgubi doživjeti razumijevanje, onaj koji je bolan naći utjehu i onaj koji je bez cilja osjetiti djeličak neba. Gospodin vas je za to izabrao. Pozvane ste donijeti taj plod!"

Tečaj komunikacije

Tijekom mjeseca svibnja, gđa Evita Koptschalitsch iz Njemačke započela je u zajednici seminar pod naslovom "Vježba komunikacije" metodom TZI (Tematski centrirana interakcija). Kao stručnjak psihoterapeut i teolog, koristila je metodu

koja obuhvaća rad po manjim skupinama, rad s biblijskom tekstom, razne radionice i vježbe. Uvodeći cijelu zajednicu u temu tečaja, rad je nastavljen samo s polovicom zajednice, budući da brojnost sestara može smanjiti kvalitetu rada. Cilj je ovog tečaja bio poboljšati kvalitetu zajedništva poboljšavajući kvalitetu komunikacije kako bismo, upoznavajući bolje i sebe i druge, znali lakše prihvaćati tuđe stavove i tuđe različitosti. Ostatak zajednice proći će tečaj drugom prigodom, iako znamo da životni "tečaj komunikacije" nikada ne prestaje i neprestani je izazov na rast zajednice i pojedinca. Zahvalne smo gđi Eviti za iskreni trud, a osobito na tome što je tečaj održala na hrvatskom jeziku, što za nju zasigurno nije bio mali napor.

Hodočasničke skupine

Zadnje je vrijeme zaista bilo bogato posjetama hodočasničkih skupina različitih "profila" i uzrasta, od djece do umirovljenika, koji nam dolaze posvjedočiti svoje iskreno zanimanje za naš način života, kao i potrebu da zajedno s nama mole i slave Gospodina.

Skupina političara iz Osijeka i naše općine posjetili su nas odmah nakon Uskrsa, pripadnici pokreta "Božanskog Milosrđa" (njih otprilike 5 autobusa) zajedno su s nama na Bijelu nedjelju molili Srednji čas i krunicu Milosrdnog Isusa, studenti četvrte godine KBF-a u Đakovu sa svojim profesorom vlč. Grgom Grbešićem imali su s nama klanjanje dok su sjemeništarci naše nadbiskupije sa svojim prefektom vlč. Matejem Glavicom i mo. Ivanom Andrićem slavili s nama svetu Misu. Sve češće nam dolaze i različite skupine djece kao što su dječji zbor iz Ivankova, učenici 6.b razreda OŠ

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

68

"August Šenoa" iz Osijeka i učenici drugih razreda OŠ iz Antunovca. Umirovljenici iz Đakova dijelili su s nama dio svog izletničkog programa na blagdan Uzašašća darovavši nam zaista originalan, iako ne i posve bezbolan poklon: medicinska sestra koja je bila u njihovoj pratnji izvadila je krv sestrama koje su to željele, provjerivši na licu mjesta razinu šećera u krvi. Sudeći po nalazima, među nama ima zaista "prešećerenih" sestara!

Prvi zavjeti s. Teodore

Na svetkovinu svetih Petra i Pavla 29. lipnja, naša je s. M. Teodora od Kraljevstva Trojedinoga Boga položila svoje prve zavjete pod svetom Misom koju je predslavio naš o. Dario Tokić, OCD uz koncelebraciju župnika Teodorine rodne župe u Bošnjacima kod Županje vlč. Vlade Mikruta, našeg domaćeg župnika vlč. Mirka Mrnarevića i vlč. Antuna Čečatke - našeg redovnog misnika a Teodorinog bivšeg profesora, koji ju je tijekom studija nebrojeno puta dovezao u Karmel na Misu ili u posjetu i tako postao jedan od zaslužnih ljudi u realizaciji njenog karmelskog zvanja. Uz o. Darija, iz Remeta su nam stigli i naša subraća Josip i Danijel koje nam je bilo drago vidjeti u ovoj slavljeničkoj prigodi "kada", kako reče o. Dario na samom početku Mise, "slavlju sv. Petra i Pavla pridružujemo i slavlje jednog mladog srca koje želi kucati i živjeti samo za Gospodina".

Na sebi svojstven način, o. Dario je, naravno, imao propovijed "drugačiju od klasične", tako da je u njoj aktivno sudjelovala i sama slavljenica odgovarajući na ne baš uvijek jednostavna pitanja, no dobro se snalazeći u ulozi

ispitanice i čvrsto 'braneći' svoje zvanje i svoje ideale. O. Dario je, uz ispitivanje Teodore, istaknuo kako je, aludirajući na Petra-stijenu, i Teodora izabrani kamen, kamenčić za saziđivanje Kraljevstva Božjeg, kao i grad na gori koji treba svijetliti i svjedočiti te su zbog toga naši redovnički zavjeti javni čin u Crkvi. Povezavši činjenicu da se sveti Petar i Pavao slave zajedno istog dana, o. Dario je istakao i ulogu zajedništva, zajednice koja je vježbaonica svetosti i gdje svi njeni članovi, kako kaže i naš sv. otac Ivan od Križa, osobu oblikuju, "tešu i klešu" postajući tako poslužitelji Božji. Istaknuvši da velikodušnošću darivanja živi i ovaj narod i ova zemlja po osobama koje donose rod za druge, o. Dario je završio hrabreći nas da, unatoč slabostima koje su itekako bile vidljive kod Petra i Pavla, Bog svejedno računa na nas, na našu dobrotu i velikodušnost, čineći od nas svece koji, gledajući samo u Isusa, znaju da će ih On daleko odvesti.

Mladomisnici

Odmah sljedećeg dana od svog svećeničkog ređenja koje je u našoj nadbiskupiji redovito na svetkovinu svetih Petra i Pavla, dvojica mladomisnika naše nadbiskupije: vlč. Davorin Anđić i vlč.


69

Josip Semialjac te prvi ređenik mlade srijemske biskupije vlč. Ivan Rajković, imali su u našem Karmelu svoju prvu svetu Misu koju je predslavitelj vlč. Ivan nakanio ne samo za našu zajednicu, nego i za sve naše karmelske zajednice. U svojoj je propovijedi vlč. Davorin usporedio duhovni život i život jedne posvećene osobe s olujnim morem kojeg su iskusili i apostoli, ističući potrebu svakoga od nas za predanjem u potpunom povjerenju Onome koji je Gospodar i utihe i oluje. Zahvalivši sestrama na molitvama, posvjedočili su nam svoj životni put i povijest svoga zvanja u "čudesnim putovima Božjim" koji je svaki od njih na osobit način doživio i iskusio.

Završavajući ovo naše javljanje, šaljemo vam svo naše karmelsko zajedništvo srca i molitava, znajući da je svaki od nas jedno zrno pijeska koje ne može sâmo izgraditi dinu, kako je to lijepo zapisao Marijan, dragi prijatelj naše zajednice i invalid Domovinskog rata, u posveti knjige koju nam je darovao.

Ulazeći u mjesec srpanj kada su naše oči uprte u najveći blagdan našega Reda – svetkovinu Gospe Karmelske, želimo ga svima vama čestitati moleći zagovor Majke i Kraljice Karmela svakome od nas koji ovim karmelskim putem kroči vrh gore koja je – Krist!

Vaše sestre iz Karmela sv. Josipa u Breznici Đakovačkoj

MARIJA BISTRICA

Bratsko – sestrinski susreti

Proteklo razdoblje od posljednjeg našeg javljanja bilo je u znaku Kapitula naše braće u Fatimi i izbora novog generala o. Saveria od Presvetog Srca (Cannistrà). Iz dana u dan od 16. 04. – 08. 05. čitale smo i pratile izvješća o. Provincijala i o. Darija koji su nam s lica mjesta slali zanimljive, nekad humoristične i samo njima svojstvene izvještaje. Sve smo to, naravno, popratile molitvom.

Ubrzo nakon toga, 11. svibnja, posjetio nas je provincijal o. Vinko Mamić u pratnji o. Jure Zečevića želeći nas upoznati s radom Generalnog Kapitula. Predstavio nam je ukratko stanje Reda, okvirne statističke podatke te duhovna gibanja i ostale aktualnosti života i rada braće i sestara. To je isto učinio 4. lipnja

o. Zdenko Križić, dosadašnji generalni vikar Reda, koji nas je također izvijestio o radu Kapitula u Fatimi.

24. travnja posjetila nas je naša s. Elizabeta Šimičić u pratnji gospodina Igora. Iako je već duže vrijeme u eksklaustraciji u Zagrebu, tek je sada pronašla malo vremena da nas posjeti. Budući da već godinama živu u španjolskim Karmelima i nismo je dugo vidjele bio je to srdačan sestrinski susret. Toga dana joj je bio rođendan te smo joj čestitale pjesmom.

Zajedništvo sa sestrama iz Brezovice produbile smo 1. svibnja dolaskom s. Vjekoslave i s. Božice, koje su dovezle našu s. Mirjam koja je tri mjeseca proboravila kod njih. Bio je to još jedan razlog veselog i opuštenog druženja s

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

70

njima, a isto tako i sa s. Anitom iz Breznice Đakovačke 15. 06. koja je dovezla našu s. Jelu koja je u njihovom Karmelu obavila svoje desetodnevne duhovne vježbe.

Prigoda da sudjelujemo na liturgiji istočnog obreda pružila nam se 15. svibnja kad je naš o. Srećko Rimac doveo hodočasnike iz Bugarske (Sofija, Plovdiv i Varna). Uz asistenciju đakona Ivana iz Sofije predvodio je liturgiju u čast Blažene Djevice Marije koju su djelomično pjevali, a ostalo recitirali i to neke dijelove na staroslavenskom, a neke na bugarskom. Bilo je to za nas posebno iskustvo u kojem smo upoznavale različitosti naše Crkve. Nakon liturgije uslijedio je susret u govornici s o. Srećkom i hodočasnicima koji su na proputovanju kroz Zagreb, Metković, Dubrovnik do Međugorja svratili i u naše Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke te nam prenijeli pozdrave od naše s. Natanaele. Bio je to lijepi susret u kojem smo razmijenili iskustva, i obostrano se upoznavali.

Trajna formacija, posjete i druga događanja

Duhovno su nas osvježili svojim nagovorima p. Jure Bosančić na temu "Uskrsli Spasitelj i učenici" 29. 04. te 10. 06. "U susret svetkovini Srca Isusova" i predavanjem p. Niko Bilić: "Uskrs u Sv. Pismu" 9. 05. 2009.

Tijekom četvrtog i petog mjeseca bilo je dosta grupnih posjeta. U našoj crkvi Euharistiju je slavila molitvena zajednica iz Zagreba koju vodi monfortanac p. Mihovil Filipović. Na Cvjetnicu su bili hodočasnici i djelatnici agencije "Croatia express", a sljedećeg dana grupa djece s

posebnim potrebama s Goljaka (Zagreb) s vjeroučiteljicom i profesorima.

Već tradicionalno jednom godišnje dolaze učenici iz stonske osnovne škole koji žele nešto više saznati o našem načinu života. A u sklopu terenske nastave jedan sat su kod nas imali učenici šestih razrada iz Kutine s vjeroučiteljima i kapelanom Nedjeljkom Piškovićem. Već niz godina vlč. Norbert Koprivec iz župe Presvetog Srca iz Karlovca dovodi svoje prvopričesnike da se upoznaju s Karmelom, a to isto čini i s. Leopolda, milosrdnica, koja je također na hodočašće u Mariju Bistricu povela i k nama dovela svoje prvopričesnike.

Malim igrokazom pod naslovom "Oče

naš" iznenadili su nas vjeroučenici iz župe Utrine koji su sudjelovali na Vjeronaučnoj olimpijadi Zagrebačke nadbiskupije. Zbog truda kojeg su uložili u pripreme za olimpijadu i za treće mjesto koje su


71

osvojili njihova ih je vjeroučiteljica Mirna Hornik nagradila hodočašćem u Mariju Bistricu i posjetom Karmelu.

U molitve su se osobito prigodom svog posjeta preporučili štićenici Doma Sv. Ane iz Rijeke, žrtve nasilja u obitelji, s voditeljicom s. Suzanom Samardžić, milosrdnicom, a plodan i vrstan dijalog uspostavljen je s mladim hodočasnicima iz župa Veliki Brgud i Mune iz Riječke nadbiskupije koje oko sebe okuplja vrijedan i aktivan pastoralac vlč. Ante Zovko. Hodočasnici iz okolice Šibenika, koji su na povratku iz kuće "Tabor", posjetili Mariju Bistricu bili su s nama na Večernjoj molitvi.

Kratko su nas posjetili te bili s nama na sv. Misi predstavnici Udruge "Bl. Majka Terezija iz Calcute" iz Skopja. Putovali su u Rim na audijenciju kod pape Benedikta XVI. s namjerom pozvati ga da posjeti Makedoniju. Oni to čine u ime vjernika Makedonske pravoslavne Crkve, a njihovi državnici su to već učinili. S njima je bio i akademski umjetnik Živko Popovski Cvetin koji nam je darovao svoje radove.

Fra Euzebije, pavlin, iz Sv. Petra u Šumi posjetio nas je s dječjim zborom "Marijine zvjezdice" koji je pjevao na Misi u Svetištu MBB a onda su još željeli pohoditi i naš dom molitve, a isto su to učinili učenici i profesori katoličke gimnazije iz Virovitice koji su imali u našoj crkvi sv. Misu koju je predvodio ravnatelj vlč. Ivica Šoh, a potom je jedna sestra predstavila Karmel.

Na Tijelovo već je tradicionalno kod nas bila sjenica i završetak župne procesije koju je i ove godine predvodio mons. Vlado Košić, pomoćni zagrebački biskup u zajedništvu sa preč. Zlatkom Korenom i

vlč. Matijom Burjom. Biskup nam je preporučio u molitve potrebe naše Nadbiskupije te prokomentirao najnoviju izjavu komisije HBK Justitia et pax čiji je predsjednik.

Prigodom VI. hodočašća bolesnika i

medicinskog osoblja na M. Bistricu 20. lipnja posjetilo nas je više grupa. Bili su tako hodočasnici – bolesnici iz Sračinca pod vodstvom Darinke Kovačić, dvije grupe invalida i bolesnika iz župe Travno koje je vodila Vlatka Klašnja, te djelatnici Caritasa iz Vidovca.

U nedjelju 21. 06. naša je postulantica Ivanka Čorda, po završetku osmodnevnih duhovnih vježbi, primila sveto redovničko odijelo i ušla u novicijat. Obred primanja odijela bio je nakon Jutarnje molitve i bilo je to jednostavno a svečano i dostojanstveno slavlje uz molitvu, pjesmu i prigodnu službu riječi prema Obredniku Reda. Nakon njene molbe da je zajednica primi č. Majka je u molitvi izrekla njeno novo ime: s. Marija Ivana od Dobrog Pastira. Potom je u nagovoru protumačila značenje pridjevka od Dobrog Pastira koji će s. Ivanu nadahnjivati kroz njen redovnički život.

Osobito nam je radost bila sudjelovati 24. lipnja na mladoj misi osmorice

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

72

ovogodišnjih mladomisnika Zagrebačke nadbiskupije koji su došli zahvaliti sestrama za molitveno praćenje tijekom školovanja te nas zamolili da ih pratimo i dalje da budu dobri svećenici po Kristovom Srcu. U ovoj nedavno proglašenoj Svećeničkoj godini bit će prigoda prisjetiti se želje naše sv. Majke

da molimo za one koji se u prvim redovima bore za Kristovo kraljevstvo.

Približava se draga svetkovina naše Majke, Gospe Karmelske, koju molimo da nas zagovara i štiti. Blagoslovljena Vam bila svetkovina!

Pozdrav od sestara iz Marije Bistrice

SARAJEVO


Protekla su tri mjeseca od našeg zadnjeg javljanja u Karmelskom vjesniku.

Vrijeme je to koje nam je bilo darovano da "sve više napredujemo u milosti" a ovaj pogled unazad prilika nam je da bolje uočimo Božji prolazak našom "uhodanom" svakodnevnicom. Tako uz onaj svakodnevni posjet našeg Isusa u sv. Misi, dijelimo s vama i one u našoj braći

Dva dana uoči svetkovine Božanskog Milosrđa – bijele nedjelje, pohodila nas je slika Milosrdnog Isusa iz Krakowa koju je po sarajevskim župama devet dana, pronosio p. Witold iz Poljske.Uz prigodni nagovor o objavi Milosrđa sv. Faustini i podsjećanje na baštinu koju nam je ostavio papa Ivan Pavao II, pater je održao i pobožnost Milosrdnom Isusu u kojoj su sudjelovali i vjernici naše Župe.

Ugodno nas je iznenadio posjet našeg o. Mate Miloša, 6. svibnja, koji je nakon održanih duh. vježbi sestrama Milosrdnicama, svratio i nama. O. Mato nam je progovorio o kršćanskoj askezi koja nam je nužna u duhovnom životu, a danas je postala "ne-moderna". No, ona nam pomaže doći do cilja – do sjedinjenja s Bogom. "Odricanje je plod duhovnog

iskustva s Bogom, nakon kojega počinje moj asketski hod s Bogom cio život. Askeza se rastapa u ljubav" napomenuo je o Mato. Još nas je podsjetio na, nama poznate, ali uvijek dobrodošle, riječi pape Leona XII: Njegujte ŠUTNJU, POVUČENOST, MRTVENJE, bez čega nema molitve; a Karmel bez MOLITVE je ništa.

26. travnja posjetila nas je grupa mladih

iz Župe Presv. Trojstva iz Sarajeva sa župnikom vlč. Ivanom Ravlićem, a u Marijinom mjesecu svibnju, jedanaestoga, imali smo radost prisustvovati oblačenju u sveti škapular dvadeset i dvoje Carabiniera i unproforaca iz Italije. Sv. Misu i oblačenje predvodio je njihov vojni kapelan don Fausto Corniani koji je izrazio radost da može biti dionik "duhovnih dobara našega Reda".


73

13. svibnja na Gospu Fatimsku, veoma

nas je obradovao posjet našeg o. Provincijala i o. Daria, koji su upravo stigli iz Fatime sa Generalnog Kapitula. O. Provincijal nam je prenio poruku sa Kapitula koja, između ostalog, u svome zaključku nosi "radosnu vijest": uprimo pogled u Mariju! A o. Dario nam je sve zorno približio pokazavši nam fotografije sa mjesta događanja. Zahvaljujemo o. Provncijalu za posjet koji nam je značio i

to da iako smo "daleko od očiju, nismo daleko od srca".

20. lipnja, uoči proslave zaštitnika vrhbosanske nadbiskupije – Srca Isusova, posjetio nas je naš otac Kardinal i prefekt Kongregacije za redovnike kardinal Franc Rode, u pratnji svoga tajnika vlč. Blaža. Posebno su nam stavili na srce da pojačamo molitvu za svećenike u ovoj "Svećeničkoj godini". Radost susreta uvećana je i darom kard. Rodea da možemo isplatiti zimske režije… U svim tim događajima iskusili smo "divnu pažnju Božju prema nama".

I još jedna novost: podigli smo klauzurni zid na duplu visinu od dosadašnjeg, koji je na nekim mjestima bio nizak, tako da sada iz vrta, svojim pogledom obuhvaćamo uglavnom, vrhunce okolnih planina i nebo…

Uz srdačan pozdrav svima,

Vaše sestre iz Sarajeva

ALBANIJA


Iako od našeg posljednjeg javljanja nije prošlo puno vremena, kod nas se stalno nešto događa, pa vrijeme leti još puno brže. A u isto vrijeme, zbog mnoštva događaja, čini se da je proteklo mnogo mjeseci....

Generalni kapitul naše braće pratile smo intenzivnom molitvom, i s oduševljenjem smo primile pismo našeg novog Oca Generala o pripremi za slavlje 500-te obljetnice rođenja naše sv. Majke. Zaista, samo povratkom na izvore, pažljivo, s ljubavlju i poučljivošću meditirajući njena

djela možemo biti kreativno vjerni našoj karizmi, i tako "korisni" za Crkvu i mnoge osobe koje traže Boga.

Zahvalne smo Gospodinu za sve čime nas je obdario, a osobito što smo imale nekoliko vrlo vrijednih i korisnih duhovnih obnova.

Uz godinu sv. Pavla o poslanici Galaćanima govorio nam je o. Daniele Morone i oduševio nas još više za život u sjeni križa. Također za nas je bilo vrlo korisno i njegovo iskustvo života u novoosnovanoj zajednici kontemplativno – aktivnog usmjerenja.

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

74

O. Alfredo Marchelo nam je u nekoliko predavanja, uz veliku ljubav prema sv. Pavlu, govorio o njegovim nedostacima i manama unatoč kojih je bio izabrano i učinkovito oruđe u Božjim rukama. Ta predavanja su i nama koje se osjećamo i jesmo puni mana i nedostataka, dala novi polet u našem hodu za Isusom.

O. Diego Pedone nas je poveo na put s

Izraelskim narodom po knjizi Ponovljenog zakona. Svaka od nas se mogla usporediti s izabranim narodom i poziv izabranog naroda prepoznati kao svoj jer Sveto Pismo je živa Riječ upućena meni, sada u konkretnom trenutku povijesti i mog života.

Najljepši susret bio je s našim dragim o. Antoniom koji je proveo s nama nekoliko dana i prekrasno govorio o ulozi Blažene Djevice Marije u životu naše sv. Majke i blažene Elizabete. Njegova predavanja su nam bila pravo osvježenje i ohrabrenje u življenju naše karmelske karizme. Budući

da imamo vrlo rijetko priliku susresti se s našom braćom karmelićanima, i ovo nam je bila prilika kad smo doživjele da nitko ne govori kao naša braća. Zato smo još žarče nastavile moliti za dolazak naše braće u Albaniju....

Gospodin nam je podario dirljivi susret s nekoliko neokatekumenskih obitelji koje su došle u misije u Albaniju. Dirljiva je njihova hrabrost kojom su ostavili sve i s mnogobrojnom djecom počeli živjeti iz početka u novoj okolini. Misionari, da bi bili dobri misionari, moraju se utjeloviti u narod kamo su došli. Mi, sestre, polako trebamo postati Albanke, a te obitelji albanske obitelji. Djeca pohađaju albansku školu i više ih se ne može razlikovati od albanske djece, osim po ljubavi prema Isusu. To je za njih velika žrtva koja se zaista može učiniti samo abrahamskom vjerom i ljubavlju prema Gospodinu.

S velikim oduševljenjem smo primile proglašenje svećeničke godine. Mi, kao majke i sestre svećenika, ovu godinu doživljavamo posebno milosnom, i želimo dati svoj udio posebnom molitvom i žrtvom, kao što to čine majke i sestre za svoju djecu i braću.

Vjerujemo da ćemo u tom nastojanju biti ujedinjene sa svima vama pred Gospodinom!

Srdačan sestrinski pozdrav svima od svih vaših sestara iz Nënshata

SORA

Naš dragi pater provincial, dragi bratje in sestre!

Od našega zadnjega javljanja sicer ni preteklo veliko časa, življenje (tudi v

klavzuri!) pa je tako pestro, da bi se za vsak dan moglo napisati posebno poročilo.

V času po veliki noči smo od prvega dne z molitvijo spremljale zasedanje


75

Generalnega kapitlja naših patrov v Fatimi. Presenečene smo prejele od tam že drugi dan internetno sporočilo in se vesele zahvalile Gospodu, da si po sodobnih sredstvih obveščanja lahko danes ostajamo tako blizu. Naslednji dan je sledilo novo presenečenje … in tako dan za dnem! Res iskrena hvala dragemu p. provincialu Vinku, p. Dariu in p. Juretu za tako vestno bratsko sprotno poročanje, ob katerem smo se marsikdaj tudi od srca nasmejale. In kar je bilo še bolj navdušujoče: večkrat se je zgodilo, da smo bile me že nekaj dni obveščene o določenih dogodkih, ko se je "uradno obvestilo" v kakšnem znamenitem tujem jeziku šele pojavilo. V tem ste se naši patri res izjemno dobro odrezali: ČESTITAMO!

Izbor novega patra generala smo na dan izvolitve pozdravile s petjem Te Deuma v kapeli. Naša kandidatka Damjana nam je sproti pridno prevajala vse njegove nagovore, pa tudi govore in predavanja nekaterih drugih patrov, kar nam je bilo v veliko veselje in vzpodbudo.

Kot prav posebno milost smo potem že 10. maja, dva dni po zaključku kapitlja v

Fatimi, doživele obisk p. provinciala Vinka in p. Jureta. To je bil za nas pravi "dar z neba". Informacijam, ki smo jih prej prejemale preko interneta, smo zdaj lahko prisluhnile "v živo". V skupnem sprehodu po samostanskem vrtu, ki se je prav tedaj krasil v pomladanskem razkošju cvetja in zelenja, smo mogli znova doživeti veselje ob sproščeni bratsko–sestarski povezanosti.

Ob tej priliki bi želele izraziti svojo iskreno HVALEŽNOST tudi našemu dragemu p. Zdenku Križiću, dosedanjemu definitorju. Njegovo tiho, skrito, a zavzeto, nadvse skrbno in pozorno služenje Redu smo mogle kot skupnost od blizu občutiti vse od začetka pa do konca njegove službe. Naj mu Gospod, ki vidi na skrivnem, po naši Karmelski Kraljici bogato poplača vso njegovo dobroto do nas!

Na prvi petek v juniju smo doživele še en poseben dogodek: blagoslovitev prenovljenih prostorov in knjižnice na podstrešju. Obred je po jutranji sveti maši 5. 6. 2009 opravil g. nadškof in metropolit msgr. Alojz Uran v spremstvu domačega župnika Jožeta Čuka, še nekaterih drugih duhovnikov in mojstrov, ki so sodelovali pri obnovi. Po zajtrku smo se s pesmijo zahvalile gostom, gospodu nadškofu pa čestitale za skorajšnji godovni dan.

V devetdnevnici pred praznikom Karmelske Matere Božje bomo v duhu z vami povezane in vam vsem želimo pogumnega nadaljevanja poti v svetlobi milosti, ki nam jih po njej podarja Gospod.

Vaše sestre iz Sore - Slovenija

IZ NAŠIH ZAJEDNICA

76

BUGARSKA


Evo i nas iz Sofije da se malo javimo. Potaknuo nas je na to nas o. Jure. Njegovom zaslugom i mi sada dobivamo Karmelski Vjesnik i radujemo se da je u novom i ljepšem izdanju.

Zaslužuju pohvalu svi koji su se oko toga trudili.

Iako je ovo naše prvo javljanje, Vama je svima iz prošlih brojeva donekle poznata povijest našeg Karmela, koji je posvećen Duhu Svetom.

Sada nas je 7 sestara, 3 sestre su s prvim a 4 sestre s doživotnim zavjetima.

Ako Bog da krajem ove godine naše dvije sestre, Anastasija i Marija Elizabeta, trebale bi izreći svoj DA Bogu po polaganju doživotnih zavjeta.

Svima Vam ih preporučamo u molitve. Hvala!

Kao u svakoj, tako i u našoj maloj

zajednici, mnogi su događaji i milosti koje smo primili i koje slavimo i u ovoj godini.

Iako od našeg biskupa mons. Hriste Projkova osjećamo očinsku brigu i blizinu, kao i od drugih svećenika, ipak

naša braća karmelićani su za nas veliki Božji dar. Neizreciva je njihova briga za naše duše. Slavljenje Euharistije, duhovno vodstvo, sakrament pomirenja, pouke sestrama u formaciji, kao i cijeli niz permanentne formacije s njima. Tijekom ove godine o. Srećko nam ima predavanja na temu: molitva u Starom i Novom Zavjetu.

S o. Tadejom, tek što smo izišli iz "Tamne noći" sv. Ivana od Križa, odmah smo započeli s "Usponom na Goru Karmel".

Uvijek su za nas spremni i za svaku dru-

gu pomoć, na čemu smo im od srca zahvalne a nagrada im je na nebesima.

Evo i nekih malih događaja:

U siječnju nas je obradovala posjeta našeg Provincijala o. Vinka Mamica. Susret s njim bio je uistinu srdačan i radostan. U našoj spomen knjizi napisao je: "U ovom sam samostanu prvi put, a čini mi se da sam ga već puno puta posjetio. Ova je zajednica puna radosti i nade, što joj osigurava svjetlu budućnost".

Zatim smo imale radost da nas posjeti Apostolski nuncij u Republici Bugarskoj Janusz Bolonek u pratnji našeg Apostolskog Egzarha mons. Hriste Projkova.

S njima smo se zadržali u dugom i ugodnom razgovoru. U naše molitve nuncij je preporučio svoju sadašnju misiju u Bugarskoj a osobito u molitve i žrtve preporučio nam je Haiti, gdje je prije bio na misiji i gdje je teško stanje i progon kršćana.


77

Početkom travnja imale smo radost sresti se s našim Joanom Najdenovim. Zanimljivo nam je bilo slušati njegovo iskustvo s vjernicima, osobito s mladima i s mladim bračnim parovima. Želio je s puno žara preporučiti sebe i sve potrebe ove Crkve Božje u naše molitve. Slušajući ga i same više postajemo svjesne koliko su zapravo te potrebe velike.

Velika radost nam je bila sresti se i s našom braćom i sestrama neo-katekumenima iz župe sv. Josipa u Sofiji, koji su nas posjetili zajedno s o. Tomasom Krygerom, kapucinom. Govorili smo im o našem pozivu, o životu u karmelu, o smislu klauzure. Iznenadili su nas lijepim pjevanjem psalama uz gitare.

Poseban događaj za nas je bio kad nam je 3 svibnja došao đakon Elko Terzujski, kapucin da se pod vodstvom našeg o. Srećka, kod nas, kroz trodnevne duhovne vježbe, pripremi za svećeničko Ređenje i mladu Misu, koju je radosno proslavio 9. svibnja ove godine.

24. svibnja skromno smo proslavile 74. godišnjicu utemeljenja našeg Karmela. Taj dan je uvijek posebno veselje jer smo cijeli dan u vrtu i veselju nema kraja.

Dan iza toga počeli su radovi na našem samostanu. Uređujemo nekoliko ćelija, rekreaciju, kor, podrum a zatim bi bila na redu i Crkva. Tako i sv. Josip ima puno posla s nama a njemu to nije teško.

Početkom lipnja posjetile su nas naše sestre Fokolarinke. Njih je 4 u Bugarskoj. Po nacionalnosti su: Talijanaka, Slovenka, Njemica i Hrvatica. Kako je i naša zajednica Bugarska, Slovačka, Ukrajinska i Hrvatska, bio je to uistinu radosni međunarodni susret, ukrašen Fokolarskim

pjesmama uz gitaru. Uvijek nasmijane Fokolarinke, pravi su apostoli ljubavi u Bugarskoj.

Svetkovinu Duhova isto smo lijepo proslavile s našim svećenicima i s narodom Božjim, koji nas rado posjećuje. Iako smo malo izvan grada, mnogi nam dolaze tražiti savjet i preporučiti se u naše molitve.

Od 21. do 27. lipnja naša je zajednica obavila zajedničke duhovne vježbe pod vodstvom o. Tomasa Krygera, kapucina, Poljaka, koji je kao misionar u Bugarskoj 4 godine. Kroz 6 dana skupljale smo snagu s Izvora da bismo mogle moliti bez prestanka, što je i bila glavna tema naših duhovnih vježbi.

Još samo da Vam kažemo kako se molilo jedno Bugarsko dijete: "Mili Bože, sigurno ti je teško voljeti sve ljude na svijetu. Mi smo u kući samo četvero i nikako ne uspijevamo".

Na kraju svima Vama draga naša braćo i sestre čestitamo Svetkovinu Gospe Karmelske, kao i blagdan Sv Ilije.

Preporučamo se u Vaše molitve, sestrinski i od srca Vas pozdravljamo.

Vaše sestre iz Sofije

SVJETOVNI RED OCDS HKP

78

NOVO VODSTVO SVJETOVNOG REDA U REMETAMA Svjetovni red je 19. 07. 2009. izabrao svoje novo vodstvo. Poglavarica svjetovnog reda: Teodora Živković Članovi Savjeta:

Prvi savjetnik: Ivan Jurić Drugi savjetnik: Darko Brumec Treća savjetnica: Davorka Jurić

Savjet se sastao odmah nakon izbora i imenovao učiteljicu odgoja (magistru formacije), odnosno osobu zaduženu za formaciju: Jasna Ivasić, te tajnicu Savjeta: Rada Munjiza Brumec.

PRAVILO PRVOG REDA I SVJETOVNOG REDA – ŠTO IH I KAKO POVEZUJE?

Sadržaj:

1. Općenito o Svjetovnom redu 2. Povezanost Prvog reda i Svjetovnog reda 3. Hrvatska i svijet 4. Povezanost laika i karmelskih svetaca

1. OPĆENITO O SVJETOVNOM REDU

"Članovi Svjetovnog reda su laici, a dajući odgovor na pitanje: tko su vjernici laici, Koncil se prevladavši sva ranija pretežno negativna tumačenja, otvorio skroz pozitivnom shvaćanju i očitovao je svoju temeljnu namjeru tvrdnjom da vjernici laici u potpunosti pripadaju Crkvi i njezinu Otajstvu i da je njihov poziv naročito značajan jer na nj na poseban način spada "tražiti kraljevstvo Božje baveći se vremenitim stvarima i uređujući ih po Bogu".

Tako piše Koncil o svim vjernicima laicima, članovima Božjeg naroda.

O. Anastazio kardinal Balestrero, karmeličanin OCD, ovako piše u svom tekstu pod nazivom "Sudionici iste karizme":

"Ne može se poreći – tvrdim – da članovi Božjeg naroda, osobito oni najviše angažirani, najdosljedniji, najozbiljniji, traže ne samo okrilje, nego domovinu duha.

A kako je traže? Instinktivno se obraćaju svetima, jer nisu bezimeni, nego osobe izgrađene ličnosti, koje se ostvaruju u svetosti. I obično ti sveti su oni koji daju karizmu i duh redovničkim obiteljima. Posredstvom svetih izviru dakle duhovna srodstva, to jest,


79

zvanja, koja gravitiraju redovničkim obiteljima – ne strukturalno, nego kao duhovna stvarnost – tu nalaze poticaj, hranu i vodstvo.

A priroda Svjetovnog reda usko je povezana sa svom tom duhovnom dinamikom. Zapravo, Svjetovni red se ostvaruje po sinkronizaciji, po skladu, po pouzdanoj uzajamnoj odgovornosti, a ne po pritisku izvana neke vrste organizacije, nego po unutrašnjem životu, istog značenja i po duhovnoj harmoniji.

Danas, stoga, piše dalje O. Anastazio, kada svjetovni redovi ne bi postojali trebalo bi ih izmisliti, upravo da dademo odjeka duhovnim vrednotama redovničkih obitelji, pružajući Božjem narodu susret koji će im omogućiti vrednovati duhovna bogatstva koja je redovnička obitelj primila ne da ih ljubomorno zatvori u škrinju, nego da ih dade Božjem narodu u punini karitativne ljubavi.

Čini mi se temeljnom pojavom, kaže O.Anastazio da Svjetovni red treba biti duhovna zajednica jer ako se ta dimenzija zajednice ne očuva dolazi u pitanje temeljna vrednota svjetovnog reda. Iz tih razmatranja možemo povući prvi zaključak: Svjetovni red ne možemo promatrati kao posve slučajnu pojavu (fenomen), povijesnu, formalnu, nego ga treba promatrati – kakav je uistinu – kao pojavu duhovne vrste, sa značenjem daleko dubljim od neke organizacijske dimenzije.

U Ustanovama Svjetovnog reda Karmela nalazimo obrazloženje za tvrdnje O. Anastazija:

"Svjetovnim redovima, redovničke zajednice pravno potvrđuju sudjelovanje u svojoj karizmi, primaju ih u krug svoje obitelji, daju im na raspolaganje baštinu svoje nauke i evanđeoskog života i pružaju im bratsku pomoć duhovnog vodstva.

Po svojoj prirodi, Svjetovni Redovi su pozvani na služenje, bez promjene staleža svojih članova u svijetu. Od članova Svjetovnog Reda traži se vjernost karizmi Reda, odnosno potpuno sudjelovanje u uzoru, milosti i plodovima ove karizme, u nezavisnosti od redovničkog načina života i uz istovremeno zadržavanje i poštovanje postojećeg vlastitog staleža u svijetu.

Pravne veze koje povezuju Svjetovnu s Redovničkom zajednicom, znak su i jamstvo živog duhovnog zajedništva i poštovanja svjetovnog oblika zajednice i cilj im je da članove Svjetovnog Reda oduševljavaju i daju im poticaj i pomoć da u Crkvi i u svijetu ispune svoje raznolike zadatke, /usp. AA 2,2;4,7-9/

Crkvena stvarnost - O. Anastazio

Osvrnimo se još nakratko na brigu o svjetovnim redovima u koncilskim dokumentima koji ističu da su svjetovni redovi crkvena stvarnost.

To udruženje nije privatni događaj, nešto što se tiče ovih ili onih istomišljenika, ove ili one redovničke obitelji, nego je udruženje koje se tiče cijele Božje crkve. Uostalom, plan kanonskog prava u odnosu na Svjetovne redove jasan je u smislu što priznaje Svjetovnim

SVJETOVNI RED OCDS HKP

80

redovima osobnost u Crkvi. Priznavši im pravnu osobnost priznaje im opća prava udruženja u Crkvi i posebna prava te vrste udruženja.

Da će se to nastaviti u tom smislu i poslije Koncila, potvrđeno je u jednom od postkoncilskih dokumenata u kojima se svjetovnim redovima priznaje njihova javnost stvarnog zajedništva i kao takve treba ih uvrstiti u strukturu Crkvene uprave. Određuje se stoga u takvom dokumentu tko je u Crkvi kompetentan njima se baviti.

Svjetovni redovi dodijeljeni su kongregaciji redovnika, a ne svjetovnih ustanova.

Netko bi se mogao čuditi zašto Svjetovni redovi nisu povjereni Sekularnom institutu, jer su više nalik svjetovnoj ustanovi nego redovničkoj. Zapravo, Svjetovni redovi nisu ni vid svjetovne ustanove, niti vid redovničke ustanove, no ono što ih određuje poseban je lanac odnosa s redovničkom ustanovom.

Ovih nekoliko pravnih odredbi daju nam razumjeti da Crkva, bilo koncilska bilo postkoncilska, ne smatra Svjetovne redove preživljenima u stanovitom dobu nego živom stvarnošću danas i u budućnosti.

Spomenimo da koncilski tekst Dekreta "APOSTOLICAM ACTUOSITATEM" br. 4 upozorava na "poseban poziv" članovima Svjetovnog reda. Više puta i u prošlosti je bilo izraženih sumnji je li pripadanje Svjetovnom redu poziv ili samo izbor vrste organizacije. Dakle, tu imamo potvrdu: RIJEČ JE O POSEBNOM POZIVU.

Što se to događa u pozivu Svjetovnog reda? Događa se da kršćanin, a da ne izlazi iz okvira svog ljudskog zvanja i svoje konkretne situacije na putu, koji mu je Providnost označila u želji da bude u većoj punini i potpuniji kršćanin, privučen je sadržajem i duhom evanđeoskih savjeta. Tad ide u potragu za izrazom tog života, oblikovanog nadahnućem evanđeoskih savjeta, da usmjeri vlastiti život i da taj vid života učini uzorom i nadahnućem za svoj. Ostaje očito u svom zemaljskom zvanju i zvanju čovjeka na svom radnom mjestu; no posredstvom crkvene karizme redovničkog života potpomognut je da bude potpuniji kršćanin. U tom smislu rađa se duhovna veza između redovničkog poziva i poziva članovima Svjetovnog reda.

Svaki Svjetovni red nastaje zapravo iz onoga što se zove ZVANJE.

S.Tea, OCDS (mr. sc. Teodora Živković, dipl ecc)

(Nastavlja se)


81

NAŠI POKOJNICI

UZ 25. OBLJETNICU ODLASKA U VJEČNI KARMEL Č. MAJKE REGINE TEREZIJE OD ISUSA

1984. -22. lipnja- 2009.

SUNCE NA PUTU K BOGU

Proljeće je tek zakoračilo u ljeto. Ljiljani rasiplju raskoš svoje ljepote i miomirisa. Noć je pokucala na vrata jutarnjoj zori. Tu u tišini male ćelije dodiruje se vrijeme i

vječnost. Zadrhtali su

temelji Karmela, jer je Božanski Zaručnik potražio svoju vjerenicu.

U petak 22. lipnja 1984. godine, točno u 3,00 sata nakon ponoći, č. Majka Regina Terezija od Isusa (Karola Trbljanić), osnivateljica i stožer hrvatskog Karmela, predala je svoju lijepu dušu Stvoritelju, u Karmelu-Brezovici i u društvu svojih susestara te mirno zaplovila obalama vječnosti.

Dozrela je kao zlatni klas pšenice na Božjem Suncu i do kraja dijelila bogatstva svoga duha i srca svojoj zajednici i mnogima. Među zadnjim mislima koje je kao oporuku povjerila susestrama, nekoliko dana prije odlaska, bile su i ove: "Kako je lijepo živjeti samo za Boga! Jedina mi je želja da se svi nastanimo kod Krista. Sve ću vas ponijeti u svom srcu k Isusu..." Budući da je čitav svoj život posebno štovala i klanjala se Presvetom Trojstvu i uranjala u tajnu Trojedinoga Boga, svoja nadanja podijelila je sa sestrama, govoreći im: "U

nebu ću uživati u vječnom zagrljaju Presvetog Trojstva. Onda ću istom potpuno znati što je to…. Želim samo Njega i Njegovu ljubav… Isuse, ja Te ljubim! Jedina Ljubavi moja! Isuse, dođi po mene…Mnogo molite za umiruće."

I kad ju je č. Majka Franciska upitala hoće li Isus doći po nju na svetkovinu Duhova ili Presvetog Trojstva, ona joj je odgovorila: "Neću umrijeti niti na jednu od njih. Umrijet ću tako da idem u nebo čestitati zlatni jubilej biskupske konsekracije našem Utemeljitelju." I stvarno ju je Gospodin pozvao k sebi dva dana prije svetkovine sv. Ivana Krstitelja, kada je Utemeljitelj u nebu slavio 50. obljetnicu svoje posvete za biskupa.

Vrhunac majčine oporuke, koju je tih dana posvjedočila sestrama, a one ju i danas pamte je. "Prošlo je sve što je bilo bolno i teško, ostala je samo radost -Bog- tomu se radujem." Svjedočanstvo života radosti bila je Majčina iskaznica za nebo. Nju je nosila u srcu. Radost joj je blistala iz očiju i titrala u otmjenom glasu i toploj riječi, privlačila u finom osmijehu. Radost je bio njezin život, plašt Duha Svetoga kojim je bila zaogrnuta, zraka sunca njezine duše koja je prodirala u dubine duše i nosila život Boga u sve one koji su joj se povjeravali i preporučivali, osobito pak u živote svećenike za koje Karmel na poseban način živi, moli i radi.

Majka Regina Terezija je bila duhovna majka mnogih svećenika, redovnika i Bogu posvećenih osoba, za koje je molila, bodrila ih i hrabrila; savjetovala i poticala na svetost

NAŠI POKOJNICI

82

i velikodušnost prema Kristu i povjerenom im stadu.

U Svećeničkoj smo godini, pa bi se samo prisjetili kako Majka Regina gleda na svećenike, župnike. Majka piše jednom svećeniku i ovo: "Moje velike želje za Vas, Prečasni gospodine župniče, su da budete drugi Krist iz kojega će odsijevati lik onoga Maloga u jaslicama, onoga Učitelja u pokrajinama judejskim, onoga Patnika koji svoj 'fiat´ kaže i sve svršava što mu je Otac naložio." (Iz pisma Preč. Leopoldu Rusanu, Božić, 1948.).

Koliko se Majka Regina radovala mladomisnicima, koji i danas, već preko 60 godina, dolaze u Karmel, da bi sa sestrama slavili jednu od prvih svojih Mladih Misa i zahvalili im za molitve, govori nam i Majčino pismo vlč. župniku u Jablancu: "Uvelike ste me razveselili vašim brzojavom. Tu sam vijest već željno čekala – konačno je tu. Sretni roditelji naših mladomisnika, sretni svi oni koji sada sasvim pripadaju Bogu – najvećem dobru – a povući će mnoge toj bogatoj baštini!

Mi ćemo pomoći, to se razumije. Nikada više neće biti zaboravljeni u molitvi Karmela, a mene to posebno veseli, jer tako mogu vratiti ljubav za ljubav! A znam da nas ni dragi mladomisnici neće zaboraviti kod sv. misne žrtve! O kako je divna takova veza Karmela, a tako obostrano plodna! Tko može te dimenzije promjeriti! Bit će Isusu i nebeskoj Majci lijepo uz te mlade profinjene svećenike! Kako im želim sretan put kroz tamu svakidašnjice!" (Iz pisma vlč. Dragi Babiću, od 1. lipnja 1981.).

Među brojnim svećeničkim svjedo-čanstvima o Majčinoj molitvi i žrtvi za svećenike, kao i mudrim savjetima, prisjetit ćemo se ovdje još samo jednog svjedočanstva. Naime, na sprovodnoj sv. Misi, koju je predvodio i propovijedao ondašnji zagrebački nadbiskup Franjo

kardinal Kuharić, spomenuo je svoje sjećanje na Majku Reginu Tereziju i rekao:

"Sjećam se kad sam bio mlad svećenik tu u blizini, u Rakovom Potoku i Sv. Marinu pod Okićem, da sam rado dolazio u ovaj Karmel i često puta sam razgovarao s Majkom Terezijom u govornici i slušao je kako ona razmišlja o Bogu, kako govori o vjernosti, kako potiče na ustrajnost. Kao mlad svećenik iz svijeta sam dolazio pred ova zatvorena vrata, pred ove rešetke i osjetio sam da iz tih skrivenih srdaca zrači ohrabrenje, poticaji koji mogu i te kako obogatiti nas koji smo više izloženi da se svijet nastani u nama i da istisne Boga iz naše duše. To je smisao Karmela, smisao karmelićanki. (Franjo kard. Kuharić, 23. lipnja 1984.).

I dok zahvaljujemo Gospodinu za Majčinu ne samo zemaljsku, već i 25. godišnju nebesku ljubav, zagovor, svjetlo i radost, živo joj preporučamo svećenike i duhovne pastire naših dana, kao i Crkvu Božju i vjerni hrvatski narod, te posebno sve naše hrvatske karmele.

Naše zahvale, preporuke i molbe sjedinili smo, u ponedjeljak, 22. lipnja, na 25.-tu obljetnicu Majčinog odlaska u vječni Karmel, s Kristovom žrtvom na oltaru, koju je u našem Karmelu predvodio. vlč. Marko Kovač, žv. u Španskome, Zagreb, a sv. Misu smo pratile skladnim pjevanjem. Posjetile smo toga dana također Majčine zemne ostatke na našem groblju, zapalile svijeće, okitile grob cvijećem, obnovile uspomene i zahvalile Majci za njezino svjedočenje vjere, molitve i ljubavi, kao i za brojne milosti koje nam je podarila.

Uz radost koja je najveći svjedok života vjere i molitve drage nam Majke Regine Terezije, neka nas na našim životnim stazama jačaju i ove njezine riječi: "Pouzdanje, ljubav i predanje bez straha, bez rezerve! To neka bude naš život!"

83

SADRŽAJ

RIJEČ OCA PROVINCIJALA …………………………………………...….…….…..……… 1

PORUKA 90. GENERALNOG KAPITULA BOSONOGIH KARMELIĆANA ………..…... 2

GENERALNI KAPITUL U FATIMI 2009. ……………………………………….…..……… 7

ZAHVALA EX-GENERALA …………………………………………...….…….…..……… 26

PISMO NOVOGA GENERANOG DEFINITORIJA …………………...….…….…..……… 26

SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA …………………………….……..….…… 29

DODIJELJENE KONVENTUALNOSTI ………….………………………………………... 30

OBAVIJEST O DUHOVNIM VJEŽBAMA 2009. …………………………………………... 31

NAJAVA SUSRETA BRAĆE NAŠE PROVINCIJE …………….…………………….…….. 32

SPOMEN SMRTI OCA GERARDA 2009. …………...………………………….……….…... 32

PROGRAM OBILJEŽAVANJA 50. OBLJETNICE DOLASKA KARMELIĆANA U HRVATSKU ……………………………………………………….…......................…....… 34

KONFERENCIJA EUROPSKIH PROVINCIJALA OCD …………….…………………….... 35

NAJAVA TEČAJA ZA KLAUZURNE KARMELIĆANKE …….…………………………... 36

NAJAVA NACIONALNOG MARIOLOŠKOG SIMPOZIJA U OŠTARIJAMA …….……... 37

O. ENDRE NAGY MAGISTRIRAO KANONSKO PRAVO U RIMU ………………........… 37

PISMO SESTARA SUDIONICA NA GENERALNOM KAPITULU ……….………………. 38

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U REMETAMA …………………………………………. 39

IZIŠAO PRVI BROJ GLASILA "OTAC GERARD" ………………………………………… 42

TISKAN LETAK O ŠKAPULARU ……………………………………...….…….…..……… 43

IZIŠLA IZ TISKA I PREDSTAVLJENA KNJIGA "SESTRE U DUHU" H. U. VON BALTHASARA …………………………………………………………...….…….………… 44

"HRVATSKO SLOVO" POHVALNO O "KARMELSKIM IZDANJIMA" …….…..……… 46

IZ ZBIRKE TRADICIJSKOG ODIJEVANJA I NAKITA HRVATA BiH …………….…… 47

IZ NAŠIH ZAJEDNICA ……………………………………………………………...………. 47

NOVO VODSTVO SVJETOVNOG REDA U REMETAMA ………..…...…………..…....... 78

PRAVILO PRVOG REDA I SVJETOVNOG REDA – ŠTO IH I KAKO POVEZUJE …....... 78

NAŠI POKOJNICI ... ……………………………………………………………………......... 81

KARMELSKI VJESNIK God. XXIX (2009) br. 3

Glasilo hrvatskih karmelićana i karmelićanki OCD i Svjetovnog reda OCDS

*

Izdavači: Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa

Udruga »Bl. Alojzije Stepinac« bosonogih karmelićanki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Svjetovni red OCDS HKP

*

Urednik: Jure Zečević, OCD

Tajnik HKP sv. Oca Josipa i

Duhovni asistent Udruge »Bl. Alojzije Stepinac« bosonogih karmelićanki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

*

Česmičkoga 1, HR – 10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953 E-mail: [email protected]

http://www.karmel.hr