Karmelski Vjesnik 4-2012

Embed Size (px)

Citation preview

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    1/44

    XXXII, 4/2012

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    2/44

    4/2012.

    Karmelski vjesnik * Glasilo hrvatskih karmeliana i karmelianki OCD i Svjetovnog redaOCDS * Izdavai: Hrvatska karmelska provincija (HKP) sv. Oca Josipa, Udruga "Bl. AlojzijeStepinac" bosonogih karmelianki u RH i BiH, Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Dra-en Marija Vargaevi, OCD ([email protected]); Suradnik:Zlatko uvela, OCD* Adresa: esmikoga 1, HR-10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953; E-mail:[email protected]; www.karmel.hr * Tisak: Grafocentar * Ovitak: Carl Heinrich Bloch,"Propovijed na gori", ulje na platnu (str. 1.); boina no u Remetama; Jaslice u remetskojcrkvi; s. Petra s djetetom iz ivih jaslica u Sori; polaganje pr vi h Zav jeta s. Ma rije Jud iteod Usk rslog Isusa u Nhstatu (str. 3.); akonsko reenje 15. prosinca 2012. u Remetama.

    RIJEC OCA PROVINCIJALA 1

    IZ SREDINJICE REDA 2

    OBAVIJESTI 8

    PRILOZI 9

    IZ ZAJEDNICA BRAE 30

    IZ SESTARSKIH KARMELA 32

    SVJETOVNI RED OCDS 55

    SUSTAVNI STUDIJ DUHOVNOSTI 59

    DODATCI 61

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    3/44

    RIJE oCA pRovINCIJAlA

    3

    Drage sestre i brao!

    Na opoj Sinodi biskupa u Rimu, odranojna poetku Godine vjere, tema je bila Novaevangelizacija za prenoenje vjere. Ovakva te-

    matizacija Sinode rezultat je dugogodinjeg pro-miljanja nad stanjem kranstva u svijetu, na-pose u razvijenim sjeverozapadnim zemljama.Uoila se potreba za novim navjetajem Isuso-vog ivota i nauka ne samo onima koji ga ne po-znaju, nego i onima koji su ve krteni u njegovoime, ali ne ive u skladu sa sakramentom kojisu primili. Stoga je Nova evangelizacija defini-rana kao vrijeme buenja, novog ohrabrenja inovog svjedoenja da je Isus sredite nae vje-re i sveg naeg djelovanja. U tom smislu Nova

    evangelizacija poziva na inkulturaciju vjere,odnosno na ispravno vrednovanje i prihvaanjepozitivnog civilizacijskog nasljea, ali i na proi-avanje kulturolokih tekovina od svega onogato je protivno zdravom i cjelovitom ostvarenjuljudske osobnosti. Kriteriji razluivanja za naskrane uvijek su bili i ostaju oni zabiljeeni uObjavi Bojoj i u nauku Katolike Crkve.

    Ovih dana moemo se uvjeriti koliko je ve-lika potreba za Novom evangelizacijom i u naojdomovini. Svjesno ili nesvjesno, ima sve vie onih

    koji odgovaraju na poziv Sinode. Udruge i poje-dinci, svi oni koji slijede Isusov nauk i navjetajuga drugima, postaju sve odvaniji u svome svje-doenju. Premda nailaze na snano protivljenjeonih koji misle drugaije i koji svoje svjetona-zorske stavove nerijetko nameu drugima oniostaju nepokolebljivi u svome uvjerenju i javnomdjelovanju. tovie, novonastale hostilne okolno-sti utjecale su na njihovo meusobno zbliavanje,a to je jo vie doprinijelo snazi njihova svjedo-anstva. Ovakva dinamika razvoja dogaaja na

    relaciji svijet Poruka poslanje, nije nepoznataBojemu narodu. Ona se vie puta dogaala unjegovoj povijesti, a steeno iskustvo danas muslui kao putokaz i vodi. Blagdan sv. TerezijeAvilske prole godine poklopio se s vremenomodravanja Sinode. Na taj dan, 15. listopada, usvojoj uvodnoj rijei, tajnik Sinode mons. Niko-la Eterovi, rekao je da bi se cjelokupna porukazasjedanja mogla iskazati rijeima nae Obnovi-teljice: Samo Bog dostaje.

    Za nas karmeliane, karmelianke i lanoveSvjetovnog reda ova misao ima poseban znaaj.Ona nam pomae razumjeti nae mjesto u sveop-em pozivu na Novu evangelizaciju. Nita ne moe

    osmisliti ivot ovjeka nae-ga vremena doli Bog jedini.Ponude ovoga svijeta mogubiti vrlo privlane, a njiho-vo posjedovanje razlogom

    velike radosti, ali nijednaod njih nije dovoljno veli-ka da ispuni srce ovjeje.Pozvani smo svjedoiti dasamo Bog dostaje. Tada ei njegov nauk postati i pri-vlaniji i prihvatljiviji. Nesmijemo zaboraviti da je usreditu evaneoske poru-ke osoba, a ne ideja. Odu-eviti za tu osobu, za Isusa

    Krista, klju je Nove evangelizacije. Samo kada seon upozna i prihvati, i njegov e nauk biti prihva-en. U tome je nae poslanje. Krenimo iznova! Od-govorimo na poziv Crkve!

    Izvjetaji iz naih zajednica svjedoe o broj-nim dogaajima, aktivnostima, susretima. Uzveliko zadovoljstvo zbog raznolikosti dogaanja,posebno raduju duhovne vrijednosti kojima suoni proeti. Vrijednost navijetanja rijei Boje,molitve i kontemplacije, srdano bratstvo i veli-kodunost u radu nosive su stvarnosti naega

    ivota. Po tim stvarnostima svjedoimo o onometo jesmo, o onome to Bog za nas ini. Lijepi suprimjeri u tom smislu svjedoanstvo novozavje-tovane sestre u Nhstatu i brojna svjedoanstva outiscima sa susreta i predavanja. Svijest da skupahodimo i da istome teimo ohrabrit e nas, aki jednostavnim stvarima naeg svakodnevnogivota.

    U ovom broju donosimo izvjee o Saboruprovincije i danu trajne formacije, odranim unaem samostanu na Bukom jezeru. Vrijedno

    je zapaziti da nas Generalni definitorij potie narad na vlastitoj nutrini i podsjea nas na ulogu re-dovnika laika u naim zajednicama. U dodatcimadonosimo intervent najmlaeg sudionika opeSinode biskupa koji u ime mladei poziva svee-nike na vjerodostojsnost i svjedoenje.

    Godina vjere milosno je vrijeme za obnovu inovi poetak. Vraajui se Bogu u krajnjoj jedno-stavnosti vjere doivljavamo proienje i toplinukoja rodi novim arom, a onda i novim metoda-ma i novim izriajima Radosne vijesti. Neka nastaj povratak Bogu osnai za novi iskorak. +

    Va br. Vinko Mami, provincijal

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    4/44

    4 5

    IZ SREDINJICE REDA

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    nuti za svaku potrebu koja se ukae, biloda su nae snage ograniene pa ponemoumnaati svoje obveze kako bi se osjea-li poduzetnima kao kad smo bili mlai,dovodimo se u opasnost da zanemarimonau trajnu formaciju koja se ne odnosisamo na prilagodbu te pastoralni i inte-lektualni napredak (usp. Odredbe za pri-mjenu Ustanova [OPU], 130) ve takoeri povrh svega na brigu oko duhovnog i-

    vota. To je jako dobro izraeno u 126. to-ki Ustanova: Svi nai redovnici, s ciljemostvarenja trajne obnove, kako bi moglisluiti Crkvi u skladu s potrebama vreme-na, trajno e nastojati na prikladan nainzdruiti poznavanje boanskih i ljudskih

    stvarnosti te marljivo raditi na svom nu-tarnjem ivotu. U tu e svrhu provincijeosigurati sva potrebna sredstva. Kako biuinkovito ostvarili ovaj cilj, organizirate se, prema odredbama provincijalnogSavjeta, teajevi trajne formacije, tijekomkojih e se redovnici intenzivnije posvetitimolitvi i uenju.

    Naravno, duhovni ivot ne napredujesamo obdravanjem vanjskih oblika, veto mora biti ujedinjeno s brigom za naunutrinu, ostvarujui tako put u kojem senita ne uzima zdravo za gotovo. MilostBoja postaje plodna u nama kad se kaoosobe otvorimo da je primimo, njegujuisve dimenzije naeg bia, uzimajui oz-biljno zakon i obvezu apostolskog rada,intelektualnog i fizikog (Ustanove 31),kao i iskrenu i bratsku obnovu duha mo-litve preko sredstava kao to su obnovaivota, liturgijskih slavlja Rijei, pokorni-kih bdijenja, duhovnih obnova, duhovnogitanja i susreta za razmjenu pastoralnihiskustava (OPU, 31-32) te duhovnih vje-bi (Ustanove33).

    Tijekom naih posjeta imali smo pri-liku susresti se s naom karmelskom bra-om koja nisu sveenici. Naalost, nji-hov broj se smanjio zadnjih godina; joozbiljnijom nam se ini injenica da sene shvaa njihova uloga i potreba njiho-

    ve prisutnosti meu nama. Kao to kaunae Konstitucije: Na Red je sastavljenod klerika i laika. I jedni i drugi tee istomcilju, ive isto posveenje po polaganju

    sveanih zavjeta te dijele istu karizmu narazliit nain (Ustanove127).

    Prije deset godina, o. Camilo Maccise,koji je preminuo ove godine, uputio je ci-

    jelom Redu pismo pod naslovom: Premanovom identitetu. Poziv i poslanje bratalaika u Redu, u kojem je uao u dubinustvarnosti brae laika u naem Redu. Bilobi dobro da se na konferencijama provin-cijala razmotri ova tema, uzimajui nave-deno pismo kao osnovu.

    U njemu nas o. Camilo podsjea daje, kako navodi Drugi Vatikanski Koncil ipotvruje bl. Ivan Pavao II., ivot redovni-ka laika u sebi stanje ivljenja evaneoskihsavjeta u punini. Sam Ivan Pavao II. po-tvruje: ne moe se zamisliti redovnikiivot u Crkvi bez prisutnosti poziva braelaika, koji je danas otvoren tolikim kra-nima koji se mogu posvetiti u njemu slije-dei Krista i sluei ovjeanstvu... Nuno

    je da braa laici budu svjesni da su zajednosa svojom braom sveenicima odgovorniza sve to moe poboljati vitalnost vlastiteUstanove... elim podsjetiti sve redovnike laike i sveenike na komplementarnostnjihovih putova unutar istoga redovni-kog ivota. Redovnika sveenika, zadue-nog za mnoge pastoralne aktivnosti, bratlaik podsjea da redovniki ivot ima di-menziju zajednikog ivota koju ne smijezaboraviti. Brata laika, posveenog poni-znom sluenju u kuanskim poslovima ili

    PISMO GENERALNOGDEFINITORIJA (15)

    Lijepo ozraje prilikom pos-jeta; poticaj za rad na vlastitoj

    nutrini; vrjednovanje pozivabrae laika u Redu; o prestruk-turiranju oblasti; o odobrenjuza preuzimanje ili naputanjeupa; o duhovnim asisten-tima karmelianki; prom-jene u ustanovama OCDS-a;ekonomska kriza u sredinjiciReda i doprinosi provincija;Stanje na Teresianumu i uCITeS-u; na vidiku osnutak uKini; pripreme meunarodnihsusreta u Riu de Janeiru iAvili; teajevi za animatore

    karmelskih zajednica u Indiji;nadolazee obljetnice

    Generalna kua BosonogihKarmelianaCorso dItalia, 3800198 Rim - Italija

    26. prosinca 2012.Predraga brao i sestre u Karmelu:

    MIR!

    Definitorij se u danima prije Boia sastaou Rimu pod predsjedanjem naeg Oca Ge-nerala Saveria. elimo zapoeti ovo pismosa eljama da ovi dani budu za cijelu kar-melsku obitelj dani mira i ljubavi u kojimaemo se, slijedei primjer naih svetih ota-ca, zaustaviti posebno u klanjanju i motre-nju, zahvalni za veliko otajstvo utjelovljene

    Rijei. Neka nas Marija i Josip naue prima-ti u nae ivote Isusa, Boga koji je postaoovjekom za nae spasenje.

    U mjesecima proteklim od naeg za-dnjeg pisma, nastavili smo nae posjeterazliitim oblastima Reda. Naa braai sestre su nas iskreno i bratski primilite bili raspoloivi za razgovor pa im odsrca zahvaljujemo jer nam je to olakalona zadatak. U naim posjetima bili smosvjedoci ljubavi s kojom predajete vaeivote sluenju Redu i Crkvi, surauju-i na zadatku evangelizacije na mnogonaina s apostolskim i kontemplativnimentuzijazmom.

    Neke oblasti pokazuju veliku vitalnostzbog mladosti svojih lanova i obilja po-ziva. Naa braa iz svjetovnog reda su ta-koer jaka i puna entuzijazma u mnogimpodrujima svijeta. Druga podruja, una-to starenju i nedostatku ljudi zbog osku-dice zvanja, takoer pokazuju znakoveivotnosti i susreemo u njima redovnike,redovnice i lanove svjetovnog reda, kao idruge lanove terezijanske obitelji, koji setrude ivjeti nau karizmu i navijestiti Isu-sa Krista s onim to jesu i to imaju, uspr-kos potekoama.

    Zahvaljujemo Bogu za sve vas!elimo svima preporuiti, kao plod

    razgovora tijekom ovog susreta, da nezapustite rad na svojoj nutrini, tj. rad nasebi. Bilo da smo puni snage i smatramo sesposobnima sve uiniti i elimo se pobri-

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    5/44

    6 7

    IZ SREDINJICE REDAIZ SREDINJICE REDA

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    sluenju u obavljanju svjetovnih dunosti,sveenik podsjea na apostolsku dimenzi-

    ju onog to radi (Prema novom identitetu11-12).

    U konanici, nismo redovnici kakobismo se posvetili apostolatu ili obavljalineku slubu. ini se kao da smo sebi re-kli da ako nemamo neku slubu nemamoidentitet, a to nije istina. Kad se vidljiviapostolski rad stavi iznad drugih aspeka-ta bratskog ivota, koji imaju neizmjernuapostolsku vrijednost, iako skrivenu, izanemare meuljudski odnosi i molitva,posebno meditacija, dolazi nam napast damislimo kako samo onaj koji neto radi,

    jest. Ali to je krivo: samo onaj kojijeu od-

    nosu s Bogom i blinjima,jestuistinu.Nai posjeti su nas nagnali da na pose-

    ban nain razmotrimo i druge dvije stvari:prvo bismo htjeli potaknuti oblasti koje suse brojano jako smanjile i nemaju uteme-ljenu nadu da e s e poveavati u narednimgodinama da razmotre slijedee: ne bili bilo bolje traiti novu procjenu i prijeiod provincija u poluprovincije ili modabolje razmisliti o mogunosti pripajanjadrugim provincijama kako bi stvorili po-

    voljniju situaciju? Drugo, zakljuili smotijekom posjeta i takoer na druge na-ine da mnoge provincije zaboravljaju

    ono to je reeno u 97. toki Ustanova, iprihvaaju ili naputaju upe bez pisme-nog odobrenja Definitorija. Molimo vasda obratite pozornost na ovu pojedinost.

    Nae sestre bosonoge karmeliankeprimile su dekret od CIVCSVA-e (Kon-gregacija za ustanove posveenog ivota,nap. prev.) u rujnu 2012. godine sa eljomda povratimo osobu i funkciju duhovnogasistenta, radi dobra samih federacija iudruga samostana karmelianki. O. Sa-

    verio obavijestio je Definitorij da je imaoprvi susret s predstojnikom kongregacije,monsinjorom Joom Brazom de Avizom,kojem je uputio neka pitanja vezana uzoblik i opseg dekreta. Nadamo se da e

    ovaj dijalog koji je ve zapoeo razjasnitisumnje koje je navedeni dekret izazvao, ao njegovim emo plodovima obavijestitipredsjednike i njihove savjete.

    to se tie nae brae iz OCDS-a, nanaem smo sastanku razmotrili potrebuuvoenja nekih promjena u njihove usta-nove. Temeljno elimo razviti dvije toke:prvo, temu zajednice; drugo, podcrtati

    vanost sv. Josipa kao konstitutivnog ele-menta svjetovnog poziva. U narednimmjesecima sasluat emo miljenja o tomeiz razliitih bratstava, s ciljem ostvarenjaprikladnih promjena ustanova.

    to se t ie ekonomske situacije sreditaReda, uoavamo sa zabrinutou da naskriza poinje pogaati poprilinom jai-nom. Naravno, ako promotrimo oko sebetoliku brau i sestre koji trpe njene poslje-dice, posebno one koji nemaju posla, nemoemo se aliti. Ali istina je da nas jakopogaa porast poreza koji se snano odra-ava na iznajmljenu imovinu od koje po-tjee glavni izvor prihoda generalne kue,zatim smanjenje milostinje i opi porasttrokova ivota. Ipak, trudimo se nastav-ljati ulagati u formaciju, pomoi provinci-

    jama i samostanima u potrebi, ekonomskipodrati pripreme za terezijanski jubilej iplaati CITeS-ov dug.

    Svaka pomo je uvijek dobrodola.Uzdamo se u boansku providnost i udoprinose nae brae i sestara, redovitimi izvanrednim putovima. Stoga je vanoda provincije imaju u vidu kako je nunoda plate svoje doprinose generalnoj kuina vrijeme. Takoer pozivamo provincijekoje raspolau sa veim sredstvima da raz-misle o svojim doprinosima ovoj blagajnisviju, tj. financijama generalne kue. Netraimo novac za sebe, nego molimo po-mo kako bismo mogli pomoi drugima.

    Dodirujui ovu temu, elimo vas oba-vijestiti da, zbog novog zakona EU, svi e-kovi upueni generalnoj kui moraju biti

    naslovljeni na CASA GENERALIZIA DEIP. CARMELITANI SCALZI. One koji sunaslovljeni na jednu osobu, ak ako se radii o Ocu Generalu, ne moemo unoviti.Molimo vas da obratite pozornost na ovajdetalj kad uplaujete vae donacije ekom.

    to se tie centara ovisnih o generalnojkui, razgovarali smo o situaciji na Tere-zijanumu, vrjednujui to je dosad napra-

    vila interna komisija koju smo ustanovili,meu ostalim, da revidira statute i planstudija. U narednim tjednima, u razgo-

    voru s predsjednikom i savjetom fakulte-ta nastavit emo vrjednovanje poduzetihkoraka.

    Takoer elimo zahvaliti za sve to sedogaa u CITeS-u; ogromni posao u i-renju nae duhovnosti koja, u ovim godi-nama koje prethode jubileju, ima kao sre-dinji dogaaj godinji kongres o svakomeod djela Svete Terezije (ve su bila tri),dostupan svakome zahvaljujui prijenosuputem interneta i DVD-ima sa snimcimasvih konferencija. Osim toga, rad zajedni-ce CITeS-a i laika koji im pomau uvelikepomae da se otplati dug nastao gradnjomCentra.

    Kako vam je poznato, nae glasilo namje od velike vanosti. Stoga smo iz sreditaReda nastojali poduzeti potrebne korakekako bismo omoguili dobru razmjenu

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    6/44

    8 9

    IZ SREDINJICE REDAIZ SREDINJICE REDA

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    informacija meu svima nama. Odgovor-ni za glasilo Reda, o. David Jimnez, mo-rao je preuzeti slubu poglavara zajedniceu La Santa u Avili i stoga nas je njegovprovincijal molio da ga oslobodimo du-nosti koje je dosad obnaao. Odluili smozaposliti jednog laika, profesionalnog no-

    vinara i lana nae terezijanske obitelji kojinam je ve pomagao u poslovima oko pro-slave 500. obljetnice roenja svete Terezi-

    je: dr. Juan Manuel Borrego Alonso kojie odsada biti zaduen za ovu zahtjevnumisiju. Zahvaljujemo od srca o. Davidu zaposao koji je dosad obnaao na korist cije-lom Redu i molimo Gospodina da prati i

    vodi dr. Juana Manuela Borrega Alonsu u

    njegovu buduem radu.Otvara nam se lijep pogled nade na

    novu misijsku prisutnost terezijanskogKarmela ije se ostvarenje sve vie pribli-ava: Kina, za koju je odgovorna korejskaprovincija; Zambija, koju je velikodunoprihvatila provincija Manjummel i Ango-la, koju su ve posjet ili provincijali JunogBrazila i Portugala, s ciljem da zaponuondje misiju u koju e se ukljuiti i drugeprovincije Latinske Amerike i panjolske.

    Ovih dana smo imali vremena razgo-varati o tijeku priprema za jubilej roenjasv. Terezije. Sve ide svojim tijekom. Na-preduju pregovori s nekim zakladama u

    panjolskoj koje su spremne financiratirestauraciju rodne kapelice sv. Terezije ucrkvi La Santa u Avili. I drugi projektikoji e biti realizirani u panjolskoj imate vane dravne povlastice koje e olak-ati priljev izvora financiranja. Od sije-nja e biti ponuena nova inaica mrenestranice Reda za jubilej. Nadamo se da ebiti od velike koristi za sve.

    Pastoralna komisija ve priprema me-unarodni terezijanski susret u Rio de Ja-neiru, uoi Svjetskog dana mladih 2013.Takoer su poele osnovne pripreme me-unarodnog susreta mladih terezijanskogKarmela koji e se odrati u Avili tijekom2015. godine.

    Zatim je poslano 2000 biografija sv.Terezije u Afriku na francuskom i engle-skom te smo f inancijski pomogli realizaci-

    ju misijskog kongresa koji se odrao pro-log ljeta u So Roqueu (Brazil), kao i onogodranog u Nairobiju u Africi. Ove i drugeinicijative, o kojima emo vas obavjetava-ti, realizirane su veinom zahvaljujui va-oj podrci, za koju iskreno zahvaljujemo,u nadi da ete nas i nadalje moi financij-ski pomagati.

    O. Augustine Mulloor obavijestio nasje o teaju za animatore karmelskih zajed-nica odranom u Atma Darshanu (Indija)izmeu 21. rujna i 8. prosinca 2012. godi-

    ne koji je bio veoma uspjean. Na njemusu mogli sudjelovati redovnici iz Indije,Indonezije, Nigerije i Tanzanije koji suimali veoma ispunjen dnevni raspored odkojeg moemo izdvojiti: Isusovo vienjezajednice i autoriteta, terezijanska vizijazajednice ili animacija zajednice premanauku sv. Ivana od Kria, kao i korite-nje sredstava za animaciju te psiholokasredstva za njezin razvoj. Sljedei teaj,takoer za redovnike engleskog govornogpodruja, odrat e se od 15. rujna do 18.listopada 2013. godine, s temom Duhov-no vodstvo. Preporuujemo provincijali-ma da se jave o. Johnsonu, tajniku gene-

    ralne kue za formaciju ([email protected]) kako bi dobili potrebne podatke iprijavili redovnike za ovaj teaj jer je od

    velikog znaenja i formacija koju nudi jevidno korisna.

    S naom braom iz generalnog s avjetaReda karmeliana sastali smo se 17. pro-sinca. Bio je to neformalni i bratski susretna kojem s mo, zahvaljujui prisutnosti br.Fausta Spinellija, OCD, novog ekonomadelegacije, analizirali projekt restauracijeu Wadi Es Siahu, kolijevci Karmela, u kojisu ukljuena oba Reda. Uviamo potreburazvijanja strategije koja e nam omogu-iti sakupljanje sredstava kako bismo za-titili ovu duhovnu i povijesnu batinu tenastavak kontakata s dravnim slubama,kako bismo dobili potrebne dozvole.

    Takoer smo obavijeteni o susretuALACAR-a (Latinoamerika karmelskaudruga, op. prev.) koji se odrao u So Pa-ulu od 22. do 27. listopada 2012. godine,a na kojem je bilo govora o zajednikomivotu u Karmelu, daru i znaku radosti inade.

    Razgovarali smo o planovima za pro-slavu nekoliko jubileja koji se tiu obaReda: 2014. godine slavimo 400 godina odbeatifikacije sv. Terezije i od smrti o. Je-ronima Gracijana te 700 godina od smrtisv. Alberta Jeruzalemskog; 2015. godine

    slavimo 500. obljetnicu roenja sv. Tere-zije, a 2016. godine emo proslaviti 450.obljetnicu roenja sv. Marije Magdalenede Pazzi. Sve ovo su poticajne obljetnice,koje nas pozivaju da razmislimo o sada-njosti te nas upuuju da i u budunostiostanemo vjerni rijei i ivotu t ako velikihsvjedoka.

    Na ovom smo susretu takoer razgo-varali o sadrajima i logistikim pitanjimaidueg susreta koji e biti u Aylesfordu(UK) u svibnju naredne godine.

    Jo jednom vam elimo Sretan Boite svetu i uspjenu 2013. godinu i aljemo

    vam iskreni bratski zagrljaj. +

    Vaa braa:

    o. Saverio Cannistr, Generalo. Emilio J. Martnez

    o. Albert Wacho. Augustine Mulloor

    o. Robert Paulo. Marcos Juchem

    o. Peter Chungo. George Tambala

    o. John Grennan

    Sa panjolskog prevela: s. MJ

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    7/44

    10 11Karmelski vjesnik 4/2012.

    SA SEDME SJEDNICEPROVINCIJALNOGASAVJETA

    Provincijalni savjet HKP-e sv. Oca Josipaodrao je u Karmelu sv. Ilije na Bukom

    jezeru u etvrtak 29. veljae 2012. s po-etkom u 18.15 sati svoju VII. sjednicu.U radu sjednice sudjelovali su o. VinkoMami, provincijal, savjetnici o. Anto-nio-Mario irko, o. Petar Janji, o. Sre-ko Rimac i o. Vjenceslav Mihetec te o.

    Draen Marija Vargaevi, provincijalnitajnik i zapisniar.

    Potvreno je da e o. Vjenceslav pre-uzeti brigu oko programa obiljeavanja100. obljetnice osnutka zajednice Svje-tovnog karmelskog reda u Somboru,

    kojega je predloila spomenuta zajedni-ca, a podrali su ga somborski prior o.Bernardin Viszmeg i o. Zlatko uvela,duhovnik zajednice.

    Razgovaralo se o ureenju provin-cijalnoga arhiva te je odlueno da e opotrebnim koracima brigu povesti o.Vjenceslav Mihetec. +

    SVETKOVINA SV.TEREZIJE AVILSKEPROSLAVLJENA

    U KARMELU-BREZOVICI(Preuzeto s: www.ika.hr)

    Sveanim misnim slavljem koje je u pone-djeljak 15. listopada predvodio zagrebakikanonik mons. Lovro Cindori s desetaksveenika, karmelianke u Karmelu-Brezo-

    vici, uz brojne tovatelje, proslavile su svet-kovinu sv. Terezije Avilske, svoje duhovnemajke, osnivateljice Karmela, prve ene na-uiteljice Crkve.

    Mons. Cindori u propovijedi je pod-sjetio na Terezijin teki ivotni put kojim

    je prola, s osobitim naglaskom na njezinuosjetljivost za potrebe Crkve i za ivot vje-re, u koji je ugradila sebe i svoju molitvu,kao i svoje samostane. Karmelianke, u-

    varice svetita, animirale su misno slavljepjevanjem pod ravnanjem s. M. BoniteKovai.

    Veernju misu predvodio je domini-kanski provincijal dr. fr. Anto Gavri, apjevao je mjeoviti upni zbor MarijanMiheli upe Sv. obitelji iz Zagreba, pod

    vodstvom s. Lucijane Boba.Govorei o karizmi sv. Terezije, o nje-

    zinu putu molitve kroz nutarnju metanoju,do prijateljstva s Gospodinom, istaknuo jeda je Terezija ena koja je toliko proe-ta Bogom da to svoje iskustvo Boga eliprenijeti drugima. Njezin ivot je molitva;ona je slubenica ljubavi, koja svjedoi da

    je otkrila Prijatelja koji je stalno prisutan i

    koji ju voli. Zato je vano povui se u osa-mu i susresti se esto s Prijateljem u samo-i svoga srca i tako produbljivati svoj ivot

    vjere i povesti mnoge prema Isusu Kristu.Misnim slavljima prethodila je Gos-

    pina krunica koju su karmelianke moliles hodoasnicima, kao i sveana Veernjaasoslova te Devetnica molitava i Veer-njih pohvala uz prigodne pjesme i medita-cije Terezijinih spisa. +

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    8/44

    12 13

    PRILOZIPRILOZI

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    IZLET NA VELEBIT IhoDoAE MAJCIBoJoJ oD KRAsNA

    Novaci su zajedno sa magistrom 25. listo-pada bili na jednodnevnom izletu u Krasnona sjevernom Velebitu. Tom su prigodomposjetili svetite Majke Boje od Krasno-ga i proveli dan u zajednikom druenju irekreaciji.

    Polazak je bio u 10 sati iz Krka. Nakonduge vonje prvo smo svratili do Senja.Ondje smo se kratko zadrali u obilaskupoznate utvrde Nehaj. Nakon toga smobre-bolje krenuli dalje kako bi stigli donaeg glavnog odredita na Velebitu. Vo-nja Velebitom bila je vrlo lijepa i uzbud-ljiva zbog uskih i zavojitih cesta. Priroda

    je bila obojana jesenskim utim bojamato je bilo vrlo zanimljivo jer to nemamoprilike vidjeti u Krku gdje prevladava cr-nogorino raslinje.

    Nakon dva i pol sata vonje stigli smokonano u Krasno. S vrha brda, gdje jesvetite, prua se divan pogled u dolinugdje se nalazi selo.

    Po dolasku kratko smo se zaputili usvetite, a zatim smo imali krini put. Br.Ivan ivkovi i br. Marko Petar ostali supripremati neto za jelo. Kad smo zavrilikrini put imali smo rekreaciju. Neki suigrali odbojku, a drugi pak badminton.Ruak je bio vrlo ukusan i sve je prolo usmijehu i bratskom zajednitvu.

    Na povratku, zaustavili smo se u Senjugdje smo detaljnije obili grad. Posjetilismo prelijepu katedralu. Kui smo doliumorni nakon lijepog dana i napornogputovanja, zahvalni Bogu za sve to smodoivjeli.+

    DAN TRAJNEFORMACIJEHRVATSKIHKARMElIANA

    Na danu trajne formacije Hrvatske kar-melske provincije sv. o. Josipa 28. studenog2012. okupila se veina hrvatskih karme-liana. Na jutarnjoj euharistiji, na traguEvanelja o znakovima posljednjih vreme-na, provincijal o. Vinko Mami istaknuo

    je zajednitvo s Kristom i meusobno kaobitnu snagu za postojanost pred uzronici-ma nemira i tjeskobe.

    U studijskome dijelu programa bilo jerijei o nedavno zavrenoj biskupskoj si-nodi u Rimu te o ulozi zajednice u redov-nikom odgoju.

    Nova evangelizacija podgeslom: Samo Bog dostaje

    O. Vinko Mami progovorio je o temi XIII.ope redovne Biskupske sinode: Novaevangelizacija za prenoenje kranske vje-re i prenio iskustva iz prve ruke koja je ustatusu sluaa ondje stekao.

    Nova evangelizacija je prije svega na-vijetanje Evanelja onima koji su ve kr-teni, ali ne ive istinski svoje kranstvo.Ona nije reevangelizacija, nego je nova usvome aru, u svojim metodama i u izri-ajima. Od 1998., kad ju je bl. Ivan Pavaoprvi put spomenuo samo s gledom naEuropu, do danas, potreba nove evange-lizacije se pokazala i na iroj razini, npr.u Africi. ak se i o prvom navijetanjuEvanelja u nekranskih krajevima go-

    vori u duhu nove evangelizacije. lanoviCrkve pozvani su obnoviti svoju vjeru ipoduzeti napor da ju podijele, hrabro da-

    jui novo svjedoanstvo da je Isus Kristsredite njihova ivota. Pritom je vanonaglasiti da vjeru ne prenosimo mi, nego

    je Bog taj koji ju dariva dok mi s njim teksuraujemo.

    Govorei o sekularizaciji kao jednomeod znakova sadanjega vremena, o. Vinkonaglasio je kako su sinodski oci uoili daona ne stoji samo ispred Crkve kao iza-

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    9/44

    14 15

    PRILOZIPRILOZI

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    zov, nego je to proces unutar Crkve. I samikrtenici esto prihvaaju antivrijednostiprisutne u drutvu te se tako posvjetovnja-uju. Crkva koja je vjerna nauku, kako ganavijeta crkveno Uiteljstvo, svedena jena malo stado. Sekularizacija je shvaena ikao mogunost. Ona primorava Crkvu nasuoavanje s problemima i na proienje,prilika je za preispitivanje i novu potvrdu

    vjere.Primijeen je i fenomen progonstava

    i muenitva. Nikad u povijesti nije bilotoliko muenika krana kao u posljednje

    vrijeme. Pred brojnim izazovima meusudionicima sinode primjeivala se zna-ajna zabrinutost, ali snaga se budila upra-

    vo preko iskustva zajednitva koje se oi-tovalo, istaknuo je o. Vinko.

    Tijekom sinode porasla je svijest oznaaju upe. upa u dananoj Crkvi us-poreena je s uspavanim divom. Jedanmladi, najmlai gost sinode, istaknuo jekoliko ja vana zainteresiranost upnikaza zajednicu bez koje sav entuzijazam la-ika ostaje nedostatan. Snano je naglae-na i potreba dranja crkava otvorenima teohrabrivanja i raspoloivosti za sakramentispovijedi.

    O teologiji se promiljalo u povezano-sti s vjerodostojnou, a oci su od teologazatraili novu teologiju vjerodostojnosti uslubi nove evangelizacije koja e odgovo-

    riti na njezine intelektualne izazove, i tokao nova antropologija kranske misli.Osim to treba nastaviti biti akademskom,teologija mora postati i puka.

    Jedan od fenomena suvremenogadrutva je fragmentacija ovjekova. Su-

    vremeni ovjek izgubio je na cjelovitostijer se usmjerio samo prema pojedinanimciljevima. Tu je niknulo pitanje Koliko seuope moe biti ovjekom bez Boga? Utom smislu znakovito je odjeknula misaomons. Nikole Eterovia, tajnika biskupskesinode, da se stihovi sv. Terezije AvilskeSamo Bog dostaje mogu uzeti kao geslonove evangelizacije.

    Prema svetcima sinodski su se ociokretali kao prema modelima nasljedova-nja Isusa Krista, kao prema onima koji po-kazuju ljepotu i radost kranskoga ivota.Od redovnika oci su ak zatraili da ivesukladno svojim obeanjima i da radosnosvjedoe svoju vjeru. Za isticanje duhovnedimenzije nove evangelizacije svojim seistupom na Sinodi zaloio i sam o. Vin-ko. Tako je u Poruku Bojem narodu nazavretku sinode i u Prijedlog zavrnogadokumenta uao govor o kontemplacijikao posebno vani izraz vjerskog ivota zasvjedoenje nove evangelizacije.

    O. Vinko Mami spomenuo je i vrlopozitivni osobni doivljaj trajne zanimlji-

    vosti i aktualnosti sinodskih argumenata,izvrsne organiziranosti Crkve koja se oi-tovala na sinodi te iskustvo demokrati-nosti kod stvaranja dokumenata.

    Mistika i askeza zajednice u

    bi rednika dja

    U poslijepodnevnom programu predava-nje o ulozi zajednice u redovnikom odgo-

    ju izloio je o. Vjenceslav Mihetec.Spomenuvi teoloke korijene za-

    jednitva u vjeri predava je ukazao naglavne okosnice redovnike zajednice.Ona mora znati tko je i to je, koji joj jekamen temeljac (karizma), tko i to joj jehrana (Rije i sakramenti), kuda i kome jeupravljena (vjenost). U takvoj zajedniciIsus priprema redovnike za svijet. Ona je

    odgojna ukoliko je sposobna usmjerava-ti svoje mlade lanove. Njezina je velikazadaa moliti za zvanja, dopustiti da se unjoj raa elja za poznavanjem duhovno-sti, promiljati se svaki dan iznova kako biuvijek bila nova.

    Prihvaajui injenicu da se svakakranska stvarnost gradi na ljudskoj sla-bosti, redovnika zajednica se doivljavaponajprije kao dar odozgor. Ona je na-sljednica skupine Isusovih bliskih naslje-dovatelja. Njezini lanovi svjedoe svo-

    jom prisutnou Isusovu privlanost. Onimole i propituju se o svojoj molitvi kakobi se u ivotu vidjeli plodovi molitve. Mo-litva i rad, razgovor s Bogom i meusobnoisprepliu se u dnevnom redu i omoguu-

    ju biti graditeljima, a ne samo korisnicimazajednice, sposobnima pomagati i primatipomo. Dogaa se to spajanjem mistike iaskeze:Bez mistike zajednica nema duu.Bez askeze zajednica nema tijelo, ustvrdio

    je predava.Kroz sve to zajednica djeluje odgoj-

    no, pokazujui mladima da se zajednikiivot gradi na rtvi, a radosna rtvi iniovjeka osobom. U drutvu u kojemu sepljee individualistima zajednica je ko-la u kojoj je Bog na prvom mjestu. Onaui ljubavi prema Bogu i meusobno nanain logike sjemena koje umire da bidalo plod. Znakovi Kraljevstva Bojeg uzajednici su jednostavnost, mir i veseljeto smo zajedno, pristajanje na zajedni-ku disciplinu. Zajednica je vieosobnomi, a ne pomnoeno ja. U svemu silno je

    vana radost. Govorei o ulozi poglavarao. Mihetec istaknuo je kako on ravna za-

    jednicom, bivajui pri tom usmjeren ciljui usmjeravajui lanove zajednice premacilju: Pouljiv volji Bojoj slua i eljebrae. Poglavar slui, a ne vlada. On jeovlateni duhovni uitelj. Njemu pripadaduhovno vodstvo itave zajednice. Trebabiti svjestan sklonosti ljudi zlu, ali predzlom ne smije poputati.

    O. Vjenceslav progovorio je jo o oz-biljnosti kriterija kod pristupanja kandi-data zajednici, pri emu je istaknuo va-nost postupnosti u prijelazu iz ozrajaraznih svjetovnih iskustava u dinamiku

    REDovNIKIJUBILEJI U KARMELUSV. JOSIPA

    Na blagdan Prikazanja Blaene DjeviceMarije u hramu, 21. studenoga, kada seobiljeava dan klauzurnih redovnica, se-stre karmelianke u Breznici akovakojzahvalile su Bogu za 25. obljetnicu redov-nikog zavjetovanja s. Marine od Oca Ne-beskog (Lazari).

    S. Marina svoj jubilej proslavila jeskromnim obiteljskim slavljem unutar za-

    jednice, kako su to ove godine uinile i s.Marija od Isusa (Ivankovi), koja je zlatni

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    10/44

    16 17

    PRILOZIPRILOZI

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    jubilej obiljeila na blagdan Blaene Dje-vice Marije Kraljice, 22. kolovoza te s. M.Katarina od Krista Raspetoga (Kalini),koja je srebrni jubilej proslavila na blag-dan Sv. Ilije, 20. srpnja.

    Zajedniku radost euharistijskogslavlja sa jubilarkom, s. Marinom i osta-lim sestrama podijelio je karmelianin,o. Bernardin Viszmeg i vl. Marin Kne-evi. U prigodnoj homiliji o. Bernardinnapomenuo je da ovim slavljem ne sla-

    vimo sebe, ve Boga kojemu pripada sla-va, ast i hvala.Nisam ja heroj to samprihvatio dar. Mogu biti sretan to mi jeBog darovao taj poziv. Sve to sam radionjegov je dar i samo se mogu preporuitiNjegovu milosru, rekao je te istaknuoponiznost Blaene Djevice Marije, koja je,znajui kome ide slava, uskliknula Veliadua moja Gospodina. Na kraju homili-

    je o. B ernardin sestrama je rekao kako j eobljetnica redovnikog zavjetovanja jedneod njih, prigoda da sve obnove svoje pre-danje Bogu i Kraljici Karmela.

    Prigodnim programom i runim rado-

    vima sestre su izrazile radost i zahvalnosts. Marini za njezin ivot predanja Bogupo sluenju u zajednici. Fotografije njezi-nih prvih zavjeta u Klotar Ivaniu, 1987.godine te video zapis sveanih doivotnihzavjeta u arengradu, 1990. godine, koje

    je predvodio tada pomoni biskup, mons.Marin Sraki, podsjetili su sestre na mno-ge osobe koje su sa zajednicom dijelileradost tih dogaaja. Stoga su slavlje za-kljuile zahvalnom molitvom Bogu za svemilosti kojima ih je pratio, titio, uvao ibdio nad njima te za dobrotu mnogih pri-

    jatelja i dobroinitelja.U ovoj godini karmelski red obiljeava

    450. obljetnicu terezijanske obnove koja jezapoela na blagdan Sv. Bartolomeja, 24.kolovoza 1562., osnutkom Karmela sv. Jo-sipa u Avili. +

    44. PLENARNASKUPTINAHRVATSKEKONFERENCIJEvIIh REDovNIKIhPOGLAVARA IPOGLAVARICA

    U Duhovno-obrazovnom centru Marijindvor u Lunici, 22. i 23. studenoga 2012.okupili su se poglavari mukih i enskihredovnikih zajednica i drubi na 44. ple-narnoj skuptini Hrvatske konferencije

    viih redovnikih poglavara i poglavarica(HKVRPP) kako bi, uz redovite plenumskezadae i osvrte na rad u protekloj godini,razmotrili izazove sekularizacije, globalnei svakom drutvu i zajednici inherentnepojave.

    Otvarajui skuptinu, predsjednikKonferencije, o. Vinko Mami, OCD je

    istaknuo elju Plenuma da se posvijesti,uvrsti i usavri redovniko jedinstvo uivljenju nauka Isusa Krista u svom bogat-stvu razliitosti karizmi i kranskog djelo-

    vanja. Najavljujui temu Plenuma Crkva iredovnitvo pred izazovom sekularizacijeotac Vinko se prisjetio svog sudjelovanjakao sluaa na nedavno zavrenoj Opojsinodi biskupa na kojoj se promiljajuio novoj evangelizacija puno govorilo i oizazovu koji pred Crkvu stavlja sekulari-zacija drutva kao globalna pojava, gotovo

    jednako prisutna u Africi i Aziji kao i uEuropi i Sjevernoj Americi. Na sinodi se osekularizaciji govorilo ne samo kao o ne-emu to dolazi izvana i prijeti Crkvi, negokao stvarnosti koja se nalazi i unutar sameCrkve, prisutna u svijesti i djelovanju, dje-latna u ivotu krana.

    Glavno predavanje na Plenumu pr-voga dana odrao je mons. Mate Uzini,biskup dubrovaki i predsjednik VijeaHBK-a za ustanove posveenog ivota idrube apostolskog ivota na temu Crkvai redovnitvo pred izazovom s ekularizaci-

    je. Pozdravljajui biskupa i zahvalivi muse na dolasku i predavanu o. Vinko je iska-zao uvjerenost redovnika i redovnica dae nam pomoi u nalaenju pravog puta iohrabriti nas u nastojanjima oko deseku-larizacije i nove kristijanizacije nas, naihzajednica, drutva i svijeta u cjelini. Vjeru-

    jemo takoer da nas izazov s ekularizacijemoe potaknuti da i sami postanemo iza-zov, izazov onih koji nude vie od alterna-tive, izazov koji prerasta u sveopi pozivna ivot po rijei Onoga koji jedini moe

    darovati ivot.

    Biskup Uzini se zahvalio na pozivui pozdravima uzvraajui redovnicimai redovnicama pozdravom u ime VijeaHBK-a za ustanove posveenog ivota idrube apostolskog ivota.

    Na poetku upozorivi na postojanjevie vrsta sekularizacije osobito u smisluto se u naim crkvenim krugovima estoizjednaavaju oblici sekularizacije biskup

    je naglasio da takvo poimanje vodi dotoga da sekularizaciju promatramo samou njenom negativnom znaenju, kao seku-larizam - oblik sekularizacije koji potpu-no iskljuuje vjeru iz ivota ljudi, ne titireligijsku slobodu, pluralistiko drutvo,to je pokret koji na neki nain dovodi upitanje demokraciju kao takvu zatvarajuidrutvo u njegovu lanu samodostatnost.Uglavnom se oslanjajui na promiljanjasociologa religije eljka Mardeia biskupUzini je istaknuo da eli govoriti o seku-

    larizaciji i njenom pozitivnom znaenjukao izazovu za pojedinca kojemu sekulari-zacija postavlja pitanje je li vjernik u svojojnutrini. Na prvi pogled se moe uiniti dasekularizacija na razinama drutva i Crkvenije donijela nia pozitivno jer su upravoove posljedice sekularizacije ono to naskao vjernike mui i ini nesigurnima, aliMardei smatra da nije tako. Prema nje-mu sekularizacija, a s tim i spomenuteposljedice, nije uinak ateizma ili ieznu-e kranstva nego je nuna, oekivana izakonita posljedica samoga kranstva.Kranstvo je, kako tvrdi Mardei, bilo

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    11/44

    18 19

    PRILOZIPRILOZI

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    prvo u povijesti koje je posvjetovnilo svi-jet, oslobodilo poganskog ovjeka od mit-skog poretka i praznovjerja. Zato sekulari-zacija nije protivna kranstvu nego je, ako

    je ispravno shvaana ispravno je shvaa-na samo ako priznaje Boje gospodstvonad svim stvorenim i autonomiju koju jeon upisao u samo stvorenje koja nije apso-lutna nego uvijek pred oima mora imatiStvoritelja zahtjev i posljedica biblijske

    vjere u Boga Stvoritelja. Ovakav pogledna sekularizaciju sekularizaciji daje novoznaenje. Ona od neprijatelja koji nas eliunititi i protiv kojega se trebamo boriti,postaje blagodat za krane i Crkvu. ini

    to tako to je prodrmala kranstvo odvrha do dna, pokazavi pritom da, osimto prividno rui vjeru, jo je vie znadeistiti i mijenjati nabolje i ljudskije. (elj-ko Mardei, Kranstvo i sekularizacija,257.) Sekularizacija kranstvo isti odnekranskih sadraja i od nekrana kojisu samo hinili kranstvo, pomae da se izkranstva ukloni ono to mu je strano iprotivno, omoguuje da vjera prestane bitimotivirana krivim razlozima ili prisila, a

    postane duhovan i slobodan in uvjere-nja. Sekularizacija kao proces postajanjasvijeta svjetovnim ima dobre posljedice -pomae svijetu da bude osloboen utjecajaCrkve, ali pomae i Crkvi da napusti po-dreenost svijetu. Sekularizacijom je svijetpomogao Crkvi, neizravno ju je prisilo danapravi ono to je propustila sama uinitiunutarnjom duhovnom obnovom i upozo-ravanjem na nedosljednost. Sekularizacijasvima pomae da se osamostale i postanuslobodne i punoljetne osobe sposobne zarazumski in izbora i odabira u pluralisti-kom drutvu. (eljko Mardei, Sekulari-zacija i eklezijastina ideologija, 341.)

    Prikazavi bit Mardeieva poimanjasekularizacije biskup Uzini je istaknuokako takav pogled na sekularizaciju sma-tra vanim jer nam jedino taj pogledomoguava da prekinemo donquijotov-sku borbu s vjetrenjaama suvremenihponuda u pluralistikom drutvu i u se-kularizaciji konano prestanemo gledatineprijatelja, a poznamo znak vremena kojie nam pomoi da se vratimo svojim izvo-rima i na vjerodostojniji nain post anemo

    ono to smo pozvani biti kao krani, re-dovnice i redovnici, kao Crkva ... Makar inisu znali za izraz znakovi vremena, ovosu u svojim vremenima uinili osnivai

    vaih redova koji su ono konkretno po-slanja kroz koje je svatko od njih iitavaoosobiti nain ivljenja poruke evanelje zasebe i svoje sljedbenike prepoznali kao ka-rizmu i poslanje za sebe i svoje redovnikezajednice. I nije nevano uoiti da su go-tovo svi oni odreda sveci jer je upravo toono to dokazuje da njihovo biti krani iredovnici nije plod sluaja, nego slobodnei odgovorne odluke u svjedoenju vrijed-nosti ... elimo li ih slijediti, a to je jedi-ni nain da redovnitvo, a s njim i Crkvacjelini, odgovori izazovima sekularizacije inastavi svoje poslanje u ovom svijetu, mo-

    ramo se osloboditi svih onih povijesnihnatruha koje su u naem ivotu uinileneprepoznatljivom ljepotu poruke evan-elja, osobito onog redovnikog poziva naevaneosko savrenstvo ... Jedini ispravanput je iitavati znakove vremena u duhukarizmi vlastite redovnike zajednice iu duhu tih istih karizmi, koje su nadah-nute na evanelju Isusa Krista i potrebisavrenijeg ivota, osobito kroz ivljenjeevaneoskih savjeta, pokuati zrelo, u slo-bodi i odgovornosti, odgovoriti izazovimaovoga vremena pokazujui svima koje su-sreemo da se to doista isplati, da to doista

    vrijedi, poruio je biskup redovnicima iredovnicama.

    Na kraju se biskup osvrnuo na poru-ku XIII. ope redovne Biskupske sinodete koristei misao sinodalnih otaca kaoodgovor na pitanje kako se redovnitvodanas treba postaviti u odnosu na izazovkoju pred njega, a s njim i cijelu Crkvu,stavlja sekluarizacija, citirao je: Posebnisvjedoci onozemaljskog obzora smislaljudskog ivota u Crkvi i svijetu su onikoje je Gospodin pozvao na posveeniivot. Upravo zato jer su potpuno posve-ene njemu u vrenju siromatva, istoe iposlunosti, posveene su osobe znak bu-dueg svijeta koji relativizira svako dobroovoga svijeta. Neka s ove Biskupske sinodedo te nae brae i s estara dopre zahvalnost

    za njihovu vjernost pozivu Gospodnjem idoprinosu kojeg su dali i daju crkvenomposlanju. Potiemo ih na nadu u tekimsituacijama kroz koje i oni prolaze u ovimpromjenjivim vremenima. Pozivamo ih dase afirmiraju kao svjedoci i promicateljinove evangelizacije u raznim podrujimaivota ve prema karizmi svojih ustanova.

    U podne je u kapeli Duhovno-obra-zovnog centra Lunica slavljena misa. Uzajednitvu s redovnicima slavlje je pred-

    vodio biskup Uzini koji je u propovijedi,osvrui se na Isusove tune rijei nad Je-ruzalemom: O kad bi i ti u ovaj dan spo-

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    12/44

    20 21

    PRILOZIPRILOZI

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    znao to je za tvoj mir!, pozvao redovnikei redovnice da pogled s Jeruzalema pre-mjeste na nas same, pogled na ovo nae

    vrijeme i situaciju prividnog neuspjeha skojim se suoavamo, a to oznaavaju sveone negativne posljedice sekularizacijei osobito sekularizma kojeg uoavamo izbog kojeg bismo ljudima naeg vremenahtjeli doviknuti, a i dovikujemo, to je onoto je najbolje za njihov mir. Moramo se,meutim, esto puta suoiti s injenicomda oni, poput Jeruzalema Isusovog vreme-na, sve jedno ine drugaije izbore, stva-raju kompromise koji e ih, a s njima i svenas, prije ili kasnije dovesti do unitenja,to nam kao i Isusu, tjera suze na oi. Tu,meutim, ne smijemo zaustaviti svoj po-gled nego ga trebamo spustiti na nas i nanae zajednice, ali i na Crkvu naeg vre-mena. U Godini vjere imamo zadau prijesvega sami ponovo susresti Isusa Krista,da bi ga nakon toga mogla navijestiti i po-svjedoiti svima drugima.

    Nakon misnog slavlja povjerenstvaHRVRPP-a su podnijela izvjea o radu zaovu godinu pri karaju. Veernjom moli-tvom zavren je prvi dan Plenuma. +

    BOGOSLOVI UPOSJETU KARMELUU BREZOVICI

    Dana 18. 11. 2012. otili smo u posjet na-im sestrama karmeliankama u Brezovi-cu. 6-1 Taj dan je bio proet i domoljubnimosjeajima jer dan je to kada su srca Hrvatau Vukovaru, gradu koji je simbol svih tenjiHrvata da uivaju u slobodi koju je dragiBog dao svakom ovjeku. Uz to, osjealismo i veliku zahvalnost Bogu to je usliaomolitve vjernog hrvatskog naroda da sehrvatski generali oslobode. Sveta misa, naj-

    vea zahvalna rtva koju Sin Boji u DuhuSvetom, zajedno sa svojom Zarunicom,Crkvom, prinosi Ocu, slavljena je na naka-nu svih stradalih i poginulih u Vukovaru.Euharsitijsko je slavlje predvodio o. StjepanVidak, magister bogoslova, u zajednitvusa sestrama i vjernikim pukom. Na krajumise, br. Ante kugor i br. Mario Ivan Kralj,dali su kratko svjedoenje o tome kako ih je

    Gospodin doveo u Karmel.Nakon toga je slijedio doruak i mali

    predah prije tematskog susreta sa sestra-ma s kojima smo izmjenili iskustva vezanauz upute redovniku kako postii savre-nost u to kraem vremenu, te postati pra-

    vi redovnik, odnosno, redovnica. Upute suto svetog Ivana od Kria sadrane u knjiziKrai spisi. U razgovor nas je, kratkimnagovorom o temi, uveo o. Stjepan. Isku-stva su bila razliita, no najbitnije je to danikako ne gubimo iz vida zato je svatkood nas ovdje, tj. zato se odluio na redov-niki poziv, odnosno, tko ga je pozvao ikome je odgovorio. Karmel je nae mjestosuoblienja Kristu, kako na kriu tako i uuskrsnuu. Jedno bez drugoga ne ide.

    Nakon razgovora uslijedila je kratkapauza. U 12:00 sati u crkvi smo zajedno sasestrama izmolili esti i Deveti as. Nakonmolitve uslijedio je ruak. Iza ruka je biloslobodno vrijeme koje je iskoriteno narazne naine.

    U 15:00 sati je uslijedila zajednika re-kreacija na kojoj smo pogledali predstavukoju su izvele novakinje u povodu imen-dana njihove magistre, s. Viktorije, a tema

    je bila kriza zvanja u jednom samostanu.Predstava je izmamila svima osmjeh

    na lice, bilo zbog naina kako je prikaza-na, djelomino i istinita, situacija u redov-nitvu, bilo zbog o dline glume novakinja.Bogu hvala na svim t im telentima! Nakongledanje filma tekao je uobiajen razgo-

    vor u oputenoj atmosferi. Br. Damir Pa-in dao je lag na tortu proitavi pjesmukoju je napisao jedan fratar o Vukovaru.

    U 16:30 sati smo zajedno sa sestrama iz-molili Veernje pohvale u crkvi, a molitvinam se pridruio i o. Dario koji trenutnostanuje, i pastoralno djeluje, kod sestarakarmelianki BSI u Hrvatskom Leskovcu.Nakon pozdrava sa sestrama zaputili smose do boravita o. Darija gdje smo se zadr-ali u ugodnom bratskom druenju.

    Uz pravi jesenski dan, paletu bojakoja krasi drvee oko samostana u Bre-zovici, odmakli smo se od nae svakod-nevice i jo intenzivnije doivjeli kako

    je svij et proet Bogom. Rado st i vedrinasestara, njihova susretljivost i otvorenost,

    pokazali su nam kako molitva utjee naovjeka. Vraa ga u ono za to je stvoren,u odnos s Bogom. Kreira njegove misli,osjeaje, na naine da vie nisu ljudskinego postaju Njegovi. A to je divno, jerza Njega smo stvoreni. Predivno je osje-ati Boga u kapljicama kie, boji lia ilirazgovoru s bratom ili sestrom. U svemutome, ivot dobiva svoj smisao. Tako toizgleda kad posjeujemo sestre karme-lianke. One nam svjedoe da za Krista

    vrijedi, poput muenika prvih stoljea,dati sve, pa i ivot. Neka nas sve, na tomputu, prati zagovor nae Majke, KraljiceKarmela! +

    o. ZvoNKo MARtIAutoR IZloBETRADICIJSKI NAKITHRVATA U BOSNII HERCEGOVINI

    U Hrvatskoj matici iseljenika 5. prosincaje u nazonosti velikog broja posjetiteljasveano otvorena iznimno vrijedna etno-grafska izloba Tradicijski nakit Hrvatau Bosni i Hercegovini. Izloeni predmeti

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    13/44

    22 23

    PRILOZIPRILOZI

    pripadaju etnografskoj zbirci samostana iduhovnog centra Karmel sv. Ilije na Bu-kome jezeru, u okolici Tomislavgrada.

    Autor ove iznimne izlobe je otac Zvon-ko Marti, karmelianin, dok je koordi-natorica projekta prof. Srebrenka eravi,rukovoditeljica Matiina Odjela za kulturu.Izloba se odrava pod pokroviteljstvomVlade RH-Ministarstva kulture RH i pred-sjedatelja Vijea ministara BiH, VjekoslavaBevande, dok je supokrovitelj izlobe Drav-ni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

    Otvorenju su nazoili brojni uglednigosti iz javnog i politikog ivota RH i BiH.Izdvajamo nazonost Azre Kalajdisali-hovi, veleposlanice Federacije BiH u RH,Ive Jeluia, saborskog zastupnika , pot-predsjednika saborskog Odbora za Hrvateizvan Hrvatske i predsjednika Upravnogodbora HMI-a, Ivana Tolia, predstavnikaGrada Zagreba, Petra Bariia, vd. zamjeni-ka predstojnice Dravnog ureda za Hrvateizvan RH, potom predstavnike Hrvatskekarmelske provincije Sv. Oca Josipa, i ocaDominika Magdalenia, priora samostanaKarmel sv. Ilije s Bukog jezera.

    Pozdravno slovo nazonima ponajpri-je je uputio ravnatelj Matice, mr. sc. Ma-rin Knezovi, te autor izlobe i kataloga o.Zvonko Marti. Prisutne su potom pozdra-

    vili: mr. sc. Daria Krstievi, predstojnicaDravnog ureda za Hrvate izvan RH, mr.sc. Vesna Juri Bulatovi, pomonica mi-nistrice kulture RH, koja se obratila u imepokrovitelja izlobe, Ministarstva kulture, iLazar Prkain, izaslanik i savjetnik Vjeko-

    slava Bevande, predsjedatelja Vijea mini-stara BiH, koji je i otvorio ovu impozantnuizlobu.

    U glazbenom dijelu programa nastupi-le su Ana orluka i Ana itum iz okoliceDervente, predstavnice Hrvata potjeranih iiseljenih sa svojih ognjita, muka pjevakaskupina iz Posuja, enska pjevaka sku-pina HKUD-a Kamenica iz Podhuma,okolica Livna, te enska pjevaka skupi-na KUD-a Ravnica iz Otre Luke-Boka,okolica Oraja.

    Ovo je prvi put da se u Republici Hrvat-skoj predstavlja vrijedna zbirka tradicijskognakita Hrvata u Bosni i Hercegovini, to jeiznimna potpora njezinom daljnjem pre-poznavanju i ouvanju.

    Tradicijski nakit Hrvata u Bosni i Her-cegovini jedina je zbirka u kojoj se pri-kupljaju i uvaju tradicijska odjea i nakitHrvata iz cijele BiH, a sadri ak 140 kom-pletnih starinskih narodnih nonji i prekopet stotina razliitih ukrasnih predmeta.

    Uglavnom je to srebrni nakit iz 19. iprve polovice 20. stoljea. Meu nakitomse istiu pojedini iznimno rijetki primjer-ci. Uz majstorski nakit uvaju se i predmetiod biuterije kao i ukrasni predmeti kojesu izraivali daroviti pojedinci. Osobitostove zbirke su i prikupljene i spaene no-nje i nakit Hrvata u zapadnoj Bosni gdje jebilo vrlo teko doi do pojedinih predme-ta i gdje danas ivi vrlo mali broj Hrvata.Izloba je otvorena do 19. prosinca i prati judobro osmiljeni katalog realiziran u nakla-di Hrvatske matice iseljenika. +

    SUSRET ZAJEDNICEOBITELJI IZAJEDNICE MLADIHupA REMEtE

    U upi Remete, u organizaciji ZajedniceObitelji i Zajednice Mladih odran je susretu obliku parlaonice, na temu Odlazak izHrvatske rad i ivot u inozemstvu. Po-stavljena je teza: Rad i ivot u inozemstvuosigurava bolju budunost. Sudionici su semogli opredijeliti za afirmacijsku skupinu,koja je bila ZA zadanu tezu, negacijsku sku-pinu koja je bila PROTIV zadane teze, ili sumogli odluiti biti publika, bez mogunostisudjelovanja u raspravi. Ipak nekoliko sudi-onika se tokom rasprave pridruilo afirma-cijskoj odnosno negacijskoj skupini i uklju-ilo se aktivno u paralonicu. Sudac je bioupnik o. Anto, a voditelj Miroslav Vuleti.

    Okupilo se ukupno 26 sudionika, ras-podijeljenih u gore navedene skupine.Podruja o kojima se raspravljalo bila supredloena i to: Zaposlenje, kola, Veaplaa, Jezik, napredovanje u poslu, Soci-

    jalna prava, Ugodniji ivot, Politiki an-gamana, Domoljublje, Nezaposlenostu Hrvatskoj ... ali su se otkrila i mnogadruga podruja iz ivota, Vjerska pouka iodgoj djece, Profesionalni sportai u ino-zemstvu, Poslovanje poduzea, Visoko ra-zvijene zemlje s relativno velikim brojemsamoubojstava itd. Nakon vrlo zanimljive,

    a ponekad i ustrerasprave, predvie-no vrijeme je vrlobrzo proteklo. Sudac

    je donio presudu ipobijedila je nega-cijska skupina, dakleskupina koja se zalo-ila za ostanak u Hr-

    vatskoj. Presuda jeobrazloena detaljnoi uvjerljivo.

    Na kraju susre-ta, o. Zlatko iznio jerazmatranje o ovojtemi, kroz nekoli-ko pitanja i odgovora, koje nam je svimapomoglo zaokruiti razmiljanje o tometrebali sreu potraiti izvan domovine iliipak (za to se veina i odluila) ostati ov-dje i raditi na svekolikom boljitku naegdrutva.

    Uz molitvu na poetku i kraju susre-ta, te pjesmu, druenje je nastavljeno uprostrijama Duhovnog centra uz okrjepukoju su donijeli sami sudionici susreta.

    Zakljueno je da je potrebno ovakvopovezivanje razliitih zajednica unutarupe, zbog boljeg meusobnog upoznava-nja, kako zajednica tako i osoba, to samomoe doprinijeti kvalitetnijem pastoral-nom djelovanju unutar nae upe, ali i ire.Stoga je naelno dogovoreno da e se zajed-niki susreti Zajednice Obitelji i Zajednicemladih odravati i u budue, a jo e bitigovora o obliku i nainu tih susreta. +

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    14/44

    24 25

    PRILOZIPRILOZI

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    o. ZvoNKo MARtIPREDSTAVIOKNJIGU EJHAAZMIRA BlAIAMuftIA BosANsKIJANDIK

    Bonjaka zajednica kulture Preporod, op-insko drutvo Travnik, u okviru kulturno

    vjerske manifestacije Dani ejha Abdul-vehhabba Ilhamije epaka ili krae Il-hamijini dani, organiziralo je 12. prosinca2012. u Centru za kulturu opine Travnik

    veer pod nazivom Iz riznice bosanskenematerijalne batine ije je glavni dio biopredstavljanje knjige ejha Azmira BlaiaMuftia Bosanski jandik.

    Knjigu je predstavio o. Zvonko Marti,iz Karmela sv. Ilije na Bukom jezeru.

    Cijeli program vodila je Fatima Masli,direktorica Zaviajnog muzeja Travnik,koja ve due vrijeme surauje u etno-grafskim projektima u kojima je povezanna samostan na Bukom jezeru. GospoaMasli je prikazala dosadanju suradnjukroz video materijalom koji je snimala u

    Karmelu sv. Ilije jo 2007. i dala presjeko suradnji sve do ove godine kada je diononji nae etnografske zbirke predstav-ljen u okviru kulturnih dogaanja podnazivom Travniko ljeto 2012 kroz re-

    viju narodnih nonji travnikog kraja. Bi-ranim rijeima gospoa Masli je govorilao otvorenosti karmeliana i njihovom an-gamanu u meureligijskom i meuetni-kom dijalogu kao i znaajnom doprinosuu ouvanju tradicijske kulture sva tri kon-stitutivna naroda u BiH, uz isticanje oso-bite vanosti za hrvatsku batinu u BiH.

    Drugi dio bilo je predstavljanje knjigeBosanski jandik. Djelo je to iz etnograf-skog sadraja ejha Azmira Blaia Muf-tia, poglavara Refaijsko-bedevijske tekijeu Vareu. Ovo predstavljanje knjige samo

    je dio suradnje koju ejh Azmir i derviivareke tekije imaju s o. Zvonkom i Kar-melom sv. Ilije.

    Govorei o knjizi o. Zvonko je istaknuoetnografsku vanost ove knjige kao prve ta-kve vrste o ivotu, obiajima, priama, pre-danjima i vjerovanjima Bonjaka iz okoliceVarea, Olova i Ilijaa. Iako je knjiga pisanaprema osobnom doivljaju i rasporedu gra-e kako ju je ejh zamislio i pokazuje odre-ene ureivake propuste ona je biser et-nografske batine seoske kulture Bonjakaovoga dijela Bosne, koju oni nazivaju pra-

    vom Bosnom. Takoer, ejh nije strahovaood isticanja dvaju kalendara koji paralelnoegzistiraju: islamski hidretski i narodni.Prema potonjem se dani i tjedni hefte ra-unaju poevi od Boia i od Jurjeva. Uzobilje pria, izreka i dogaaja nepoznatih

    iroj javnosti, pa i samim Bonjacima, ejhAzmir je pripremio grau koja e biti neza-obilazna u pisanju o bonjakoj tradicijskojkulturi.

    U popratnom programu sudjelovali sulanovi Udruenja ejh Hajdar-dedo Ka-ri iz Varea koji su sviranjem na guslama,tamburi, violini i puhakim instrumentimadonijeli daak starog zvuka i napjeva. Uznjih nastupili su i dervii iz tekije u Vareupjevajui ilahije duhovne islamske pjesme.Na kraju su ejh Azmir i o. Zvonko zajednouli i s narodom zaplesali staro vareko kolopod nazivom potkorak. +

    DVOJICA KARMELI-ANA ZAREENIZA AKoNE

    Pod okriljem Zagovornice Hrvatske, Lje-karne nebeske, Najvjernije Majke, MajkeBoje Remetske, u ovom svetitu i drev-nom marijanskom hodoasnikom mjestuza sve zagrepane, u subotu, 15. prosinca2012., zagrebaki pomoni biskup, monsi-njor Ivan ako, zaredio je za akone dvoji-cu karmeliana, lanove Hrvatske karmel-ske provincije sv. oca Josipa: brata DanijelaSalekog od Boje ljubavi (olo) i brata Sti-pu od Boanskog Srca Isusova (Tomi).

    Na slavlju su se okupili, uz koncele-braciju redovnike subrae sveenika isveenika koji su bliski reenicima, njihukupno osamnaest, te uz dvojicu akona,prijatelja i studijskih kolega reenika, ro-ditelji, rodbina, prijatelji i upljani, i takouzveliali ovaj znaajan in kojim su ree-

    nici uli u kleriki stale i kojim se pripre-maju za slubu prezbitera.

    Brat Danijel je roen 10. prosinca1977. u Sarajevu, no ratna zbivanja u BiH,njegove roditelje i njega, usmjerili su pre-ma Zagrebu, upi Trnovica. Zavrio jesrednju veterinarsku kolu, zatim studij naInstitutu za kransku duhovnost na KBF-u u Zagrebu, te filozofsko teoloki studijna KBF-u u Zagrebu. Doivotne zavjete jepoloio 15. listopada. 2011. Sada nastavljaakonsko pastoralni praktikum u upiRemete.

    Brat Stipe Tomi roen je u Livnu, BiH,5. listopada 1987. Tamo zavrava opu gi-mnaziju i dolazi u Zagreb kao kandidat Hr-

    vatske karmelske provincije, te zapoinjefilozofsko teoloki studij na KBF-u u Za-grebu. Doivotne zavjete je takoer poloio15. listopada 2011. I on svoje akonsko slu-enje zapoinje u upi Remete.

    Biskup ako je u svojoj homiliji sna-no naglasio poruku radosti. Ako kran-stvu oduzmemo radost, to nam ostaje?U konanici, Isus nam je donio Radosnu

    vijest koju sada novozareeni akoni tre-

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    15/44

    26 27

    PRILOZIPRILOZI

    Karmelski vjesnik 4/2012

    baju radosno navijetati drugima i jedna-ko tako radosno ivjeti od Rijei koju enavijetati vjernikom puku.

    U nastupu Ivana Krstitelja biskup jeistaknuo bitne sastavnice prorokoga na-

    vjetaja: poziv na pravednost i milosre,a u Pavlovoj poslanici kreposti blagosti,svete bezbrinosti i molitve, sve tri uokvi-rene u radost. U takvom ozraju se trebaodvijati i razvijati sluenje akona u Cr-kvi. Spomenute kreposti su rukavci koji seslijevaju niz goru Karmel. Kroz povjerenuim slubu, akoni se stavljaju na raspola-ganje Bojoj volji, ba poput nae Majke,Svete Terezije, koja govori Bogu: to elida uinim, Gospodine?.

    Ljekarna nebeska, koju poboni pukovdje asti i kojoj se moli ve 725 godina,svojim osmjehom e ih podsjeati na ovoprenoenje radosti i svojim ih zagovoromsnaiti i lijeiti u trenucima kada malakuljudske sile.

    Nakon euharistijskog slavlja svi su-dionici slavlja nastavili su svoje radosnodruenje u naoj s amostanskoj dvorani uzdomjenak koji su priredili roditelji, rodbi-na i naa redovnika zajednica. +

    DESETA KARMELSKAvEER: oKItIMoDuu ZA BoI

    U etvrtak, 20. prosinca 2012., odranaje deseta Karmelska veer pod naslovomOkitimo duu za Boi. Kroz geslo Spo-znaj, iskusi, razmijeni predstavljena jekarmelska svetica Terezija od Djeteta Isusa,nekima poznatija kao sveta Mala Terezija.Na samom smo se poetku podsjetili o tribogoslovne kreposti vjeri, nadi i ljubavi,pri emu smo i boino drvce okitili svjetli-ma tih triju kreposti. Uslijedio je pouan izabavan igrokaz u kojem smo uili od sameSvete Male Terezije putem njezine knjigePovijest jedne due. U dinaminom dija-logu dananja djevojka postaljala je MalojTereziji niz pitanja koja proizlaze iz duhov-noga traganja, a ova je odgovarala primje-rima iz vlastitog ivota. Naime, svatko odnas, koliko god ustrajao u vjeri i molitvi,esto posustane tako smo nekada sebini,

    nezahvalni, nestrpljivi ili pak previe brine-mo. Sveta Mala Terezija nas je kroz primje-re iz vlastitog ivota uila kako u takvimsituacijama trebamo postupati, ukazujuinam na ljudske kreposti kao to su istino-ljubivost, velikodunost, zahvalnost premaBogu, sranost, odlunost i sveta bezbri-nost. Tako smo uz boino drvce potaknutida i nae due kitimo ovim krepostima ina taj nain pripravimo put naem Spasi-telju Isusu Kristu. Uslijedio je susret s Isu-som u euharistijskom klanjanju, popraenpjesmama, kada je svaki pojedinac mogaoosjetiti prisutnost ivoga Boga. Na samomsmo kraju svoje dojmove i iskustva razmi-

    jenili na druenju uz topli aj i grickalice.

    BoI u REMEtAMA

    U remetskome Karmelu bogato posjeenezornice davale su ritam danima doaa.Smiraj svetita uvijek je ljekovit za brige iuurbanosti. Ljekarna Nebeska, Zagovor-nica Hrvatske, privlai ljude edne okrjepeu crkvu, cijeli dan otvorenu, i u ispovje-daonice, prije svake Mise djelatne. Tako jedoae u svetitu bilo posebno ivo. Bogatii raznoliki, ali i diskretni boini nakit po-sljednjih je dana doaa, gotovo iznenada,najavio neposrednu blizinu polnoke.

    Uslijed mnogih izazova i pritisaka hr-

    vatske sadanjice gotovo je blijedjelo sje-anje na mo boinoga mira i radosti sve dok nije krenula procesija na djejojpolnoki na kojoj su lica djece, ispunjenaneodoljivom enjom i radou, najavilada je i ove godine Boi jednako velian-stven. Moda i vie nego ikad. Lijepo vas

    je vidjeti rame uz rame, glavu uz glavu,primijetio je upnik o. Ante. Lajtmotivnjegove homilije bio je: zajednitvo uBogu jae je od svih kunji, a primjedbai elja koja je prerastala u molitveni vapaj:kad bismo samo bili revniji i redovitiji uovakvom zajednitvu!. Na koncu su djeca

    iz novoblagoslovljenih jaslica zadovoljnoposegnula za medenjakom i jabukom.Drugaije od arenila LCD displeja i blje-tavila megatrgovina. Ljekovito.

    Djeji amor u badnju veer ustupio jemjesto ozbiljnoj i vedroj tiini badnje po-noi. Bijelim platovima zaogrnuti redov-nici pjesmom su slavili Slubu bdijenja ikliktajem ponavljali proglas proroka Iza-ije: Jeruzaleme, odjeni najljepe haljine

    jer glasonoa radosti ljupkim korakomhita navijestiti mir i spasenje. Nastavili

    su upni pjevai zdruenim glasovima isveanim dostojanstvom. Kad je otkucalapono svetite se ispunilo arenilom hr-

    vatskih boinih pjesama. Sve ve dobropoznato, moda spoetka i preve obino,sve dok zabrinute misli nije umirila upra-

    vo ta obinost: Boja obinost i sakra-mentom pomirenja umirene due zdruilau pjevu njenih uspavanki novoroenomSpasitelju. Bio je to susret, novi susret Bo-

    jega blistavila s ljudskim sivilom. I o tomeje govorio o. Vinko, provincijal. Fino te-oloko-duhovno tkanje o znaaju susreta:izmeu Boga i ovjeka, izmeu ljudi me-

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    16/44

    28 29

    PRILOZIPRILOZI

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    usobno, susreta koji jami radost i lijeiod oaja. Kriza prijeti zatvaranjem u sebe,a susret nas spaava i lijei. Pod pogledomLjekarne Nebeske s Boiem u naruju,uzdignuta Hostija bila je vrhunac slavlja.Poklon pred Utjelovljenom Rijeju, na-kon kojega je uslijedio prihvat poklonasame te Rijei kao hrane. Narod je obilnoblagovao. Nepatvoreni osmjeh svjedoio

    je o ljekovitosti otajstava, o stvarnosti Isu-sova roenja. Zavrni stihovi hrvatske hi-mne ispjevani su kao prodorna molitva:da svoj narod Hrvat ljubi... da bi vazdasretna bila. Bez navijakoga zanosa, kaoblagoslov za narod. Kao lijek. Mirna i to-pla srdanost stisnutih estitarskih rukupreuzela je i nastavila liturgijsku radost.Dobrota je obnovljena, nada vraena. Spa-senje se moe dotaknuti. Neka samo traje.

    Sve je utonulo u dubini tihe noi. Ti-ina Karmela uva otajstvo Boje dobro-

    hotnosti do jutra, kad svetite ponovnootvora svoja vrata i orgulje svoje registre zanosnom slavlju. +

    IZJAVA HRVATSKEKONFERENCIJEvIIh REDovNIKIhPOGLAVARA IPOGLAVARICA OZDRAVSTVENOMODGOJU

    31. 12. 2012. U ime Hrvatske konferenci-je viih redovnikih poglavara i poglavari-ca koja okuplja oko etiri tisue hrvatskihredovnika i redovnica elim izraziti nesla-ganje s uvedenim zdravstvenim odgojem uhrvatske kole, odnosno s etvrtim modu-lom koji se odnosi na spolni odgoj i rodnuravnopravnost.

    U tom smislu u ime hrvatskih re-dovnika i redovnica upuujem podrkusvim roditeljima i udrugama, kardinaluJosipu Bozaniu svim hrvatskim nadbi-

    skupima i biskupima, svim pojedincima iorganiziranim skupinama te poduzeima,svima koji se bore da hrvatska mlade uosnovnim i srednjim kolama ne slua na-prasno uveden etvrti modul zdravstve-noga odgoja koji je za vjernike i ljude kojise dre naravnoga zakona neprihvatljiv.

    Istiemo da je zdravstveni odgoj ite-kako dobro doao u hrvatski obrazovnisustav te pozdravljamo uvoenje prva trimodula, ali podrku dajemo svima onimakoji se protive uvedenom etvrtom modu-lu te trae alternativu.

    U demokratskoj Hrvatskoj sadanji sestav Vlade Republike Hrvatske koja stojiiza zdravstvenog odgoja moe nazvati re-presivnim, a vjernicima se, i svim onimgraanima koji se ne slau s etvrtim mo-dulom, uskrauje pravo na izjanjavanjedrugaijeg miljenja. Vladajue strukture,

    vjeto se koristei sebi sklonim medijimakojih je u Hrvatskoj najvie, javnosti po-ruuju da Crkva treba utjeti jer je sred-njovjekovna i ne prati suvremene tijeko-

    ve 21. stoljea, a vjernicima poruuju dasu zaostali. Pritom nitko iz Vlade ne elipriznati da su u izradi spornoga modulapogrijeili proceduralno, struno i da suuveli program koji je u suprotnosti sa svje-

    tonazorom veine stanovnika koji u Hr-vatskoj ive. To je bit problema. Sa eljomda dezorijentira i vjernike i ostale graaneVlada ovih dana raznim medijskim spino-

    vima nastoji odvlaiti pozornost od bitiproblema, kako bi se relativizirali roditelj-ski prosvjedi.

    Traimo da predstavnici Vlade odu-stanu od takvih neprimjerenih igara te dau duhu demokracije pristanu na dijalog s azainteresiranim stranama te da se vjerni-cima i ostalima koji to ele dadne mogunost izbora. +

    o. vINKo MAMI:vlADA usKRAuJEgRAANIMAPRAVO NA IZBOR

    (Preuzeto s: www.laudato.hr, 4. sijenja2013.)

    Svojom izjavom uz nametnuti zdravstveniodgoj u hrvatske kole, nedavno se oglasilai Hrvatska konferencija viih redovnikihpoglavara i poglavarica. Kako nam je urazgovoru za portal Biti u vezi Laudato.hr otkrio predsjednik otac Vinko Mami,predsjednik HKVRPP, u izjavi su naglasilida se ne slau sa etvrtim modulom zdrav-stvenog odgoja te su na taj nain dali svojpodrku svim roditeljima i udrugama, kar-dinalu Josipu Bozaniu, svim hrvatskimnadbiskupima i biskupima koji se bore pro-tiv nametnutog zdravstvenog odgoja.

    O. Mami podsjetio je da upravo re-dovnici i redovnice, kojih u Hrvatskoj ima

    vie od etiri tisue, sudjeluju u odgoju iobrazovanju djece u svojim vrtiima, ko-lama i upama te ih se upravo zbog togai tie nametnuti zdravstveni odgoj koji seprotivi s kranskim vrijednostima.

    Vie proitajte u razgovoru.

    Moete li nam izdvojiti glavne porukeiz izjave Hrvatske konferencije viih redov-nikih poglavara i poglavarica vezano uzuvedeni zdravstveni odgoj?

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    17/44

    30 31

    PRILOZIPRILOZI

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    Izjavom smo i mi hrvatski redovnici iredovnice htjeli dati svoj obol problema-tici zdravstvenog odgoja u Hrvatskoj. Na-glasili smo da snano podravamo uvoe-nje prva tri modula zdravstvenog odgojau hrvatski obrazovni sustav, ali da ne pri-hvaamo uvedeni etvrti modul, koji seodnosi na spolni odgoj i rodnu ravnoprav-nost, te traimo alternativu. Takoer, dalismo podrku svim roditeljima i udruga-ma, kardinalu Josipu Bozaniu, svim hr-

    vatskim nadbiskupima i biskupima, svimpojedincima i organiziranim skupinamate poduzeima, svima koji se bore da hr-

    vatska mlade u osnovnim i srednjimkolama ne slua naprasno uveden etvrtimodul zdravstvenog odgoja koji je za vjer-nike i ljude koji se dre naravnoga zakonaneprihvatljiv.

    Istaknuli smo da se u demokraciji sa-danji stav hrvatske Vlade koja stoji izazdravstvenog odgoja moe nazvati repre-

    sivnim, te da se vjernicima i svim graa-nima koji se ne slau s etvrtim modulom,uskrauje pravo na alternativu. Vladajuestrukture, k tome, vjeto se koristei sebisklonim medijima kojih je u Hrvatskojnajvie, javnosti poruuju da Crkva tre-ba utjeti jer ne prati suvremene tijekove21. stoljea, a vjernicima diskretno poru-uju da su zaostali. Pritom nitko iz Vladene eli priznati da su u izradi spornogamodula pogrijeili proceduralno i da suuveli program koji je u suprotnosti sasvjetonazorom veine stanovnika u Hr-

    vatskoj. Ne radi se, dakle, samo o sadraju

    etvrtog modula, nego i u nainu njegovauvoenja. Zapravo, ovo potonje i jest bitproblema.

    Zadnjih nekoliko dana, sa eljom dase dezorijentira i vjernike i ostale graane,Vlada putem medija nastoji odvlaiti po-zornost od biti problema, kako bi se relati-

    vizirali roditeljski prosvjedi. Zato smo nakraju izjave zatraili da odgovorni pred-stavnici Vlade odustanu od takvoga nepri-mjerenog naina djelovanja te da pristanuna dijalog sa zainteresiranim stranama.

    Na koji nain HKVRPP doivljava uvo-enje zdravstvenog odgoja?

    Moda e se netko upitati zato se re-dovnici i redovnice koji ive u s amostani-ma i nemaju vlastitu djecu upliu u disku-siju o spolnom odgoju. U redovnitvu, a uHrvatskoj nas ima vie od 4 tisue, to nijezanemariv broj, daleko se najvie nas bavidjecom i odgojem, to kroz kolski sustav,to kroz upne kateheze za djecu, krozzborska pjevanja, ministrantske skupine,karitativne grupe i razne druge sadraje.Te aktivnosti redovnitva nisu novijegadatuma, ve imaju stoljetnu tradiciju. Nataj nain bili smo i ostali izravno ukljueniu djeje ivote i ivote njihovih obitelji, tasu djeca na odreeni nain na ivot, i na-ravno da nam nije svejedno to im kolskisustav nudi. I, jasno, kako e se u novona-staloj situaciji, u kojoj nadleno Ministar-stvo ne posustaje, posloiti informacije udjejim glavama kada im se u istoj kolina vjeronauku o spolnosti bude govorilo

    jedno, a na zdravstvenom o dgoju neto

    sasvim drugo. Kakve e biti, da se samona tome zadrimo, psiholoke posljedice?Prema stavu koji i dalje zastupa Vlada ni-sam siguran da ih to previe zanima. Nasto zanima i zato smo iznijeli svoj stav.

    Razmiljamo i o onim nastavnicimakoji e taj program, premda se kosi s njiho-

    vim svjetonazorom, morati predavati, a i oroditeljima koji nisu sigurni kako bi sadabilo najbolje postupiti. Preporuujem na-stavnicima i nastavnicama iji se svjetona-zor razlikuje od onog to trai etvrti mo-dul da se, ako imaju hrabrosti, pozovu napriziv savjesti i da odbiju predavati spolniodgoj, a roditeljima istih svjetonazora sa-

    vjetujem da pisme-nim izjavama rav-nateljima kola dajudo znanja da ne eleda im djeca sluajuetvrti modul. Na-ravno, sve je to samoalternativa trenuta-noj situaciji. Oeku-

    jem da e sporni diozdravstvenog odgojapasti, samo je pita-nje vremena kadae to biti. Represijanije nikada donijelanita dobroga. Uz to,u rukama je vjernikanajmonije oruje molitva. Izmolimo,dragi vjernici, pravona izbor.

    Kako tumaite odbijanje dijaloga mi-nistra znanosti, obrazovanja i porta mini-stra eljka Jovanovia s Crkvom?

    Crkva je poduprla stav veine hrvat-skih graana, jer je Vlada nije htjela uti.Takav stav Vlade prema pojedincima, ro-diteljima i udrugama koje se ne slau sazdravstvenim odgojem u demokratskim

    je drutvima nedopustiv. Nevjerojatnoje da uz sav pritis ak koji od njih dol azi,Vlada jo nije pristala na dijalog. Kao dasu zaboravili da je dijalog i uvaavanjemiljenja drugih u biti demokracije. Svi-ma nam je jasno da bez razgovora nema

    prihvatljivoga rjeenja. eka se pozivVlade i ne razumijem zato toga poziva

    jo uvijek nema. Je li u pozadini strah odsuoavanja s miljenjem veine stanovni-ka u Hrvatskoj? Je li rije o strahu da epod pritiskom snanih argumenata mo-rati mijenjati sporni modul? Ako je tomezaista tako, ako ne prihvaaju miljenje

    velike veine, i ako bje e od argumenata,onda je oito da je dolo do disharmo-nije izmeu vlasti i drutva. U Vladi susvjesni da je takvo stanje neodrivo, pa

    je ini se bilo najlake Crkvu progla-siti krivom za sve i tako opravdati nape-tosti koje je vlast sama stvorila. Naalost,

    ovom trakavicom pozornost javnosti sgoruih je gospodarskih problema pre-baena na zdravstveni odgoj. Time smosvi na gubitku, jer se egzistencijalni pro-blemi drutva do kojih nam je svimastalo na taj nain marginaliziraju i, po-sljedino, ne rjeavaju. To nije odgovor-no ponaanje ozbiljnoga vodstva jednezemlje. Mi krani u temeljima svojeganauka imamo nadu. Zato se nadam da edo Vladina poziva doi i da e se vjernici-ma i svima onima koji ive po naravnomzakonu omoguiti alternativa. Samo nataj nain bit e zadovoljen osjeaj za pra-

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    18/44

    32 33Karmelski vjesnik 4/2012.

    PRILOZI IZ ZAJEDNICA BRAE

    KRK VIJESTI IZNOVICIJATA

    Novicijatski duhovni program:poetci dvosatnoga razmatran-ja; predavanja o posveenomivotu, liturgiji i mariologiji;kuni poslovi; izleti na Trsat iu Krasno

    Novicijat je divno i vrlo dinamino isku-stvo u ivotu svakoga redovnika. Iz njegase crpe iskustva i uspomene koje se pamtecijeli ivot te daju snagu za redovniki hod.

    No ve sada primjeujemo kako je istina dasve to je lijepo brzo prolazi. Naime pro-la su ve etiri mjeseca od naega ulaska unovicijat i boravka u samostanu u Krku. Zato vrijeme mnogo toga se dogodilo. Mno-ge lijepe uspomene upisane su u naa srca,stoga ih elimo radosno podijeliti s vama.

    Braa novaci iz dana u dan sve vie na-preduju i duhovno rastu te se pod budnimokom o. Petra, magistra, vjebaju u kar-melianskom nainu ivota.

    Po novicijatskom programu, svaki danprijepodne novacima je osigurano vrijemeduhovnog tiva. To vrijeme preporuujese za itanje karmelskih duhovnih djela sv.Terezije Avilske i sv. Ivana od Kria. Nada-lje, u odnosu na postulaturu u novicijatu jenovost razmatranje dva puta na dan po sat

    vremena. Molitva je ono po emu je Karmelpoznat, njegova vlastitost. Da bi se ulo utakav molitveni ritam potrebno je vremena.

    Jednom tjedno, ponedjeljkom, moli sekrunica za nova duhovna zvanja. Svakogaprvog etvrtka u mjesecu i svakog petkau ostalim tjednima odrava se euharistij-sko klanjanje. Slavlje euharistije sredinji

    je dogaaj svakoga dana jer je izvor s na-ge za daljnji hod za Isusom. O. Vjenceslavnam uvijek rado govori da na Oltar treba-mo donijeti zrnje svojih dobrih djela zakruh koje e Gospodin preobraziti u svojeTijelo. Uz euharistiju, jedan od stupovaduhovnog ivota jest i molitva asoslova.Novaci se etiri puta na dan okupljaju sazajednicom na molitvu te na taj nain ueposveivati vrijeme i rad Bogu.

    Redovito se odravaju i predavanja zanovake. Dosad su novaci odsluali preda-

    vanja iz Teologije i duhovnosti posveenog

    ivota koja je odrao o. Petar, zatim izUvoda u Slubu asova i liturgiju koja jeodrao o. Vjenceslav te iz Uvoda u mario-logijukoja je odrao o. Ivan. Nastavak pre-davanja, nakon boinih blagdana, slijediiza svetkovine Bogojavljanja.

    Od velikih radnih projekata koje smodosad ostvarili, ponosimo se s nekolikoostvarenja. Poistili smo sav okoli sa-mostana od borovih iglica. Puno se toganakupilo i trebalo je dosta vremena da se

    sve poisti, ali krajnji rezultat bio je vrloimpresivan. Zatim smo uredili tavan i i-tavu kuu izbacivi nepotrebne i suvinestvari. Takoer, napravili smo veliko bo-ino ienje kue. Vrlo smo detaljno po-istili cijelu kuu (pogotovo prozore kojihne nedostaje) te je za Boi itav samostanblistao, kako i dolikuje.

    Bili smo i na nekoliko izleta od po-etka novicijata. Sredinom listopada ho-doastili smo, zajedno sa naom krkombiskupijom, na Trsat gdje je biskup otvorioGodinu vjere. Krajem listopada ili smona izlet u svetite Majke Boje od Krasno-ga na Velebitu. Napravili smo rotiljadu iproveli dan u prekrasnoj prirodi ugodnose druei. Bili smo, takoer, u posjetusestrama karmeliankama BSI u Puntu, a

    kao dokaz aljemo fotografiju. Idue toplaniramo jest odlazak na Platak, skijaliteiznad Rijeke, kako bismo okusili i zimskeradosti.

    Eto, to bi bilo to. Nadamo se da stemogli osjetiti barem djeli radosti i ljepoteboravka u novicijatu. Nismo sve mogli ov-dje izrei, no to e ostati zapisano u naemljetopisu i, to je najvanije, u naim uspo-menama i srcu.

    Srdaan pozdrav iz novicijata! +

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    19/44

    34 35

    IZ SESTARSKIH KARMELA

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    U prigodnoj homiliji, govorei o sv.Tereziji, biskup Koi je istaknuo da jesvetica nazvana s vetom Malom Terezijomupravo zato jer je u svome ivotu ivjela iostvarila ono to je Isus poruio u Evan-elju, a to je pohvala malenosti. Isus pre-ferira malene i zna da oni koji su veliki odovoga svijeta, svjetske veliine, esto nisuspremni prihvatiti Spasitelja. Sve veliineodbacile su Isusa, a njega slijede oni kojisu doista u svojoj dui eljni biti maleni ikoji svojim primjerom, skrovitou i ma-lenou utjeu na svijet.

    O slavlju svetkovine mogli ste itati iu prethodnom broju Karmelskog vjesnika,na 44. stranici.

    Dana 10. listopada u naem je sa-mostanu odrana trea sjednica savjetaUdruge Bl. Alojzije Stepinac u tekuemtrogoditu. Na sjednici su sudjelovali, uzpredsjednicu Savjeta s. Ilijanu Cvetni isavjetnice iz svih samostana Udruge, i naduhovni asistent Udruge o. Jure Zeevi.

    Svetkovinu sv. Terezije Avilske, naeMajke, proslavile smo 15. listopada ju-tarnjom sv. Misom koju je predslavio fraPetar Posilovi, upski vikar.

    Dana 20. listopada posjetili su nasmladi kutinske upeMajke Boje Snjene,zajedno sa svojim upnim vikarom, vl.

    i radosti dijelimo s vama vanija dogaanjau zajednici od naeg proteklog javljanja.

    Dana 20. rujna prijateljskim nas je po-sjetom obradovaop. Vatroslav Halambek,DI, urednik hrvatskog programa RadioVatikana.

    Na blagdan svetih arkanela pohodilisu nas hodoasnici iz Subotice, Baa, Vaj-ske i Naica koji su tog dana hodoastiliMajci Bojoj Bistrikoj. U srdanom su-sretu, nae hodoasnike upoznale smo skarizmom Reda. Susret s Karmelom pri-goda je za susret koji otvara prostor pita-njima o vlastitom ivotu. Mnogi ga doiv-ljavaju kao svjedoanstvo vjere i radosti,preporuuju se u molitvu traei pomo

    od Boga na svom ivotnom putu.Svetkovinu sv. Male Terezije, 1. listo-pada, sveano smo proslavile, zajedno sabrojnim njenim tovateljima, prijateljimanae zajednice i upljanima. Euharistijskoslavlje predvodio je sisaki biskup, mons.Vlado Koi, u zajednitvu s generalnim

    vikarom Biskupije mons. Josipom ori-em, brojnim sveenicima iz Sisake i su-sjednih biskupija, te domaim upnikomfra Tomislavom Boiekom koji je ujednona poetku i pozdravio biskupa u ime nas,sestara, kolskih sestara f ranjevki, Franje-

    vakog bratstva i upljana.

    podrunice u Sisku; o. PetarJanji govorio o Crkvi u nau-mu Bojem; o. Stjepan Vidakvodio duhovne vjebe s temom:Neka vam bude po vaoj vjeri(Mt 9,29)

    Mnogopotovani i dragi oe Provincijale,draga brao, drage sestre!

    Radost, skrivena u otajstvu roenja BojegSina, hrani nau vjeru: spaeni smo jer nasBog ljubi! Ovu ljubav pozvani smo radosnosvjedoiti jedni drugima. U ozraju ljubavi

    KlotAR IvANI

    Posjet urednika hrvatskog pro-grama Radio Vatikana, biskupKoi na slavlju sv. Male Terezi-je propovijedao o znaajumalenosti; trea sjednicaSavjeta udruge karmelianki;druenje s mladima iz Kutine;Posjet zajednice Vjera i svjetloprigodom osnivanja njihove

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    20/44

    36 37

    IZ SESTARSKIH KARMELAIZ SESTARSKIH K ARMELA

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    Damirom Cekoviem. Nakon euharistij-skog slavlja slijedilo je druenje s mladi-ma. Meusobno predstavljanje, pitanja onainu ivota u Karmelu, o ivotu mladihu svijetu, osobna svjedoenja. Sve nas je topovezalo u Gospodinu i viestruko obo-gatilo. Uz pjesmu i preporuke u molitve,oprostili smo se s nadom da emo ovakvadruenja nastaviti i u budunosti.

    lanovi zajednice Vjera i svjetlo izZagreba, duhovnog meunarodnog po-kreta zajednica koji okupljaju osobe sintelektualnim tekoama, njihove rodi-telje i prijatelje, hodoastili su u subotu10. studenog u Sisaku biskupiju, gdje jetom prigodom u katedralnoj upi u Siskui osnovana prva ovakva zajednica u Bi-skupiji. Na putu prema Sisku navratili suu na Karmel te podijelili s nama radostzajednitva.

    Dana 12. studenog, na izvanredni is-povjednik o. Petar Janji, OCD, odgojiteljnovaka u Krku, odrao je predavanje podnazivom Crkva u naumu Bojem. Usvom izlaganju o. Petar je naglasio kako jeCrkva koju je Isus doao osnovati na ze-mlji zajednica sinova i keri koji su takvi-ma postali u Sinu, zajednica ljubljenih uLjubljenome: to je Crkva ljubavi. Crkva

    je ator Boji meu ljudima, prisutnostTrojstva u povijesti, uvijek iznova raa-na odozgor po trojstvenom daru ljubavi.Motrenje otajstva Crkve, koja proizlazi izizvora boanske ljubavi, dovodi nas dotoga da u duhu razluivanja kao ueniciKristovi ispitamo svoju pripadnost Crkvikoju je On osnovao.

    Duhovno osvjeenje u naoj zajednicibili su dani duhovnih vjebikoje je od 21.do 27. studenog vodio o. Stjepan Vidak,OCD, odgojitelj bogoslova u Remetamai na izvanredni ispovjednik. Sredinjatema bila je Neka vam bude po vaoj

    vjeri (Mt 9,29). Susreui s e s tekstovi-ma Svetog Pisma i KKC koji govore o vje-ri, o. Stjepan nas je, uz milost i vodstvoDuha Svetoga, uveo u dublje promiljanjeo vjeri, kako na osobnoj, tako i na razi-ni ivljenja vjere u zajednitvu s braomi sestrama. Zahvalne smo Gospodinu zasve primljene milosti, a o. Stjepanu za

    njegovu otvorenost, raspoloivost, osob-no svjedoenje vjere, te osobito za zano-sna slavlja sv. Euharistije.

    Tih dana, tonije 24. studenog, izne-nadili su nas i obradovali svojim dola-skom djeca iz Marijine legije s podrujaSiska i Petrinje. Rado smo odgovaralena njihova pitanja nastojei im, na nji-ma pristupaan nain, pribliiti ivot uKarmelu.

    Djeca su nas obradovala i na dan sv.Nikole, biskupa. Prije podne, posjetila sunas djeca treih razreda Osnovne kole uGraberju, a poslije podne djeca estih ra-

    zreda Osnovne kole Stjepana Basarie-ka u Ivani Gradu, zajedno sa svojim vje-rouiteljem Milom Todiem. Uz srdanodruenje i razgovor nisu izostali ni slatkii,na veliko oduevljenje djece. Djeca iz Iva-ni Grada poklonila su nam monografijusvoje kole i boine crtee.

    U vremenu doaa koje na osobit na-in budi u nama enju za Emanuelom,uvijek smo iznova obdarene milou litur-gijskih slavlja, osobito svetkovine Bezgrje-ne, sv. Oca Ivana od Kria

    Vrhunac ovih milosnih iskustava jeslavlje otajstva roenja Bojeg Sina. Ra-

    spjevani uz hrvatske boine popijevke,susrete s prijateljima i znancima, vano jesrcem motriti i vjerovati u Oevu ljubavkoji nam je poslao svoga Sina radi naegspasenja. Isus, postavi ovjekom, uini seblizak nama ljudima u naim radostimai patnjama. Stoga se radujmo Boiu, teosnaeni ovom radou i vjerom ivimodarovanu nam novu godinu!

    Usrdno molimo za vas i toplo vas po-zdravljamo! +

    Vae sestre iz Klotar Ivania

    BREZNICAAKovAKA

    Proslava sv. Male Terezije isv. Majke Terezije od Isusa;poetak Godine vjere; duhovnevjebe zajednice pod vodstvomo. Vjenceslava; srebrni jubilej s.Marine; proslava sv. Oca Ivanaod Kria; razni susreti

    Draga naa brao i sestre!

    Slavei boino otajstvo u ovoj godini vjere

    i motrei Boga koji je radi nas ljudi i radinaega spasenja siao s nebesa, srdanovas pozdravljamo i pozivamo da zajedno snama zahvalno pogledate u ono bogatstvomilosti koje nam je Gospodin darovao uposljednjem tromjeseju protekle godine.

    Prvim danom mjeseca listopada pro-slavili smo blagdan nae drage sv. MaleTerezije. Budui da se u naoj nadbiskupijitoga dana slavi i posveta akovake kate-drale, koja se dogodila upravo za vrijemeTerezijinog ivota, predvoditelj euharistij-skog slavlja mons. Antun eatka povezao

    je velebno katedralno zdanje sa velebnim

    zdanjem ivota Male svetice i s raskojunjene duhovnosti u kojoj je i ono maleno ineznatno dobilo na dostojanstvu i ljepoti.To je osobita poruka i ljudima danas, jerako je ono slabo, ljudsko i nejako obez-

    vrijeeno, i sm je ovjek obezvrijeen,budui da je Isus u svojim jaslicama dao

    vrijednost ljudskoj malenosti. U zavrnojporuci propovijedi, bili smo potaknuti dapo primjeru sv. Male Terezije i mi iskori-stimo svoje neznatnosti za ljude i njiho-

    vo spasenje, postajui tako iz srca Crkve i srce svijeta!

    Godinu vjere zapoele smo pred Pre-svetim Sakramentom elei se odazvatipozivu Svetog Oca ponajprije produblju-

    jui vlastitu vjeru zajednikim i osobnimitanjem Katekizma Katolike Crkve, tesvakodnevnom molitvenom nakanom prisvetoj krunici da Gospodin produbi vje-ru svojoj Crkvi te je proiri sve do na krajzemlje!

    Na svetkovini sv. Majke Terezije oku-pio se takoer znatan broj tovatelja te je,nakon marijanskih listopadskih pobono-sti i pjevane Veernje, kao i za blagdan sv.Male Terezije, poelo euharistijsko Misnoslavlje koje je predvodio vl. Pavao Maa-revi, upnik u Podvinju. On je u svojoj

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    21/44

    38 39

    IZ SESTARSKIH KARMELAIZ SESTARSKIH K ARMELA

    Karmelski vjesnik 4/2012.

    propovijedi istakao karizmu sv. Terezijekroz Boji poziv na prijateljstvo. Jer Isus

    je nas nazvao prijateljima, a od toga nemanita vee. Po unutarnjoj molitvi to je pri-

    jateljstvo kod Terezije post alo glavni dioivota. No prije nego je to uspjela imala

    je iskustvo brojnih padova i uspona, ali ionog vrlo znaajnog: da se s Bogom nitane gubi a sve stjee, jer On vraa boan-ski! Stoga, sva postaje prozirna jer jeproeta Bogom i posve predana ovjeku,ohrabrujui sve na tom putu k Bogu koji

    je Dobrota sma, za kojim se svakodnevnotraga i od koga s e biva naen u prostorima

    vlastite due koja je Boji zamak, gdje Bogsjedi kao Kralj i Gospodar na prijestoljunaega srca!

    Mjesec listopad donio nam je i milost

    godinjih duhovnih vjebi koje je ovaj putpredvodio na o. Vjenceslav Mihetec, kr-ki prior, pratei duhovni ritam Crkve isvoja razmatranja temeljei na temi vjerei njenoj dubokoj konkretnosti u naemsvakodnevnom karmelskom hodu. Vjerau molitvi, u sluenju, na svjesno izabra-nom posljednjem mjestu, kao odlunostu napastima, kao plodnost kojom Isushrani due, kao odaziv na Boji poziv uzajednitvo onih koji povjerovae nekesu od tema u kojima smo krepost vjerepromatrali kao onu bez koje nije mogueomiljeti Bogu. No da bismo povjerovali,

    potrebno je ljubiti, jer ne moe se vjero-vati Onome koga se ne ljubi. Gospodin jeKarmelu dao svakodnevnu vjebaoniculjubavi, a to su dva dnevna sata razmatra-nja i ostatak dana koji slui za pripravu nataj motrilaki susret kojeg jedino ljubavopravdava, a koji biva obdaren vjerom uoiene posude naega ivota, kako bivjera bila zrak naeg duhovnog disanja!

    Na spomendan Marijinog prikazanja uhramu 21. studenog, kada se Crkva na po-seban nain spominje klauzurnih sestara,naa je s. Marina od Oca nebeskog tiho iskromno proslavila srebrni jubilej redov-nikih zavjeta obnavljajui tako i vlastitoprikazanje Bogu. Svetu Misu zahvalnicupredvodio je na o. Bernardin iz Sombora,naglasivi da sva slava u naem ivotu ide

    samo Bogu pa s Marijom moemo trajno iponizno pjevati svoj Velia, jer smo samoslubenici, pozvanici po daru poziva, a nepo vlastitim zaslugama kojima proslav-ljamo sebe. Po rijeima o. Bernardina, zasve to smo uinili imamo zahvaliti samodragom Bogu preporuujui se njegovomMilosru, jer ono jedino moe ohrabritinau klonulost, utjeiti naa razoaranja iobnoviti nau prvu ljubav! Tog smo danaimale i posebnu radost ponovo se prisje-titi starih arengradskih dana gledajuisnimku zavjeta s. Marine!

    Nazonou i rijeima naeg o. Mate

    Miloa iz Remeta, svetkovina naeg sv. ocaIvana od Kria bila je uistinu ispunjenaduhom i naukom ovog velikog sveca. Krozdva predavanja, nagovore pri Veernjimmolitvama asoslova te misnu propovi-

    jed, o. Mato nas je poticao na temelj sva-kog dobra, a to je molitva, koja nas vodikarmelskom idealu mistine molitve sje-dinjenja s Bogom te je poticaj na vjenuzauzetost srca, naglaavajui utnju i nu-tarnju sabranost kao temelje svega. Bojeotajstvo koje susreemo u molitvi na jepravi dom, izvor radosti zbog susreta sOnim koji je jedini vrijedan nae ljubavi.Koristei rijei sv. Ivana od Kria, o. Mato

    nam je dao smjernice za rast u kontem-plativnoj molitvi u kojoj dozvoljavamoBogu da ini svoje, ostajui due mirne islobodne, zadovoljene samo pogledom naBoga, traei Darovatelja, a ne dar. To jeuistinu ono na to nas Bog poziva unutarovog skrovitog zvanja u Crkvi, kako bismo

    vlastito posveenje Bogu ivjeli kao najve-e zalaganje za posveenje svijeta i svojimskrovitim plodom hranili vidljivu Crkvu!

    Osobito su nam bile drage dva posje-ta naeg oca nadbiskupa mons. MarinaSrakia, raznih hodoasnikih grupa izNutra, Tolise, Supetarske Drage s oto-ka Raba, kao i to da smo mogle ugostitimlade iz nae nadbiskupije kojima je vl.

    Marin Kneevi imao duhovnu obnovu is kojima smo mogle moliti, slaviti Isusa,klanjati mu se i meusobno s e upoznati.

    Veliku radost nam je pruio i susrets naim o. Srekom i grupom prijateljaKarmela iz Sofije koji su nas, zajedno sasvojim sveenikom o. Joanom, obogatilisvojom vjerom, postojanou i svjedo-anstvom ljubavi prema Bogu i u tekim

    vremenima komunizma u Bugarskoj. Ne-koliko dana prije Boia, izviai ako-

    vakog odreda Klasje donijeli su namBetlehemsko svjetlo koje je preko Bea iZagreba stiglo u nau nadbiskupiju, te subili na svetoj Misi molei s nama da Svje-

    tlo od Svjetla, Krist Gospodin, obasja jomnoge koji sjede u sjeni smrtnoj.Pratimo svojom molitvom sve doga-

    aje u Crkvi i domovini. Tako smo u pro-teklim mjesecima radosno doekale naegenerale iz Haaga za ije smo osloboenjesvakodnevno molile. Dijelimo i sve teko-e kroz koje prolaze mali ljudi i njihoveobitelji, a i naa domovinska Crkva, kakobi je sve tekoe ojaale, uvrstile i utvrdileu vjeri i gorljivosti za Boju Istinu. Neka todisanje s Crkvom bude trajno obiljejenaih karmelskih zajednica, to vam ele

    vae sestre iz Karmela uakovakoj Breznici.

  • 5/20/2018 Karmelski Vjesnik 4-2012

    22/44

    40 41

    IZ SESTARSKIH