Izvozna konkurentnost hrvatskog gospodarstva
1 Uvod1. Uvod
• Hrvatska je malo gospodarstvo sa velikom nezaposlenosti (treća u EUposlije Španjolske i Grčke) i velikim vanjskim dugom (na razini BDP a)poslije Španjolske i Grčke) i velikim vanjskim dugom (na razini BDP-a)
• Hrvatska ne može gospodarski oporavak temeljiti na domaćoj potražnji veći j t ž jina inozemnoj potražnji.
• Kako povećati izvoznu konkurentnost mjerama domaće ekonomske politikep j pdanas je temeljno gospodarsko i političko pitanje.
2. Učinak globalne financijske i gospodarske krize
Globalna financijska i gospodarska kriza najviše su pogodile zemlje periferije EU, a projekcije njihovog rasta su podložne čestim i velikim izmjenama.
Hrvatska: realni BDP, 2008=100(projekcije MMF‐a)
100
105
110
115
85
90
95
100projekcija iz 2013.
projekcija iz 2010.
802008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Hrvatska : stope rasta izvoza roba (bez brodova)
8
10
Hrvatska : stope rasta izvoza roba (bez brodova) (projekcije MMF‐a)
4
6
8
projekcija iz 2010.
0
2
4
projekcija iz 2012.
‐2
02010 2011 2012 2013 2014 2015
Ogroman priliv kapitala u zemlje periferije Europe prije financijske krize (od uvođenja eura 1999 ) i snažno smanjenje priliva kapitala u razdobljuuvođenja eura 1999.), i snažno smanjenje priliva kapitala u razdoblju financijske i gospodarske krize imali su značajan negativan učinak na tekući račun
15
Tekući račun, % BDP
0
5
10
‐10
‐5
0 1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012 Hrvatska
Španjolska
Njemačka
L t ij
‐20
‐15
10 Latvija
‐25
‐2; 0,0 0,0
1,0
Hrvatska: rast BDP-a i tekući račun (2000.-2012.)
‐3,0
‐2,0
‐1,0‐8 ‐6 ‐4 ‐2 0 2 4 6 8
BDP
‐6,0
‐5,0
‐4,0
kućiračun% B
‐9,0
‐8,0
‐7,0tek
‐10,0BDP ‐stope rasta
Neto međunarodna investicijska pozicija zemlje pokazuje razliku između njene j p j j p j jinozemne imovine i obveza (vrijednost inozemne imovine domaćih rezidenata umanjenu za vrijednost domaće imovine inorezidenata) .
60
Neto međunarodna investicijska pozicija kao % BDP
20
40
‐20
02000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Hrvatska
Španjolska
Njemačka
‐60
‐40Latvija
‐100
‐80
100
Ogroman priliv kapitala nakon što je uveden euro u Europskoj uniji, doveo je do rasta troškova i cijenadoveo je do rasta troškova i cijena.
210
230
BDP deflator, 1999=100
190
210
150
170 Hrvatska
Španjolska
Njemačka
110
130
Latvija
90
110
d k d lProduktivnost rada je rasla…
5,4
Produktivnost rada
5
5,2
edno
sti
4,6
4,8
arita
mske vrije Njemačka
ŠpanjolskaHrvatskaLatvija
4,2
4,4
log
4,22000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Hrvatska: dinamika komponenti BDP-a u razdoblju 2008.-2012. (% realnog BDP iz 2008.)
20
30
0
10
C
G
‐10
02008 2009 2010 2011 2012 I
IM
EX
GDP
‐30
‐20
GDP
‐40
50
55
Hrvatska: Izvoz i uvoz, %BDP
45
50
Uvoz
35
40 Izvoz
301998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Izvoz roba i usluga,% BDP‐a
60
70
80
40
50
60
2000
20
302012
0
10
Hrvatska Latvija Njemačka Španjolska Slovenija
3.Politike za povećanje konkurentnosti3.Politike za povećanje konkurentnosti
• Hrvatsko gospodarstvo je visoko eurizirano (nešto iznad 80 %), provodi sepolitika stabilnog tečaja hrvatske kune u odnosu na europolitika stabilnog tečaja hrvatske kune u odnosu na euro.
• Oko 2/3 vanjskotrgovinske razmjene obavlja sa zemljama članicama EU, a izvozje značajnoj mjeri usmjeren na zemlje periferije EU (što doprinosi kratkoročnojje značajnoj mjeri usmjeren na zemlje periferije EU (što doprinosi kratkoročnojnestabilnosti).
• U visoko euriziranom gospodarstvu kao što je hrvatsko, uz prisutan bilančnig p j , pproblem, mogućnost djelovanja monetarne politike na povećanju cjenovnekonkurentnosti kroz promjenu nominalnog tečaja je značajno smanjenja.
• Zahtjev prema povećanju konkurentnosti kroz proces smanjenja jediničnihtroškova rada ( „interna devalvacija“).
Interna devalvacija je politički teška za provedbu a ekonomski učinak je upitan• Interna devalvacija je politički teška za provedbu, a ekonomski učinak je upitanjer europske zemlje koje međusobno trguju, proizvode i mnoge iste i sličneproizvode (i mnoge druge neeuropske zemlje, prvenstveno azijske, proizvodeiste i slične proizvode uz znatno niže troškove rada nego europske zemlje).
Njemačka Španjolska
115
120
125
105110115120125
100
105
110zaposlenost
plaće
80859095100105
zaposlenost
plaće
95 7580
105110115
Latvija
110
115
Hrvatska
80859095
100
zaposlenost
plaće 90
95
100
105
zaposlenost
plaće
657075
80
85
90
Budžetski deficit , % BDP‐a (prosjek 1999.‐2007 )
Troškovi socijalne zaštite , % BDP‐a (prosjek 1999 ‐2007 )
44,55
Hrvatska Njemačka Latvija Španjolska
2007.)
20
25
30
1999. 2007.)
1,52
2,53
3,5
5
10
15
00,51
0Njemačka Španjolska Hrvatska Latvija
2
4Njemačka Španjolska Hrvatska Latvija
Tekući račun, % BDP‐a (prosjek 1999.‐2007.)• Može se „rezati” socijalna država, ali to ima
vrlo malo veze s izvoznom konkurentnosti.
‐4
‐2
0
2
• Može se provoditi snažnija fiskalna štednja,što će poboljšati vanjsku ravnotežu zbogpada bruto domaćeg proizvoda. Smanjit će
‐10
‐8
‐6
p g p jse potražnja za uvozom i postupno će seodvijati proces "interne devalvacije"uzrokovan visokom nezaposlenošću.
‐14
‐12
Hrvatska: tekući račun i budžetski deficit, % BDP
‐2
‐1
02002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
,
‐6
‐5
‐4
‐3
budžetski deficit
tekući račun
‐10
‐9
‐8
‐7
10
Budžetski deficit ne vodi većem trgovačkom deficitu!
Javni dug i međunarodna neto investicijska pozicija, % BDP, u 2012.
40
60Hrvatska Njemačka Španjolska Latvija
0
20
Javni dug
‐40
‐20 Međunarodna neto investicijska pozicija
‐80
‐60
‐100
•Analiza MMF iz 2012. godine (IMF Country Report, No. 12/303) zarazdoblje 2002.-2008. pokazala je da su u prerađivačkom sektoruHrvatskeHrvatske
• Nominalne plaće bile velike u odnosu na zemlje konkurente(zemlje središnje, istočne i jugoistočne europe, CESEE ) kada se(zemlje središnje, istočne i jugoistočne europe, CESEE ) kada seusporede sa dohotkom i produktivnosti.
•Razina plaća je iznad razine produktivnosti
•Rast jediničnih troškova rada je bio relativno slab (jedino su Mađarska i Poljska imale slabiji rast)
•Hrvatska je zabilježila najmanji rast izvoza (manji od 10%)
Sl b i k k t t i l bi t j di ič ih t šk d bili•Slaba izvozna konkurentnost i slabi rast jediničnih troškova rada bili su u prehrambenoj industriji, proizvodnji kemijskih proizvoda, električnim strojevima i opremi.
•Hrvatska mora povećati izvoznu konkurentnost putem smanjenja plaća i/ili povećanjem produktivnosti
• Međunarodni monetarni fond sugerira da prioritet politike moraju biti oneMeđunarodni monetarni fond sugerira da prioritet politike moraju biti one
mjere koje će dovesti do smanjenja plaća i one strukturne politike koje
će poboljšati poslovnu klimu i fleksibilnost tržišta rada.će poboljšati poslovnu klimu i fleksibilnost tržišta rada.
• Time bi se povećala izvozna konkurentnost i smanjili zahtjevi za inozemnim• Time bi se povećala izvozna konkurentnost i smanjili zahtjevi za inozemnim
financiranjem. Inozemni dug bi se smanjio.
• Sve je više relevantnih istraživanja koja pokazuju da slabu konkurentnost
lj if ij E i EU t b t žiti ti i i d k jzemalja periferije Eurozone i EU, treba tražiti u tipovima proizvoda koje
te zemlje proizvode i izvoze (u odnosu, na primjer, Njemačku), a ne zbog
toga što je rad skup ili što nije rasla produktivnost rada Takve proizvodetoga što je rad skup ili što nije rasla produktivnost rada. Takve proizvode
imaju i mnoge druge zemlje koje su ujedno i značajni trgovački partneri, ali i
one zemlje sa još nižim plaćamaone zemlje sa još nižim plaćama.
Rangiranje proizvodne složenosti među 124 zemlje i distribucija izvoza između šest kategorija složenosti
Rang 1 Top 100
2 3 4 5 6
Razina proizvodne složenosti : 1-najveća; 6-najmanja
Germany 2 39.6 7.9 24.5 16.0 10.9 5.6 3.4Sweden 3 34.6 4.9 27.7 16.2 12.0 4.6 4.8
Finland 5 30.1 6.1 32.0 15.2 13.1 4.5 5.1
United Kingdom 7 27.7 5.2 22.1 17.2 13.1 6.5 13.4
Austria 8 30.4 6.2 23.3 19.0 15.0 8.8 3.5Austria 8 30.4 6.2 23.3 19.0 15.0 8.8 3.5
Belgium 9 27.8 3.8 20.3 15.5 11.3 12.1 13.0
France 10 26.2 3.2 22.3 22.0 16.1 7.5 5.9
Ireland 11 39.1 2.3 26.3 15.6 13.8 4.0 1.3
Netherlands 12 20.2 4.8 19.7 19.6 12.1 13.1 15.3
Czech Rep. 13 27.3 1.9 25.1 21.4 14.1 8.0 3.9
Denmark 15 26.1 4.6 22.1 15.7 13.0 11.1 11.9
Slovenia 17 19.5 1.1 27.4 22.1 18.0 8.7 4.3
Slovakia 22 23.3 4.8 21.4 20.0 15.9 8.4 11.1
Italy 23 23 2 3 5 20 1 16 2 14 1 14 5 12 0Italy 23 23.2 3.5 20.1 16.2 14.1 14.5 12.0
Hungary 24 27.1 6.0 23.7 20.8 14.7 7.7 6.0
Poland 26 16.1 1.2 17.3 22.6 20.7 15.4 8.0
Spain 27 24.2 1.9 20.8 16.5 12.8 14.5 11.2Croatia 37 6.4 0.5 11.3 15.9 22.7 21.3 22.4Latvia 41 4.7 0.5 7.5 15.5 18.9 17.4 36.1
Lithuania 44 4.8 0.6 7.2 17.7 18.0 18.2 34.0
Bulgaria 47 5.3 0.6 10.7 13.4 20.8 19.6 30.1
Romania 48 7.2 0.6 10.5 13.6 15.1 20.3 33.3
G 51 3 8 0 4 14 8 12 5 17 2 18 6 33 1Greece 51 3.8 0.4 14.8 12.5 17.2 18.6 33.1
Portugal 52 15.3 0.4 9.8 22.1 15.6 15.5 21.7
4. Zaključak
• Hrvatska je malo i otvoreno gospodarstvo, sa velikim vanjskim dugom i nemože svoj gospodarski oporavak temeljiti na domaćoj potražnji već nai j t ž jiinozemnoj potražnji.
• Zato je uz gospodarski opravak glavnih trgovačkih partnera Hrvatskepotrebno i stimuliranje rasta izvoza adekvatnim mjerama domaćeekonomske politike kako bi se povećala njegova konkurentnosti.
• Recentno istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda pokazalo je da jerast izvoza snažno koreliran sa produktivnosti i rastom jediničnihtroškova rada za nekoliko tipova hrvatskih proizvoda sa niskomdodanom vrijednosti.
• Interna devalvacija putem smanjenja plaća, u svrhu povećanjakonkurentnost je politički teška za provedbu, a ekonomski učinak je upitanjer Hrvatska najviše trguje sa zemljama Europske unije koje proizvodemnoge iste i slične proizvode, a i mnoge druge neeuropske zemljeproizvode iste i slične proizvode uz značajno niže troškove rada.
• Najizgledniji argument za slabu izvoznu konkurentnost Hrvatske trebaj g j gprvenstveno tražiti u tipovima proizvoda koje ona izvozi.
•Što napraviti u uvjetima kada nije poželjno devalvirati valutu, niti koristitimonetarnu politiku ili trgovinske politike?
-Poduzeti reforme koje će činiti Hrvatsku privlačnom izvoznom bazom i pomoći u privlačenju stranih investicija:ublažavanje propisa-ublažavanje propisa
-povećanja konkurencije među domaćim dobavljačima u svim sektorima-prebacivanje poreznog tereta od dohotka na potrošnjusmanjenje birokracije-smanjenje birokracije
-poboljšati izvozno kreditiranje.
Vlada može puno napraviti za povećanje izvozne konkurentnosti provodećiVlada može puno napraviti za povećanje izvozne konkurentnosti provodećipolitike koje djeluju na poboljšanje strukturalnih odrednica nacionalneekonomije (koje značajno djeluju na poslovni sektor):-razvijenost infrastrukturerazvijenost infrastrukture-obrazovanost radne snaga-efikasnost javnih institucija-korupcijap j-neovisnost sudstva
Recommended
