Izvozna konkurentnost hrvatskog konkurentnost je politiؤچki teإ،ka za provedbu, a ekonomski uؤچinak

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Izvozna konkurentnost hrvatskog konkurentnost je politiؤچki teإ،ka za provedbu, a ekonomski...

  • Izvozna konkurentnost hrvatskog gospodarstva

  • 1 Uvod1. Uvod

    • Hrvatska je malo gospodarstvo sa velikom nezaposlenosti (treća u EU poslije Španjolske i Grčke) i velikim vanjskim dugom (na razini BDP a)poslije Španjolske i Grčke) i velikim vanjskim dugom (na razini BDP-a)

    • Hrvatska ne može gospodarski oporavak temeljiti na domaćoj potražnji već i j t ž jina inozemnoj potražnji.

    • Kako povećati izvoznu konkurentnost mjerama domaće ekonomske politikep j p danas je temeljno gospodarsko i političko pitanje.

  • 2. Učinak globalne financijske i gospodarske krize

    Globalna financijska i gospodarska kriza najviše su pogodile zemlje periferije EU, a projekcije njihovog rasta su podložne čestim i velikim izmjenama.

    Hrvatska: realni BDP, 2008=100 (projekcije MMF‐a)

    100

    105

    110

    115

    85

    90

    95

    100 projekcija iz 2013.

    projekcija iz 2010.

    80 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

  • Hrvatska : stope rasta izvoza roba (bez brodova)

    8

    10

    Hrvatska : stope rasta izvoza roba  (bez brodova)  (projekcije MMF‐a)

    4

    6

    8

    projekcija iz 2010.

    0

    2

    4

    projekcija iz 2012.

    ‐2

    0 2010 2011 2012 2013 2014 2015

  • Ogroman priliv kapitala u zemlje periferije Europe prije financijske krize (od uvođenja eura 1999 ) i snažno smanjenje priliva kapitala u razdobljuuvođenja eura 1999.), i snažno smanjenje priliva kapitala u razdoblju financijske i gospodarske krize imali su značajan negativan učinak na tekući račun

    15

    Tekući račun, % BDP

    0

    5

    10

    ‐10

    ‐5

    0 1995

    1996

    1997

    1998

    1999

    2000

    2001

    2002

    2003

    2004

    2005

    2006

    2007

    2008

    2009

    2010

    2011

    2012 Hrvatska

    Španjolska

    Njemačka

    L t ij

    ‐20

    ‐15

    10 Latvija

    ‐25

  • ‐2; 0,0 0,0

    1,0

    Hrvatska: rast BDP-a i tekući račun (2000.-2012.)

    ‐3,0

    ‐2,0

    ‐1,0 ‐8 ‐6 ‐4 ‐2 0 2 4 6 8

    BD P

    ‐6,0

    ‐5,0

    ‐4,0

    ku ći ra ču n %  B

    ‐9,0

    ‐8,0

    ‐7,0te k

    ‐10,0 BDP ‐stope rasta 

  • Neto međunarodna investicijska pozicija zemlje pokazuje razliku između njene j p j j p j j inozemne imovine i obveza (vrijednost inozemne imovine domaćih rezidenata umanjenu za vrijednost domaće imovine inorezidenata) .

    60

    Neto međunarodna investicijska pozicija kao % BDP

    20

    40

    ‐20

    0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Hrvatska

    Španjolska

    Njemačka

    ‐60

    ‐40 Latvija

    ‐100

    ‐80

    100

  • Ogroman priliv kapitala nakon što je uveden euro u Europskoj uniji,   doveo je do rasta troškova i cijenadoveo je do rasta troškova i cijena. 

    210

    230

    BDP deflator, 1999=100

    190

    210

    150

    170 Hrvatska

    Španjolska

    Njemačka

    110

    130

    Latvija

    90

    110

  • d k d lProduktivnost rada je rasla…

    5,4

    Produktivnost rada

    5

    5,2

    ed no

    st i

    4,6

    4,8

    ar ita

    m sk e  vr ije Njemačka

    Španjolska Hrvatska Latvija

    4,2

    4,4

    lo g

    4,2 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

  • Hrvatska: dinamika komponenti BDP-a u razdoblju 2008.-2012. (% realnog BDP iz 2008.)

    20

    30

    0

    10

    C

    G

    ‐10

    0 2008 2009 2010 2011 2012 I

    IM

    EX

    GDP

    ‐30

    ‐20

    GDP

    ‐40

  • 50

    55

    Hrvatska: Izvoz i uvoz, %BDP

    45

    50

    Uvoz

    35

    40 Izvoz

    30 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

  • Izvoz roba i usluga,% BDP‐a

    60

    70

    80

    40

    50

    60

    2000

    20

    30 2012

    0

    10

    Hrvatska Latvija Njemačka Španjolska Slovenija

  • 3.Politike za povećanje konkurentnosti3.Politike za povećanje konkurentnosti

    • Hrvatsko gospodarstvo je visoko eurizirano (nešto iznad 80 %), provodi se politika stabilnog tečaja hrvatske kune u odnosu na europolitika stabilnog tečaja hrvatske kune u odnosu na euro.

    • Oko 2/3 vanjskotrgovinske razmjene obavlja sa zemljama članicama EU, a izvoz je značajnoj mjeri usmjeren na zemlje periferije EU (što doprinosi kratkoročnojje značajnoj mjeri usmjeren na zemlje periferije EU (što doprinosi kratkoročnoj nestabilnosti).

    • U visoko euriziranom gospodarstvu kao što je hrvatsko, uz prisutan bilančnig p j , p problem, mogućnost djelovanja monetarne politike na povećanju cjenovne konkurentnosti kroz promjenu nominalnog tečaja je značajno smanjenja.

    • Zahtjev prema povećanju konkurentnosti kroz proces smanjenja jediničnih troškova rada ( „interna devalvacija“).

    Interna devalvacija je politički teška za provedbu a ekonomski učinak je upitan• Interna devalvacija je politički teška za provedbu, a ekonomski učinak je upitan jer europske zemlje koje međusobno trguju, proizvode i mnoge iste i slične proizvode (i mnoge druge neeuropske zemlje, prvenstveno azijske, proizvode iste i slične proizvode uz znatno niže troškove rada nego europske zemlje).

  • Njemačka Španjolska

    115

    120

    125

    105 110 115 120 125

    100

    105

    110 zaposlenost

    plaće

    80 85 90 95 100 105

    zaposlenost

    plaće

    95 75 80

    105 110 115

    Latvija

    110

    115

    Hrvatska

    80 85 90 95

    100

    zaposlenost

    plaće 90

    95

    100

    105

    zaposlenost

    plaće

    65 70 75

    80

    85

    90

  • Budžetski deficit , % BDP‐a (prosjek 1999.‐ 2007 )

    Troškovi socijalne zaštite , % BDP‐a (prosjek  1999 ‐2007 )

    4 4,5 5

    Hrvatska Njemačka Latvija Španjolska

    2007.)

    20

    25

    30

    1999. 2007.)

    1,5 2

    2,5 3

    3,5

    5

    10

    15

    0 0,5 1

    0 Njemačka Španjolska Hrvatska Latvija

    2

    4 Njemačka Španjolska Hrvatska Latvija 

    Tekući račun, % BDP‐a  (prosjek 1999.‐2007.) • Može se „rezati” socijalna država, ali to ima

    vrlo malo veze s izvoznom konkurentnosti.

    ‐4

    ‐2

    0

    2

    • Može se provoditi snažnija fiskalna štednja, što će poboljšati vanjsku ravnotežu zbog pada bruto domaćeg proizvoda. Smanjit će

    ‐10

    ‐8

    ‐6

    p g p j se potražnja za uvozom i postupno će se odvijati proces "interne devalvacije" uzrokovan visokom nezaposlenošću.

    ‐14

    ‐12

  • Hrvatska: tekući račun i budžetski deficit, % BDP

    ‐2

    ‐1

    0 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

    ,

    ‐6

    ‐5

    ‐4

    ‐3

    budžetski deficit

    tekući račun

    ‐10

    ‐9

    ‐8

    ‐7

    10

    Budžetski deficit ne vodi većem trgovačkom deficitu! 

  • Javni dug i međunarodna neto investicijska pozicija, % BDP,  u  2012.

    40

    60 Hrvatska Njemačka   Španjolska Latvija

    0

    20

    Javni dug

    ‐40

    ‐20 Međunarodna neto investicijska pozicija

    ‐80

    ‐60

    ‐100

  • •Analiza MMF iz 2012. godine (IMF Country Report, No. 12/303) za razdoblje 2002.-2008. pokazala je da su u prerađivačkom sektoru HrvatskeHrvatske

    • Nominalne plaće bile velike u odnosu na zemlje konkurente (zemlje središnje, istočne i jugoistočne europe, CESEE ) kada se(zemlje središnje, istočne i jugoistočne europe, CESEE ) kada se usporede sa dohotkom i produktivnosti.

    •Razina plaća je iznad razine produktivnosti

    •Rast jediničnih troškova rada je bio relativno slab (jedino su Mađarska i Poljska imale slabiji rast)

    •Hrvatska je zabilježila najmanji rast izvoza (manji od 10%)

    Sl b i k k t t i l bi t j di ič ih t šk d bili•Slaba izvozna konkurentnost i slabi rast jediničnih troškova rada bili su u prehrambenoj industriji, proizvodnji kemijskih proizvoda, električnim strojevima i opremi.

    •Hrvatska mora povećati izvoznu konkurentnost putem smanjenja plaća i/ili povećanjem produktivnosti

  • • Međunarodni monetarni fond sugerira da prioritet politike moraju biti oneMeđunarodni monetarni fond sugerira da prioritet politike moraju biti one

    mjere koje će dovesti do smanjenja plaća i one strukturne politike koje

    će poboljšati poslovnu klimu i fleksibilnost tržišta rada.će poboljšati poslovnu klimu i fleksibilnost tržišta rada.

    • Time bi se povećala izvozna konkurentnost i smanjili zahtjevi za inozemnim• Time bi se povećala izvozna konkurentnost i sman