1DIO:SLAVOKUKIFAZEPROCESAZNANSTVENOGISTRAIVANJAOPENITOOFAZAMAZNANSTVENOGISTRAIVANJA1.Fazeznanstvenogistraivanja=pristupiMoguaklasifikacijafaza:1.1Izboridefiniranjepredmetaistraivanja,1.2Postavljanjehipotezaisreivanjevarijabliistraivanja1.3Izradaprojektaistraivanja,1.4Prikupljanje,sreivanjeiobradaempirijskihpodataka1.5Znanstvenotumaenjeiinterpretacijapodataka,1.6Izvjetajorezultatimaistraivanja.1.1 IZBORIDEFINIRANJEPREDMETAISTRAIVANJAPodizboromidefiniranjempredmetaistraivanjasepodrazumijeva:a.Izborpredmetaistraivanjab.Odreivanjeciljevaistraivanjaa.IZBORPREDMETAISTRAIVANJAProblemkojisenemoerijeitiniuenjem,nistudiranjemUoavanjeproblema,kojegtrebaistraiti=najatraktivnijiposaouukupnomistraivanjuIzborpredmetaistraivanjaobuhvata:1.TRAENJEZNANSTVENIHINFORMACIJA,NEOPHODNIHZAFORMULIRANJEPREDMETAISTRAIVANJACentrizaprikupljanjeznanstvenihinformacija:BibliotekeDokumentacijskicentriArhiveInternetTrigrupeizvoraznanstvenihinformacija:Primarni(originalniradovi)Sekundarni(registri,kartoteke,bibliografijeilikatalozibibliotekaicentarazadokumentaciju)Tercijarni(rjenici,leksikoni,enciklopedije)Postupak,kojiseutraenjuinformacijaprimjenjuje:Sastavljanjeradnebibliografije:ZabibliografijamaibibliografskimbiljekamaobjavljenimuasopisimaipublikacijamaZarazliitimkatalozimaiindeksimaznanstvenihbibliotekaZaenciklopedijama,leksikonima,fundamentalnimprirunicima,zbornicimaradovaRazvrstavanjesvihprikupljenihbibliografskihjedinicauzasebnegrupepodataka:i.Knjigeii.Studije,referati,lanciiii.Nepotpisaniradoviiv.Ostalebibliografskejedinice(prirunici,konvencije,propisi)Posaoprikupljanja,prouavanjaisreivanjaprikupljenogmaterijalaA. PrikupljanjeliterarnogmaterijalaB. ProuavanjeliterarnogmaterijalaVrsteitanja:i.Letiminoii.Potpunoiii.StudijskoC. Sreivanjeprikupljenogmaterijala:VoenjerazliitihbiljeakauvezisprikupljenimiprouenimmaterijalomSelekcija,analizaisintezarelevantnihinjenica2.FORMULIRANJEPREDMETAISTRAIVANJANajdjelotvornijiinajprihvatljivijiputinainformuliranjapredmetaistraivanja=postavljanjeproblemauoblikupitanjaKriterijiizborapredmetaistraivanja:DapredmetistraivanjapredstavljanovinuidaseizbjegnenepotrebnoponavljanjeDaizabranipredmetimapotrebnuvanostzapodrujenekojeseodnosi,aliipravovremenostipraktinuvrijednostobziromnaprimjenurezultatainjihoveprimjeneuivotuDazanjegovoistraivanjepostojiinteres,intelektualnaradoznalostitenjaistraivaadadoedospoznaje,DazaistraivanjetogproblemapostojipristupanostpodatakaiprikladnemetodeDajezaistraivanjemogueosiguratipokroviteljstvoisuradnjurazliitihinstitucija(ministarstva,drugeustanovezaprikupljanjepodataka)Pokroviteljstvozbogosiguranjadrugihpretpostavkiistraivanja,potrebnaopremaiuvjetirada,financije)Daopasnostiitekoe,osobne,drutveneiprofesionalnenaravi,kojeproizlazeizbavljenjaistraivanjemizabranimproblemom,neugroavajuistraivaevdignitetiliivotuokruenjuukojemiviTipovigreakauformuliranjupredmetaistraivanja:Opasnostdasenavedepreirokaoblast,OpasnostdaseodeusuprotnukrajnostsuavanjeMogunostupotrebeizrazaneznanstvenog,retorinogiliemocionalnogkaraktera,aliistavljanjenaglaskananeobraenepodatkeilinaglasiskustvaB. ODREIVANJECILJEVAISTRAIVANJAVrsteciljevaZI:Pragmatini(drutveni)=markiraju:PotencijalnekorisnikerezultataistraivanjaKakoseonimogukoristitirezultatimaistraivanjaZnanstveni(spoznajni)ciljevi=petgrupaznanstvenihciljeva:znanstvenadeskripcija(opispojave)ZnanstvenaklasifikacijaZnanstvenootkrieZnanstvenoobjanjenje(eksplanacija)Znanstvenopredvianje(prognoza)1.2 POSTAVLJANJEHIPOTEZAISREIVANJEVARIJABLIISTRAIVANJAPostojerazliitedefinicijehipoteza:Hipotezajeteorijaukojuistraivainisusigurni,Hipotezapredstavljaonotopredviamo,Hipotezajenekiteorijskistavilizakljuakkojiimaizvjestanstupanjvjerojatnosti,Hipotezajevieilimanjevjerojatnapretpostavkadapostojinekapojavakaouzrokilikaoposljedicanekedrugepojave,Hipotezapruarjeenjeproblemazbogkojegasuistraivanjapoduzetaimoebitiprovjerenaupraksi,Hipotezajemisaonapretpostavkaopredmetimakojiseistrauju,onjihovimsvojstvima,ustroju,funkciji,stanjuiodnosimasdrugimpredmetima,Hipotezapridonosirazvojuznanosti,jerjenjenafunkcijadausmjeriistraivanjanapravilannainmeuinjenicama,Hipotezanijedrugodolijednopretpostavljenoobjanjenjekojeizraavamouoblikusuda(pozitivnogilinegativnog)akojemoramotekprovjeriti,Hipotezajepropozicija,uvjetiliprincipkojijepretpostavljen,modaibezuvjerenjauispravnost,dabiseizvuklenjegovelogikeposljediceipomoutemetodeprovjerilonjegovoslaganjesinjenicamakojesupoznateilikojemogudaseodredeZajenikiimeniteljsvihdefinicija:Hipotezajesvojevrsnimisaoniodgovoroproblemuistraivanja,manjeilivievjerojatnupretpostavkudapostojinekapojavakaouzrokilikaoposljedicanekedrugepojave.Izvoriizkojihsehipotezemogucrpiti:SituacijekadasenovehipotezenunomorajupostavitiPotekoepripostavljanjuhipotezaElementikojemoraposjedovatijednahipotezadabizadovoljilakriterijvaljanostiVrsteznanstvenihhipotezaSreivanjevarijabliVarijabla=obiljeja,ilipromjenljiveveliine,kojaomoguujudinamikudrutvenihpojavaVarijabla=svakaveliinakojasemoemijenjatiirazlikovatiuvremenuiprostoru,promjenljivaznaajkanekepojaveiliprocesaokojimaseuhipotezinetotvrdiPrviposaoistraivaajeidentificiratitakveznaajkeiliobiljejakojaseodnosenaistraivanupojavuPrimjer:Odnosgraanapremasuivotuitolerancijibitnoodreujevrijednosnaorijentacijamedijaprematimkategorijama.Dvijevarijable:odnosgraanapremasuivotuitoleranciji,vrijednosnaorijentacijamedijapremasuivotuitolerancijiUlogaiponaanjevarijabliujednojdrutvenojpojaviiliprocesurazliita:a.nezavisnavarijablab.zavisnavarijablaZadatakistraivaa=izvritiiklasificiranjevarijabliovisnoonjihovommjestuiuloziudinamicipromatranedrutvenepojaveiliprocesaDrugioblicivarijabli:intervenirajuekondicirajue(specifikatorne)Nakonspecifikacijetrebaizvritiioperacionalizacijuvarijabli.1.3IZRADAPROJEKTAISTRAIVANJASvakoistraivanjepratiiodreeniprojektistraivanjaizmeuteorijskogiempirijskogdijelaistraivanjaVrsteprojekta:1.Orjentacioni=pratimanjaistraivanjaNajveidioistraivanjapratedvijevrsteprojekata:2.Idejni3.IzvedbeniIdejniprojektistraivanja Smisaoiciljizradeidejnogprojekta=dasenjimepokuajuosiguratiuvjetiistraivanja Uidejnimseprojektimanajeesusreuposebnorazraenislijedeielementi:predmetiliproblemistraivanjacilj(iliciljevi)istraivanja,strukturaprojektametodeitehnikeistraivanjaorijentacijskikalendarradovasastavekipeistraivanjafinancijskaidrugasredstvapotrebnazaistraivanjeprojekcijarezultataikoristikojesemoguoekivatiodrealiziranogistraivanjaIzvedbeniprojektistraivanjaRadiseakojeidejniprojektnaiaonaadekvatnudrutvenupotporuIzvedbenimprojektomseodluujeonajbitnijimdetaljimaistraivanja:kojetehnikeesekoristitiuprikupljanjupodatakatkomoedatinajboljepodatke,daliistraivanjeprimijenitinadcijelompopulacijomilinadodreenimuzorkom,akojeopredjeljenjezauzorak,kakavuzorakizabrati,kada,gdjeiukojimuvjetimaprikupitipodatkekojiistraivaazanimaju,kojeesetehnikeobradepodatakaupotrijebiti,preciziratisastavekipekojaprovodiistraivanje,razdiobudunostiunutarnje,principeradakojeslijediitd.,odreditidetaljankalendarpojedinihradova,teutvrditipredraunpredvidivihtrokovaistraivanja.Tipoviizvedbenogprojekta:deskriptivni(opisni)=omoguujeopiuvidunekoobiljejeili,unajboljemsluaju,klasifikacijunavedenogobiljeja,bezikakvihpretenzijadaseuputaunjegovoobjanjenje.kauzalni(uzroni)=zadatakispitivanjauzronoposljedinihodnosaupredmetuistraivanja1.4 PRIKUPLJANJEIOBRADAPODATAKAPrikupljanjepodatakapodrazumijeva:sreivanjepodatakakojisunaterenuskupljeni.Toje,zapravo,ipretpostavkadasedoedoinformacijeokvalitetiprikupljenogmaterijala,testatistiku obradu prikupljenih i sreenih podataka. Ona je, svakako, nuan preduvjet zasvakoznanstvenotumaenjedobivenihpodataka.Dakako,pritomejebitnovoditiraunadaseustatistikojobradiprimijeneadekvatnistatistikipostupci.1.5 ZNANSTVENOTUMAENJEIINTERPRETACIJAPODATAKAPodaci koji su prikupljeni, sreeni i statistiki obraeni, slue kao dokazni materijal kojim sepostavljenahipotezapotvrujeiliodbacujeZnanstveno tumaenje i interpretacija dobivenih rezultata istraivanja obvezuju istraivaa da vodiraunao:da dobivene podatke dovede u vezu s postavljenim hipotezama i ustanove da li ih ti podacipotvrujuilipobijaju,da dobivene podatke dovede u vezu s podacima slinih istraivanja, a time vri i njihovotestiranje,bilodaosnainjihovuvaljanostiliizrazisumnjuunjihovuvrijednost,dadobivenepodatkedovedeuvezusprimijenjenimpostupcimauistraivanju,tedapotvrenuhipotezudovedeuvezusteorijomodkojejepoaouistraivanjeZa ispravno znanstveno tumaenje i interpretaciju dobivenih rezultata istraivanja, neophodne supretpostavke:poznavanjepodrujakojeseprouava,poznavanjemetodologijeznanstvenogistraivanjaUprotivnomsumoguerazliitevrstepogreaka:A)pogrekevezanezaprebrzugeneralizacijuilinepreciznoizraenugeneralizaciju,B)PogrekeuvezisdokazivanjemuzronoposljedinihvezaSkokuzakljuivanjuPrividnaililanakonzekventnostPrividnaililanadisjunktnostZakljuivanjenatemeljuneegtojeisamoneistinito1.6IZVJETAJOREZULTATIMAISTRAIVANJACilj=upoznatijavnost:toje,inakojinain,raenouprocesuistraivanja,dokojihserezultatautomposludolo,kakosurezultatidobiveni,obraeniitumaeniIzvjetajmoraimatiosnovnedijelove:NaslovSadrajUvodPrimijenjenemetode,tehnikeiopispostupkapriistraivanjuRezultatiiinterpretacijaistraivanjaZakljuakSaetak,Popisliterature(bibliografija)Indeks(kazalo)pojmovaiimenaUzovedijelove,izvjetajoprovedenomistraivanjumoesadravatii:MotoPosvetaPredgovorPrilozi2DIO:SLAVOKUKITEHNIKEISPITIVANJAOblicitehnikaispitivanja:prikupljanjepodatakapomouanketnogupitnika,dvijezasebnetehnike:1.anketa2.intervjutestiranjeskaliranje1.PRIKUPLJANJEPODATAKAPOMOUANKETNOGUPITNIKA1.1.AnketaDvijebitneznaajkeankete:a)podaciseprikupljajupismenimputemuzpomoupitnika,b)zaprikupljanjepodatakasekoristiuzorakUvezisanketombitnadvapojma:pojamupitnika=tehnikosredstvo,instrumentzaprovoenjeankete,zaprikupljanjepodataka,asastojiseodnizapitanjauvezispredmetomistraivanjanakojasetraiodgovoradrugipojamuzorka=dioukupnepopulacijekojisepodvrgavaanketiranju.morabitireprezentativan,tj.moraposjedovatisveznaajkeskupinekojupredstavljaPetnainarealizacijeankete:1.Individualnidodirsispitanikom2.Grupnoanketiranje3.Potanskiupitnik4.TelefonskoanketiranjePovijestprimjeneankete:Mogunost=pripopisustanovnitvauMojsijevodobaZapotrebeoporezivanjakoritenauStaromRimuIntenzivnijeseuXIXstoljeuuEngleskojiSADUformidananjeankete=poetkomXX.stoljea1.Prva=1916.godineuSADradiutvrivanjapredizbornograspoloenjebiraa2.OtklanjanjetevrstepogrekipojavomGeorgeaGallupasredinomtridesetihgodinaXX.Stoljea3.NastavakrazvojanakonDrugogsvjetskogrataVrsteanketa(obziromnanjihovdometisadrajnost):1.Opisne2.Analitike1.2.IntervjuIntervju=tipanketekoristipitanjadabisedolodoodgovoraopredmetuistraivanjaRazlikeuodnosunaanketu:uintervjuusepitanjapostavljajuusmeno,urazgovorusispitanikom.pogodansamozamanjeskupineispitanikaunaelupodrazumijevaodgovorodnajmanjejednereenice,aobinoiodnekolikonjihTooteavaobradupodatakaIntervjunijeistotoirazgovor=razlike:IntervjusevodisodreenimciljemipotanoutvrenomplanuUintervjuunemaravnopravnostiosobakojerazgovarajujerseznatkojevoditeljrazgovora,atkoispitanikIntervjubitnoobiljeavajunapetost,rezerviranost,sumnjaibojazan.Tipoviintervjua:Premafunkciji(dijagnostiki,terapeutskiiistraivaki);Premabrojuosobakojesudjeluju(individualniigrupni);Premaduljinikontakta(kratkikontakt,duikontakt);Premaulogamakojesuprihvatiliispitivaiispitanikuodnosunasociopsiholokiprocesinterakcije;Slobodniintervju(nekontrolirani,kojinijevoen,nepripremljen)Usmjerenointervjuiranje(dubinskiintervju)Ponovljeno,naknadnointervjuiranje,Relevantnaposebicedvatipaintervjua:1.Standardizirani2.Slobodni(nestandardizirani)Drugitipoviintervjua:IntervjusazatvorenimpitanjimaPonovljeniintervjuUsmjereni(dubinski)intervjuMotivikojiimajuutjecajnaintervjukaotehniku:Pozitivnimotivi:UgledinstitucijekojaprovodiistraivanjeZnatieljaispitanikaUljudnostipristojnostonogatkointervjuobavljaSpremnostdasedadesvojemiljenjeIzravnamaterijalnastimulacija,PrethodnoobavjetavanjeodolaskuanketaraiosvrsiistraivanjaNegativnimotiviintervjua:daispitanikodmahnevidiciljisvrhuintervjua,strahodsudjelovanjauintervjuuzbogeventualnihposljedica,StrahdaseneispadneneznalicazbogneznanjanekihodgovoraRevoltkojimoguizazvatinekapitanjaZasienostintervjuima=zakratkomvrijemevieintervjua,OmetanjeunekomposluPrednostiintervjuauodnosunaanketu:MogunostuspostavljanjaprivatneatmosfereMogunostdaseuispitivanjeukljueinepismeniOmoguujeistraivaudaprocjenjujegovorilimuispitanikistinuilineNedostaciintervjuauodnosunaanketu:PoskupljujeispitivanjeIntervjuomnijemogueosiguratistandardneuvjeteIntervjurelativiziraiobjektivnostdobivenihpodatakaPreporukeistraivaukojikoristiintervju:Intervjuiranjeprovestiponapisanomplanu:DapoetakrazgovoraispitanikubudezanimljiviprijatanAkorazgovoroosjetljivimpitanjima=obeatidiskrecijuEliminiratiisljednikoiocjenjivakoponaanjeanketaraIspitanikatrebauvjeritikakosunajboljiiskreni,aneodgovorikojibizadovoljilianketaraNepokazatidasedobiveniodgovoranketarusviailinesviaDajeintervjutofleksibilniji,aformulacijairedoslijedunaprijedsastavljenihpitanjaprilagoenindividualnimosobinamaispitanikaitijekurazgovoraUPITNIKUpitnik=instrumentzaprovoenjeanketePredstavljanizpitanjauvezispredmetomistraivanjanakojasetraiodgovor.PravljenjeanketnogupitnikaDvadijelaupitnikailianketnoglista1.Zaglavlje2.Drugi,sredinjidioupitnika=dvijekoloneDetaljiokojimaseupravljenjuupitnikamoravoditirauna:Koeispunjavatikonkretniupitnik.IzgledupitnikaJeliupitnikprilagoenrjenikuispitanika,postojiliilineakoseradiointervjuuslijedpitanjakojisestrogoimapotovati,odkolikojepitanjaupitniksastavljen,kojijeciljupitnikautvrivanjeinjenicaiznanjaispitanikaili,eventualno,njihovihvjerovanja,miljenjaistavova,kojitipobradepodatakaizupitnikaebitiprimijenjenDetaljiuvezisizborompitanja:daseuupitnikukljuesamopitanjakojaseneposrednoodnosenaproblemneukljuivatipitanjanakojaseodgovorimogupribavitiiznekihdrugihizvoradasespitanjimakojazadiruuosobniivotpostupakrajnjeobazrivoukljuivatisamopitanjazakojasemoepretpostavitidaihznaveinaispitanikaVrstepitanjauupitnikuponjihovuobliku:1.Otvorenapitanja2.Zatvorena(pitanjafiksiranogizbora)Dvijevrstezatvorenihpitanja:Pitanjasponuenimodgovorimanabrajanja.Pitanjasponuenimodgovorimaintenziteta.Vrstepitanjapremanainupostavljanjapitanja:1.Izravnailidirektna2.NeizravnailiindirektnaBitnaupozorenja:uformuliranjupitanjamorajusekoristitirijeikojemogurazumjetisviispitanicidapostavljenapitanjanesugerirajuodgovoreFormulacijapitanjasobziromnanjihovsmisao:Izvoripotekoaurazumijevanjupravogsmislapitanjaizupitnika:MogunostdasepostavineodreenoinedovoljnojasnopitanjeStereotipnistavoviipredrasudeNacionalne,konfesionalne,rasne...PreviepojednostavljenapitanjaDajepitanjepredugakoDajeuodgovoruponuenprevelikbrojmogunostiNekapitanjamoguimatismislasamozadiopopulacijePitanjanakojasuloginistereotipniodgovori=usuglasjusopeprihvaenimvrijednostimaVerbalnaformulacijapitanja:Problemiipotekoeuvezisverbalnomformulacijompitanja:I.ProblemiipotekoeuvezisasmjetajempitanjauupitnikuMjestopitanjauupitnikuizazivarazlikeupercepcijiotomekolikojeznaajnoII.ProblemiipotekoeuvezisponuenimalternativnimpitanjimaA)Problemiuvezispitanjimasdihotomnimodgovorima(dane,slaemseneslaemse,dobroloe)B)Pitanjasviestrukimizborom=mogunostveegbrojaodgovora,aispitanikjestavljenpredobvezuizborasamojednogodnjihVano=kakosupitanjapostavljenaAkosenaposebnojkarticinapitanjenudesviponueniodgovori,veinajeispitanika,kododgovoraizraenimubrojkama,sklonaodgovorusrednjihvrijednostiilionomkojijeponuenusrediniuorijentacionomanketiranju,ijizadataktestiranjeupitnika,moguedaseodreenibrojispitanikaopredijelizaonekojinisuponueniJednoodznaajnihjeipitanjeunutarnjeravnoteeodgovorisenesmijuponavljatiudrugimvarijacijama,jedanodgovorsenesmijeponitavatidrugimPitanjekolikajemogunostizbora?rastbrojaponuenihodgovoraimaigranicuPREPORUKA=ograniavanjebrojaponuenihodgovoraoptimalno=doestponuenihodgovoraC)MogunosttakozvanihotvorenihpitanjaIII. Problemiipotekoekojeseodnosenaodstupanjaodobjektivnogformuliranjapitanja:RazloziodstupanjaUgledTendecioznailipristranapitanjaPreporukezaverbalnuformulacijupitanja:Koristijednostavnerijeikojesupoznatesvimpotencijalnimispitanicima,Uinidapitanjabudusaetakolikogodjeviemogue;Formulirajpitanjenanaindasadritonoeljenoobavjetenje;Izbjegavajviesmislenapitanja;Izbjegavajdvosmisleneodgovore;Izbjegavajpitanjakojasugerirajuodgovor;Vodiraunaoutjecajuuglednihlinosti;Dopustisvemogueodgovore,akidrugaijeodponuenih;AlternativeupitanjimasviestrukimizboromuinirealistinimaRedoslijedpitanjauupitniku:Psiholokastrategijaa.Pretpostavkepotrebnedabiupitnikmogaodjelovatikaodobropovezanacjelina:dainteresrastepostupnotijekomanketiranjedajeprijelazodlakihnateapitanjaneprimjetan,bezvelikihskokova;izbjeiopasnostpreuranjenogiliiznenaujuegpitanjaizbjeipitanjakojamoguizazvatizabunub.NeophodnovoditiraunaiospecifinostimapojedinihgrupapitanjaZnatitojezadaaismisaopoetnihilipristupnih,uvodnihpitanjaIspotovatilogikuprijelazaodlakihnateapitanja.Logikastrategijaprofiliranjaanketnogaupitnika=kakopostupnoprodrijetiustrukturupitanjailistavovakojinaszanimaju,asciljemdolaenjadototonijihodgovorananjih.Odgovor=formiranjevienizovailibaterijapitanja.Pretpostavkeznaajnezakonstruiranjenizailibaterijepitanja:Slijedpitanjastepenopenitostipitanja1.Putanjalijevka2.PutanjaizokrenutoglijevkaskalestavovaPravljenjeupitnikazakljunesugestije:OsobnipodacioispitanikuodmahnakonkratkeobavijestiispitanicimaMogusenaiinakrajuupitnikamanjedobrorjeenjeuprincipu,neukljuujuimeiprezimePrvapitanjapitanjaneutralnogemocionalnogznaenjazaispitanike,aliuvezisproblemomkojiseispitujeLogikaredoslijedapitanjaputanjeodlakihpremateimpitanjimajerjeonanajefikasnijiTekaidelikatnapitanja=udioupitnikakadaseoekujedaispitanikvedobrosuraujeNaingrupiranjapitanjaNainprijelaza=pogodnosroenimfrazamaAkoopredjeljenjeizaotvorenapitanjaostavidovoljnoprostorazaodgovor.Zavretakupitnika=podaciodatumuanketiranja,imeanketara,Izgledpitanja=dazauzmutomanjemjestaTerminologijaiverbalnioblikpitanja=prilagoeninaobrazbiirjenikuispitanikaNetraitianketompodatkekojisemogupribavitiizdrugihizvoraRasporedpitanja=daodgovornajednoneutjeeinaodgovornadrugopitanjePitanjasdihotomnimodgovorima=nezgodnazaopredjeljivanjeizmeukrajnosti Dopunitiodgovoresnprneznam.PitanjapisatiutreemlicuuvatisenejasnihpitanjajerneomoguujujasneodgovoreIzbjegavatipitanjakojasadrestereotipnestavoveIzbjegavatipitanjakojaseodnosesamonajedandioukupnepopulacijeANKETIRANJESastavniceanketiranja:1.predispitivanja,2.uvoenjauanketiranje3.provoenjaankete.1.PredispitivanjePrijeizradeanketnogaupitnikaNakonizradeanketnogaupitnika,aprijeprovoenjaanketeFunkcijapredispitivanja=izbjegavanjemoguihposljedica.2.Uvoenjauanketiranje Postojedvadijelauvoda:I. SastavnidiosamoganketnogupitnikaII.Razgovorkojeg,prijesamoganketiranja,sispitanikomobavljaanketar3.ProvoenjeanketeNainiprovoenjaankete:individualnikontaktsispitanikom,grupnoanketiranje,potanskiupitnik,telefonskoanketiranjeNastupanketara=ovisiovrstiisadrajuistraivanjaTrikarakteristinanastupaanketara:1.Blagoispitivanje(upredispitivanjimailikaododatnoispitivanje)2.Neutralnoanketiranje=najuestalije3.Strogoistraivanje=anketarinzistiranaodgovorimakojisukonkretniibezzaobilaenjaUZORAKUzorak=dioukupnepopulacijekojisepodvrgavaanketiranju.Morabitireprezentativan.Temeljnevrste:1.Sluajni2.Stratificirani(slojeviti)Dojavnogmiljenjailistavovauvezisneimmoguedoinadvanaina:1.Potpunimpopisomrijetkosekoristi2.PomouuzorkaPojmovivaniuvezisodabiromuzorka:Pojamosnovnogskupa:Odnososnovnogskupaipodskupa(stratuma)Podskupilistratum=dioiregskupaskup=iteljijednezemljeStratumi=mukarciieneOdabiranjeiliprojektiranjeuzorka:1.Odabiranjeutemeljenonaraunuvjerojatnostiilisluajnoodabiranjejednostavnisluajniuzorak,svakomlanuosnovnogskupaseosiguraistavjerojatnostdabudeizabranuuzorak(Lutrijskiizbor,Tabelasluajnihbrojeva)stratificiranisluajniuzorak,Prednostuzorka=onemoguavadaizistraivanjabudeisputenai jednaizpopulacijezanimljivagrupaNedostatakuzorka=stratifikacijapodrazumijevadobropoznavanjeraspodjeleodreenihobiljejauosnovnomskupuVrstestratificiranogsluajnoguzorka:ProporcionalnistratificiranisluajniuzorakNeproporcionalnistratificiranisluajniuzorakrazliititipovigrupnihuzoraka.2.Odabiranjekojenepoivanaraunuvjerojatnosti:Prigodniuzoraksastavljenodnizasluajevadokojihseuodreenommomentujedinomoglodoiilisunamsesluajno,zahvaljujuiodreenojprigodi,nalipriruci.kvotniuzoraknamjerniuzoraknamjerniodabirsluajevazakojesesmatrakakosunajtipinijizapopulacijukojaseistrauje.Reprezentativnostuzorka=daodraavasvojstvaitavepopulacijeuodnosunaobiljejekojejepredmetispitivanjaZonskiuzorakkaovrstamjeovitogtipauzorakaNainpravljenja=primjer:PredmetistraivanjastanovnitvocijelezemljeZemljasedijelinaveibrojregijailizona,ukojimaesevritiispitivanje,PostupkomsluajnogodabirasebiraizvjestanbrojregijapravilnorasporeenihpocijelojzemljiOdabranezonesedijelenagradskeiseoskeUodabranimsegmentimasepobrojesvestambenejedinicekojesenalazeunutarsvakogodnjihAnketarimaseodreujublokovi,dijeloviselailistambenejediniceukojimaeanketiranjeprovestipostrogoutvrenimuputamaibezmogunostidanapravebilokakvuizmjenu.Grekeipristranostiuanketiranju:PogrekeuinterakcijiizmeuanketaraiispitanikaFaktoriodkojihovisiinterakcija:Osobni=povezanisosobnimznaajkamaianketaraiispitanikadobjednogidrugog,njihovspol,religijska,nacionalnairasnapripadnost,socijalnoekonomskistatus...Psiholoki=percepcije,stavovi,oekivanjaimotivikojiihpokreu.Faktoriponaanja=javljajusetijekomrazgovorairazgovormoguskrenutiKodanketara:pogrekeupostavljanjupitanja,pogrekeuprodubljivanju,umotiviranjuispitanika,ubiljeenjudobivenihodgovoraKodispitanikajesuliodgovorikojedajetoniiline,adekvatniilineitd.SocioekonomskeidemografskeznaajkeanketarakaouzrokpristranostiSocioekonomskistatusanketarakaoizvorodreenihpristranostiDemografskeznaajkekaoizvorodreenihpristranostiOdreenapsiholokaobiljejaanketarakaoizvorpristranostiuanketiranjuStavovianketarakaouzrokkarakteraodgovorakojemuispitanikdajeKakokontroliratipristranostikojesetokomanketiranjamogupojaviti?1.Teorijski=mogue:kontrolaanketarakontrolaispitanika,kontrolaijednihidrugihStvarno=moguasamokontrolaanketaraPaljivizboranketara,Davanjepotrebnihuputstavaonimakojisuizabranidasvojimizgledomanketarineizazivajuotpor,dasezaobrazovaneispitanikebirajuiobrazovanianketariitd.DaanketarznauspostavitiatmosferusrdanostiTESTIRANJETrebarazlikovatitestaodtestiranjaTestiranje=jedanodtrijuoblikaprikupljanjapodatakaprimjenomtehnikeispitivanjaDvaosnovnanainatestiranjasu:1.Individualno2.GrupnoTest=instrumenttestiranjanizmeusobnopovezanihzadatakaijimserjeavanjemnekosvojstvomjeriiustanovljuje.Konstrukcijatestasesastojiodveegbrojafaza:1.Sastavljanjezadatakakojimaesemjeritionotoseelimjeriti2.Sastavljanjeprveverzijetesta3.Provoenjetestaunjegovojprvojverzijinarelativnomalomipaljivoodabranombrojuispitanika.4.Utvrivanjemetrijskihkarakteristikatesta5.Eliminiranjezadatakakojisusepokazaliilipretjeranolakiilipretjeranoteki6.Testiranjereprezentativnoguzorkaispitanikakonanomverzijomtesta7.BadarenjetestaiodreivanjenjegovihkonanihmetrijskihkarakteristikanaosnovuulaznihpodatakaVrstetestova:Premanainurjeavanjazadataka:UsmeniPismeni(Papirolovka)TestoviradnjiPremanamjenitesta:TestovizamjerenjepostojeegstanjaPrognostikitestoviDijagnostikitestoviPremavremenunjegovaispunjavanjailirazinimjerenogsvojstva:TestbrzineTestrazineRazlikovanjestandardiziranihinestandardiziranihtestova.StandardiziraniNestandardiziranitestovi=nemajutumogunostusporeivanjaPremaonomtasetestira,tosemjeriTestovimogunostiOstalitestoviilitestovilinostiTestovimogunosti:testiranjeznanja,umijeaisposobnostiPonekadaihsenazivaTestoviznanja,TestoviumijeaTestovisposobnostidvijegrupetestovamogunosti=testoviostvarenjaitestovisposobnostiTestoviostvarenjamjeremogunostikojeoviseoduenja,odnosnorezultatiuenjaetirivrstetihzadatakautestovima:Zadacibiranjaodgovorailizadaciprepoznavanja,Zadacisparivanja,zdruivanjaZadacinavoenjaTestovisposobnosti=mjeremogunostikojeneoviseizravnooduenja,veodnaslijeaiopegivotnogiskustvaTestovimentalnihsposobnostiTestoviopihmentalnihsposobnosti(testoviinteligencije)Testoviposebnih,specijalnihmentalnihsposobnostiTestoviinteligencijeTestovilinosti=ispitujusloenijeosobinestavove,interese,karakter,temperament,voljneosobine,emotivnasvojstvaitd.Vrste:Sociometrijskitestovi=testovikojimasedolazidopodatakaointerpersonalnimodnosimaurelativnomalimgrupama,apotomistatusulanovautimgrupamaInventar(test)linosti=zaispitivanjekarakteraitemperamentaProjektivnitestoviSKALIRANJEInstrument=skala,pomoukojeseprocjenjujustupnjeviizraenostionihsvojstavakojejeteko,painemogue,kvantificiratiprouavanjestavova,interesa,kvaliteteodreenihproizvodaislinoNainprocjenjivanjaosoba,stvariilipojava:Rangiranje,svrstavanjeuranglistu,odnosnoskalurangovaodnajboljegdonajloijeg=akojenjihovbrojmanjidodvadesetUkolikosebrojosoba,stvariilipojavakojeseprocjenjuju2030=mogueprimijenitijednuoddvijuprocedura:1.prvoizdvojitiekstreme,potompreostalerangiratipoveopisanojproceduri,inakoncudobivenuranglistudopunitiiizdvojenimekstremima.2.daseosobe,stvariilipojavekojeserangirarasporediutrigrupeAkobrojprocjenjivanihveiodtridesetumjestorangiranjauputnijekoristitikategoriziranjeVrsteskala:Deskriptivne (verbalne) = rijeima se opisuju razliiti stupnjevi procijenjenog svojstva, izboromizmeu kojih procjenjiva odabire onaj koji, po njegovu sudu, najbolje odgovara odreenoj osobi,stvariilipojavikojeseprocjenjujeMoguesuidrugepojavneformedeskriptivneskale:KontrolnalistaSkalestavova=zaprocjenustavovaimiljenjaispitanikaopojavama,zbivanjima,shvaanjima.Najpoznatijeskalestavovaimiljenjasu:1.SkalaLikertovatipa2.SkalaThurstonovatipaGrafikeskalesunajpopularnije.Vrstetihgrafikihlinija:VertikalneHorizontalne=eesekoristeNumerikeskaleuzverbalni,opisniodnospremasudukojiseprocjenjujestavljaseiodreenrednibrojobinourasponu17(moei15):potpunoseslaem,1234567uglavnomseslaem,1234567nitiseslaemnitiseneslaem,1234567uglavnomseneslaem1234567uopeseneslaem1234567Poredovetrinavedene,meutim,postojeijoneke,specifineskale.Skalogram = svaka kategorija je kumulativna, sadri u sebi sve prethodne, u odnosu na nju niekategorije.Suenikomkojije_______________nacionalnostia)Prihvatiobihdaideuistukolusamnom.b)Prihvatiobihdabudeukoliuistomodjeljenjusamnom.c)Prihvatiobihdazajednosamnomui.d)Prihvatiobihdaiviuistomstanu.e)Prihvatiobihdabudelanmojeobitelji.Skaluproizvoda(usporeivanjesuzorcimanaskali)=procjenjivapomounjeusporeujeonotoprocjenjujesuzorcimakojisenalazenaskali3DIO:SLAVOKUKIPISANJEZNANSTVENOGADJELADIJELOVIZNANSTVENOGADJELARazlikemeuautorima:Moguipristup:Razlikovatistrukturuznanstvenihknjigaiznanstvenihlanaka,PravitirazlikuizmeudijelovakojiseustrukturiznanstvenihdjelapodrazumijevajuionihkojiseunjimamogunaiDijeloviznanstveneknjige(dijelovikojiznanstvenuknjiguobveznoprate,kojiseunjezinojstrukturipodrazumijevaju):1.naslov,2.sadraj,3.uvod,4.sredinjidio(osnovnitekst,razrada),5.zakljuak,6.saetak,7.popisliterature(bibliografija),8.indekspojmovaiimenaDijelovikojiseuznanstvenojknjizimogu,aliinemorajupojavitisu:1.moto,2.posveta,3.predgovor,4.popistablicaiilustracija,5.dodatak(prilozi)OBAVEZNIDIJELOVIZNANSTVENEKNJIGE1.NaslovUslovikojemorazadovoljiti:1.Dajejasanimaksimalnoinformativan2.Dajekratak,alineiprekratak(jertakavpredmetznanstvenogadjelaizraavasuvieuopeno)3.Nesmijebitinipredug(zamagljujetemu,zamaraiizazivadosadu)4.NaslovnijeistotoitemaznanstvenogadjelaTema=onosimnaunikstarta,simulaziuistraivanje,natosenjegovoistraivanje,Naslov=temaunajuemsmislurijei,bitproblemanakojiseodnositema2.SadrajFrancuskipristup=sadrajnakrajknjigeAmerikipristup=sadrajnasamompoetkuknjige.Prihvatljivije=putokazpamujepravomjestonapoetkuknjige.Pojam=jasanipregledan,upravilustupnjevitostrukturiran,popisnaslovapojedinihdijelovaknjige,spripadajuiimbrojevimastranica,glava,poglavlja,odsjekaipodosijekaNumerikiredoslijedpoglavljasadraja:LinijskiprincipPrincipstepenovanja1.1.2.2.2.12.1.2.1.1.2.1.1.2.2.2.2.2.2.1.2.2.1.2.2.1.1.2.2.1.1.2.2.1.1.1.2.2.1.1.1Slovnonumerikoureivanjesadraja:LinijskiprincipPrincipstepenovanjaA.A.I.I.1.1.a.a.bb.ba.ba.bb.bb.2.2.II.II.BBGerhardsovaskalamogunostiureivanjaporetkagraeusadraju:Sis/st.dubine I II III IV V1. 1. 1.dio 1.odjeljak A. I.2. 1.1. 1.odjeljak A. I. A.2. 1.2. 2.Odjeljak B. II. B.1. 2. 2.Dio 2.Odjeljak B. II.2. 2.1. 1.Odjeljak A. I. A.3. 2.1.1. A. I. 1. 1.3. 2.1.2. B. II. 2. 2.4. 2.1.2.1. I. 1. a) a)4. 2.1.2.2. II. 2. b) b)5. 2.1.2.2.1. 1. a) aa) (1)5. 2.1.2.2.2. 2. b) bb) (2)1. 3.itd 3.Dioitd 3.Odjeljakitd C.itd III.itd3.UvodPojam = ukusno predjelo koje se servira itatelju prije nego mu se iznese glavno jelo, tj. razrada iobradaautorovapisanogdjela(Zelenika)Elementiuvoda:(Midhatami)kratakhistorijatpitanja,nastanakiglavneetapeunjegovurazvojuirjeavanju,odnosizabranogproblemapremaranijimistraivanjima,obimigraniceosobnogistraivanja,objanjavanjeipreciziranjeproblemakojiseeliobraditi,razlozikojisuznanstvenikapotaklidapredmetobradi,osvrtnametodukojajeprimijenjenauobraditemeitdSavjetzapisanjeuvoda:1.Danebudenipredug,niprekratak,dabudetokrai2.Dajejasan,jezgrovit,toivljiiprivlaniji3.Uprincipusanekolikostranicateksta,alinikakonevieoddesetpostoodopsegacijelogpisanogadjelaVrsteuvoda:PremapoloajuuknjiziUvodnapoetkuknjige,UvodsvakompoglavljuUvodkaoosnovanekeznanosti,Premaformiznanstvenogadjela:uvodkojipratemagistarske,disertacije,udbenike,prirunike4.SredinjidioznanstvenogadjelaNazivikojisezanjegovooznaavanjekoristesu:osnovnitekst,razrada,izlaganjematerijeislinoSastavnidijelovi(cjeline):Povijesnoteorijski,retrospektivniilieksplikativnidioAnalitikoeksperimentalnidioPerspektivnidioAkoistraivanjeimazaciljdolazakdopraktinogrjeenja,tekstse,upravilu,sastojiizdvadijela1.Teorijski2.Praktini5.ZakljuakAlternativninazivi:rijenakraju,umjestozakljuka,zakljunenapomeneislinoBitzakljuka=sintezasvegatojeprethodnoanaliziranoZakljuaknijeuvijeknuanDuina=niprekratak,nipreopseanStrukturazakljuka:SvoenjenanajvieosamdodvanaestzakljuakaDasesvakiodzakljuakainumeriraarapskimilirimskimbrojevima6.SaetakSaetak(rezime,summary,Zusammenfassung)Njimesenaznauju:temeljnasvrhaiciljeviistraivanja,primijenjenametodologija,postignutirezultati,bitnizakljuciRazlikemeusaecimasu:izmeuuobiajenogiopsenogsaetkailisinopsisaRazlikeizmeusummaryaiabstractaFunkcijesaetkaSastavnidijelovisaetkaPristupiupisanjusaetka:UznanstvenimlancimaUveimznanstvenimdjelimadoktorskojdisertaciji,monografijimoguirazliitipristupiNeopravdanoizjednaavatisaetakizakljuakPravilaupisanjusaetkaMoguepogrekeupisanjusaetkaVrstesaetakapremasadraju7.Popisliterature(bibliografija)Radna:(prethodna,orijentacijska)Konanipopiskoriteneliterature(konanabibliografija)predstavlja:Ogledaloznanstvenogdjela,diokoji,samzasebe,govoriioautoru,njegovojkulturi,odnosupremaznanostiSviizvorikojejeautor,uizradisvogadjela,koristioPravilaupopisuliterature:Dajepotpunitaan,Dajesavremen,Dajesistematian,uraenpreglednoiponekomusvojenomsistemu.Razliitipristupisistematizacijiliterature:Kojaslijeditzv.alfabetskipopisliterature.Premavrstidjela=razlikepremaautorimaPremajezikunakojemjedjelonapisano.popripadanjuistomjezikuDrugikriterijisistematizacijekoriteneliteraturesu:premavremenunastajanjakonkretnogizvora.premazemljamaporijeklaizvora.Sastavnidijelovisvakogbibliografskogizvora(ilijedinice):prezimeiimeautora(iligrupeautora),naslovdjela,izdava,sjediteizdavaa(mjesto),godinatiskanjadjelaAkoseradioznanstvenomlanaku:prezimeiimeautora,nazivznanstvenogailistrunoglanka,imeznanstvenogasopisailizbornikaradova,izdava,godinatiskaasopisailizbornika,kodznanstvenogasopisaibroj(imjesecizlaskaiztiska)asopisa,stranicezbornikailiasopisanakojimaselanaknalazi8.IndekspojmovaiimenaMoguepojavneformesu:indekspojmovaindeksimenaPostojerazliitipristupi:dainijedinstvenucjelinuindekspojmovaiindeksimenakaozasebnidijeloviIndeksimenaabecedniredoslijed,prezime,apotomime(ilisamoprvoslovoimena)brojevistranicanakojimaseimenaspominjuAkojeindekspojmovaiimenajedinstvenacjelina:abecednimredoslijedomsenavodeijedniidrugi.sveostaloistoMoguisurazliitipristupiuslaganjuindeksaimena:Prviprimjer:(Kuki,S.:Sociologija,teorijedrutvenestrukture,SarajevoPublishing,Sarajevo,2004.,555.)Keynes,J.,528Khaldun,I.,68,69,93,496King,M.L.,308,393Drugi primjer: (Hodi, Kadrija: (Re)privatizacija i globalizacija, Ekonomska misao privatizacije,privatnog vlasnitva i slobodnog trita u globalnoj privredi, Forum Bosnae, 22/2003. MeunarodniforumBosna,Sarajevo,2003.,536.)Cheryl,L.,429n70Cheung,A.,140Chick,V.,249Indekspojmova=popispojmovaijipregledseelidati.abecednired.Razliitipristupiuslaganjupojmova:Prviprimjer:Kesi,Tanja:Integriranamarketinkakomunikacija:oglaavanje,unapreenjeprodaje,Internet,odnosisjavnou,publicitet,osobnaprodaja,Opiniond.o.o.,Zagreb,2003.,str.620.)Ilustracija,56Imid,102,103Imidmarke,116,118Drugiprimjer:(Milerlaj,D.:Organizacijaindustrijeproizvodnje,Ekonomskifakultet,Osijek,1977.,333.,preuzetoodugaj,M.,K.Dumii,V.Duak:Temeljiznanstvenoistraivakograda,Fakultetorganizacijeiinformatike,Varadin,1999.,268.)Organizacijarada,20,120,628=boldiranaslovaibrojevi.Treiprimjer:(ei,B.:Osnovimetodologijedrutvenihnauka,Naunaknjiga,Beograd,1974.,338.)pojam78dijalektika3,7879,82fvrste80fianaliza78ff=trivrstepodatakaAkoindekspojmovaiimenapredstavljajujedinstvenucjelinu:abecednimredoslijedomsenavodeijedniidrugi.sveostaloistoOSTALIDIJELOVIZNANSTVENEKNJIGE1.Motosenalazi:napoetku,odmahizanaslovanapoetkusvakogpoglavlja,odmahispodnaslovapoglavljadoktorskedisertacijeimagistarskiradovimotoseneprakticiraPojam=otroumnailiduhovitaizreka,citat,fraza,poslovicakojomseeliposlatiodreenuporukuiliizrazitikarakterteme.2.PosvetaIzrazpotrebeautoradasenekomeposebnozahvalizainspiraciju,potporu,iskazanorazumijevanjeililjubav.Ako je dio djela (knjige, monografije itd.), mjesto joj je na samom poetku knjige, iza mota a ispredpregovoraukolikoonpostojiisadraja3.PredgovorPojampredgovora:Preliminarnoobjanjenjeznaenjadjelaimotivarada,(Salitrei,ugaj)Dioznanstvenogdjelaukojemseobinoiznoserazlozikojisuautorapotaklidadjelonapie,kao i eventualni dug koji ima prema drugima suradnicima na poslu, starijem kolegi,nastavnikuilirukovoditelju(ami)Tekst na poetku knjige koji objanjava glavni tekst, daje podatke koji olakavaju itanje irazumijevanjeglavnogteksta(Ani).Znaajkepredgovoramogubiti:1.Formalneznaajke:KratkoaOpenitostPopoloajuudjelu=naprednjemdijeluznanstvenogadjela,aporedoslijedupisanjaonje,zapravo,pogovorbuduise,upravilu,pieposljednjiPisacpredgovoraobinojeautor.Akoga,meutim,pienekadrugaosoba,dobivakaraktersvojevrsnerecenzijeipreporukePredgovorunovimizdanjima=akonovoizdanjedjelaAkoseprevodidjelostranogautora,prakticirasepredgovoruprevedenimdjelima,kojiseobjavljujeuzpredgovorautora2.Sadrajneznaajke:Svrha,ciljeviizadaciistraivanjaMotivirazlozi,zbogkojihsejeautordjelaodluiopisatioodreenojtemi,KomejedjelonamijenjenoUpoznavanjeitateljstvaspotekoama,nakojejeautorpripisanjunaiaoZahvalnostsaradnicima4.PopistablicaiilustracijaAko se u sastavu znanstvenoga djela nalaze i razliite vrste ilustracija (tablica i slika),grafikona,fotografija,kraticaidrugihpriloga,njihovpopis,sabrojemstranicadjelanakojimasemogupronai,nalaziseodmahizasadrajadjela5.Dodatak(apendiks,prilozi,dopune)Ako znanstveno djelo (knjiga) ima dodatak (apendiks, dopunu, prilog) on dolazi na gotovosamomkrajuznanstvenogadjelaizapopisaliteratureaispredindeksapojmovaiimena(iliindeksa pojmova i indeksa imena). U dodatak ulazi sve to itatelju moe pomoi u itanjuosnovnogatekstazanimljiviprikazi,anketniupitnici,grafikoni,slikeitablice,abecednipopisnajznaajnijihkraticasnaznakomnjihovaznaenjaislino.DIJELOVIZNANSTVENOGLANKADijelovisvojstveniizvornomznanstvenomlanku:Naslov,tolerirasenetoduljinaslov,daneprelazipedesetslova(1015rijei)Autoriliautori.Autor=odmahnakonnaslovaSaetak,izmeunaslovaitekstatojeprirodnijeilinakrajulanka.UvodKoritenemetodenakonuvoda,RezultatiistraivanjaDiskusijaPopiscitiraneliteratureDOKUMENTACIJSKAOSNOVARUKOPISAPostojeetirisastavnicedokumentacijskeosnoverukopisa:1.citati,2.podnoci(fusnote,napomene)vetretiranoukontekstudijelovaznanstveneknjige3.konanabibliografijai4.ilustracije.1.CitiranjeSvrhacitiranja: TimeseilustriranekiproblemCitat=estodokazPozivomnaodreeniautoritetsenerijetkoargumentiraivlastitamisaoNunasugestija:ucitiranjutrebaimatimjeru.Pravilapricitiranju:CitatsemorauklapatiutekstnanaindaseneosjeaprijelazCitatupravilunesmijebitipredugaakUpraviluse,potom,citiraizprveruke.OdstupanjesamouposebnimsluajevimaUkolikocitatuoriginalunapisanboldomikurzivom,kodcitiranjagaseutojformimoraiprenijetiAkocitatuoriginalunapisanobinimtekstom,aautorgapricitiranju,ilisamojednuilivierijeiunjemu,eliboldomilikurzivomistai,upodnokunavestipodvukaoautorilikurzivjenaTemeljnopravilokodcitiranja:preuzetitekstdrugogautorasestavljameuznakovenavoenja(),ufusnotiilinapomeniuzcitiranitekstsenavodiidjeloizkojegjecitirano,iliizkojegjecitatnekogdrugogautorapreuzetAkoseudijelutekstakojisecitiraispustijednailivierijeinamjestoisputenihrijeiilidijelatekstastavisezagradastritokice().Citatuseponekadamoeponetoidodatidodataksestavljauzagradu,auznjegajemoguestavitiiinicijaleautoraucitiranomsetekstuzadravajusvenjegoveposebnosti,paieventualnepravopisneilimaterijalnepogrekePostojivienainailisistemacitiranja:1.Harvardski,2.numeriki,3.abecednonumerikiHarvardskisistem:utekstustavljasamoprezimeautoraigodinapublikacije,primjerice(Kuki,2004),Mogueiproirenjebrojemstraniceutekstu.(Kuki;2004;str.354)ili(Kuki;2004.,354).upopisuliteraturereferencabisenavelakao:Kuki,S.(2004).Sociologija,teorijedrutvenestrukture.Sarajevo.PublishingSarajevo.Nedostatakovogsistemajemogunostdasemeureferencamanaudvadjelaistogautoraizistegodine.Tadasejednooddjelaseoznaisa,adrugosb.Numerikisistem:Rednibrojreferenceseodreujetemeljemredoslijedanjezinapojavljivanjautekstu.akojecitatizudbenikaSociologija,teorijedrutvenestrukturedvanaestiporeduurukopisunekogdjela,=uzcitatstavljabroj12uformi(12),=upopisuliteraturese,narednombroju12,stavljajusvipodaciuzcitiranodjelo,Akosenavedenodjelocitirajokojiput,rednibrojprvogcitiranja(12)seuvijekzadravarednibrojsemoeidopunjavatibrojemstranicecitiranogdjelaPrednostovogsistemaje:jednostavnostreferenciutekstuNedostak:upopisuliteratureneslijediabecednirednegoredoslijedprvogpojavljivanja,atoitateljuoteavasnalaenjeAbecednonumerikisistem:=kombinacijadvajuprethodnihUrukopisusecitatinavodeporedoslijeduprvogpojavljivanjakaokodnumerikogsustava(unaemsluajutojebr.12).Upopisuliteratureseslijediabecedniredoslijed,anakonnjegovasreivanjavrisekorekcijaiucitiranjunanaindasenamjestoprvogporedupojavljivanjaodreenereferencestavljarednibrojreferenceizabecednogredoslijedaupopisuliterature.br.12upopisumoedoinarednibr.4.usvimnavodimautekstu,namjestobroja12stavljabroj4.CitiranjeizvorasInternetadanassveprisutnijeveibrojposluiteljanaInternetu,kojiseupopisuliteraturemogucitirati.WorldWideWeb(WWW)posluitelj,GOPHERposluitelj,FTP(FileTransferProtocol)adresa,Telnetadresa,Sinkronekomunikacijeidrugi.Pravilapricitiranjusinterneta:imeautora(ukolikojepoznato),punnaslovdokumentaunavodnicima,naslovkompletnogarada(ukolikopostoji)ukurzivu,datumpubliciranjailiposljednjeprepravke,potpunURL(httpadresa)unutarkutnihzagrada,nadnevakposjeteuzagradama,kojijeveomavaanjerjamidajecitiranidokumentumomentucitiranjabiodostupan.Model:Crouse,Maurice,CitingElecrtonicInformationinHistorypapers.7.prosinac1996.(http:/www.people.memphis.edu/crousem/elcitehtml)(16.prosinca1996)2. Podnoak(fusnota,napomena)Vrstepodnoaka(fusnota,napomena)Premasadraju:Dokumentarna(izvorna,bibliografska)EksplikativnanapomenaUputnanapomenaPremamjestugdjesenalaze:kojesusastavnidiotekstakojesenalazeispodtekstainastranicinakojuseodnoseFusnote(podnonenapomene)izasvakogpoglavljailinakrajuknjigeOznaavajulisepodnonefusnote:arapskimbrojevima=moguedanasvakojstranicibrojem1.Akoumjestoarapskihbrojevazvjezdice(*)=jednailivienjihovisnootomekolikofusnotanadotinojstraniciimaAkosefusnoteodnosepoglavlje=usvakomnovompoglavljufusnotepoinjurednimbrojem1.Akojedinstvenezadjelo=rednibroj1stojiuzprvufusnotuudjelu,abrojXuzposljednjuPravilakoritenjafusnota:Brojfusnoteseobinooznaavaarapskimbrojem(1,2,3,)Brojfusnotedolazinakrajucitata,aneodmahnakonnavoenjaautoraAkonamjestu,kojejepredvienozabrojfusnote,postojiiodreeninterpunkcijskiznak(zarez,tokaitd.),brojfusnotedolaziposlijeznakaUkolikonakrajuznanstvenogaradapostojibibliografija,ikodprvognavoenjadjelajemogueizvritiskraivanjeAkojeutekstudatoprezimeautoradjela,iliiprezimeinaslovondasetipodacisenemorajunavoditiiupodnokuilifusnoti.Akoudjelunijedatoimeautora,napomenapoinjenaslovomdjelaAkoseufusnoti(podnonojnapomeni)navodivieizvora,oniseobinorastavljajutokomizarezom.Akosudjelonapisaladvailitriautora,navodeseimenasvihAkojedjeloplodradavieautora=navodisamoprviodnjih,auznjegasestaviidr.ilietal.Mogunostkoritenjarazliitihkraticaufusnotama:Articulus(skraeno,art.)=lanConfer(skraeno,cf.)=usporediEtcetera(skraeno,etc.)=itakodaljeIbidem(skraeno,ibid.iliib.)=naistommjestu(uistomdjelu,naistojstrani)Infine=konano,nakraju(knjige),nasvretku.Infra(skraeno,inf.)=ispod,nie(upuujenaonotoedoikasnije)Lococitato(skraenoloc.cit.ilil.c.)=nanavedenommjestuOpuscitatum(skraenoop.citilisamoo.c.)=unavedenomdjelu(udjelukojejeranijevebilospomenuto)Pagina(skraeno,pag.ilip.)=stranicauknjiziSineanno(skraeno,s.a.)=bezgodineizdanja(koddjelakojanemajugodinuizdanja)Sineloco(skraeno,s.l.)=bezmjestaizdanja(takoerkodznanstvenihdjela)Sic=tako(obiljeavadajetakouoriginalu,moebitiiuenje)Supra(skraeno,sup.)=ispred,prije(upuujenaranijepodatke)Tomus(skraenot.)=svezakViceversa(skraeno,v.v.)=obrnutoNajeekoritenekratice:ibid.(ibidem)=akoseistiizvor,istodjelo,citira,ilisenanjegapozivauvienavratauzastopno.glavnipodaciodjelunavodesamokodprvogcitiranja,akodsvihostalihsluajeva,akosenadovezujunaprvocitiranjebezprekida,koristisekraticaibid.op.cit.ilisamoO.c.(Opuscitatum)=akoseizmeucitiranogdjelapojavilojednoiliviedrugihdjela,loc.cit.(lococitato=citiranomjesto)=akoseufusnotihoeuputitinaistodjelo,istisvezak,istuglavuiistustranu3. IlustracijePojam:sviprilozikojisuufunkcijireljefnijegizornijegpredoavanjaitateljuopirnihdeskripcijairaznihsloenihpojavaVrsteilustracija:TabelaGrafikonCrteSlikaFotografijaTabela= sistematski pregled podataka o znaajkama promatrane pojave, dobivenih grupiranjempojedinanihpodatakakojisuprikupljeniiobraeniVrstetabela:JednostavneSloeneKombiniraneSastavnidijelovitabelesu:NaslovRednibrojIzvorpodataka,Zaglavlje,pretkolona,redoviikoloneijibrojmoebitirazliit,teNapomenaGrafikonKoristeseestozaprikazivanjepodatakakojesadriodreenatabela.Postojerazliitevarijantegrafikogprikazivanjapodataka:razdijeljenistupcidvostrukorazdijeljenistupcilinijskigrafikonstrukturnikrugoviGrafikonpratenajmanjetrivrstepodataka:RednibrojNaslovIzvorpodatakaCrteCrteiseklasificirajupremarazliitimkriterijima:sadraju,namjeni,nainuprikazivanjaitehniciizrade.SlikaSekoristiseurazliitimznaenjimaNekipodtimpojmompodrazumijevajusveilustracijeosimtabela,drugi,opet,podpojamslikasvodesvemogueilustracije.Fotografijamorajuimatisvojrednibroj,nasloviizvor4.OdlikedobrogznanstvenogstilaPraviladobrogpisanjapoWilsonusu:NikadaneupotrebljavajvelikurijeakotijemaladovoljnaNikadneupotrebljavajdvijerijeiakojejednadovoljnaIzbjegavajpasivkaokugu(npr.pasiv:uodsudnojutakmicinaisupobijeeni.Aktiv:Naisuizgubiliodsudnuutakmicu).PustiglagoledapodnesuglavniteretTriodlikedobrogstilaijezika(poamiu):Jasnoa=sposobnostjezikadakoditateljarazvijaistemisliiosjeajekaoikodautorauvrijemedokjedjelopisaoJednostavnost,prirodnost,odmjerenostDobarznanstvenistiljeonaj:1.kojijejednostavan,prirodaniodmjeren,2.Kojemnefalinitopline,ivostiiduha.Konciznostpodrazumijevaracionalnostuizraavanju,teekonominostikonciznostizrazaPretpostavkekakooveodlikeilisvojstvadobrogstilapostiiIzborrijei,biratirijeikojimasenajizrazitijeinajefikasnijemoesaopitionotoseelivoditiraunaiokriterijunjihoveraznolikosti,otomedaseizbjegneponavljanjeistihrijei,upotrebuklieja,obrataifrazaSvojstvareenicedajekraseodreeneosobineKoherentnost=logianodnospojedinihdijelovairijeiureenici,kojiomoguujedanjezinsadrajitateljshvatibrzoibezveihnaporaRaznolikostDasevarirareenicanarazliitenainevariranjemkojesetiestrukturereenica(dasekombinirajuprosteisloenereenice),njihoveduine,redarijeiunjimaitd.Strukturaiosobineparagrafa(stavka)Uslovikojemorazadovoljavatijedanparagrafdabibiovaljan:Jedinstvoparagrafa,daseuitavomparagrafu,odnjegovapoetkadokraja,razvijaistaosnovnamisao,dasusvereenicekojegainetojmisliilitemiusmjereneKoherentnostparagrafa,damureeniceinevrstulogikuiorganskucjelinu,dajetooevidnoizaitatelje.Prikladnoisticanje1DIO:RABIJAKAPETANOVISOMUN1.Tehnikeprikupljanjaiobradeempirijskihpodataka2.Osnovnekvantitativnemetodeanalizepodataka:osnovnestatistikemetode,korelacionairegresionaanaliza,analizavarijanse,itd.3.Naprednemetodekvantitativneanalizepodataka:multivarijacionaanalizaikvantitativnemetodepredvianja.4.Kvalitativnemetode:strukturalnaanaliza,metodeposmatranja,studijesluajeva1. TehnikeprikupljanjaiobradeempirijskihpodatakaNauni pristup u stvaranju i konstrukciji znanja se bazira vrlo esto, ali ne samo i ekskluzivno, nakoritenju podataka o varijacijama masovnih pojava. Da bi mogli biti koriteni podaci moraju bitiobraeniianalizirani.Etapenaunogpristupaustvaranjuznanjunabazipodatakasupredstavljeneusljedeojemi:FAZEISTRAIVANJA:FAZE ISTRAIVANJAUOAVANJE PROBLEMA(I)DEFINIRANJE PROBLEMASVRHA ISTRAIVANJACILJEVI I ZADACI ISTRAIVANJAOGRANIAVANJE PROBLEMA (II)IZBOR IREG NAUNOG PODRUJAODREIVANJE TEHNIKE ISTRAIVANJA I TIMAPRONALAENJE PRIKUPLJANJEI SREIVANJE GRAETUI MATERIJALORIGINALNI MATERIJALPREDMETI, KAZUSI, SNIMLJENI MATERIJALVRELA, DOKUMENTIIZBOR UEG NAUNOG PODRUJAUI IZBOR TEMEPLAN OBRADE TEMEPLAN ISTRAIVANJAPLAN IZRADE PISANOG RADAPOSTAVLJANJE HIPOTEZA (III)PROVJERAVANJE HIPOTEZA (IV)PISMENI RAD (IZVJETAJ) (V)PRIMJENA I KONTROLAMetodezaprikupljanjepodataka:Podatakjejeinjenicakojamoealinemorabitibrojanaipredstavljainformacijukojukoristimouistraivanjima.DirektnoposmatranjeAnketaPopisEksperimentIzvjetajiiostalemetodeAnketaAnketaserealizujeispitivanjemosobacijelepopulacijeilidijelapopulacije.Potrebnojepreciznodefinisatipopulaciju.Prikupljanjepodatakaovommetodompodrazumijevarealizacujuvieetapa.Potrebnojepreciznodefinisatipotrebnuinformacijuufunkcijiciljaipredmetaistraivanja,sredstvasakojimaraspolaemo,rokzaprikupljanjepodataka.Anketamoeukljuivatisveosobejednepopulacije.Drugitipanketekojiseeeprimjenjujeupraksijeanketaodreenogbrojaosobapopulacijekojisenazivauzorak.Nainirealizacijeanketesutakoebrojni:Kakomoemopostavljatipitanja?Pripremitiupitnikiangaovatianketarekojiedirektnorealizovatianketu.Postojimogunostslanjaupitnikaputempoteilitelefonskeanketealiovipostupcisumanjepouzdanitoimpliciraviemetodolokihproblemakojejepotrebnorijeiti.Anketnaistraivanja:Ciljobrazloitiopravdanostimogunostiprimjeneuzorka,navestiprednostiinedostatkepojedinihplanovauzorakauanketnimistraivanjimapokrenutimznanstvenim,poslovnimiliprivrednimmotivimaSvrhapravilnaprimjenaankete,pravilnointerpretiranjeikorektnaocjenaiopiskvaliteteanketnihrezultataTrivrstestatistikihdizajna:1.dizajneksperimenta(eng.experimentaldesign)2.dizajnankete(eng.surveydesign)3.dizajnkontroliranihopaanja(eng.controlledinvestigations)Anketavrstastatistikogistraivanjakojeprouavaagregatejedinica,najeeljude,ekonomskeilidrutvenecjeline/institucije.CiljaniosnovniskupilipopulacijaJedinicaizboraOkvirizboraUzorakOsnovnevrsteanketapremanainuprikupljanjapodataka:bezpomoianketara,potom(klasinimpismom,putemasopisa,ilipomouInterneta,iliemaila)iliuzpomoanketara,intervjuom(pomoutelefonailiizravno)Vrsteanketa:1.Opisneankete2.Analitikeankete3.OpisnoanalitikeanketeEtapeplaniranjaprocesaanketnogistraivanja:Metodauzoraka:TeorijauzorakaUtvrujeobiljejapopulacijeizobiljejauzorkaProcjenjujeparametrepopulacijenaosnovuparametarauzorkaiocjenjujepouzdanostteprocjenePlanoviuzorakamogubiti:Probabilistikiuzorci(eng.probabilitysamples)Neprobabilistikinamjerni(eng.nonprobabilitysamples)Trisuosnovneprednostimetodeuzorakasu:1.usmanjenjutrokovauodnosunatrokovekojisuvezanizapopis2.uveojbrziniprikupljanjapodatakaidobivanjaprocjena3.uveojkvalitetirezultata,buduidaanketepomouuzorkavodeposebnoobrazovaniljudiTrisuosnovnanedostatkametodeuzoraka:1.uzoraknedajepodatakzasvakujedinicuodinteresa2.izboruzorkadajerezultatekojisadrepogrekuuzorkakojanastajeuslijedkoritenjauzoraka(eng.samplingerror)3.potrebnaiposebnaobukaljudiirukovoenjestatistiaraOsnovnipojmovimetodeuzoraka:ProcjeniteljProcjenaDistribucijaprocjeniteljailisamplingdistribucijaPouzdanostPreciznostistatistikapristranostprocjeneProcjeniteljProcjenitelj(eng.estimator)postupak,tehnika,nain,praviloiliformulapokojojseizpodatakauzorkaraunaprocjenanekogparametraosnovnogskupaOpenito,nekajeprocjeniteljnepoznatogparametraosnovnogskupa,akojipredstavljajednuodkarakteristikarasporedavarijableY(npr.aritmetikusredinu,total,proporciju,kolinikilidrugo)ProcjenaParametriosnovnogskupakojiseprocjenjujumogubiti:1.aritmetikasredina,2.totalosnovnogskupa,3.varijansaosnovnogskupa,4.standardnadevijacija,5.proporcijaosnovnog,...Razlikujemodvijevrsteprocjena:1.procjenejednimbrojem(eng.pointestimate)2.intervalneprocjene(eng.intervalestimate)u u( )ny y ,......,1. .=u uProbabilistikiuzorciNeprobabilistikiuzorciPreciznostistatistikapristranostprocjeneStatistikapristranost(eng.bias)razlikaizmeuoekivanevrijednostiprocjeniteljaipravevrijednostikarakteristikeosnovnogskupaveliinapristranostijezapojedineprocjeniteljefiksna,amoebitijednakanuliilirazliitaodnulepristraneinepristranemetodeprocjenjivanjaSrednjakvadratnapogrekaMSE(eng.MeanSquareError)mjeridisperzijuokopravevrijednostikarakteristikeosnovnogskupa| | u u u u = = )( )( )( E B st pristrasno2|.|

\| =|.|

\|. .u u u E MSE2|.|

\|+|.|

\|=|.|

\|. . .u u u B V MSEUkupnapogrekaankete

Ankete: AnketaopotronjidomainstavauBiHu2007.Anketaopotronjidomainstavau2004.Anketaoradnojsnazi2008.Anketaoradnojsnazi2007.Anketaoradnojsnazi2006.AnketaivjetiuBiH.AnketaomjerenjuivotnogstandardauBiHEksperimentPrikupljanje podataka eksperimentisanjem podrazumijeva sistematsku i kontrolisanu realizacijueksperimentasanamjeromdaseizuavajuraznifenomeni,poredesituacijeiliprovjerehipoteze.Postupakrealizacijeeksperimentasestrogokontroliepremaunaprijedrazraenomprotokolu.Metodezaprikupljanjepodatakaijajezajednikakarakteristikadaneanalizirajudirektnojednusituacijuilifenomennegonekenjihoveposljedice.Najznaajnijisuizvjetaji.IzboriadekvatnokoritenjepodatakaZnaajandioposlapredstavljaprikupljanje,provjeraiobradapodataka.Neophodnojepriistraivanjushvatitikojegjetipaekonomskifenomenkojiseanaliziraikojesukarakteristiketraenihpodataka.Podacimoguimativremenskudimenziju,mogubitiinterindividualni(podaciuvremenskompresjeku)ilikombinacijaovadvatipa.Uprvomsluajunastojiseformulisatistabilnarelacijaizmeuvarijabliuposmatranomvremenskomperiodu.Npr. moe se traiti objanjenje stope nezaposlenosti pomou evolucije BDP (GDP), nivoa plata,stopeiskoritenostikapacitetauproizvodnji.Bieposebnovanodaseindentifikujufrekvencije(dnevne,sedmine,mjesene,trisemestralne,semestralne,godinjeitd.)podataka.Uovomsluajustudijeistraivanjasebazirajunavremenskimilihronolokimserijama.Udrugomsluajuenastojatidaformuliestabilnurelacijuizmeuvarijablizajednugrupuindividuaekonomskihsubjekataudatomtrenutku.Moebitiinteresantnonpr.daseistraujeiprouavanivoobrazovanjadjeceufunkcijinivoaobrazovanjaroditelja,prihodaroditelja,socioprofesionalnekategorije,mjestastanovanja,nasljedstvaitd.Zasvepodatkeuvremenskompresjekujedominantnaindividualnakarakteristika.Moguejeukrstitiovedvijedimenzijevremenskuiindividualnu.Mogusenpr.analiziratirelacijeizmeuekonomskograsta,nezaposlenostiiinflacijezaodabranivremenskiperiodzaodreenibrojzemalja.Uovomsluajusegovorioistraivanjunabazipanelpodataka.ObradaprikupljenihpodatakaObradaprikupljenihpodatakapodrazumijevarealizacijutriosnovneetapekojeprethodedonoenjuzakljuakaiodluka:VrsteprezentacijestatistikihpodatakaDeskriptivnaStatistikeserije(SerijestruktureiVremenskeserije)predstavljajunizovesreenihstatistikihpodatakakojiprikazujustrukturuskupapremaobiljeju,rasporedskupauprostoruilipromjeneskupauvremenu.TabelarnaGrafikaModelskakoritenjemmatematikoginstrumentarija.Vrstetabelarneprezentacijepodataka:NeureenastatistikaserijaUreenarangiranastatistikaserijaStatistikadistribucijafrekvencijaIntervalnogrupisanadistribucijaVrstegrafikeprezentacije:Najeekoritenoblikgrafikogpredstavljanjasudijagramikojisedijelena:stigmograme,linearnedijagrame,povrinskedijagrameistereograme.Excelnampruamogunostkonstrukcije14tipova,odnosno73subtipagrafika.StatistikiskupinjegovekarakteristikeStatistikiskupinejedinice(elementi)ijesuosobinepredmetistraivanjastatistikommetodom.Statistikiskupsedefinirapojmovno,prostornoivremenski.Vrstestatistikihskupova:konaanilibeskonaanirealanilihipotetianStatistikiskupinjegovielementiStatistikiskupkojijepredmetistraivanjasenazivapopulacija.Elementipopulacijesenazivajustatistikejedinice.Brojelemenatakojiinepopulacijunazivaseveliinapopulacije.Osobinepokojimaserazlikujujedinicestatistikihskupovanazivajuseobiljejailivarijable.Aplikacija koja svakom elementu populacije pridruuje jednu vrijednost naziva se statistikavarijabla.Kategorijeilivrijednostikojemoeimatijednastatistikavarijablanazivajusemodaliteti.Broj elemenata statistikog skupa koji posjeduju posmatrani modalitet naziva se frekvencija togmodaliteta.Jedinicamaskupasepremaodreenimpravilimapridruujuprikupljenipodacionjihovimosobinama.Pravila pridruivanja su definisana mjernim skalama. Mjeriti varijablu elementa statistikog skupaznai konstruisati podatak o toj varijabli koji se nalazi na mjernoj skali. Postoji vie tipova mjernihskala koje se razlikuju po logikim i matematikim operacijama koje se mogu primjeniti naanaliziranojvarijabli.Tipovimjernihskala:1.Nominalnaskala:obiljejamogubitiatributivnailigeografska.2.Ordinalnaskala:obiljejaopisnoizraenasemoguporediti,rangiratiiklasiratipremanekomlogikomredosljedu.3.Intervalnaskala:obiljejimajedinicapopulacijepridruujubrojevi.Operacijedozvoljenenaovojskalisuprebrojavanje,poreenjeioduzimanje.4.Numerikailimetrikaskala:Obiljejajedinicaosnovnogskupasuizraenabrojevima.Ovaskalaposjedujeprirodnunulu.Naovojskalisudoputeneosnovnematematikeoperacije.Statistikevarijablemjerenenanominalnojiordinalnojskalinazivajusekvalitativnevarijable.Varijablemjerenenaintervalnojinumerikojskalisukvantitativnevarijable.Modalitetjednevarijableodreujenjentip.Varijablajekvalitativnaakonjenimodalitetinisubrojanoizraeni.KvalitativnaordinalnaiKvalitativnanominalnaKvantitativnevarijable:modalitetibrojanoizraeni.Tipovi:prekidneilidiskretneineprekidneilikontinuirane.Kvantitativnaprekidnavarijablamoeimatikonaaniliprebrojivbrojvrijednostimodalitetisuprebrojivi.Kvantitativnaneprekidnavarijablamoeimatineogranienbrojvrijednostimodalitetisurezultatmjerenja.Vrsteekonomskihmodela:StatikiidinaminimodeliSviekonomskimodelimogubitistatikiidinamiki.Statiki ekonomski model prikazuje skup meuzavisnosti izmeu varijabli ekonomskog sistema kojisenalaziustanjuravnoteeuodreenomtrenutkuilivremenskomrazdoblju.Statikijeekonomskimodelpredstavljenskupomobinihjednaina.Npr:C=o+|YU dinamikim modelima varijable imaju vremensku dimenziju. Dinamikim se modelom stvarniekonomski proces adekvatnije prikazuje nego statikim. Naime, vrijednost neke varijable u jednomperiodu vrlo esto zavisi od njene vrijednosti iz prethdnog perioda, ili od vrijednosti to su je uprethodnomilinizuprethodnihperiodaimaledrugevarijableskojimajeonameuzavisna.Takvesumeuzavisnostiuvijekprisutneurealnomekonomskomivotu.Npr. veliina potronje u vremenu t funkcija je dohotka u prethodnom razdoblju, ili u itavom nizuprethodnihrazdoblja,jerjepotronjamoguatekpotoseostvariodohodak.Zatoagregatnufunkcijupotronjeudinamikomoblikumoemopisatiovako:Ct=o+|Yt1iliCt=o+|1Yt1+|2Yt2++|nYtn.Ovaj vremenski razmak kod varijabli uslovljava sloeniju matematiku aparaturu prirjeavanjudinamikihmodela.Dinamikiseekonomskimodeli,stoga,rjeavajupomoudiferencijalnihjednaina.To je razlog to se esto pribjegava ispitivanju meuzavisnoti ekonomskih varijabli pomoustatikogmodela.Elementimodela VarijableekonomskihmodelainjihovemeuzavisnostiEkonomskimodelsainjavajuvarijable,relacijeiparametri.Varijabla je komponenta ekonomskog modela koja moe uzeti bilo koju vrijednost iz skupavrijednostikojimjedefinirana.Varijablemogubitiendogeneiegzogene.Vrijednostprvihseodreujepomoumodela,adrugeulazeumodelkaopoznateveliine.RelacijemodelaRelacijepokazujuoblikodnosaizmeuekonomskivarijabli.Sobziromnaprirodurelacije,postojimatematikimodelkojiseodlikujefunkcionalnomrelacijom,teekonometrijskimodelkojiseodlikujestohastikomrelacijom.ParametriParametarjekvantitativniizrazmeuzavisnostiekonomskihvarijabli.Dakle, model se moe definisati kao skup relacija koji postoji u odreenom skupu varijabli. Njegovmatematikiizrazjeskupjednainai(ili)nejednaina. FormulacijamodelapotronjeRelacijaizmeuprihodaipotronjesenazivafunkcijapotronjeiizraavasenasljedeinain: C=f(Y)Generalnoseprihvatapretpostavkadajefunkcijaflinearna,takodasevezaizmeupotronjeiprihodaizraavarelacijom: C=+YSimbolpredstavljagraninusklonostpotronji.Ovafunkcijapotronjejeteorijskaformulacijakojasebaziranaodreenombrojuhipoteza:vezaizmeupotronjeiprihodalinearnavezapostojanjeneophodnepozitivnepotronje(>0)ikadajeprihodjednaknuli.Ekonometrijskaanalizaeomoguitidasetestirapouzdanostovihhipotezauodnosunaekonomskurealnostnaosnovugrafikeprezentacijeprijeprimjenemetodeinferencijalnestatistike.Ciljeviinferencijalnestatistikeiekonometrijesu:TestiranjeekonomsketeorijeKoritenjeocjenamodelaudonoenjuodlukaekonomskepolitikePredvianjeNaelaizgradnjeekonometrijskihmodelaSpecifikacijamodelaOcjenamodelaVrednovanjeocjenaparametara.Kriterijizavrednovanjesu:EkonomskiStatistikiEkonometrijskiVrednovanjemodelasaaspektaprimjeneipredvianjaProgramiiorganizacijabazepodatakaEXCEL,SPSS,EViews,SAS,RATSJednostavnilinearnimodelAnalizaosnovnihelemenataekonometrijskeregresijepomoujednostavnelinearneveze.Vezaizmeukonceptualnogekonomskogmodelainjegovogekonometrijskogizraza.Tehnikezaocjenuekonometrijskogmodela:estimator(procjenitelj)metodenajmanjihkvadrata.ProvjerastatistikepouzdanostiocijenjenihmodelaKorisniindikatorizaevaluacijukvalitetaocjena.. 1 0, 0 < < > | oOdekonomskogdoekonometrijskogmodelaUprethodnomdijelusmodefinisalifunkcijupotronjeuoblikulinearneveze:C=+|YgdjejeCpotronja,Ydohodak,nunapotronja,|graninaskladnostpotronji. Akosekoristepodacivremenskihserijamodelseizraavasljedeomrelacijom:gdjeindekstpokazujedaseanaliziraevolucijavarijableYkaofunkcijavarijableXutokuvremenskogperioda(godina,mjeseci).Akoseanaliziraevolucijaposmatranogfenomenaizmeurazliitihindividuauvremenskompresjekumodelsepieusljedeemobliku:gdjeindeksioznaavadaseistraujepromjenavarijableYufunkcijivarijableXizmeurazliitihindividua(jedinicaposmatranja,npr.zemlje,potroai,preduzea).Ukolikoseekonomskepojaveanalizirajuzavieposmatranihjedinicautokuodabranogvremenskogperioda,radiseomodelusapanelpodacimakojiseformalizirasljedeimizrazom:Svifaktorikojinisu(eksplicitno)ukljueniumodelsemogugrupisatiuteorijskommodelusintetikimizrazomkojipredstavljastohastikilaniligrekukojiseoznaavakao:ctzamodelsapodacimavremenskeserije,cizamodeluvremenskompresjekucitzamodelsapanelpodacimaOvajizrazpredstavljagrekuspecifikacijemodelazbogneukljuivanjaumodelnekiheksplikativnihfaktoraiistovremenouzimauobzirgrekemjerenjapodataka.Uvoenjeovoglanaomoguavadasepreesateorijskognaekonometrijskimodelizavremenskuserijuizrazje:Ytzavisnavarijablakojaseobjanjava,egzogenaXtnezavisnavarijablakojomseobjanjava,endogena jeregresionaprava,|0konstantna,|1nagib,astohastikilaniligrekakojapredstavljarazlikeizmeuteorijskogiekonometrijskogmodela.Zadatakjeocjenitiparametre|0i|1.Nijemoguepoznavatinjihovepravevrijednosti.X Y1 0| | + =t tX Y1 0| | + =i iX Y1 0| | + =it itX Y1 0| | + =t t tX Y c | | + + =1 0tX1 0| | +ParametriipretpostavkeoosobinamastohastinostimodelaDabiseocijenilevrijednostiparametararegresionogmodelapotrebnojeodabratiformulu(procjenitelj,estimator)kojimesedoidonjihovenajboljeprocjene.Procjeniteljitrebajuimatisljedeeosobine:1.Nepristrasnost2.Konzistentnost3.Efikasnost4.NajboljalinearnanepristrasnostZadatakregresioneanalizejeistraivanjeanalitikogoblikavezeizmeupojavakojemsenajviepribliavajupromjeneanaliziranihpojava.Zadatakkorelacioneanalizejeutvrivanjestepenaismjerapovezanostipojava.MetodjednostavneregresijeAnalizasluaja1.Cilj: izraunatikoeficijentkorelacijeitestiratisignifikantnostuodnosuna0. ocijenitiparametremodelajednostavnelinearneregresijeiserijureziduala ocijenitirezidualnuvarijansuivarijansuistandardnugrekudobivenihparametara.PodacizavarijableYt,XttY X 1 2054 2 1953 3 21594 21 665 23 636 20 627 25 658 24 609 28 5910 27 6511 31 7012 33 65Ocjenamodela:Ocijeniemorelacijub0ib1parametrimodelakojetrebaocijenitiikojisejonazivajuregresionikoeficijenti,nbrojpodataka,etrezidual.PITANJA:P.1.Nacrtatigrafikoniizraunatikoeficijentkorelacije.Dalijekoeficijentkorelacijeznaajnorazliitod0?P.2.Objasnitiznaenjesluajnoglana,ocijenitiparametreb0ib1ikompletiratiserijureziduala.P.3.Ocijenitineobjanjenu(rezidualnu)varijansuistandardnegrekekoeficijenatab0ib1.ODGOVORI:P.1.Grafikaprezentacija:oblakrasipanjaYufunkcijiX(Exceluprilogu)GrafikonukazujenapozitivnukorelacijuvarijabliKoeficijentjednostavnelinearnekorelacijejedatsljedeimizrazom:rx,y=0,62TesthipotezenajesljedeiZaovajtestpotrebnojeprimjenititstatistikuAkojet*>tn2tj.tizraunatoveeodtablinevrijednostitzanivoo%i(n2)stepenaslobodeodbacujeseH0toznaidajeteorijskikoeficijentkorelacijeznaajnorazliitod0.Akojebrojstepenislobodeveiod30tadaseStudentovadistribucijamoeaproksimiratinormalnomdistribucijom.t t tx y c | | + + =1 0n t e X b b yt t t,..., 1 ,1 0= + + === = = ==nttntttntty xy xy y x xy y x xy x COVr12121,) - ( ) - () - ( ) - () , (o o62 , 067 , 230 25 , 27400 , 157.121212121 1 1.= =|.|

\| |.|

\|= = = = == = =ntntt tntntt tntntntt t t ty y n x x ny x y x ny x, 0 : ; 0 :, 1 , 0= =y x y xH H 2) 1 (2,, *=nrrty xy xVezaseuoptemsluajusmatrasignifikantnomakojerizikdaesepogrijeitimanjiod5%afirmiuidajekoeficijentkorelacijerazliitod0. t*=2,52>t0,05122=2,228OdbacujemoH0koeficijentkorelacijex,yjeznaajnorazliitodnulenanivourizika5%.P.2.EstimatorMNK,pouzdanikonvergentanjejednakP.3.Neobjanjenavarijansa21) , (XY X Covbo=572 , 0) () ( ) (1211= ===nttntt tx xy y x xb017 , 11 8 , 61 572 , 0 3 , 241 0 = = = x b y bt t tx x b b y 572 , 0 017 , 11 1 0+ = + =t t ty y e =NastavakAnalizesluaja1Ciljevi:statistikitestoviStudentovtestzaparametre(jednostraniidvostrani)raunkritinevjerovatnoetestanalizevarijanseintervalpovjerenjaparametaraiobjanjenjevarijanseIntervalpredvianjaP.1.Testiratinanivou5%hipotezu:Zatojeovahipotezaznaajnazatestiranje?Dajtekritinuvjerovatnoutesta.Odrediteintervalpovjerenjazakoeficjent1sapouzdanou95%.P.2.Testiratisljedeehipotezeuz=5%:idajtekritinevjerovatnoetesta.P.3.Izraunati:UkupanzbirkvadrataodstupanjaTSS(totalsumofsquare):NeobjanjenoodstupanjekvadratailizbirkvadratarezidualnihodstupanjaRSS(residualsumofsquare):ZbirkvadrataobjanjenihodstupanjaESS(estimatedsumofsquare),objanjenoodstupanje:IzraunatikoeficijentdeterminacijeR2ikompletiratitabeluanalizevarijanse.Testiratiuz=5%sljedeehipoteze:tamoetezakljuiti?ODGOVORI:P.1.Prema0 : ; 0 :1 1 1 0= = | | H H5 , 0 : ; 5 , 0 :1 1 1 0= = | | H H=ntty y12) ( = = =ntt tntty y e1212) (=ntty y12) (0 ) - ( :121==ntty y H0 : , 0 :1 1 1 0= = | | H H 2 - n1 1t ~1bbo | 211 0~0) 0 ( :1 =nbtbHo|> 53 , 2 =226 . 0572 , 0== *11bbto228 , 205 , 010= tOdbacujeseH0nepoznatiteorijskikoeficijentjeznaajnorazliitod0.Intervalpovjerenjaje:Nepoznatikoeficjent1ima95%vjerovatnoedasenaeutomintervalu.Konstatujemodajenulavantogintervalatojeusaglasnostisaprethodnomhipotezomidonesenomodlukom.P.2.Nemoeseodbacitinultahipotezatoznaidanijeznaajnorazliitod0,5P.3.Ukupanzbirkvadrataodstupanja:Rezidualnizbirkvadrataodstupanja:Objanjenizbirkvadrataodstupanja:Koeficijentdeterminacije:| | 08 , 1 ; 07 , 0226 , 0 228 , 2 572 , 0112 /2 1 12 /21 111e = = =||o |o |oob nnbt btb5 , 0 :1 0= | H 5 , 0 :1 1= | Ht test ) 5 , 0 (1 0= | H21~5 , 01nbtbo32 , 0226 , 05 , 0 572 , 05 , 0*11===bbto228 , 2 32 , 0 *05 , 010= < = t t1|67 , 230 ) (12= =ntty y79 , 14012==ntte88 . 89 ) (21= =y yntt389 , 0) (1) () (121212122= ======nttnttnttntty yey yy yR389 , 0 ) 62 , 0 (2 2,2= = =y xr RTabela:.Analizavarijanse STEPENISLOBODE ZBIRKVADRATA SREDINAKVADRATAREGRESIJA 1 89,88 89,88REZIDUAL 10 140,79 14,08UKUPNO 11 230,67 Kako odrediti stepene slobode? Stepen slobode je jednak broju parametara koji se mogu slobodnoizabratiposlijerealizacijestatistikeocjene.Npr. ako je raspoloiv uzorak od 6 podataka i ako se poznaje aritmetika sredina uzorka tada seslobodno moe odabrati 5 podataka a esti e se izraunati iz aritmetike sredine: broj stepenislobodejedakle(n1).ZaukupanzbirkvadrataodstupanjapoznatajearitmetikasredinaodYtoznaigubitakjednogstepenaslobodetj.(n1).Zarezidualnusumukvadrataodstupanjapotrebnojepoznavatidvaparametra:toznaigubitak2stepenaslobode(n2). Zaobjanjenusumukvadrataodstupanjapotrebnojepoznavatib1dabiseizraunalaESS: iodakleslijedi brojstepenislobodejednakje1.TestiranjeFtestAkojeodbacujeseH0toznaidajeobjanjenasumakvadrataodstupanjaznaajnorazliitaod0.VarijablaXtobjanjavavarijabluYt.1 0b i b ) (1 0 t t tx b b y e =) ( ) (1x x b y yt t = t tx b b y . 1 0 + = x b b y .1 0 + =0 ) ( :210= =y y Hntt0 ) ( :211= =y y Hntt05 , 02 , 1*>nF F38 , 610 / 79 , 1401 / 88 , 892 / ) (1 / ) (*1212= ===ntt tnttn y yy yFKritinavjerovatnoa(rizikdasepogrenoodbaciH0jedatavrijednouvjerovatnoetakoeOdbacujemonultuhipotezujerjerizikmanjiod5%.96 , 410 , 1=cFo = 03 , 0co