Bankarski menadžment
Organizacioni menadžment u bankarstvu
Dr Slobodan Lakić
Organizacija elektronskog bankarstva
I Finansijske inovacije II Elektronsko poslovanje III Uloga banaka u elektronskoj trgovini IV Elektronski novac V Elektronsko bankarstvo VI Elektronski sistemi za obračun
transakcija velikih vrijednosti
I Finansijske inovacije
Od 60-ih godina bujanje značajnih finansijskih inovacija
Mogu se klasifikovati u jednu od sljedeće tri kategorije:
- instrumenti koji proširuju tržište, koji povećavaju likvidnost tržišta i raspoloživost sredstvima (fondovima) privlačenjem novih investitora i nuđenjem novih mogućnosti zajmotražiocima;
Cont.
- instrumenti za upravljanje rizikom, koji realociraju finansijske rizike na one koji imaju manju averziju ka njima, ili koji imaju kompenzaciju za izloženost čime su vjerovatno sposobniji da ih preuzmu;
- instrumenti i postupci (procesi) arbitraže, koji omogućavaju investitorima i zajmotražiocima da iskoriste razlike u cijenama i prinosima između tržišta, i koji reflektuju razlike u percepciji rizika, kao i informacija, oporezivanja i regulacija
Cont.
Osim ove klasifikacije, BIS sugeriše sljedeću: inovacije za transferisanje rizika cijena; instrumenti za transferisanje kreditnog rizika; inovacije za generisanje likvidnosti; instrumenti stvaranja kredita; instrumenti za stvaranje akcijskog kapitala
Ros apostrofira dvije klase finansijskih inovacija:
- novi finans. proizvodi (finansijske aktive i derivativni instrumenti), bolje prilagođeni okolnostima vremena (inflacija) i tržišta na kojima se trguje njima;
Cont.
- strategije koje primarno koriste ove finansijske proizvode
Faze finansijskih inovacija: - u 50 - im i 60 – im dolazi do stvaranja
relativno jakih novčanih tržišta, na kojima se obavlja promet finansijskim instrumentima: kratkoročnih državnih hartija i komercijalnih papira;
- u 70 – im se rapidno razvijaju međunarodne privatne banke koje su vršile recikliranje naftnih dolara;
Cont.
- u 80 – im se dešavaju krupne promjene u finansijskim strukturama razvijenih zemalja, uz propulziju finansijskih derivata (hedžing transakcija), sekjuritizacije aktiva i slično;
- u 90 – im su tipične inovacije finansijski inžinjering (automatski bankarski šalter, bankomati, telefonske banke i personalni računari) i reinžinjering (“banka u kući”, na “daljinski upravljač”); primjena informacione i telekomunikacione tehnologije
Cont.
Glavni faktori koji su doveli do razvoja finansijskih inovacija su:
- povećana nestabilnost kamatnih stopa, inflacije, cijena akcija i deviznih kurseva;
- razvoj kompjuterskih i telekomunikacionih tehnologija;
- veća sofistikacija i obrazovanost, i finansijska osjetljivost (profesionalnih) tržišnih učesnika (transaktora);
- konkurencija finansijskih posrednika i na međunarodnom finansijskom tržištu;
- podsticaji da se izbjegnu postojeća regulativa i poreski zakoni;
Cont.
- deregulacija domaćih finansijskih sistema;
- promjena globalnih obrazaca finansijske imovine (bogatstva)
U teoriji se ukazuje da su glavni faktori koji su neposredno pokretali proces finansijskih inovacija prije svega visoke kamatne stope i restriktivna monetarna politika
Cont.
Finansijske inovacije su nereverzibilni procesi u datim uslovima – trajna su karakteristika promjena u finansijskoj strukturi i kada prestanu da djeluju inicijalni faktori (poput visoke inflacije) koji su pokrenuli te procese
Monetarni efekti finansijskih inovacija: - povećan značaj deviznih kurseva kao
kanala transmisije MP, usljed povećane mobilnosti kapitala na međunarodnom planu;
Cont.
- povećava se i značaj kamatnih stopa u transmisiji kao još jednog cjenovnog kanala, u odnosu na kvantitet kredita;
- povećano korišćenje varijabilnih (fleksibilnih) kamatnih stopa;
- povećava se nestabilnost odnosa monetarnih varijabli i ekonomske aktivnosti: tendencija ubrzanja brzine opticaja novca i kratkoročna nestabilnost tražnje novca, što je vodilo preispitivanju koncepta MP;
Cont.
- relativno jačaju tržišta HOV u odnosu na ulogu banaka i ostalih finans. institucija u transferu finansijskih viškova;
- javlja se potreba za boljom koordinacijom regulativnih mehanizama (time dolazi do preispitivanja regulativnih mehanizama centralne banke) smanjivanjem segmentacije finansijskog tržišta (procesima deregulacije, konkurencije i inovacije) i smanjenja razlike između komercijalnih banaka i ostalih finansijskih institucija;
Cont.
- stvaraju se takve finansijske institucije koje nude sve tipove finansijskih usluga pogotovo stanovništvu (finansijski supermarketi);
- javlja se potreba za međunarodnom koordinacijom makroekonomske politike i mehanizmom multilateralnog nadzora na svjetskom planu radi efektivnog sprovođenja koordinacije te politike
Cont.
Oblici finansijskih inovacija: - instrumenti za povećanje likvidnosti
nebankarskog sektora: CDs, NOW i Super NOW računi, repo, svip depoziti, MMMFs, ovedraft računi, kreditne karte;
- finansijski instrumenti i aranžmani za transfer rizika: fjučersi, forvardsi, opcije, svopovi, kao i NIF aranžmani
II Elektronsko poslovanje
Do 1996. pod e-novcem podrazumijevalo se poslovanje preduzeća u oblasti e-industrije
Te godine su stručnjaci IBM-a definisali e-poslovanje kao “siguran, fleksibilan i integralni pristup dostavljanju raznih ekonomskih vrijednosti kroz kombinaciju sistema i procesa koji obavljaju osnovne poslovne operacije sa jednostavnošću i obuhvatom koji omogućuje primjena Internet tehnologija”
Cont.
E-poslovanje podrazumijeva preoblikovanje poslovnih procesa kako bi se postigla veća operativna efikasnost i povećala vrijednost proizvoda i usluga koje se isporučuju kupcima
Primjenom e-tehnologija u poslovnim procesima nastao je dinamičan razvoj e-trgovine, koja je samo jedna od aktivnosti e-poslovanja
E-poslovanje je globalna privredna aktivnost
Cont.
Nastalo je na procesima globalizacije svjetske privrede i ne poznaje granice nacionalnih privreda
Na osnovu stepena korišćenja e-tehnolog. (stepen elektronizacije) dijeli se na:
a) potpuno e-poslovanje, kao maksimalna primjena e-tehnolog. u svim fazama poslovnog procesa od prizvodnje, preko trgovine do distribucije potrošačima;
b) djelimično e-poslovanje – primjena e-teh. u pojedinim poslovnim procesima
Cont.
Sastoji se iz nekoliko oblasti (grafik), koje predstavljaju elektronizovane aktivnosti savremenog poslovanja korišćenjem e-teh:
a) E-trgovina – trgovina uslugama u e-obliku, tj. opšti pojam za poslovanje uz pomoć telekomunikacija i sredstava baziranih na komunikacijama;
b) E-plaćanja – transfer novca i izvršenje plaćanja primjenom e-tehnologije;
c) E-komunikacije – primjena e-teh. za razmjenu poruka između poslovnih subjek.
Cont.
d) E-proizvodnja – stvaranje proizvoda i izvršenje usluga primjenom e-trgovine;
e) E-distribucija – e-proizvoda budući da oni nemaju materijalni oblik
E-poslovanje se pojavilo 70-ih godina pojavom e-sistema plaćanja, a evolucija tih sistema se kretala od razvoja interbankarskih sistema zatvorenih mreža (SWIFT) i e-transfera sredstava (EFT) do plaćanja na otvorenim mrežama (Internet)
Cont.
Prije pojave e-komunikacionih sistema u poslovnoj konunikaciji koristili su se telegram, telefon, teleks i telefaks
Razvoj e-komunikacionih sistema počinje sa pojavom e-razmjene podataka (EDI) 80-ih
Zahvaljujući daljem razvoju informacionih tehnologija i njihovom primjenom u telekomunikacijama, pojavljuju se i drugi sistemi e-komunikacija poput: e-pošte (e-mail) i e-konferencije
Cont.
Značaj e-poslovanja: smanjivanje radne intenzivnosti aktivnosti; porast produktivnosti rada; smanjenje troškova poslovanja; rast učešća visoko obrazovane radne snage; mali početni kapital; demonopolizacija tržišta; intergracija svjetskog tržišta; pogodnosti u poslovanju i potrošnji; promovisanje individualnog preduzetništva; indirektni efekti na razvoj drugih aktivnosti
III Uloga banaka u elektronskoj trgovini
Kako bankarska industrija reaguje na brzi razvoj on lajn trgovanja?
Mnoge kompanije obavljaju e-trgovanje, ili posao koji se obavlja on lajn preko komjuterskih mreža, kao sredstvo za širenje tržišta, poboljšanje usluga klijentima, smanjenje troškova i povećanje produktivnosti
Cont.
Kompanije su tradicionalno koristile komjutere da bi upravljale svojim proizvodima i podacima o klijentima
Ipak, sada je razvoj mrežne tehnologije omogućio firmama da pojednostave svoje transakcije sa dobavljačima, distributerima i trgovcima na malo preko elektronske razmjene informacija
Kao i ostale kompanije, banke preduzimaju korake da prošire upotrebu mrežne tehnologije u poslovnim operacijama
Cont.
Banke imaju važan razlog da obavljaju posao on lajn (vidjeti grafik)
Ukoliko ne uspiju da reaguju na mogućnosti koje nameće Internet, mogla bi im biti dodijeljena prilično drugorazredna uloga kako se trgovina pomjera ka elektronici tokom vremena
U tom slučaju, one bi izvršile plaćanje za kupce i prodavce koji su uključeni u e-trgovinu (puna linija na grafiku)
Cont.
Ipak, imale bi malo šansi da se uključe samostalno sa kupcima ili prodavcima ili da ponude vlastite proizvode na elektronskom tržištu
Ali ako uspostave prisustvo na Internetu (isprekidane linije), bile bi u poziciji i da efikasnije trguju sa tradicionalnim bankarskim proizvodima i da razviju i prodaju nove proizvode koje traže učesnici u e-trgovini
Cont.
Do prije 10-15 godina, uključenost banke u Internet bila je sasvim ograničena – banke su mogle da postave veb sajt da pruže informacije klijentima o svojim uslugama
Tekuće bankarske transakcije još uvijek se odvijaju u filijali, preko mejla, telefonom, ili preko mreže bankomata (ATM)
Ipak, posljednjih nekoliko godina mnoge banke su počele da koriste Internet kao dodatni kanal za isporuku tradicionalnih proizvoda potrošačima i preduzećima
Cont.
Njima mogu obaviti neke bazične bankarske funkcije poput čekovnih salda, trasnferisanja sredstava ili traženje kreditnih karti, a mala preduzeća mogu tražiti zajmove, inicirati transfere i koristiti prednosti upravljanja gotovinom i usluge plaćanja
Transakcioni veb sajtovi nude značajne prednosti – prikladnost ovog dodatnog kanala (za klijente) i ušteda troškova (za banku)
Cont.
Neke banke su takođe istraživale kako bi mogle da prošire tekuće ponude usluga da bi uključile neke proizvode dizajnirane isključivo za e-trgovinu
Razvoj proizvoda e-trgovanja obuhvata:
a) Uspostavljanje Internet portala – supersajtova, gdje će mnogi prodavci izložiti svoje ponude proizvoda i koje će posjetiti veliki broj kupaca, pri čemu neki od ovih portala mogu karakterisati veliki broj finansijskih i nefinansijskih ponuda proizvoda;
Cont.
b) Verifikovanje identiteta – ponuda proizvoda koji će zaštititi učesnike e-trgovine od prevara koje nastaju od pogrešne prezentacije identiteta, korišćenjem posebne tehnologije (enkript) kojom će banka potvrditi identitete sopstvenih vlasnika računa i služiti kao intermedijator preko kojeg njeni vlasnici računa mogu verifikovati identitete vlasnika računa drugih banaka, čime obje strane u transakciji e-trgovine imaju osiguranje da ne trguju sa prevarantima;
Cont.
c) Pomaganje ulaska malim preduzećima u e-trgovinu – postavljanje infrastrukture: interaktivnog veb sajta i mogućnosti plaćanja, pri čemu neke banke nude malim preduzećima usluge elektronskog zastupanja;
d) Elektronsko fakturisanje – kada će banke kombinovati mogućnost i-mejla Interneta kako bi izvršili plaćanja elektronski preko mreža međubankarskog plaćanja;
Cont.
e) Olakšavanje e-trgovanja između preduzeća – neke od najvećih komercijalnih banaka nude firmama tehnologiju za elektronsku trgovinu od preduzeća ka preduzeću, pri čemu ove banke uglavnom preduzimaju automatizaciju cijelog toka informacija uz pribavljanje (posredovanje) i distribuciju roba i usluga između preduzeća;
Cont.
f) Emitovanje elektronskog novca i elektronskih čekova – banke su razmotrile emitovanje elektronskog novca koji bi se mogao čuvati na pame i trošiti preko Internetnih karti; testiranje elektronske verzije papirnog čeka, koji bi se slao preko Interneta od kupca ka prodavcu, elektronski ovjeren od strane prodavca, a zatim proslijeđen on lajn banci prodavca za elektronsku naplatu od banke kupca;
Cont.
g) Integrisanje ATM i Internet mreža – ukoliko se to može obaviti, potrošači bi mogli da koriste ATM-e da se uključe u e-trgovinu ili da obavljaju svoje bankarstvo u fleksibilnom okruženju veb sajta njihove banke
E-trgovanje bi trebalo da stvori mogućnosti bankama da ojačaju svoje odnose sa klijentima, prodaju dodatne usluge i spriječi prodiranje drugih u njihove poslovne aktivnosti
Cont.
Banke će se takođe susresti sa nekim značajnim novim rizicima uključivanjem u e-trgovinu
Neki od ovih rizika su strateški, kada banka neće moći uspješno da se prilagodi promjenama u poslovnom okruženju koje stvara e-trgovanje
Drugi su operativni, što znači da bi kompjuterska i mrežna tehnologija koja podržava e-trgovinu mogla pogrešno da funkcioniše
Cont.
Strateški rizik konkurencije – opasnost za banke da usljed promjena neće moći da predvide nove oblike konkurencije ili da odgovore na njih na odgovarajući način
Strateški rizik prilagođavanja – mogućnost da će banke pogrešno procijeniti stepen na kojem će elektronsko bankarstvo nadvladati tradicionalnije forme bankarstva
Cont.
Da bi efektivno upravljala strateškim i olperativnim rizicima, banke će razviti informacione sisteme da bi nadgledale finansijsko izlaganje koje rezultira iz njihove uključenosti u e-trgovanje
Na strani trgovanja na veliko, banke su ostvarile napredak u postavljanju sistema za upravljanje rizikom koji modeliraju kolika je vrijednost pri riziku u uslovima alternativnih pretpostavki koje se odnose na kamatne stope, ...
Cont.
... relativnih vrijednosti finansijskih instrumenata i ostalih tržišnih uslova
IV Elektronski novac
Brojne inovacije u oblasti plaćanja na malo poznate su pod nazivom elektronski novac (e-money) ili digitalni novac (digital cash)
Elektronski novac označava digitalni zapis koji, slično klasičnom papirnom novcu, reprezentuje određenu monetarnu vrijednost iskazanu u unaprijed definisanim vrijednosnim transakcijama
E-novac zamjenjuje gotovinu i čekove i omogućava kupovinu preko računara
Cont.
Često se ovaj termin poistovjećuje sa pojmovima e-keš i e-bankarstvo
Definiše se kao specifična “monetarna informacija” koja se u “realnom vremenu” prenosi između transaktora koji obavljaju plaćanja
E-novac je bilo koje sredstvo e-plaćanja, bilo koji oblik, medijum ili sistem koji obezbjeđuje plaćanje putem transfera elektromagnetno pohranjenih informacija
Cont.
E-novac može biti “valuta” pohranjena na fizičkom mediju kao što su karte, bonovi i sl, a može postojati i kao niz prenosivih cifara u nekom vidu e-uređaja za čuvanje podataka
Može biti i “upakovana” informacija koja se prenosi računarskim mrežama
Ne postoji, ipak, opšte prihvaćena definicija e-novca, ali on mora da sadrži dvije bitne karakteristike:
Cont.
a) Inicijalni holder e-novca mora da unaprijed uplati novčanu vrijednost s tim da je ova uskladištena na mikroprocesorskom čipu koji se nalazi na plastičnoj karti ili u hard disku personalnog računara;
b) Ova e-vrijednost novca mora da bude široko prihvaćena u plaćanjima za niz roba i usluga
Cont.
Dakle, koncept e-novca ne obuhvata one unaprijed plaćene karte kojima mogu da se vrše samo jednonamjenska plaćanja kao što su telefonske karte
E-novac nije zakonsko sredstvo plaćanja (legal tender) za razliku od gotovog novca koji je po zakonu svako obavezan da primi pri čemu za njega garantuje država, odnosno centralna banka, mada kompanija-emitent može da se obaveže da konvertuje e-novac u zakonsko sredstvo plaćanja
Cont.
Klasifikacija e-novca: Jedan oblik e-novca je zasnovan na e-
kartama (Mondex, Visa, Mastercard), a drugi je mrežni e-novac (network money ili cybercash), pri čemu u drugom slučaju potrošač ne mora da bude fizički prisutan kod prodavca
Prema tipu veze između banke i trgovca, dva su sistema: a) on lajn sistemi plaćanja sa stalnom komunikacionom vezom između subjekta kome se plaća i banke;
Cont.
b) of lajn, uz povremenu vezu između njih U prvom slučaju validnost e-novčanice se
obavlja prije isporuke plaćene robe (kreditna karta, e-keš), a u drugom naknadno, po isporuci robe (e-ček)
Funkcionalna podjela sistema e-plaćanja u relacijama kupac-prodavac je: a) sistemi plaćanja koji se temelje na vrijednostima na računu: b) sistemi e-plaćanja koji se temelje na kreditu
Cont.
Po sumi transakcija razlikuju se: sistemi za makro plaćanja (50.00 eura); sistemi za mini plaćanja (1.00); sistemi za mikro plaćanja (0.1)
Po tipu transakcije i oblasti upotrebe: plaćanja finansijskom sektoru (veliki, mali iznosi, kućno bankarstvo); plaćanja u maloprodaji (kreditne i debitne karte, potrošačke); plaćanja u e-trgovini (e-gotovina i čekovi, pametne karte, karte sa šifrovanjem)
Cont.
Na osnovu ovlašćenja emisije e-novca: državni i privatni e-novac, koji potiče iz privatnih nebankarskih institucija, mada za sada ne postoji pa se smatra državnim
Sav novac koji je stvoren na Internetu je državni novac
Kada je u pitanju plaćanje, pravi se razlika između dvije varijante:
a) gotovinski tip, kada cirkuliše među korisnicima na isti način kao i gotov novac, direktnim prenosom između učesnika
Cont.
Plaćanja između transaktora mogu se smatrati finalnim u trenutku njihovog izvršenja, a primljena monetarna vrijednost se ne vraća na bankarski račun, što znači da se može koristiti za dalja plaćanja;
b) depozitni tip, kada se e-novac poslije svake transakcije vraća emitentu, tako da je plaćanje e-novcem samo privremena novčana transakcija koja se finalno zatvara tek prenosom sredstava između transakcionih depozita kod transaktora
Cont.
Razlike između e-novca i gotovog novca koji cirkuliše u platnom prometu:
- kod e-novca koristi se kriptografija, dok se kod gotovog novca postavlja samo problem fizičke sigurnosti samog novca;
- e-novac se najčešće koristi za udaljena plaćanja;
- e-novac koji je jednom primljen uglavnom se ne može ponovo koristiti, što nije slučaj kod gotovog
V Elektronsko bankarstvo
Elektronsko bankarstvo se definiše kao skup raznovrsnih načina izvođenja finansijskih transakcija upotrebom informacione i telekomunikacione tehnologije
- E - platne karte - Distribucioni sistemi u plaćanjima - E – mreže interbankarskih plaćanja - On lajn bankarstvo
Cont.
a) Platne karte Visa, MasterCard, Diners Club, American
Express, Europay i dr. Potrošači mogu da vrše plaćanja u
trgovinskim prodavnicama, restoranima, benzinskim pumpama, bez upotrebe gotovog novca i uz povećan promet u trgovini
Prema tehnološkoj osnovi dijele se na: - standardne, izdavale ih firme najčešće za
potrebe plaćanja telefonskih razgovora, a egzistirale samo u okviru lokalnih tržišta...
Cont.
... vijek je bio dvije godine, memorija za podatke dosta skromna, bile podložne zloupotrebama;
- karte sa magnetnom trakom, sa tri staze za identifikaciju emitenta kartice, broja računa i vlasnika računa (PIN - šifra); usljed nedovoljen sigurnosti se koriste kako memorijske karte i na njima se ne vrši upisivanje; usavršene sa većim kapacitetom memorije, ali su i povećani troškovi karte i terminala za korišćenje;
Cont.
- pametne karte, mikroračunari, imaju ugrađen čip sa integrisanim kolom i omogućeno memorisanje podataka i određena izračunavanja; služi kao identifikaciona, debitna i kreditna karta;
- laserske karte, pojavile se u novije vrijeme, optička tehnologija i zaštita podataka od malverzacija, brisanja i slučajnog gubitka; visoka cijena prateće opreme i samih terminala pa nemaju bitniju primjenu na tržištu
Cont.
Po drugoj sistematizaciji, platne karte se dijele na:
1) Debitne (Pay Now) karte omogućavaju komitentu da povlači sredstva sa svog računa on lajn; putem telekomunikacionih veza komitent povlači novac sa svog depozitnog računa, bez dolaska u banku
Novac se skida sa računa u trenutku plaćanja, tj. depozitni račun se tereti izvršenjem transakcije
Cont.
Debitne karte su neka vrsta čeka bez pokrića jer ne postoji garancijski depozit budući da je limit potrošnje posljedica ograničenog iznosa stanja na računu
Nepovoljnost kod debitih karti za potrošače je nemogućnost korišćenja kredita do mjesečnog saldiranja, dok s druge strane mogu dobiti diskont kod kupovine roba ili usluga
Upotreba je kod trgovinskih radnji opremljenih POS terminalima ili kod ATM-a
Cont.
Postoje dvije vrste debitnih karti: - Direktna debitna karta: u procesu
plaćanja troškovi kupovine odbijaju se sa bankarskog računa istog trenutka;
- Odložena debitna karta: u procesu plaćanja troškovi se odbijaju na kraju unaprijed definisanog perioda (poznate i kao debitno-kreditne karte)
Kod plaćanja debitnom kartom onemogućeno je naknadno stopiranje isporuke, što je slučaj kod kred. karte;
Cont.
2) Kreditna karta (Pay Later) je bankarska karta vezana za kreditni račun odobren od strane banke, čime su omogućena naknadna plaćanja
Prilikom plaćanja kreditnm kartom, korisnik aktivira kreditnu liniju i troši novac banke izdavaoca
Njegov račun po kreditnoj karti je odvojen od njegovog depozitnog (transakcionog) računa
Cont.
Korisnik kreditne karte obično mjesečno dobija stanje na računu karte, rok za uplatu duga, obračun kamata i listing kupovina
Za korišćenje karte plaća se godišnja taksa, kao i kamata ukoliko holder ne isplati dužnički saldo na kraju mjeseca
Dvije su vrste kreditnih karti: - Obavezujuće: omogućavaju
bezgotovinsko kreditno plaćanje i po dospijeću izvještaja po računu karte...
Cont.
... obavezu uplate ukupnog iznosa do tog trenutka iskorišćenog kredita;
- Obnovljive kreditne karte: omogućavaju bezgotovinsko kreditno plaćanje i po dospijeću izvještaja obavezu uplate samo jednog dijela iskorišćenog kredita za dati obračunski period
Banka definiše minimalni iznos uplate (20-35%), a korisnik kredita preostali dio kredita prenosi u sljedeću obračunski period
Cont.
Na prenešeni dio obračunava se predviđena kamata i sljedeći početni kreditni limit se umanjuje za taj iznos
Na kreditne karte otpada između 60 i 90% svih elektronskih plaćanja
Sve platne karte su istog oblika i veličine, a fizička struktura je standardizovana ISO standardima 7810
U praksi predstavljaju kombinaciju instrumenata identifikacije i instrumenta platnog prometa
Cont.
b) Distribucioni sistemi u plaćanjima na malo
Tradicionalni distribucioni sistemi predstavljaju elemente tzv. daljinskog bankarstva ili e-bankarstva u širem smislu:
- ATM sistemi - Kućno bankarstvo - POS i EFTPOS sistemi
Cont.
1) Bankarski automati (ATM) – prvi automati samo za podizanje novca fiksiranog iznosa i u jednoj nominaciji (keš dispenseri, CDs)
Kasnije se stvaraju kompletni samouslužni šalteri koji omogućavaju: deponovanje i podizanje novca, izdavanje čekovnih knjižica, transfer sredstava sa jednog računa na drugi, sve do korišćenja kredita određivanjem limita za prekoračenja
Cont.
ATM i CDs produžavaju vrijeme pružanja usluga i snižavaju troškove (bez filijala i šalterskih službenika)
Sredinom 80-ih četvrta generacija samouslužnih šaltera – e-samouslužni šalteri kao univerzalni sistem sam. šaltera
Funkcionišu on lajn sa distribuiranom bazom podataka i dodatnu tehnologiju
Otvaraju račune i obavljaju transfer, plaćaju račune i dobijaju priznanice, postavljaju upite za usluge i sl.
Cont.
Efikasnost ATM-a – obrađuju znatno veći broj transakcija u odnosu na osoblje, po znatno nižoj cijeni, što skupa ne znači i veću profitabilnost jer se često koriste za podizanje sitnih iznosa, a za neke druge transakcije se odlazi na šaltere ili se preferira personalni odnos sa službenikom (uzimanje zajmova za automobile)
Takođe, problem je i nesigurnost sistema usljed krađe, zbog koje je jedna banka u SAD-u bankrotirala
Kućno bankarstvo je 30 do 40 puta jeftinija varijanta od ATM-a
Cont.
U ranijim fazama uvođenja ovih sistema, po pravilu jedna banka pruža usluge svojim komitentima
Kasnije se javljaju dvije mogućnosti: paralelno funkcioniše više samostalnih sistema različitih banaka; banke vrše zajednička ulaganja i zajednički koriste istu infrastrukturu
U principu, smatra se da banka može da koristi samostalne sisteme do 100 samouslužnih šaltera, a iznad je rizično
Cont.
2) EFTPOS ili POS sistemi – aktiviranje terminala u maloprodaji e-kartom, koja služi kao sredstvo ulaza i identifikacije i obavljanja trenutnog prenosa sredstava sa računa kupca na račun prodavca
Osim ovog, terminali u maloprodaji mogu se koristiti paralelno i za obavljanje nekih rutinskih bankarskih usluga
Terminali koji su locirani na prodajnim ili uslužnim mjestima povezani su sa komjuterskim centrima finans. institucija
Cont.
Korišćenjem platne (debitne ili kreditne) karte kupac uspostavlja on lajn vezu sa kompjuterom banke i preko terminala daje elektronski nalog kompjuterskom centru banke da transferiše novčana sredstva sa računa kupca na račun prodavca
Prije toga se vrši identifikacija kupca preko PIN-a i provjerava rok važenja karte, provjerava stanje sredstava na računu (kod debitnih) ili dozvoljeni kreditni limit (kod kreditnih karti)
Cont.
Po završetku transakcije kupac dobija informaciju o novom stanju sredstava na računu
EFTPOS nisu doživjeli propulziju kako se očekivalo i to najčešće usljed otpora stanovništva kada je u pitanju trenutno zaduživanje računa, uzimajući u obzir navike za korišćenjem kredita
Takođe, prisutne su i greške i zloupotrebe
Cont.
3) Kućno bankarstvo, HB – oblik daljinskog bankarstva kojim se komitentima banke pruža mogućnost uspostavljanja telekomunikacione veze (putem telefona, televizora ili kompjutera) sa kompjuterskim centrom banke u cilju korišćenja određenih usluga
Većina banaka danas raspolaže pozivnim centrima, i sistemima za prepoznavanje glasa, sa kojima komitent uspostavlja direktnu vezu
Cont.
Razvijenije verzije sistema kućnog bankarstva omogućavaju pregled stanja po pojedinim računima, prenos sredstava sa jednog računa na drugi, izmirivanje računa, obračun poreza, kućno budžetiranje, tj. sve što on lajn bankarstvo može d pruži
Osim ovog, sve više dominiraju usluge informisanja pa nastaje kućni informacioni sistem (HIS)
Cont.
Zbog toga postaje sve više interesantniji za preduzeća, a unapređenje je stvaranje PC bankarstva na bazi Intraneta (zatvoreni mrežni komunikacioni sistem) i Interneta (otvoreni sistem)
Sistem kancelarijskog bankarstva (HOB) – preduzeća mogu da koriste bankarske usluge na bazi samousluživanja, pomoću terminala instaliranih u kancelarijama, poput pojedinaca, uz iste koristi
Koriste se i mreže: Swift, bankarske i sl.
Cont.
Banka koja razvija sistem upravljanja novčanim tokovima preduzeća na sebe preuzima obavezu da svom klijentu obezbijedi:
- obradu svih finansijskih transakcija; - mogućnost prezentiranja izvještaja o
gotovini, aktivi i pasivi; - operacionalizaciju komunikacionih
disciplina i softverskih ciljeva; - jeftinu hardversku podršku u gradu
komitenta;
Cont.
- specijalizovanu banku podataka za kontinuelne transakcije i procedure izvještavanja
VI Elektronski sistemi za obračun transakcija velikih vrijednosti
Kod ovih sistema je znatno veća koncentracija kreditnih rizika na pojedine učesnike i rizika ispada iz sistema u trenutku obračuna
Nastaju mnogo ozbiljnije sistemske implikacije usljed nedostataka informacija
Usljed negativnih sistemskih implikacija potrebno je ugraditi posebna pravila funkcionisanja i angažovanje CB
Cont.
Problem kod svih obračunskih sistema – postoji određena vremenska odloženost izvršavanja platnoprometnih transakcija (setlment) u odnosu na podnošenje instrukcija za realizaciju plaćanja obračunskoj jedinici (kliring)
Iz toga proizilaze obračunski rizici kod sistema neto obračuna (neting) i kod sistema bruto obračuna, ukoliko se bruto obračun ne vrši u realnom vremenu (RTGS)
Cont.
Zato se u savremene sisteme plaćanja sve više uvodi RTGS, a od praktičnog značaja postaje komparacija neto obračuna i RTGS
Ekonomisanje likvidnim sredstvima je moguće u sistemu neto obračuna, ali su zato kreditni i likvidnosni rizici veći nego kod bruto obračuna
Stoga su sistemi neto obračuna pogodni za obračun velikog broja transakcija malih vrijednosti, mada se u razvijenim zemljama koriste i za obračun velikih transakcija
Cont.
U sistemu neto obračuna, obračun se vrši u unaprijed determinisanom vremenu (jednom ili više puta) tokom radnog dana
Između se vrši realizacija svih pojedinačnih platnih naloga iz kojih će proizaći neto pozicija svake pojedinačne banke u trenutku poravnanja
Tek kada dođe do konačnog obračuna (poravnanja) može se pojaviti problem nelikvidnosti
Cont.
Problem se može riješiti isključivanjem iz dnevnog obračuna pojedinih učesnika na čijim računima nedostaju likvidna sredstva, a zatim se vrši rekalkulacija neto pozicija preostalih učesnika, i na kraju ponavlja ciklus obračuna platnih naloga preostalih učesnika
Ipak, ovo nije trajnije prihvatljivo za obračun transakcija velikih vrijednosti zbog negativnih reperkusija na komitente banke koji su isključeni i za druge komit, i izaziva se lančana nelikvidnost
Cont.
Operater kod ovih sistema može da bude CB (BOJ-NET) ili privatan sektor (CHIPS)
U cilju upravljanja obračunskim rizicima sistema uvode se adekvatne procedure poput minimalnih zajedničkih standarda za aranžmane koji se baziraju na sistemima multilateralnih neto obračuna od strane CB zemalja Grupe 10
Ovo podrazumijeva da sistemi za transakcije velikih vrijednosti budu u stanju da izvrše obračun i u situaciji kada...
Cont.
... učesnik sa najvećom dugovnom pozicijom nije u stanju da izvrši svoje obaveze
Postavljaju se i određeni limiti (bilaterlni i sistemski) za intradnevno kreditiranje u okviru privatnog klirinškog aranžmana
Takođe, i podjela opterećenja nedostajućih likvidnih sredstava među sposobnim bankama
Cont.
U sistemu bruto obračuna u realnom vremenu sva individualna plaćanja obraćunavaju se i izvršavaju trenutno preko obračunskih računa banke pošiljaoca i banke primaoca kod CB (Fedwire, SIC)
Pitanje koje se postavlja je kako obezbijediti likvidna sredstva kojima će se nadoknaditi uloga eliminisanih implicitnih intradnevnih međubankarskih kredita
Dvije su opcije:
Cont.
Prva opcija isključuje mogućnost korišćenja dodatne intradnevne likvidnosti – plaćanja se realizuju samo ako je na obračunskom računu banke pošiljaoca obezbijeđeno pokriće
Rješavanje problema naloga bez pokrića: a) automatsko odbijanje njihovog
izvršavanja, što znači i definitivno isključivanje iz sistema obračuna;
b) odlaganje njihovog izvršavanja prebacivanjem na liste čekanja
Cont.
Na listi se nalozi bez pokrića drže sve dok se ne akumulira dovoljno sredstava iz prispjelih uplata nakon čega se njihova realizacija automatski inicira
Smisao odlaganja je smanjivanje pritiska ma intradnevnu likvidnost sinhronizovanjem priliva i odliva na optimalnom nivou, mada se time mogu proizvesti kreditni i likvidni rizici ukoliko banke imaju uvid u svoje buduće prilive
Cont.
Druga opcija RTGS podrazumijeva korišćenje intradnevnih kredita od strane CB
CB u ovom sistemu odobrava realizaciju platnih naloga i u slučajevima kada na računu banke nije obezbijeđeno potrebno pokriće, a očekuje se da će u toku radnog dana doći do priliva potrebnih sredstava
Varijante ovog modela su različite: sa ili bez limitiranja iznosa pokrića, sa ili bez pokrića, sa ili bez kamate
Cont.
Ovdje je posebna opcija i repo aranžman između banke i CB
Primjeri RTGS sistema su: - SIC - CHIPS - Fedwire - BOJ-NET - TARGET - SWIFT
Cont.
SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecomunications):
Međubanarodni bankarski telekomunikacioni sistem za prenos podataka o finansijskim transakcijama između zemalja članica
Sistem počeo da funkcioniše sredinom 70-ih, kao neprofitna akcionarska kompanija registrovana u Belgiji, sa centrom u Briselu
Mrežu koristi oko 9000 finansijskih institucija iz blizu 200 zemalja
Cont.
SWIFT poruke obuhvataju doznake, bankarske doznake, devizno tržište i kreditne odnose, odnosno depozite, inkasos poslove, HOV, akreditive, posebne ponude
Mreža ima dva ključna centra u Holandiji i SAD, koji komuniciraju preko satelita
U zemljama članicama postoje regionalni centri, a veza između njih se ostvaruje korišćenjem međunarodnih komunikacionih mreža i nacionalnih mreža i centara
Cont.
Krajnji korisnici su vezani za centre privatnim linijama
Organizacija mreže SWIFT (grafik): Prvo banka iz jedne zemlje, po nalogu
nalogodavca, formatizuje poruku (nalog za plaćanje npr.) i prenese je terminalom ili putem mikroračunara do nacionalnog centra
Centar prosleđuje transakciju komunikac. mrežom do operativnog centra
Cont.
Operativni centar poruku prenosi na nacionalni procesor druge zemlje u kojoj se nalazi središte banke kod koje se obavlja plaćanje
Banke su SWIFT sistemom stvorile sopstveni međunarodni sistem za prenos podataka kojeg karakterišu brzina, kvalitet i sigurnost
Dnevno se preko SWIFT-a pošalje preko 5 mln poruka u vrijednosti 5 mlrd dolara