Bankarski menadžment

Organizacioni menadžment u bankarstvu

Dr Slobodan Lakić

Organizacija elektronskog bankarstva

I Finansijske inovacije II Elektronsko poslovanje III Uloga banaka u elektronskoj trgovini IV Elektronski novac V Elektronsko bankarstvo VI Elektronski sistemi za obračun

transakcija velikih vrijednosti

I Finansijske inovacije

Od 60-ih godina bujanje značajnih finansijskih inovacija

Mogu se klasifikovati u jednu od sljedeće tri kategorije:

- instrumenti koji proširuju tržište, koji povećavaju likvidnost tržišta i raspoloživost sredstvima (fondovima) privlačenjem novih investitora i nuđenjem novih mogućnosti zajmotražiocima;

Cont.

- instrumenti za upravljanje rizikom, koji realociraju finansijske rizike na one koji imaju manju averziju ka njima, ili koji imaju kompenzaciju za izloženost čime su vjerovatno sposobniji da ih preuzmu;

- instrumenti i postupci (procesi) arbitraže, koji omogućavaju investitorima i zajmotražiocima da iskoriste razlike u cijenama i prinosima između tržišta, i koji reflektuju razlike u percepciji rizika, kao i informacija, oporezivanja i regulacija

Cont.

Osim ove klasifikacije, BIS sugeriše sljedeću: inovacije za transferisanje rizika cijena; instrumenti za transferisanje kreditnog rizika; inovacije za generisanje likvidnosti; instrumenti stvaranja kredita; instrumenti za stvaranje akcijskog kapitala

Ros apostrofira dvije klase finansijskih inovacija:

- novi finans. proizvodi (finansijske aktive i derivativni instrumenti), bolje prilagođeni okolnostima vremena (inflacija) i tržišta na kojima se trguje njima;

Cont.

- strategije koje primarno koriste ove finansijske proizvode

Faze finansijskih inovacija: - u 50 - im i 60 – im dolazi do stvaranja

relativno jakih novčanih tržišta, na kojima se obavlja promet finansijskim instrumentima: kratkoročnih državnih hartija i komercijalnih papira;

- u 70 – im se rapidno razvijaju međunarodne privatne banke koje su vršile recikliranje naftnih dolara;

Cont.

- u 80 – im se dešavaju krupne promjene u finansijskim strukturama razvijenih zemalja, uz propulziju finansijskih derivata (hedžing transakcija), sekjuritizacije aktiva i slično;

- u 90 – im su tipične inovacije finansijski inžinjering (automatski bankarski šalter, bankomati, telefonske banke i personalni računari) i reinžinjering (“banka u kući”, na “daljinski upravljač”); primjena informacione i telekomunikacione tehnologije

Cont.

Glavni faktori koji su doveli do razvoja finansijskih inovacija su:

- povećana nestabilnost kamatnih stopa, inflacije, cijena akcija i deviznih kurseva;

- razvoj kompjuterskih i telekomunikacionih tehnologija;

- veća sofistikacija i obrazovanost, i finansijska osjetljivost (profesionalnih) tržišnih učesnika (transaktora);

- konkurencija finansijskih posrednika i na međunarodnom finansijskom tržištu;

- podsticaji da se izbjegnu postojeća regulativa i poreski zakoni;

Cont.

- deregulacija domaćih finansijskih sistema;

- promjena globalnih obrazaca finansijske imovine (bogatstva)

U teoriji se ukazuje da su glavni faktori koji su neposredno pokretali proces finansijskih inovacija prije svega visoke kamatne stope i restriktivna monetarna politika

Cont.

Finansijske inovacije su nereverzibilni procesi u datim uslovima – trajna su karakteristika promjena u finansijskoj strukturi i kada prestanu da djeluju inicijalni faktori (poput visoke inflacije) koji su pokrenuli te procese

Monetarni efekti finansijskih inovacija: - povećan značaj deviznih kurseva kao

kanala transmisije MP, usljed povećane mobilnosti kapitala na međunarodnom planu;

Cont.

- povećava se i značaj kamatnih stopa u transmisiji kao još jednog cjenovnog kanala, u odnosu na kvantitet kredita;

- povećano korišćenje varijabilnih (fleksibilnih) kamatnih stopa;

- povećava se nestabilnost odnosa monetarnih varijabli i ekonomske aktivnosti: tendencija ubrzanja brzine opticaja novca i kratkoročna nestabilnost tražnje novca, što je vodilo preispitivanju koncepta MP;

Cont.

- relativno jačaju tržišta HOV u odnosu na ulogu banaka i ostalih finans. institucija u transferu finansijskih viškova;

- javlja se potreba za boljom koordinacijom regulativnih mehanizama (time dolazi do preispitivanja regulativnih mehanizama centralne banke) smanjivanjem segmentacije finansijskog tržišta (procesima deregulacije, konkurencije i inovacije) i smanjenja razlike između komercijalnih banaka i ostalih finansijskih institucija;

Cont.

- stvaraju se takve finansijske institucije koje nude sve tipove finansijskih usluga pogotovo stanovništvu (finansijski supermarketi);

- javlja se potreba za međunarodnom koordinacijom makroekonomske politike i mehanizmom multilateralnog nadzora na svjetskom planu radi efektivnog sprovođenja koordinacije te politike

Cont.

Oblici finansijskih inovacija: - instrumenti za povećanje likvidnosti

nebankarskog sektora: CDs, NOW i Super NOW računi, repo, svip depoziti, MMMFs, ovedraft računi, kreditne karte;

- finansijski instrumenti i aranžmani za transfer rizika: fjučersi, forvardsi, opcije, svopovi, kao i NIF aranžmani

II Elektronsko poslovanje

Do 1996. pod e-novcem podrazumijevalo se poslovanje preduzeća u oblasti e-industrije

Te godine su stručnjaci IBM-a definisali e-poslovanje kao “siguran, fleksibilan i integralni pristup dostavljanju raznih ekonomskih vrijednosti kroz kombinaciju sistema i procesa koji obavljaju osnovne poslovne operacije sa jednostavnošću i obuhvatom koji omogućuje primjena Internet tehnologija”

Cont.

E-poslovanje podrazumijeva preoblikovanje poslovnih procesa kako bi se postigla veća operativna efikasnost i povećala vrijednost proizvoda i usluga koje se isporučuju kupcima

Primjenom e-tehnologija u poslovnim procesima nastao je dinamičan razvoj e-trgovine, koja je samo jedna od aktivnosti e-poslovanja

E-poslovanje je globalna privredna aktivnost

Cont.

Nastalo je na procesima globalizacije svjetske privrede i ne poznaje granice nacionalnih privreda

Na osnovu stepena korišćenja e-tehnolog. (stepen elektronizacije) dijeli se na:

a) potpuno e-poslovanje, kao maksimalna primjena e-tehnolog. u svim fazama poslovnog procesa od prizvodnje, preko trgovine do distribucije potrošačima;

b) djelimično e-poslovanje – primjena e-teh. u pojedinim poslovnim procesima

Cont.

Sastoji se iz nekoliko oblasti (grafik), koje predstavljaju elektronizovane aktivnosti savremenog poslovanja korišćenjem e-teh:

a) E-trgovina – trgovina uslugama u e-obliku, tj. opšti pojam za poslovanje uz pomoć telekomunikacija i sredstava baziranih na komunikacijama;

b) E-plaćanja – transfer novca i izvršenje plaćanja primjenom e-tehnologije;

c) E-komunikacije – primjena e-teh. za razmjenu poruka između poslovnih subjek.

Cont.

d) E-proizvodnja – stvaranje proizvoda i izvršenje usluga primjenom e-trgovine;

e) E-distribucija – e-proizvoda budući da oni nemaju materijalni oblik

E-poslovanje se pojavilo 70-ih godina pojavom e-sistema plaćanja, a evolucija tih sistema se kretala od razvoja interbankarskih sistema zatvorenih mreža (SWIFT) i e-transfera sredstava (EFT) do plaćanja na otvorenim mrežama (Internet)

Cont.

Prije pojave e-komunikacionih sistema u poslovnoj konunikaciji koristili su se telegram, telefon, teleks i telefaks

Razvoj e-komunikacionih sistema počinje sa pojavom e-razmjene podataka (EDI) 80-ih

Zahvaljujući daljem razvoju informacionih tehnologija i njihovom primjenom u telekomunikacijama, pojavljuju se i drugi sistemi e-komunikacija poput: e-pošte (e-mail) i e-konferencije

Cont.

Značaj e-poslovanja: smanjivanje radne intenzivnosti aktivnosti; porast produktivnosti rada; smanjenje troškova poslovanja; rast učešća visoko obrazovane radne snage; mali početni kapital; demonopolizacija tržišta; intergracija svjetskog tržišta; pogodnosti u poslovanju i potrošnji; promovisanje individualnog preduzetništva; indirektni efekti na razvoj drugih aktivnosti

III Uloga banaka u elektronskoj trgovini

Kako bankarska industrija reaguje na brzi razvoj on lajn trgovanja?

Mnoge kompanije obavljaju e-trgovanje, ili posao koji se obavlja on lajn preko komjuterskih mreža, kao sredstvo za širenje tržišta, poboljšanje usluga klijentima, smanjenje troškova i povećanje produktivnosti

Cont.

Kompanije su tradicionalno koristile komjutere da bi upravljale svojim proizvodima i podacima o klijentima

Ipak, sada je razvoj mrežne tehnologije omogućio firmama da pojednostave svoje transakcije sa dobavljačima, distributerima i trgovcima na malo preko elektronske razmjene informacija

Kao i ostale kompanije, banke preduzimaju korake da prošire upotrebu mrežne tehnologije u poslovnim operacijama

Cont.

Banke imaju važan razlog da obavljaju posao on lajn (vidjeti grafik)

Ukoliko ne uspiju da reaguju na mogućnosti koje nameće Internet, mogla bi im biti dodijeljena prilično drugorazredna uloga kako se trgovina pomjera ka elektronici tokom vremena

U tom slučaju, one bi izvršile plaćanje za kupce i prodavce koji su uključeni u e-trgovinu (puna linija na grafiku)

Cont.

Ipak, imale bi malo šansi da se uključe samostalno sa kupcima ili prodavcima ili da ponude vlastite proizvode na elektronskom tržištu

Ali ako uspostave prisustvo na Internetu (isprekidane linije), bile bi u poziciji i da efikasnije trguju sa tradicionalnim bankarskim proizvodima i da razviju i prodaju nove proizvode koje traže učesnici u e-trgovini

Cont.

Do prije 10-15 godina, uključenost banke u Internet bila je sasvim ograničena – banke su mogle da postave veb sajt da pruže informacije klijentima o svojim uslugama

Tekuće bankarske transakcije još uvijek se odvijaju u filijali, preko mejla, telefonom, ili preko mreže bankomata (ATM)

Ipak, posljednjih nekoliko godina mnoge banke su počele da koriste Internet kao dodatni kanal za isporuku tradicionalnih proizvoda potrošačima i preduzećima

Cont.

Njima mogu obaviti neke bazične bankarske funkcije poput čekovnih salda, trasnferisanja sredstava ili traženje kreditnih karti, a mala preduzeća mogu tražiti zajmove, inicirati transfere i koristiti prednosti upravljanja gotovinom i usluge plaćanja

Transakcioni veb sajtovi nude značajne prednosti – prikladnost ovog dodatnog kanala (za klijente) i ušteda troškova (za banku)

Cont.

Neke banke su takođe istraživale kako bi mogle da prošire tekuće ponude usluga da bi uključile neke proizvode dizajnirane isključivo za e-trgovinu

Razvoj proizvoda e-trgovanja obuhvata:

a) Uspostavljanje Internet portala – supersajtova, gdje će mnogi prodavci izložiti svoje ponude proizvoda i koje će posjetiti veliki broj kupaca, pri čemu neki od ovih portala mogu karakterisati veliki broj finansijskih i nefinansijskih ponuda proizvoda;

Cont.

b) Verifikovanje identiteta – ponuda proizvoda koji će zaštititi učesnike e-trgovine od prevara koje nastaju od pogrešne prezentacije identiteta, korišćenjem posebne tehnologije (enkript) kojom će banka potvrditi identitete sopstvenih vlasnika računa i služiti kao intermedijator preko kojeg njeni vlasnici računa mogu verifikovati identitete vlasnika računa drugih banaka, čime obje strane u transakciji e-trgovine imaju osiguranje da ne trguju sa prevarantima;

Cont.

c) Pomaganje ulaska malim preduzećima u e-trgovinu – postavljanje infrastrukture: interaktivnog veb sajta i mogućnosti plaćanja, pri čemu neke banke nude malim preduzećima usluge elektronskog zastupanja;

d) Elektronsko fakturisanje – kada će banke kombinovati mogućnost i-mejla Interneta kako bi izvršili plaćanja elektronski preko mreža međubankarskog plaćanja;

Cont.

e) Olakšavanje e-trgovanja između preduzeća – neke od najvećih komercijalnih banaka nude firmama tehnologiju za elektronsku trgovinu od preduzeća ka preduzeću, pri čemu ove banke uglavnom preduzimaju automatizaciju cijelog toka informacija uz pribavljanje (posredovanje) i distribuciju roba i usluga između preduzeća;

Cont.

f) Emitovanje elektronskog novca i elektronskih čekova – banke su razmotrile emitovanje elektronskog novca koji bi se mogao čuvati na pame i trošiti preko Internetnih karti; testiranje elektronske verzije papirnog čeka, koji bi se slao preko Interneta od kupca ka prodavcu, elektronski ovjeren od strane prodavca, a zatim proslijeđen on lajn banci prodavca za elektronsku naplatu od banke kupca;

Cont.

g) Integrisanje ATM i Internet mreža – ukoliko se to može obaviti, potrošači bi mogli da koriste ATM-e da se uključe u e-trgovinu ili da obavljaju svoje bankarstvo u fleksibilnom okruženju veb sajta njihove banke

E-trgovanje bi trebalo da stvori mogućnosti bankama da ojačaju svoje odnose sa klijentima, prodaju dodatne usluge i spriječi prodiranje drugih u njihove poslovne aktivnosti

Cont.

Banke će se takođe susresti sa nekim značajnim novim rizicima uključivanjem u e-trgovinu

Neki od ovih rizika su strateški, kada banka neće moći uspješno da se prilagodi promjenama u poslovnom okruženju koje stvara e-trgovanje

Drugi su operativni, što znači da bi kompjuterska i mrežna tehnologija koja podržava e-trgovinu mogla pogrešno da funkcioniše

Cont.

Strateški rizik konkurencije – opasnost za banke da usljed promjena neće moći da predvide nove oblike konkurencije ili da odgovore na njih na odgovarajući način

Strateški rizik prilagođavanja – mogućnost da će banke pogrešno procijeniti stepen na kojem će elektronsko bankarstvo nadvladati tradicionalnije forme bankarstva

Cont.

Da bi efektivno upravljala strateškim i olperativnim rizicima, banke će razviti informacione sisteme da bi nadgledale finansijsko izlaganje koje rezultira iz njihove uključenosti u e-trgovanje

Na strani trgovanja na veliko, banke su ostvarile napredak u postavljanju sistema za upravljanje rizikom koji modeliraju kolika je vrijednost pri riziku u uslovima alternativnih pretpostavki koje se odnose na kamatne stope, ...

Cont.

... relativnih vrijednosti finansijskih instrumenata i ostalih tržišnih uslova

IV Elektronski novac

Brojne inovacije u oblasti plaćanja na malo poznate su pod nazivom elektronski novac (e-money) ili digitalni novac (digital cash)

Elektronski novac označava digitalni zapis koji, slično klasičnom papirnom novcu, reprezentuje određenu monetarnu vrijednost iskazanu u unaprijed definisanim vrijednosnim transakcijama

E-novac zamjenjuje gotovinu i čekove i omogućava kupovinu preko računara

Cont.

Često se ovaj termin poistovjećuje sa pojmovima e-keš i e-bankarstvo

Definiše se kao specifična “monetarna informacija” koja se u “realnom vremenu” prenosi između transaktora koji obavljaju plaćanja

E-novac je bilo koje sredstvo e-plaćanja, bilo koji oblik, medijum ili sistem koji obezbjeđuje plaćanje putem transfera elektromagnetno pohranjenih informacija

Cont.

E-novac može biti “valuta” pohranjena na fizičkom mediju kao što su karte, bonovi i sl, a može postojati i kao niz prenosivih cifara u nekom vidu e-uređaja za čuvanje podataka

Može biti i “upakovana” informacija koja se prenosi računarskim mrežama

Ne postoji, ipak, opšte prihvaćena definicija e-novca, ali on mora da sadrži dvije bitne karakteristike:

Cont.

a) Inicijalni holder e-novca mora da unaprijed uplati novčanu vrijednost s tim da je ova uskladištena na mikroprocesorskom čipu koji se nalazi na plastičnoj karti ili u hard disku personalnog računara;

b) Ova e-vrijednost novca mora da bude široko prihvaćena u plaćanjima za niz roba i usluga

Cont.

Dakle, koncept e-novca ne obuhvata one unaprijed plaćene karte kojima mogu da se vrše samo jednonamjenska plaćanja kao što su telefonske karte

E-novac nije zakonsko sredstvo plaćanja (legal tender) za razliku od gotovog novca koji je po zakonu svako obavezan da primi pri čemu za njega garantuje država, odnosno centralna banka, mada kompanija-emitent može da se obaveže da konvertuje e-novac u zakonsko sredstvo plaćanja

Cont.

Klasifikacija e-novca: Jedan oblik e-novca je zasnovan na e-

kartama (Mondex, Visa, Mastercard), a drugi je mrežni e-novac (network money ili cybercash), pri čemu u drugom slučaju potrošač ne mora da bude fizički prisutan kod prodavca

Prema tipu veze između banke i trgovca, dva su sistema: a) on lajn sistemi plaćanja sa stalnom komunikacionom vezom između subjekta kome se plaća i banke;

Cont.

b) of lajn, uz povremenu vezu između njih U prvom slučaju validnost e-novčanice se

obavlja prije isporuke plaćene robe (kreditna karta, e-keš), a u drugom naknadno, po isporuci robe (e-ček)

Funkcionalna podjela sistema e-plaćanja u relacijama kupac-prodavac je: a) sistemi plaćanja koji se temelje na vrijednostima na računu: b) sistemi e-plaćanja koji se temelje na kreditu

Cont.

Po sumi transakcija razlikuju se: sistemi za makro plaćanja (50.00 eura); sistemi za mini plaćanja (1.00); sistemi za mikro plaćanja (0.1)

Po tipu transakcije i oblasti upotrebe: plaćanja finansijskom sektoru (veliki, mali iznosi, kućno bankarstvo); plaćanja u maloprodaji (kreditne i debitne karte, potrošačke); plaćanja u e-trgovini (e-gotovina i čekovi, pametne karte, karte sa šifrovanjem)

Cont.

Na osnovu ovlašćenja emisije e-novca: državni i privatni e-novac, koji potiče iz privatnih nebankarskih institucija, mada za sada ne postoji pa se smatra državnim

Sav novac koji je stvoren na Internetu je državni novac

Kada je u pitanju plaćanje, pravi se razlika između dvije varijante:

a) gotovinski tip, kada cirkuliše među korisnicima na isti način kao i gotov novac, direktnim prenosom između učesnika

Cont.

Plaćanja između transaktora mogu se smatrati finalnim u trenutku njihovog izvršenja, a primljena monetarna vrijednost se ne vraća na bankarski račun, što znači da se može koristiti za dalja plaćanja;

b) depozitni tip, kada se e-novac poslije svake transakcije vraća emitentu, tako da je plaćanje e-novcem samo privremena novčana transakcija koja se finalno zatvara tek prenosom sredstava između transakcionih depozita kod transaktora

Cont.

Razlike između e-novca i gotovog novca koji cirkuliše u platnom prometu:

- kod e-novca koristi se kriptografija, dok se kod gotovog novca postavlja samo problem fizičke sigurnosti samog novca;

- e-novac se najčešće koristi za udaljena plaćanja;

- e-novac koji je jednom primljen uglavnom se ne može ponovo koristiti, što nije slučaj kod gotovog

V Elektronsko bankarstvo

Elektronsko bankarstvo se definiše kao skup raznovrsnih načina izvođenja finansijskih transakcija upotrebom informacione i telekomunikacione tehnologije

- E - platne karte - Distribucioni sistemi u plaćanjima - E – mreže interbankarskih plaćanja - On lajn bankarstvo

Cont.

a) Platne karte Visa, MasterCard, Diners Club, American

Express, Europay i dr. Potrošači mogu da vrše plaćanja u

trgovinskim prodavnicama, restoranima, benzinskim pumpama, bez upotrebe gotovog novca i uz povećan promet u trgovini

Prema tehnološkoj osnovi dijele se na: - standardne, izdavale ih firme najčešće za

potrebe plaćanja telefonskih razgovora, a egzistirale samo u okviru lokalnih tržišta...

Cont.

... vijek je bio dvije godine, memorija za podatke dosta skromna, bile podložne zloupotrebama;

- karte sa magnetnom trakom, sa tri staze za identifikaciju emitenta kartice, broja računa i vlasnika računa (PIN - šifra); usljed nedovoljen sigurnosti se koriste kako memorijske karte i na njima se ne vrši upisivanje; usavršene sa većim kapacitetom memorije, ali su i povećani troškovi karte i terminala za korišćenje;

Cont.

- pametne karte, mikroračunari, imaju ugrađen čip sa integrisanim kolom i omogućeno memorisanje podataka i određena izračunavanja; služi kao identifikaciona, debitna i kreditna karta;

- laserske karte, pojavile se u novije vrijeme, optička tehnologija i zaštita podataka od malverzacija, brisanja i slučajnog gubitka; visoka cijena prateće opreme i samih terminala pa nemaju bitniju primjenu na tržištu

Cont.

Po drugoj sistematizaciji, platne karte se dijele na:

1) Debitne (Pay Now) karte omogućavaju komitentu da povlači sredstva sa svog računa on lajn; putem telekomunikacionih veza komitent povlači novac sa svog depozitnog računa, bez dolaska u banku

Novac se skida sa računa u trenutku plaćanja, tj. depozitni račun se tereti izvršenjem transakcije

Cont.

Debitne karte su neka vrsta čeka bez pokrića jer ne postoji garancijski depozit budući da je limit potrošnje posljedica ograničenog iznosa stanja na računu

Nepovoljnost kod debitih karti za potrošače je nemogućnost korišćenja kredita do mjesečnog saldiranja, dok s druge strane mogu dobiti diskont kod kupovine roba ili usluga

Upotreba je kod trgovinskih radnji opremljenih POS terminalima ili kod ATM-a

Cont.

Postoje dvije vrste debitnih karti: - Direktna debitna karta: u procesu

plaćanja troškovi kupovine odbijaju se sa bankarskog računa istog trenutka;

- Odložena debitna karta: u procesu plaćanja troškovi se odbijaju na kraju unaprijed definisanog perioda (poznate i kao debitno-kreditne karte)

Kod plaćanja debitnom kartom onemogućeno je naknadno stopiranje isporuke, što je slučaj kod kred. karte;

Cont.

2) Kreditna karta (Pay Later) je bankarska karta vezana za kreditni račun odobren od strane banke, čime su omogućena naknadna plaćanja

Prilikom plaćanja kreditnm kartom, korisnik aktivira kreditnu liniju i troši novac banke izdavaoca

Njegov račun po kreditnoj karti je odvojen od njegovog depozitnog (transakcionog) računa

Cont.

Korisnik kreditne karte obično mjesečno dobija stanje na računu karte, rok za uplatu duga, obračun kamata i listing kupovina

Za korišćenje karte plaća se godišnja taksa, kao i kamata ukoliko holder ne isplati dužnički saldo na kraju mjeseca

Dvije su vrste kreditnih karti: - Obavezujuće: omogućavaju

bezgotovinsko kreditno plaćanje i po dospijeću izvještaja po računu karte...

Cont.

... obavezu uplate ukupnog iznosa do tog trenutka iskorišćenog kredita;

- Obnovljive kreditne karte: omogućavaju bezgotovinsko kreditno plaćanje i po dospijeću izvještaja obavezu uplate samo jednog dijela iskorišćenog kredita za dati obračunski period

Banka definiše minimalni iznos uplate (20-35%), a korisnik kredita preostali dio kredita prenosi u sljedeću obračunski period

Cont.

Na prenešeni dio obračunava se predviđena kamata i sljedeći početni kreditni limit se umanjuje za taj iznos

Na kreditne karte otpada između 60 i 90% svih elektronskih plaćanja

Sve platne karte su istog oblika i veličine, a fizička struktura je standardizovana ISO standardima 7810

U praksi predstavljaju kombinaciju instrumenata identifikacije i instrumenta platnog prometa

Cont.

b) Distribucioni sistemi u plaćanjima na malo

Tradicionalni distribucioni sistemi predstavljaju elemente tzv. daljinskog bankarstva ili e-bankarstva u širem smislu:

- ATM sistemi - Kućno bankarstvo - POS i EFTPOS sistemi

Cont.

1) Bankarski automati (ATM) – prvi automati samo za podizanje novca fiksiranog iznosa i u jednoj nominaciji (keš dispenseri, CDs)

Kasnije se stvaraju kompletni samouslužni šalteri koji omogućavaju: deponovanje i podizanje novca, izdavanje čekovnih knjižica, transfer sredstava sa jednog računa na drugi, sve do korišćenja kredita određivanjem limita za prekoračenja

Cont.

ATM i CDs produžavaju vrijeme pružanja usluga i snižavaju troškove (bez filijala i šalterskih službenika)

Sredinom 80-ih četvrta generacija samouslužnih šaltera – e-samouslužni šalteri kao univerzalni sistem sam. šaltera

Funkcionišu on lajn sa distribuiranom bazom podataka i dodatnu tehnologiju

Otvaraju račune i obavljaju transfer, plaćaju račune i dobijaju priznanice, postavljaju upite za usluge i sl.

Cont.

Efikasnost ATM-a – obrađuju znatno veći broj transakcija u odnosu na osoblje, po znatno nižoj cijeni, što skupa ne znači i veću profitabilnost jer se često koriste za podizanje sitnih iznosa, a za neke druge transakcije se odlazi na šaltere ili se preferira personalni odnos sa službenikom (uzimanje zajmova za automobile)

Takođe, problem je i nesigurnost sistema usljed krađe, zbog koje je jedna banka u SAD-u bankrotirala

Kućno bankarstvo je 30 do 40 puta jeftinija varijanta od ATM-a

Cont.

U ranijim fazama uvođenja ovih sistema, po pravilu jedna banka pruža usluge svojim komitentima

Kasnije se javljaju dvije mogućnosti: paralelno funkcioniše više samostalnih sistema različitih banaka; banke vrše zajednička ulaganja i zajednički koriste istu infrastrukturu

U principu, smatra se da banka može da koristi samostalne sisteme do 100 samouslužnih šaltera, a iznad je rizično

Cont.

2) EFTPOS ili POS sistemi – aktiviranje terminala u maloprodaji e-kartom, koja služi kao sredstvo ulaza i identifikacije i obavljanja trenutnog prenosa sredstava sa računa kupca na račun prodavca

Osim ovog, terminali u maloprodaji mogu se koristiti paralelno i za obavljanje nekih rutinskih bankarskih usluga

Terminali koji su locirani na prodajnim ili uslužnim mjestima povezani su sa komjuterskim centrima finans. institucija

Cont.

Korišćenjem platne (debitne ili kreditne) karte kupac uspostavlja on lajn vezu sa kompjuterom banke i preko terminala daje elektronski nalog kompjuterskom centru banke da transferiše novčana sredstva sa računa kupca na račun prodavca

Prije toga se vrši identifikacija kupca preko PIN-a i provjerava rok važenja karte, provjerava stanje sredstava na računu (kod debitnih) ili dozvoljeni kreditni limit (kod kreditnih karti)

Cont.

Po završetku transakcije kupac dobija informaciju o novom stanju sredstava na računu

EFTPOS nisu doživjeli propulziju kako se očekivalo i to najčešće usljed otpora stanovništva kada je u pitanju trenutno zaduživanje računa, uzimajući u obzir navike za korišćenjem kredita

Takođe, prisutne su i greške i zloupotrebe

Cont.

3) Kućno bankarstvo, HB – oblik daljinskog bankarstva kojim se komitentima banke pruža mogućnost uspostavljanja telekomunikacione veze (putem telefona, televizora ili kompjutera) sa kompjuterskim centrom banke u cilju korišćenja određenih usluga

Većina banaka danas raspolaže pozivnim centrima, i sistemima za prepoznavanje glasa, sa kojima komitent uspostavlja direktnu vezu

Cont.

Razvijenije verzije sistema kućnog bankarstva omogućavaju pregled stanja po pojedinim računima, prenos sredstava sa jednog računa na drugi, izmirivanje računa, obračun poreza, kućno budžetiranje, tj. sve što on lajn bankarstvo može d pruži

Osim ovog, sve više dominiraju usluge informisanja pa nastaje kućni informacioni sistem (HIS)

Cont.

Zbog toga postaje sve više interesantniji za preduzeća, a unapređenje je stvaranje PC bankarstva na bazi Intraneta (zatvoreni mrežni komunikacioni sistem) i Interneta (otvoreni sistem)

Sistem kancelarijskog bankarstva (HOB) – preduzeća mogu da koriste bankarske usluge na bazi samousluživanja, pomoću terminala instaliranih u kancelarijama, poput pojedinaca, uz iste koristi

Koriste se i mreže: Swift, bankarske i sl.

Cont.

Banka koja razvija sistem upravljanja novčanim tokovima preduzeća na sebe preuzima obavezu da svom klijentu obezbijedi:

- obradu svih finansijskih transakcija; - mogućnost prezentiranja izvještaja o

gotovini, aktivi i pasivi; - operacionalizaciju komunikacionih

disciplina i softverskih ciljeva; - jeftinu hardversku podršku u gradu

komitenta;

Cont.

- specijalizovanu banku podataka za kontinuelne transakcije i procedure izvještavanja

VI Elektronski sistemi za obračun transakcija velikih vrijednosti

Kod ovih sistema je znatno veća koncentracija kreditnih rizika na pojedine učesnike i rizika ispada iz sistema u trenutku obračuna

Nastaju mnogo ozbiljnije sistemske implikacije usljed nedostataka informacija

Usljed negativnih sistemskih implikacija potrebno je ugraditi posebna pravila funkcionisanja i angažovanje CB

Cont.

Problem kod svih obračunskih sistema – postoji određena vremenska odloženost izvršavanja platnoprometnih transakcija (setlment) u odnosu na podnošenje instrukcija za realizaciju plaćanja obračunskoj jedinici (kliring)

Iz toga proizilaze obračunski rizici kod sistema neto obračuna (neting) i kod sistema bruto obračuna, ukoliko se bruto obračun ne vrši u realnom vremenu (RTGS)

Cont.

Zato se u savremene sisteme plaćanja sve više uvodi RTGS, a od praktičnog značaja postaje komparacija neto obračuna i RTGS

Ekonomisanje likvidnim sredstvima je moguće u sistemu neto obračuna, ali su zato kreditni i likvidnosni rizici veći nego kod bruto obračuna

Stoga su sistemi neto obračuna pogodni za obračun velikog broja transakcija malih vrijednosti, mada se u razvijenim zemljama koriste i za obračun velikih transakcija

Cont.

U sistemu neto obračuna, obračun se vrši u unaprijed determinisanom vremenu (jednom ili više puta) tokom radnog dana

Između se vrši realizacija svih pojedinačnih platnih naloga iz kojih će proizaći neto pozicija svake pojedinačne banke u trenutku poravnanja

Tek kada dođe do konačnog obračuna (poravnanja) može se pojaviti problem nelikvidnosti

Cont.

Problem se može riješiti isključivanjem iz dnevnog obračuna pojedinih učesnika na čijim računima nedostaju likvidna sredstva, a zatim se vrši rekalkulacija neto pozicija preostalih učesnika, i na kraju ponavlja ciklus obračuna platnih naloga preostalih učesnika

Ipak, ovo nije trajnije prihvatljivo za obračun transakcija velikih vrijednosti zbog negativnih reperkusija na komitente banke koji su isključeni i za druge komit, i izaziva se lančana nelikvidnost

Cont.

Operater kod ovih sistema može da bude CB (BOJ-NET) ili privatan sektor (CHIPS)

U cilju upravljanja obračunskim rizicima sistema uvode se adekvatne procedure poput minimalnih zajedničkih standarda za aranžmane koji se baziraju na sistemima multilateralnih neto obračuna od strane CB zemalja Grupe 10

Ovo podrazumijeva da sistemi za transakcije velikih vrijednosti budu u stanju da izvrše obračun i u situaciji kada...

Cont.

... učesnik sa najvećom dugovnom pozicijom nije u stanju da izvrši svoje obaveze

Postavljaju se i određeni limiti (bilaterlni i sistemski) za intradnevno kreditiranje u okviru privatnog klirinškog aranžmana

Takođe, i podjela opterećenja nedostajućih likvidnih sredstava među sposobnim bankama

Cont.

U sistemu bruto obračuna u realnom vremenu sva individualna plaćanja obraćunavaju se i izvršavaju trenutno preko obračunskih računa banke pošiljaoca i banke primaoca kod CB (Fedwire, SIC)

Pitanje koje se postavlja je kako obezbijediti likvidna sredstva kojima će se nadoknaditi uloga eliminisanih implicitnih intradnevnih međubankarskih kredita

Dvije su opcije:

Cont.

Prva opcija isključuje mogućnost korišćenja dodatne intradnevne likvidnosti – plaćanja se realizuju samo ako je na obračunskom računu banke pošiljaoca obezbijeđeno pokriće

Rješavanje problema naloga bez pokrića: a) automatsko odbijanje njihovog

izvršavanja, što znači i definitivno isključivanje iz sistema obračuna;

b) odlaganje njihovog izvršavanja prebacivanjem na liste čekanja

Cont.

Na listi se nalozi bez pokrića drže sve dok se ne akumulira dovoljno sredstava iz prispjelih uplata nakon čega se njihova realizacija automatski inicira

Smisao odlaganja je smanjivanje pritiska ma intradnevnu likvidnost sinhronizovanjem priliva i odliva na optimalnom nivou, mada se time mogu proizvesti kreditni i likvidni rizici ukoliko banke imaju uvid u svoje buduće prilive

Cont.

Druga opcija RTGS podrazumijeva korišćenje intradnevnih kredita od strane CB

CB u ovom sistemu odobrava realizaciju platnih naloga i u slučajevima kada na računu banke nije obezbijeđeno potrebno pokriće, a očekuje se da će u toku radnog dana doći do priliva potrebnih sredstava

Varijante ovog modela su različite: sa ili bez limitiranja iznosa pokrića, sa ili bez pokrića, sa ili bez kamate

Cont.

Ovdje je posebna opcija i repo aranžman između banke i CB

Primjeri RTGS sistema su: - SIC - CHIPS - Fedwire - BOJ-NET - TARGET - SWIFT

Cont.

SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecomunications):

Međubanarodni bankarski telekomunikacioni sistem za prenos podataka o finansijskim transakcijama između zemalja članica

Sistem počeo da funkcioniše sredinom 70-ih, kao neprofitna akcionarska kompanija registrovana u Belgiji, sa centrom u Briselu

Mrežu koristi oko 9000 finansijskih institucija iz blizu 200 zemalja

Cont.

SWIFT poruke obuhvataju doznake, bankarske doznake, devizno tržište i kreditne odnose, odnosno depozite, inkasos poslove, HOV, akreditive, posebne ponude

Mreža ima dva ključna centra u Holandiji i SAD, koji komuniciraju preko satelita

U zemljama članicama postoje regionalni centri, a veza između njih se ostvaruje korišćenjem međunarodnih komunikacionih mreža i nacionalnih mreža i centara

Cont.

Krajnji korisnici su vezani za centre privatnim linijama

Organizacija mreže SWIFT (grafik): Prvo banka iz jedne zemlje, po nalogu

nalogodavca, formatizuje poruku (nalog za plaćanje npr.) i prenese je terminalom ili putem mikroračunara do nacionalnog centra

Centar prosleđuje transakciju komunikac. mrežom do operativnog centra

Cont.

Operativni centar poruku prenosi na nacionalni procesor druge zemlje u kojoj se nalazi središte banke kod koje se obavlja plaćanje

Banke su SWIFT sistemom stvorile sopstveni međunarodni sistem za prenos podataka kojeg karakterišu brzina, kvalitet i sigurnost

Dnevno se preko SWIFT-a pošalje preko 5 mln poruka u vrijednosti 5 mlrd dolara