JZU DOM ZDRAVLJA IVINICE

ZNAAJ UVOENJA I PRIMJENA PORODINE MEDICINE NA KVALITETU USLUGA

Autori: glavna sestra,(vss) Seniba Osmanovi med. tehn. Arsenija ii; dipl. med. tehn. Mirzeta Klopi; dipl. med. tehn. Anela Grgi; dipl. sanit. ing. Aida Fehri; dipl. med. tehn Asim Kadiri

1

ABSTRAKT UVOD: Reforma u zdravstvu,uvoenje i primjena porodine(obiteljske) medicine u primarnoj zdravstvenoj zatiti zajedno sa ostalim granama zdravstvene zatite postali su bit pacijentovih(klijentovih) potreba i zahtijeva.Nove metode i pristup porodinih(obiteljskih) timova daju pacijentu(klijentu) pravo i obavezu aktivnog uea u poboljanju rada i kvaliteta usluge. U sreditu svega je promjena komunikacije sa pacijentom, njegovo stavljanje u sredite rada, pribliavanje pacijentu u smislu upoznavanja uslova u kojima ivi i radi, upoznavanja prilika i problema u njegovoj porodici. Porodini ljekar se postavlja kao uvar zdravlja pacijenta. Da bi odgovorio svim zadacima, on mora da se dodatno edukuje, da ovlada u potpunosti vjetinom komunikacije, klinikim vjetinama, da poznaje organizaciju rada, da primjenjuje medicinu baziranu na injenicama i da prati najnovija saznanja iz medicinske prakse kroz dodatnu i trajnu edukaciju i samoedukaciju. Porodina medicina sve navedeno implementira korak-po-korak, kroz vrijeme u kojem te principe prihvataju zdravstveni radnici i pacijenti. CILJ: Poboljanje kvaliteta usluge i komunikacije izmeu pacijenta(klijenta) i porodinog(obiteljskog) tima te potsticanje timskog rada u porodinim(obiteljskim) timovima unutar zdravstvene institucije.Bra i efikasnija usluga po principu zakazivanja termina to dovodi do strunog,temeljnog i profesionalnog ljekarskog pregleda. METODE: Da bi prikazali stvarnu sliku stanja i kvaliteta usluge prema pacijentu(klijentu) koristili smo razne upitnike,intervjue,ankete,sistem albi i pohvala u kojima su nai pacijenti(klijenti) izrazili svoje miljenje i sugestije. REZULTATI: Sprovedene ankete su pokazale da je u periodu od 1.1.2010 do 31.12.2010 zadovoljstvo i kvalitet usluge pacijenta(klijenta) u porastu za 72,5% u odnosu na stari pristup rada,gdje nismo imali adekvatne pokazatelje.Kao to je propisano jednom od procedura o kvaliteti usluge svaki mjesec sprovedena su ispitivanja o kvaliteti usluge. ZAKLJUAK: Budui da je porodina(obiteljska) medicina u naoj ustanovi jo uvijek u razvoju u narednom periodu e se raditi na:edukaciji zdravstvenih tehniara i porodinih(obiteljskih) ljekara,poboljanju kvaliteta rada porodinog(obiteljskog) tima kroz umreenost i komunikaciju,buenju svijesti kod pacijenata(klijenata) da uzmu aktivno uee u poboljanju kvaliteta usluge,stvaranju pogodnijeg ambijenta i bolje dinamike zdravstvene zatite,to je primarno pacijentovim(klijentovim) potrebama. KLJUNE RIJEI: Timski rad, komunikacija, zadovoljstvo, potrebe, albe, zahtjevi, kvalitet, sugestije.

2

ABSTRACT INTRODUCTION: The reform in health care, introduction and implementation of family medicine in primary health care became together with other branches of health care the essence of patient's needs and requests.The new methods and approach of family medicine teams provide the right and obligation to the patient (client) to actively participate in the improvement of service quality in the team. The core of these changes is communication with patients. Patients are now in the center of health care, doctors and nurses must find appropriate way to be more acquainted with patients, with their life and work, with circumstances and problems in their families.The family doctor is seen as the guardian of a patient's health.Of course, doctors must be educated and retrained if we expect from them to take over these kinds of roles and responsibilities. Their knowledge, clinical and communication skills must be improved. All of the above, family medicine implements through step-by-step approach, so in time all doctors and nurses can accept this kind of thinking as well as this kind of work. AIM: Improvement of service quality and communication between the patient (client) and the family medicine team and encouragement of teamwork in the family medicine team within health care institutions.Scheduling appointments for medical examination,which leads to faster and more efficient services that further leads to the professional, basic and occupational medical examination of the patient, which satisfies the patient and increases the quality of service. METHODS: To show the real situation of service quality to the patient (client), we used a variety of questionnaires, interviews, surveys, complaints and compliments system in which our patients (clients) have expressed their opinions and suggestions. RESULTS: Conducted surveys have shown that in the period from 1.1.2010. to 31.12.2010. the satisfaction and service quality of the patient (client) was increased by 72.5% compared to the old approach of work, where we did not have adequate indicators. As one of the procedures on the quality of services prescribes,each month were conducted tests on the quality of services. CONCLUSION: Since the family medicine in our institution still in process of development is,in the future we will work on: education of health technicians and family doctors, improvement of the quality in the family medicine team through networking and communications, raising of patients(clients) awareness to take an active part in improving of the service quality, creating a more suitable environment and better dynamics of health care, which is primarily to the patients (clients) needs. KEY WORDS: Teamwork, communication, satisfaction, needs, complaints, requests, quality, suggestions.

1. UVOD 3

Tim porodine medicine je osnovna organiziciona struktura koja je nosilac aktivnosti i poslova na nivou primarne zdravstvene zatite. Tim se sastoji od specijaliste porodine medicine ili doktora medicine sa zavrenom dodatnom edukacijom ili specijaliste druge grane medicine sa zavrenom dodatnom edukacijom i dvije medicinske sestre ili tehniara. Porodina medicina je disciplina smjetena u zajednici, i na nju utiu direktno faktori iz zajednice.Timovi porodine medicine su take prvog kontakta izmeu pacijenta i zdravstvenog sistema, a medicinske sestre odnosno tehniari aktivni sudionici sa ciljem pruanja to kvalitetnije zdravstvene njege svim lanovima porodice Definicija kvaliteta zdravstvene zatite Kvalitetna medicinska zatita je potpuno zadovoljenje potreba onih koji najvie trebaju zdravstvene usluge, po najmanjem troku za organizaciju, a unutar ogranienja i smjernica koje postavljaju zdravstvene vlasti i finansijeri.(Ovretveit J. Health Service Quality, Oxford 1995.) Kvalitet zatite se ne moe se svesti samo na zadovoljstvo korisnika ili njihove izraene zahtjeve. esto korisnici zatite mogu zahtjevati neodgovarajui ili ak tetan tretman. Stoga u definiciju treba ukljuiti i profesionalnu potrebu, odnosno prosuivanje do koje mjere usluga zadovoljava pacijentove potrebe, bilo na individualnoj, bilo na populacijskoj razini. No niti to nije dovoljno da se prui kvalitetna medicinska zatita. Naime, usluga koja je zadovoljila pacijentove i profesionalne potrebe i ciljeve, jo uvijek moe biti nekvalitetna ako je neefikasna ili rastrona, tj. ako se ogranieni resursi isuvie i neopravdano troe na jednog pacijenta a time se moglo pruiti pomo veem broju korisnika. Kvalitetna zatita nije ona koja se postie po bilo kojoj cijeni, ve ona koja udovoljavajui pacijentove i profesionalne potrebe i ciljeve koristi resurse na najefikasniji nain. Takoer mora da zadovoljava zakonske, etike, ugovorne i druge obaveze.

1.2. Kvalitet zdravstvenih usluga u timu porodine medicine

4

Opi cilj kvaliteta zdravstvenih usluga je poboljanje zdravlja stanovnitva i zadovoljstva korisnika usluga kroz univerzalnu, efikasnu, kontinuiranu, dostupnu, kvalitetnu i isplativu primarnu zdravstvenu zatitu orjentiranu ka obitelji i zajednici, i baziranoj na promociji zdravlja i prevenciji bolesti. 1.3. Specifini ciljevi kvaliteta usluga: 1. Uspostavljanje organizacionog modela u primarnoj zdravstvenoj zatiti koji e osigurati smanjenje nejednakosti u dostupnosti zdravstvene zatite i omoguiti kontinuitet zdravstvene zatite sa drugim nivoima zdravstvenog sistema a prema potrebama lokalne zajednice. 2. Unapreenje resursa u primarnoj zdravstvenoj zatiti(kadar, prostor, oprema) 3. Uspostavljanje financijski odrive primarne zdravstvene zatite kako bi se omoguilo efikasno i pravino finansiranje usluga u PZZ u kontekstu reforme zdravstvenog finansiranja i u okviru raspoloivih sredstava. 4. Unapreenje kvalitete zdravstvene zatite uvoenjem suvremenih procedura temeljenih na optimalnim standardima zasnovanim na znanstvenim dokazima koji e se postii stalnim poboljanjem kvalitete usluga. 5. Racionalna i efikasna upotreba farmaceutskih proizvoda u primarnoj zdravstvenoj zatiti. 6. Ukljuenje lokalne zajednice u brizi za zdravljei prepoznavanju i otklanjanju faktora iz lokalne zajednice koji utiu na zdravlje stanovnitva. 7. Poboljanje sistema monitoringa i evaluacije 8. Podizanje svijesti o beneficijama reformi za sve aktere

1.4. Implementacija porodine medicine

5

Porodina medicina ulazi u Domove zdravlja sa svojim principima, koja mijenja poziciju primarne zdravstvene zatite. Organizacija Doma zdravlja se mijenja u smislu pribliavanja pacijentu. Najbolji model za to je porodina medicina sa svojom organizacijom, primjenom svojih principa u, za to odgovarajue opremljenim prostorima. Porodina medicina se definie odnosom prema pacijentu, a ne odreenim znanjem, grupom oboljenja ili specijalnim tehnikama. Bazira se na najboljim tradicijama opte medicine i prua primarnu, kontinuiranu i sveobuhvatnu zdravstvenu zatitu pacijentu. Organizacija primarne zdravstvene zatite u porodinoj medicini obuhvata zatitu zdravlja kompletne porodice na jednom mjestu. Dakle, porodini ljekar se brine o zdravlju djece, kolske omladine, radnika, domaica i penzionera. To zahtijeva odgovarajuu opremu, laboratorij, odgovarajue obrasce, prilagoen zdravstveni karton. To zahtijeva sistem naruivanja ime se dobiva potrebno vrijeme za razgovor i pregled pacijenta, patronanu slubu i organizovanje kunih posjeta, to je jo jedan korak pribliavanja pacijentu. Porodina medicina organizuje preventivnu zatitu (vakcinacija, edukacija pacijenata, periodini pregledi). U porodinoj medicini se komunikacija sa drugim specijalistima die na vii nivo u smislu detaljnijeg dvosmjernog komuniciranja ime se poveava efikasnost pomoi pacijentu. Bitno je istai da je osnova rada u porodinoj medicini tim-dakle, radi se o timskom radu u kojem uestvuju ljekari i medicinske sestre sa zajednikim ciljem. Uloga sestara se mijenja u smislu veeg, ravnopravnijeg uea u radu, pribliavanja pacijentu kroz promijenjen nain komunikacije. Sestra zauzima znaajno mjesto kroz patronane posjete preventivnog i kurativnog karaktera, samostalno i sa ljekarem. Sestra ostvaruje prvi kontakt sa pacijentom, vodi sistem naruivanja i evidencije, dobiva svoje mjesto u zdravstvenom kartonu pacijenta, uestvuje aktivno u terapeutskom dijelu i u preventivno-promotivnom dijelu zdravstvene zatite, samostalno i na uput ljekara. Da bi odgovorila svim tim zadacima ona se kontinuirano i dodatno edukuje. U sreditu svega je promjena komunikacije sa pacijentom, njegovo stavljanje u sredite rada, pribliavanje pacijentu u smislu upoznavanja uslova u kojima ivi i radi, upoznavanja prilika i problema u njegovoj porodici. Pacijent nije samo osoba kojoj se odozgo naredi nain lijeenja. Sa njim se komunicira kao sa ravnom osobom, unosi se u njegov problem, ne samo kroz bolest 6

nego i kroz bolesnost, traga se za pozadinom problema, brine se o njegovom duevnom zdravlju, o njegovom osjeanju, stvara se jedan prisniji odnos u kojem pacijent osjea da u ljekaru ima oslonac na koji moe da rauna u svom problemu. Kroz sve to stvara se odnos povjerenja i veeg osjeanja sigurnosti pacijenta. Porodini ljekar se postavlja kao uvar zdravlja pacijenta. Da bi odgovorio svim zadacima, on mora da se dodatno edukuje, da ovlada u potpunosti vjetinom komunikacije, klinikim vjetinama, da poznaje organizaciju rada, da primjenjuje medicinu baziranu na injenicama i da prati najnovija saznanja iz medicinske prakse kroz dodatnu i trajnu edukaciju i samoedukaciju. Porodina medicina reafirmie nauno-istraivaki rad u primarnoj zdravstvenoj zatiti i postaje akademska disciplina. Porodina medicina sve navedeno implementira korak-po-korak, kroz vrijeme u kojem te principe prihvataju zdravstveni radnici i pacijenti. Ambulanta nije vie samo usputno mjesto na putu do bolnice i njenih specijalista. Kada se ispotuju svi principi rada u porodinoj medicini dolazi se do cilja koji do sada nije mogao biti dostignut racionalizacija dijagnostike, terapije, sekundarne zdravstvene zatite, ostanak sredstava u primarnoj zdravstvenoj zatiti.

2. CILJEVI RADA

1. Prikazati benefit lijeenja u timu porodine medicine. 2. Uporediti kvalitet usluga porodine medicine u odnosu na prijanje stanje. 3. Dati savremene smjernice za unapreenje timskog rada u timu porodine medicine.

3.

METODE

7

U Domu zdravlja u ivinicama raena je retrospektivna studija u periodu od 01.01.2010. do 31.12.2010. u timovima porodine medicine. Analizirani su rezultati ankete o zadovoljstvu korisnika porodine medicine koju je pripremio Zavod za javno zdravstvo TK. Anketa je obuhvatila 850 pacijenata porodine medicine. Anketa je sadravala 18 pitanja i ponuene odgovore. Kriteriji za ukljuenje u ovu studiju su bila oba spola starosne dobi starije od 6 godina i pripadnost jednom od timova porodine medicine. Kriteriji za iskljuenje su: ivotna dob < od 6 godina i pacijenti koji ne pripadaju nijednom timu porodine medicine. Takoer prikazani su i rezultati sistema albi i pohvala koji postoji u naoj ustanovi te su rezultati prikazani tabelarno i grafikonima. Analizirani su i godinji izvjetaji timova porodine medicine. Statistika obrada podataka je vrena pomou aplikativnog softvera Microsoft Office Excel 2007.

4. REZULTATI

8

U grafikonu 1. prikazan je ukupan broj ispitanika i njihova procentualna zastupljenost po spolu. Slikovito je prikazano da je broj enskih ispitanika iznosio 57,88% u odnosu na muki dio koji je iznosio 42,12%.

Grafikon br. 1 Spolna struktura ispitanika

U grafikonu 2. obraeni su odgovori na pitanje postavljeno u anketi. Pitanje se odnosilo da li doktor posveuje dovoljno vremena pacijentu. Na ovo pitanje bili su ponueni gotovi odgovori. Slikovito je prikazano kako su pacijenti odgovarali.

9

Grafikon br. 2 Pitanje: Kada posjeujete vaeg doktora da li mislite da vam on posveuje dovoljno vremena i ne uri se pri tome?

1.Da, uvijek.

2.Da.

3.Ne , ne uvijek

4.Ne

5.Ne, nikada

71,60%

25,80%

1,00%

1,60%

0,00%

U grafikonu 3. prikazani su odgovori na pitanje iz ankete da li doktor daje dovoljno savjeta o zdravom nainu ivota. Pacijenti su odgovorili sa 59,6% da su sasvim zadovoljni sa savjetima koje dobiju od doktora, a samo mali procenat je odgovorio suprotno 0,2%.

10

Grafikon br. 3 Pitanje: Da li mislite da Vam va doktor daje dovoljno savjeta o zdravom nainu ivota?

1.Da, sasvim.

2.Da.

3.Ponekad da,ponekad ne

4.Ne

5.Ne, ne uopte

59,60%

34,20%

5,80%

0,20%

0,20%

U grafikonu 4. su prikazani odgovori pacijenata na pitanje da li mogu da se jave doktoru kada je hitno stanje te su 92,9% odgovorili da mogu da se jave doktoru istog dana a 1,6% pacijenata je odgovorio da je to mogue tek za dva ili vie dana.

11

Grafikon br. 4 Pitanje: Da li moete da doete do vaeg doktora kada vam je hitno potreban?

1. Istog dana. 2. Narednog dana. 3. Dva ili vie dana kasnije.

92,90% 5,50% 1,60%

U grafikonu 5. je prikazano koliko pacijenata je odgovorilo da je zadovoljno svojim doktorom te je taj broj iznosio 75,6% veoma zadovoljnih, 22,1% prilino zadovoljnih, ni zadovoljnih ni nezadovoljnih 1,7% a vrlo nezadovoljnih 0,3%.

12

Grafikon br. 5 Pitanje: Uzimajui sve navedeno u obzir, koliko ste zadovoljni vaim doktorom?

1. Veoma zadovoljni.

2. Prilino zadovoljni.

3. Ni zadovoljni ni nezadovoljni.

4.Prilino nezadovoljni.

5. Vrlo nezadovoljni.

75,60%

22,10%

1,70%

0,20%

0,30%

U grafikonu 6. prikazani su odgovori u procentima na pitanje koliko su pacijenti zadovoljni medicinskim sestrama u timu te su 84,6% veoma zadovoljni, a 13,8% prilino zadovoljni dok je broj nezadovoljnih pacijenata 0,30%.

13

Grafikon br. 6 Pitanje: Uzimajui sve navedeno u obzir, koliko ste zadovoljni vaim medicinskim sestrama?

1. Veoma zadovoljni.

2. Prilino zadovoljni.

3. Ni zadovoljni ni nezadovoljni.

4.Prilino nezadovoljni.

5. Vrlo nezadovoljni.

84,60%

13,80%

1,30%

0,10%

0,20%

U grafikonu 7. su prikazani podaci o prosjenoj starosnoj dobi pacijenata koji se javljaju u tim porodine medicine i iznosi 35,4 godine. Takoe broj dolazaka jednog pacijenta u tim porodine medicine tokom 12 mjeseci iznosi 9,3.

14

Grafikon br. 7 Prosjene godine starosti pacijenata i prosjean broj posjeta jednog pacijenta u toku 12 mjeseci.

Godine starosti pacijenata - prosjek

Broj dolazaka jednog pacijenta u ambulantu tokom 12 mjeseci - prosjek

U tabeli 1. prikazana je analiza albi za 2010 . godinu gdje se vidi da je broj albi na timove porodine medicine 11 odnosno 61,1 % od ukupnog broja svih albi . Ovaj broj albi se odnosi na svih 30 timova porodine medicine u naem Domu zdravlja.

15

Tabela 1. Analiza albi za 2010. godinuALBE SLUBA Timovi porodine medicine Stomatoloka sluba Laboratorija Specijalistiko-konsultativna sluba Sluba medicine rada Sluba za zatitu zdravlja ena BROJ ALBI BROJ ALBI (%) 11 2 1 2 1 1 61,1 % 11,2 % 5,5 % 11,2 % 5,5 % 5,5 %

Grafikon 8. Grafiki prikaz albi

U tabeli 2. je prikazan broj pohvala po slubama te se takoe vidi da je taj broj iznosio 29,4% od ukupnog broja pohvala.

Tabela 2. Analiza pohvala za 2010.godinu

16

POHVALE SLUBA Timovi porodine medicine Stomatoloka sluba Hitna sluba Specijalistiko-konsultativna sluba Fizijatrija ATD i Radiologija Direktor ustanoveU grafikonu 9. su pohvale prikazane i grafiki. Grafikon br. 9 grafiki prikaz pohvala

BROJ POHVALA

BROJ POHVALA(%) 5 29,4 % 1 6 2 1 1 1 5,9 % 35,3 % 11,8 % 5,9 % 5,9 % 5,9 %

5. DISKUSIJA

Sprovedene ankete

su pokazale da je u periodu od 01.01.2010. godine do 31.12.2010.

zadovoljstvo i kvalitet usluge pacijenta u porastu za 72,50 % u odnosu na stari pristup rada gdje 17

nismo imali adekvatne pokazatelje. Rezultati anketa o zadovoljstvu korisnika usluga pokazali su ohrabrujue rezultate jer veina pacijenata ak njih 75,6 % izraava veliko zadovoljstvo radom porodinog ljekara, a radom medicinske sestre 84,6%. Pacijenti su zadovoljni to im doktor posveuje vie vremena u ordinaciji u odnosu na prijanji sistem.Takoe pacijenti smatraju da dobivaju prave savjete o zdravom nainu ivota od svog ljekara i medicinske sestre kako bi sami mogli prevenirati razvoj mnogih bolesti i komplikacija, te tako aktivno uestvovati u unapreenju svog zdravstvenog stanja. Medicinske sestre su ravnopravni dio tima koje uzimaju aktivno uee u edukaciji i prevenciji bolesti. One su osobe koje ostvaruju prvi kontakt s pacijentom i koje su edukovane za provoenje edukacije meu pacijentima. Na taj nain primjeeno je da pacijenti bolje usvajaju informacije i mogu otvoreno razgovarati o svojim zdravstvenim problemima. Edukacije se provode u posebnoj prostoriji namjenjenoj upravo za tu svrhu te pacijent u ugodnom ambijentu razgovara sa medicinskom sestrom i usvaja nova znanja koja e mu pomoi unaprijediti svoje zdravstveno stanje. Prosjean broj godina pacijenata koji se javljaju u timove porodine medicine je 35,4 godina starosti a po broju pacijenata koji su ispunjavali anketu primijetili smo da je vei broj ena u odnosu na mukarce 57,88% pa prema tome zakljuujemo da ene ee dolaze ljekaru . Broj posjeta jednog pacijenta u toku 12 mjeseci je 9,3 to znai da uvoenjem porodine medicine se smanjio broj posjeta ljekaru a taj broj je prije iznosio 42 dolaska po pacijentu u prijanjoj organizaciji Opte slube. Takoe smanjeni dolasci se mogu i prokomentirati i preventivnim radom i naporima koji su uloeni na edukacije pacijenata kako pojedinane tako i grupne koje se kontinuirano odvijaju. Dobijeni brojevi sistema albi su pokazatelj da pacijenti imaju pravo da izraze svoje miljenje i tako ukau na neke postojee probleme a onda uz pomo menadmenta trudimo se da se ti problemi rijee. Jo jednom pokazujemo kako nam je u centru zbivanja pacijent i kako nam je njegovo miljenje vano i elimo da zajedniki ostvarimo benefit lijeenja u timu porodine medicine. U poreenju sa prijanjim sistemom pacijent nije imao prilike ni mogunosti da izrazi svoje miljenje i tako ukae na neke probleme. Broj pohvala je iznosio 29,4% zbog ega smo zadovoljni jer pacijenti polako usvajaju jedan od naina kako izraziti svoje miljenje bilo ono pozitivno ili negativno i tako uticati na poboljanje komunikacije u timu. Zahvaljujui ovakvom nainu rada pacijenti su vie svjesni injenice da sudjeluju u unapreenju svog zdravlja.

18

Porodina medicina je svojim dolaskom u primarnu zdravstvenu zatitu donijela neke novine za koje je trebalo strpljenja i vremena da ih pacijenti prepoznaju i usvoje kao standardan reim svakodnevnog rada. Tu naravno spada sistem naruivanja i zakazivanja za pregled telefonom. U poetku je bio veliki otpor prema ovom nainu rada meutim godinji izvjetaji iz 2010. godine pokazuju da su pacijenti u potpunosti usvojili ovakav nain i prihvatili ga kao jedan od bitnih pomaka prema to boljoj zdravstvenoj usluzi. U izvjetaju timova porodine medicine je naglaeno da pacijenti koji su zvali za hitan pregled ne naruuju se nego se primaju isti dan. Sistem naruivanja otkazanih pregleda se radi po proceduri otkazanih pregleda, ponovnim naruivanjem za novi termin ili u dogovoru s pacijentom o novom terminu koji je prihvatljiv za pacijenta. Takoe godinji izvjetaji sadre sve informacije i podatke o odranim edukacijama po timovima porodine medicine. Na osnovu tih izvjetaja moemo rei da zahvaljujui spomenutim predavanjima pacijenti su shvatili vanost skrining testova i njihovo provoenje je kontinuirano i evidentirano u zdravstvenom kartonu. Od skrining testova radi se papa test, fizikalni pregled dojki, mamografija a kod mukaraca iznad 40. godina pregled prostate. Porodinoj medicini takoe pripadaju djeca od polaska u kolu te su oni ujedno i najmlai pacijenti u timu porodine medicine. Sa ovom populacijom djece od 7 godina do 15 godine dosta je uloeno truda u predavanja koja su odrana u osnovnim kolama na teme o tetnosti puenja i alkohola i spreavanja nasilja u kolama. Cilj je bio prikazati sve mogue tetne posljedice konzumacije alkohola i puenja cigareta na zdravlje mladog organizma. I tako probuditi svijest u mladim ljudima da na vrijeme donesu odluke o usvajanju zdravih ivotnih navika i odbacivanju tetnih.

6. ZAKLJUCI

19

1. Retrospektivnom analizom podataka dobivenim iz ankete o zadovoljstvu korisnika porodine medicine pokazali smo da je zadovoljstvo pacijenata u porastu za 72,55% u odnosu na stari pristup rada. 2. Analizom spolne strukture anketiranih ispitanika doli smo do zakljuka da se ene ee javljaju porodinom ljekaru (57,88%) u odnosu na mukarce. 3. Broj godinjih posjeta po pacijentu se smanjio na 9,3 to je izvrstan pokazatelj pristupa i naina rada tima porodine medicine. 4. Sistem albi i pohvala ima svoju primjenu u ocjeni kvalitete zdravstvenih usluga sa ciljem to boljeg razumjevanja potreba pacijenta. 5. Zahvaljujui provoenju redovnih edukacija pacijenti prihvatili provoenje skrining testova. 6. Kontinuiranom edukacijom doktora i medicinskih sestara je mogue doprinijeti benefitu lijeenja pacijenata. 7. Budui da je porodina medicina u naoj ustanovi jo uvijek u razvoju pred nama su brojni izazovi na koje moramo odgovoriti sa jednim zajednikim ciljem promocije zdravlja, prevencije bolesti i njenog ranog otkrivanja kako bi imali to zdraviju populaciju koja brine o svom zdravlju i nastoji takve usvojene navike prenijeti na mlae narataje.

8. LITERATURA

20

Kozier, B, Erb, G, Berman, A. J. i Burke K. (2000) Osnove sestrinstva: Koncepti, proces i praksa VI izdanje Grahovac J. , Nakienovi M., Beki A. (1999) Plan kvaliteta za jednu zdravstvenu ustanovu: Menadment totalnim kvalitetom;27:120 124 Walace, M. (1998) Standardi prakse kao uslov za dobru komunikaciju Obogaivanje njege bolesnika; 14-15 orluka, V. , Petrovi . ; (1996) : Novi kvalitet u organizaciji i sadraju rada med. sestara i tehniara, Velarta, Beograd. Kemp, N. Richardson, E. (1994) The nursing process and quality care, Cingular publishing group 36 37.

21