Almin Ramic

City of Ceres

4/15/2016

Zenicke Kruzne Raskrsnice

1

Vec duze vremena razmisljam da nesto napisem o geometrijskom dezajnu kruznih tokova u Zenici. Sad

kad je Glavna Gradska Magistrala (GGM) i zvanicno pustena u pogon mislim da je vrijeme da ukratko

opisem svoja zapazanja. Zbog cega je geometrija kruznog toka toliko vazna za samo funkcjonisanje

saobracajnice? Dizajniranje geometrije kružnog toka uključuje izbor između dva kompromisa, sigurnosti i

kapaciteta. Kružni tokovi funkcjonisu s vise sigurnosti kada njihova geometrija tjera saobraćaj da pri

ulasku i cirkulaciji koriste smanjenu brzinu. Horizontalne krivine i uza širina ceste su uzrok ovog

smanjena brzine pri kruženju. Nasuprot tome,ovi elementi dizajna mogu da uticu negativno na kapacitet

kružnih tokova. Ukoliko smanjujemo sirinu ulaznih radiusa i sirinu kruznog dijela raskrsnice, smanjuje se

kapacitet a povecava sigurnost. Problem u Zenici je da se jedan element (ulazni dio) smanjuje a drugi

(sirina ceste u kruznom dijelu) povecava, i uz sve to najkraci moguci put kroz raskrsnicu kao da niko

nikad nije nacrtao na papiru prilikom dezajna ovih kruznih tokova. Najbrži put koji dopušta geometrija

kruznog toka je najravniji mogući put za jedno vozilo koje u nedostatku drugih ucesnika saobraćaja

ignoriše sve oznake traka, polazi od ulaza, oko centralnog ostrva, i kroz izlaz. Najbrzi put je vazan jer

ukoliko je ulaz u raskrsnicu preravan onda to omogucava vozilu da bez usporavanja udje u raskrsnicu

velikom brzinom sto smanjuje otvore u saobracaju za vozace iz drugih krakova da nadju prostor da se

ukljuce u kruzni dio. Takodje, konfiguracija traka je takva da dozvoljava vozilima da skrenu lijevo iz desne

trake pod utiskom da imaju prvenstvo jer ne mjenjaju traku dok vozio u lijevoj traci ide pravo tako da

dolazi do konflikta.

Kruzna Raskrsnica “Radakovo”

Slika 1: Kruzna Raskrsnica “Radakovo”

Pocinjem sa raskrsnicom koja je najbliza mom domu u Zenici. U vrijeme dok sam zivio u Zenici,

nebrojeno puta sam i sam prosao kroz ovu raskrsnicu brzinom duplo vecom od dozvoljene da stignem na

zeleno svjetlo. Ovo je raskrsnica gdje smo bili svjedoci stravicne nesrece u kojoj je izgubio zivot biciklista.

2

Gledajuci u globalu, savrsena lokacija da se ukine semafor, utice na ponasanje vozaca i dovede do

smanjenja brzine izgradnjom kruzne raskrsnice. Takodjer, ova vrsta raskrsnice bi rijesila buduce

probleme zakrcenosti. Ali kako znamo problem je postao veci. Zimus, dok sam bio u Zenici, bilo je

nesnosljivo voziti iz Novog Naselja prema Staroj Carsiji. Na obje strane zakrcenost saobracaja, tako da je

brze pjesice nego automobilom.Sve ove nove, najmodernije raskrsnice a ne funkcjonisu, zbog cega?

Petlja u Blatusi bila je zatvorena, ali to ne bi trebalo da dovede do totalnog kolapsa.

Kruzna Raskrsnica “Radakovo” jedan prilaz sa dvije trake, i tri prilaza sa po jednom trakom. Iz nekog

licnog iskusva, bez tacnih brojeva vozila u satima guzve (7-9, 11-13,15-17) tesko je napraviti neko jacu

analizu, ali ja cu pokusati da pokazem kako se svaka od ovih raskrsnica moze poboljsati, povecati

kapacitet i protocnost saobracaja.

Slika 2: Kruzna Raskrsnica “Radakovo” postojeca konfiguracija

Slika 3: Kruzna Raskrsnica “Radakovo” predlozena konfiguracija

1

2

4

3

3

Prvo sta se moze primjetiti sa Slike 2 su tragovi vozila koji pokazuju koliko asfaltiranog kolovoza se

uopste ne koristi. Ovaj kruzni tok prakticki funkcjonira kao kruzni tok sa jednom kruznom trakom, osim u

vrijeme guzve kad dio moze da posluzi kao parking. Jednostavno rjesenje koje bi poboljsalo ukupan

kapacitet je prikazano na Slici 3. Bez velikih ulaganja, a da je uradjeno odmah onda po istoj cijeni po

kojoj smo dobili ovaj kruzni tok mogao je biti napravljen bolji. Ako usporedimo kolicinu asfaltiranog

prostora vidjeli bi da je prilicno slicna. Kruzni tok sa samo jednom trakom koji bi funkcjonisao slicno ili

isto poput ovog izgradjenog mogao je biti napravljen sa mnogo manje asfaltiranog prostora s time i

novaca. Glavne razlike izmedju Slike 2 i Slike 3 su prosirenje prilaznih krakova 50-150 metara prije

kruznog djela. S tim dodatkom omoguceno da se vozila razvrstaju pred sam ulaz i koriste vec asfaltiranu

povrsinu u krugu zavisno od pravca u kojem se krecu. Tako Prilaz 1 ima desnu traku za pravo i lijevu za

lijevo, skretanje u desno je rjeseno prije raskrrsnice tako da nema potreba za to, a tako se onda i oblik

ostrva desno of prilaza 1 mjenja. Prilaz 2 vec je imao 2 trake, prilaz 3 ima traku za desno i drugu traku za

parvo i lijevo, isto tako i prilaz 4 gdje skretanje u desnoo ima Slobodan put ali se more poslije reskrsnice

ukljuciti u lijevo. Mnogo jasnija, jednostavnija i raskrsnija u kojoj se kapacitet poveca za bar 50% u

odnosu na postojecu.

Kruzna Raskrsnica “Crkvice”

Slika4: Kruzna Raskrsnica“Crkvice”

Jos jedan ocigledan primjer gdje je prostor potreban da se rijesi protok saobracaja posebno iz pravca

bolnice i pravca lamele propusten. Kao sto vidimo po tragovima guma oko 25-30% asfaltirane trake u

kruznom toku se ne koristi, znaci pod jedan smanjen je kapacitet a pod dva platili smo asfaltiranjke

nepotrebnih povrsina.. Zimus smo svi bili svjedoci zastoja od crkvica pa sve do Arene. Vrlo jednostavno

rjesenje (skica Ispod) koje bi povecalo kapacitet i poboljsalo protok saobracaja sve uz malo farbe i

minimalne radove, sto je moglo biti izbjegnuto du se odmah pogledale sve opcije i napravila studija

saobracajnih potreba.

4

Slika 5: Kruzna Raskrsnica“Crkvice” postojeca konfiguracija

Slika 6: Kruzna Raskrsnica“Crkvice” predlozena konfiguracija

1

2

3

5

Slicno kao i u prethodnom primjeru kruzni tok Crkvice trenutno funkcjonise kao kruzni tok sa jednom

trakom, iako sirina kruznog djela omogucava vise traka, prilazi su preuski i onemogucavaju da se vozaci

razdjele prije raskrsnice. U ovom primjeru kao sto se vidi na Slici 6, potrebno je malo ekstra prostora

(nekih 60m2) koji je dostupan, ali se kapacitet poveca skoro duplo.

Kruzna Raskrsnica “Stari Most”

Slika 7: Kruzna Raskrsnica “Stari Most”

Kao i u prethodna 2 slucaja prvo sta moze svako primjetiti sa Slike 7 su tragovi guma na postojecoj

raskrsnici. Kao sto se vidi, opet velika povrsina se ne koristi. Kroz ovu raskrsnicu prolaze dugi autobusi i

kamioni, ali je opet nerazumno suziti prilaze koje je bilo moguce prosiriti (sve tri osim mosta). Cetvrti

prilaz se mogao prosiriti da je citav kruzni dio pomjeren dalje od mosta. Ova raskrsnica je dodatno

opterecena jer se saobracaj koji zeli da skrene lijevo u Lukovo Polje i na Bilmisce salje na kruzni tok i

nazad preko mosta. Da ne govorim da je most, ciji je maximalni zivotni vjek 50 god tako da ovom nije

mnogo ostalo, bespotrebno dodatno opterecen.

Takodje, gledajuci Sliku 8 , poznajuci raskrsnicu znam da je bilo dovoljno prostora da se bar neki od

prilaza prosire. Sirina u krugu je dvije trake ali kako vidimo po tragoviuma da vozila koriste najbrzi put i

mnogo manje prostora . Slika 9 pokazuje jedno rjesenje, kojim bi se omogucio prilaz s mosta (prilaz 1) u

dvije trake, kao i prilazi 2 i 4. Prilaz dva razdvaja se u dvije trake jedna samo za lijevo jer je ovo kretnja sa

najvise vozila, a drugi za pravo i desno. Prilaz tri se takodje moze prosiriti za traku da bi imali odvojeno

pravo i desno, ukoliko nekad bude potrebno. Prilaz 4 ima kratku traku za desno i drugu za pravo i lijevo.

Iako deziignacija traka nije ista za svaki prilaz, sama geometrija ostrva i pozicija ulaza usmjerava vozila.

6

Slika 8: Kruzna Raskrsnica “Stari Most”postojeca konfiguracija

Slika 9: Kruzna Raskrsnica “Stari Most”predlozena konfiguracija

1 2

3

4

7

Kruzna Raskrsnica “Lamela”

Slika 10: Kruzna Raskrsnica “Lamela”

Naravno, svi smo svjesni, a vidi se i sa slike da je na ovoj raskrsnici guzva u bilo koje doba dana, iz sve

cetiri pravca. Pa naravno da onda kruzni tok sa jednom trakom nije dovoljan, pogotovo kad je skucen i

kad iz skoro svakog pravca, izuzev s mosta prema Dubrovniku vozila ne moraju da uspore pri ulasku jer

imaju direktnu pravu liniju pored centralnog ostrva.

Slika11 pokazuje koliko se asfaltiranog prostora koristi u sadasnjoj konfiguraciji. Sa malim promjenama,

prosirivanjem ulaza u raskrsnicu sa 50-100m dodatne trake za skretanja u desno i prosirivanjem izlaza

da dozvoli se vozilima da prodju kruzni tok pa da onda se vrate u glavnu traku, dosta bi se rjesilo.

Naravno, ovo su sve moja nagadjanja, jer bez tacnih podataka o broju vozila i pravcima njihovog

kretanja, i izvjestaja simulacije u RODELu, SIDRA ili TORUSu softweru nemoguce je biti 100% siguran. Ali,

to je do nadleznih organa, ovo je samo moj pokusaj da im skrenem paznju da problem postoji, i u

funkcjonisanju,u dizajnu i nacinu odabira mjesta na kojim su ove raskrsnice izgradjene. Neka od mogucih

rjesenja za druge raskrsnice su prikazana ispod.

8

Slika 11: Kruzna Raskrsnica “Lamela” postojeca konfiguracija

Slika 12: Kruzna Raskrsnica “Lamela”predlozena konfiguracija

9

Slika 13: Kruzna Raskrsnica “Bojin Vir” Postojeca konfiguracija

Slika 14: Kruzna Raskrsnica “Bojin Vir”predlozena konfiguracija

10

Slika 15: Kruzna Raskrsnica “Mokusnice”prostojeca konfiguracija

Slika 16: Kruzna Raskrsnica “Mokusnice”predlozena konfiguracija

11

Slika 17: Kruzna Raskrsnica “Caballo”postojeca konfiguracija

Slika 18: Kruzna Raskrsnica “Caballo”predlozena konfiguracija

12

Slika 19: Kruzna Raskrsnica “Caballo”

Potpuno isti dezajn, tako da se iste greske se ponavljaju.

Slika 20: Kruzna Raskrsnica “MUP”postojeca konfiguracija

13

Slika 21: Kruzna Raskrsnica “Rudarski”postojeca konfiguracija

Slika 22: Kruzna Raskrsnica “Rudarski”predlozena konfiguracija

14

Slika 23: Kruzna Raskrsnica “Zeljezara”postojeca konfiguracija

Slika 24: Kruzna Raskrsnica “Zeljezara”predlozena konfiguracija