Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Istraživački rad za natjecanje iz biologije
siječanj, 2014.
Ines Trkulja, 2.d
Luka Ignac, 2.d
Mentor:
prof. Vlatka Kuhar
Zdravlje adolescenata
digitalne generacije
VII. gimnazija
Križanićeva 4, Zagreb
01/4611 741
Grad Zagreb
2
Istraživački rad za natjecanje iz biologije
siječanj, 2014.
2.d
2.d
Zdravlje adolescenata
digitalne generacije
3
SADRŽAJ
1.UVOD………………………………………………………………………………4-5
2.OBRAZLOŽENJE TEME………………………………………………………….6-7
3.MATERIJAL I METODE RADA………………………………………………….8-9
4.REZULTATI…………………………………………………………………….10-19
5.RASPRAVA……………………………………………………………………..20-21
6.ZAKLJUČCI………………………………………………………………………..22
7.SAŽETAK………………………………………………………………………….23
8.POPIS LITERATURE……………………………………………………………24-25
4
1. UVOD
Masmediji su sredstva javnih komunikacija koji djeluju na velik broj osoba. Danas ih
možemo grupirati u sljedeće skupine: tiskani (časopisi, novine, knjige) elektronski
(televizija, film, audio mediji), novi mediji (internet, mobitel). Funkcije masmedija
podijeljene su na: informacijske, selekcijske, eksplikacijske , edukacijska, zabavne te
estetske. Upravo to razlog je poticanja na razmišljanje kako sve te informacije
masmedija koje nas svakodnevno „bombardiraju“ djeluju na naše zdravlje. Prema
istraživanju koje je na uzorku od 2700 djece 2008. godine proveo Hrabri telefon i
Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, pokazano je kako se 91% djece služi
internetom, od čega 49% svakodnevno. No, zabrinjavajući podatak je bio što svega
2,5% djece koristi internet uz prisutnost roditelja, od čega 49% djece roditelji nikada ne
nadziru. Učestala dnevna uporaba interneta kroz neko vrijeme može rezultirati i
stvaranjem ovisnosti. Jedna od rizičnih skupina za razvitak ovisnosti su adolescenti, a
ranom adolescencijom smatra se razvojno razdoblje viših razreda osnovne škole.
Upravo ti podatci bili su razlog i povod početka ovog istraživanja među adolescentima
naše gimnazije, generacije 2009. godine. Elektronički mediji koji su danas sastavni dio
našeg života imaju važnu ulogu u emocionalnom razvoju, ponašanju i intelektualnom
funkcioniranju čovjeka s apostrofiranjem adolescenata. Utjecaji masmedija pokazuju
pozitivne uloge u odgojno obrazovnom procesu zbog brzog i jednostavnog pristupa
informacijama te bi trebali imati pozitivan učinak kod komunikacije i razumijevanja
među ljudima. Cilj im je i poticanje misaonih procesa i poboljšavanje koordinacije
pokreta. Uz napisane mnogobrojne dobre i korisne strane te primjene masmedija postoje
i neke potencijalne opasnosti. No, najnovija istraživanja ukazuju i na mnogobrojne
štetne učinke. Iako su učenici u stanju obraditi značajno veću količinu informacija od
prijašnjih generacija, zbog smanjene pažnje pamćenje je manje kvalitetno. Smanjen
opseg opažanja otežava rješavanje problemskih i kompleksnijih zadataka koji
zahtijevaju pažnju i koncentraciju. To je ujedno povezano sa slabijim uspjehom u školi
(J. M. Healy, 1998.). Uslijed povećane aktivnosti mozga koju izazivaju masmediji,
mozak postaje preopterećen što povećava i vjerojatnost razvijanja poremećaja ponašanja
(depresija, anksioznost i dr.), pada imunološkog sustava, slabijeg sna i gubitka
koncentracije (C. Rowan, 2009.). Razvija se potreba za većom količinom podražaja iz
okoline i potreba za traženjem uzbuđenja (I. Jukes, A. Dosay 2006.). Brojne studije
pokazale su kako izloženost djece nasilnim igrama povećava agresivno ponašanje, a
5
prema jednoj od studija dovoljno je samo 10 minuta igranja nasilne videoigre da se u
testu raspoloženja izmjeri kao agresivna osoba (J. Nikoll, K. M. Keiffer, 2005.).
Prikazujući nasilje bez ikakvih posljedica, mladima se šalje negativna poruka. Nasilje
na TV-u djeluje štetno na mentalno zdravlje mladih, ali roditelji mogu pratiti sadržaj na
TV-u zajedno s djecom i pritom im ukazati na to što se prikazuje. Kod videoigara je
drukčije. Kada ih igramo, dio smo njih, što znači da i sami sudjelujemo u nasilju (E.
Carll, 2005.). Upravo to cilj je ovog istraživanja. Želimo pokazati koliko su adolescenti
„priviknuti“ na stres, kojeg bi kod njih trebalo izazvati prikazivanje jednog
uznemiravajućeg videozapisa (https://www.youtube.com/watch?v=jt6Ou3xP-Kg), o
posljedicama napada na ljude, a posebice na djecu kemijskim oružjem u Siriji.
Usporedbom rezultata i spoznajama tijekom četverogodišnjeg razdoblja trebalo bi doći
do kontinuiranog porasta antropometrijske varijable. Vrijednosti bi trebale biti
izraženije kod dječaka u odnosu na djevojke. Dječaci češće koriste videoigre, a djevojke
Facebook. To potvrđuju do sada objavljeni rezultati stručnih istraživanja prema kojima
se ukupna tjelesna masa značajno povećava tijekom adolescencije, tako da je u dobi od
14 do 16 godina (predmet ovog istraživanja) dva puta veća u djevojaka (Mišigoj-
Duraković, 2008.b). Adolescencija ili mladenaštvo traje od početka spolne zrelosti do
završetka rasta i razvoja, u naših djevojaka u prosjeku između 16. i 18. godine, a
mladića u prosjeku između 18. i 20. godine (Dumić i Mardešić, 2003.) Adolescencija je
razdoblje velikih fizičkih i psihičkih promjena. Fizičke promjene započinju adolescentni
proces. Najčešće se dijeli na ranu adolescenciju koja počinje pubertetom (od 10. do 13.
godine), srednju adolescenciju (od 13. do 15. godine) i kasnu adolescenciju čiji je kraj
teško procijeniti (do 18. godine u djevojaka, a do 20. godine u mladića). Prehrana
značajno utječe na rast djece. Zapaženi trend promjene načina prehrane i stila življenja,
osobito u gradskim sredinama, odražava se na povećanje broja pretile djece. Razlike u
tjelesnoj masi su manje, a ovise o prehrani, načinu života i fizičkoj aktivnosti. Tjelesna
aktivnost, vježbanje i sport, utječu značajno na rast i razvoj, funkcionalnu sposobnost i
ranu prevenciju kroničnih bolesti u odrasloj dobi (Prebeg, 1980., Barišić i sur. 1994.,
Dumić i Mardešić, 2003., Mišigoj-Duraković, 2008.c.). Za dugoročni nadzor rasta
djeteta koriste se tjelesna visina i težina, kao i indeks tjelesne mase (ITM), koji se
uspoređuju s odgovarajućim mjerama u tablicama ili centilnim krivuljama za istu
kronološku dob, spol, težinu ili visinu iste populacije djece (Dumić i Mardešić, 2003.).
6
2. OBRAZLOŽENJE TEME
Od najranijeg djetinjstva multimedijsko okruženje utječe na doživljaj nas samih i
svijeta koji nas okružuje, na naš život i zdravlje te sustav vrijednosti.
Pitamo se koliki je i kakav njihov stvarni utjecaj na nas. Dobre televizijske
emisije, sadržajno prihvatljive i dobi primjerene videoigre kao i svrhovito služenje
internetom, imaju pozitivan utjecaj na percepciju i ponašanje djece i odraslih u
svakodnevnom životu i odgojno obrazovnom procesu. Tema rada zanimljivija je i zbog
toga što su Nacionalni institut za zdravlje, istraživači fakulteta Yale i Medicinski centar
California Pacific, analizirali 173 istraživanja iz područja utjecaja medija na zdravlje
djece i adolescenata te zaključili kako izloženost već prije navedenim medijima
dugoročno negativno utječe na zdravlje kralježnice, no i cijelog organizma izazivajući
brojne izlječive, ali i neizlječive bolesti. Prema istraživanju na uzorku od 2700 djece
2008. godine, provedeno od strane Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada
Zagreba, pokazano je kako se 91% djece služi internetom, od čega 49% svakodnevno.
Također, svakodnevno čitamo o riziku srčanih bolesti, moždanih udara, dijabetesa te
svjedočimo brojnim poremećajima prehrane koji su potaknuti neprestanim nametanjem
tuđih stajališta o savršenom izgledu putem medija.
Ne smijemo zaboraviti ni štetne utjecaje mnogih medijskih sadržaja te poruka na
djecu i mladež s nepovoljnim posljedicama: propušteno vrijeme za druge životne
aktivnosti, loš uspjeh u školi, nedovoljno razvijene socijalne vještine, agresivno
ponašanje, smanjena tjelesna aktivnost te fizičke i psihološke promjene vezane uz
ovisnost o njima.
Cilj je ovog rada istražiti i utvrditi praćenjem razvoja antropometrijskih
karakteristika (težine), tlaka, pulsa i znojenja kod adolescenata generacije 2009 i 2013.,
postoje li razlike u zdravlju djevojaka i mladića, te rezultate usporediti sa standardima
za određenu dob, u praksi korištenih tablica težina i podataka tlaka i bila.
Do rezultata će se doći preko podataka kojim će se utvrditi vrste i učestalost
korištenja medijskih sredstava među adolescentima, njihovu povezanost sa spolom,
školskim uspjehom ispitanika i obrazovanjem njihovih roditelja kao i utjecajem na
tjelesnu težinu i nastanak određenih zdravstvenih poteškoća.
7
Hipoteza je da će tijekom četverogodišnjeg razdoblja doći do kontinuiranog
porasta antropometrijske varijable. Ako je zdravlje adolescenata (zavisna varijabla)
povezano s vrijednošću krvnog tlaka i tjelesnom težinom (nezavisna varijabla), onda će
se pretpostaviti da će više vrijednosti tlaka prije puštanja uznemiravajućeg sadržaja biti
povezane s prekomjernom težinom uslijed učestalog korištenja medija, nezdrave
prehrane i ne boravka u prirodi. Isto tako ako je zdravlje adolescenata (zavisna
varijabla) povezano s vrijednošću bila i znojenjem (nezavisna varijabla) poslije
prikazivanja uznemiravajućeg sadržaja onda će se pretpostaviti da će više vrijednosti tih
nezavisnih varijabli biti povezane uz djevojke i osobe koje su u manjoj ovisnosti o
medijima a više vremena provode s roditeljima. Osobe koje pokazuju veću ovisnost o
medijima bit će u stalnom stanju stresa, imat će kontinuirano sve parametre povišene što
znači u većem stresu, a to povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja i metaboličkog
sustava. Konačna hipoteza (pretpostavka) rada je ukazati na sve češći porast korištenja
masmedijskih sredstava od strane ispitanika generacije 2013. replikatni uzorak u odnosu
na generaciju ispitanika 2009. kontrolnog uzorka kao i razlike po njihovim vrstama u
odnosu na spol. Ukazat će se i na negativni utjecaj dužine boravka uz masmedijsko
sredstvo na lošiji uspjeh u školi, razvoj nepovoljnih fizičkih promjena i porast tjelesne
težine kod ispitanika, te kako vrijeme provedeno uz medije ima značajan utjecaj na
zdravstvene poteškoće; medijski sadržaj može utjecati na promjene krvnog tlaka,
srčanog pulsa i mjerenje znojenja pomoću otpora kože.
8
3. MATERIJAL I METODE RADA
Uzorak
Istraživanje je provedeno na 133 učenika drugih razreda naše gimnazije školske
godine 2013./2014. u prisutnosti mentora. Ovo je istraživanje nastavak istraživanja
utjecaja masmedija na zdravlje učenika započeto s generacijom učenika rođenih 1993.
godine. Provedeno je četverogodišnje prospektivno istraživanje među učenicima naše
gimnazije. U ispitivanje su uključeni učenici koji su školske godine 2008./2009. započeli s
prvim razredom svog gimnazijskog obrazovanja, u životnoj dobi od prosječno 15 godina
(anketirano: 64 (34,8%) mladića i 140 (65,2%) djevojaka) i učenici koji su školske godine
2012./2013. započeli s prvim razredom gimnazijskog obrazovanja, u istoj životnoj dobi
(anketirano: 51 (38,3%) mladića i 82 (61.7%) djevojaka). U svrhu istraživanja napisan je
anketni listić (prilog 1) u koji ispitanici unose podatke u vidu pisanih odgovora ili
zaokruživanja jednog ili više ponuđenih odgovora.
Anketa je zamišljena kao dobrovoljna i anonimna bez iznošenja osobnih
podataka. U podatke o tjelesnoj težini i tjelesnoj visini unošene su njima poznate
vrijednosti iz mjerenja tijekom tekuće školske godine na satu tjelesne i zdravstvene
kulture.
Postupak podjele upitnika i upoznavanje s anketom provedeni su osobno.
Istraženoj skupini učenika ponuđen je na satu biologije anketni listić, objašnjeni su im
razlozi, cilj i tematika istraživanja kao i način, točnost i ozbiljnost ispunjavanja ovog
anonimnog listića.
Iz anketnog su listića ocjenjivani podatci o spolu, tjelesnim mjerama, uspjehu u
školi i navikama ispitanika. Analizirana je povezanost ovih podataka i zaokupljenost
ispitanika medijskim sredstvima. Analizirano je dnevno i vikendom provedeno vrijeme
uz medije, roditelje ili u prirodi i sportu, vrste i sadržaji medija (televizijski sadržaji,
zastupljenost vrsta video igara, zastupljenost korištenja internetskih sadržaja), životnim
i prehrambenim navikama prilikom korištenja masmedija, školskom uspjehu i
zdravstvenim tegobama nakon dugotrajnog korištenja masmedija (nervoza, napetost,
agresivnost, glavobolja, nesanica, bol u vratu, leđima, rukama, smetnje vida, mjerenje
tjelesne visine i težine i izračunavanje indeksa tjelesne mase).
Anketni upitnik koristi se kao dopuna za potpunije tumačenje rezultata u kojima se
prikupljena baza podataka koristi za povezivanje problema prekomjerne uporabe
masmedija i zdravlja adolescenata praćenog kroz mjerenje srčanog pulsa, krvnog tlaka i
9
mjerenje znojenja pomoću otpora kože, prije i nakon uznemirujućeg video sadržaja.
Mjesto obavljanja mjerenja i ispitivanja je gimnazija. Ispitanici prije mjerenja srčanog
pulsa i krvnog tlaka 10 minuta miruju u sjedećem položaju i tako ostaju do završetka
mjerenja. Prvo su mjerne vrijednosti krvnog tlaka i puls. Krvni tlak i puls mjere se
pomoću digitalnog tlakomjera tipa M6 tvrtke Omron.
Mjerenje krvnog tlaka i broja otkucaja srca
Tlakomjer (slika 2.) se svakom ispitaniku stavlja iznad lijevog lakta na visini srca. Pri
završetku mjerenja tlakomjer na ekranu ispiše vrijednosti koje se zatim upisuju u
anketni listić.
Mjerenje znojenja pomoću otpora kože
Otpor kože ovisi o znojenju, mjeri se pomoću digitalnog mjerača M3800.(slika 3.)
Mjerač je baždaren za mjerenje veličine od 20 mΩ. U uređaj su spojene ekstenzije koje
ispitanik pritisne palcem. Kada se uređaj uključi, ispitanik lijevim palcem pritisne crnu,
a desnim palcem crvenu ekstenziju. Nakon 5 sekundi uređaj prikaže stabilnu vrijednost,
otpor kože, koja se zabilježi. Vrijednost otpora mijenja se ovisno o znojenju. Pojačano
znojenje vlaži kožu i otpor postaje manji.
Za prikaz rezultata kvantitativnih vrijednosti navedenih testova korištene su
aritmetička sredina i standardna devijacija (X±SD), a kvalitativnih vrijednosti apsolutna
vrijednost (n) i/ili relativna vrijednost (%). Rezultati ispitivanja testirani su metodom
multivarijatne analize varijance (MANOVA), a razlika između istraživanih skupina za
kvalitativne podatke testirana je χ2-testom i za kvantitativne podatke Fisher-ovim
testom programskog paketa SPSS vr. 11.5, uz razinu značajnosti p<0,05.
Rezultati su prikazani u tablicama i slikama. Rad je pisan prema naputcima
Državnog povjerenstva za natjecanje i smotru mladih biologa 2014.
10
4. REZULTATI
Istraživanje je provedeno na ukupno 337 učenika (115 (34,12%) mladića i 222
(65,88%) djevojaka) u životnoj dobi od prosječno 15 godina. Od toga je 133 učenika
(anketirano: 64 (34,8%) mladića i 140 (65,2%) djevojaka) drugih razreda naše gimnazije
školske godine 2013./2014. te 204 učenika koji su školske godine 2012./2013. započeli s
prvim razredom gimnazijskog obrazovanja, u istoj životnoj dobi (anketirano: 51 (38,3%)
mladića i 82 (61.7%) djevojaka). U svrhu istraživanja napisan je anketni listić (prilog 1.)
u koji ispitanici unose podatke u vidu pisanih odgovora ili zaokruživanja jednog ili više
ponuđenih odgovora.
4.1 Obrada rezultata anketa
4.1.1. Zaokupljenost ispitanika pojedinim medijima
U tablici 1. prikazane su prosječne vrijednosti, kao i razlike prosječnih vrijednosti
ispitanika o pojedinim medijima.
Tablica1. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./09. i generacije 2012./13. o zaokupljenosti pojedinim medijima
% mladići 2009
djevojke
2009
ukupno
2009
mladići
2013
djevojke
2013
ukupno
2013
televizija/kino 18,8 15,0 16,3 16,4 16,8 16,2
računalo 67,2 53,3 58,2 54,4 52,8 53,2
mobilni
telefon
3,1 15,8 11,4 89,9 92,3 90,2
radio/glazba 7,8 11,7 10,3 14,3 23,3 19,3
knjiga 3,1 4,2 3,8 2,8 3,7 3,5
Tijekom četverogodišnjeg razdoblja vidljivo je kako je ispitanike 2009. godine najviše
zaokupljalo računalo (p<0,05), no djevojke su bile znatno zaokupljenije mobilnim
telefonom 15.8% (p<0,05). Ispitanici 2013. godine znatnije su zaokupljeni mobilnim
telefonom (p<0,05). (Prilog 2., Slika 4.).
11
4.1.2. Učestalost gledanja pojedinih televizijskih sadržaja
Poboljšanje rezultata gledanja obrazovnih emisija vidljivo je kod mladića (14,3%) i
djevojaka (23,3 %), dok kod djevojaka dolazi do porasta svih rezultata u odnosu na
rezultate iz 2009. godine. I ovdje mladići imaju značajno bolje rezultate (p<0,05) u
odnosu na djevojke (Prilog 2.,Slika 5.)
Tablica 2. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./ 09. i generacije 2012. /13. o učestalosti gledanja pojedinih televizijskih sadržaja
%
mladići
2009
djevojke
2009
ukupno
2009
mladići
2013
djevojke
2013
ukupno
2013
filmovi 43,8
7
2,6
62,
5
5
0,1
7
3,4
6
6,8
DVD 4,7 5 4,9
1
2,3
1
5,4
1
3,2
sapunice 1,6
1
0,8 7,6 1
4
4,4
3
0,2
obrazovne
emisije 7,8
3,
3 4,9
1
4,3
2
3,3
1
9,3
sport 42,2
8,
3
20,
1
6
7,7
1
2,5
3
3,5
Učestalost gledanja sporta kod mladića pet puta je veća na početku istraživanja u
odnosu na djevojke (8,3% vs. 42,2%). Učestalost raste tijekom četiri godine kada
postaje pet i pol puta veća u odnosu na djevojke (12,5% vs. 67,7%). Kod djevojaka
učestalost unutar dva perioda istraživanja također raste. (Prilog 2., Slika 5.).
U odnosu na djevojke, učestalost praćenja sapunica kod mladića nešto je veća u drugoj
polovini istraživanja, dok je učestalost kod ispitanika u gledanju najčešće filmova
(p<0,05), kod djevojka u gledanju filmova (p<0,05) a mladića u praćenju sportskih
12
emisija (p<0,05) podjednaka tijekom cijelog četverogodišnjeg razdoblja (Prilog 2., Slika
5.).
4.1.3. Zastupljenost vrsti videoigara
Postoji stalni porast učestalosti igranja agresivnijih igrica. Mladići su češće zaokupljeni
„pucačinama“ (p<0,05) tijekom istraženog razdoblja. Tijekom cijelog istraženog
razdoblja učestalost korištenja igrica je u porastu, izuzev videoigrica koje u drugom
dijelu ispitivanja pokazuju znatniji pad (17,9% prema 9,4%), (Prilog 2., Slika 6.)
Tablica 3: Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti zaokupljenosti pojedinih vrsta video igara
% mladići 2009
djevojke 2009
ukupno 2009
mladići 2013
djevojke 2013
ukupno 2013
strategija 26,6 35 32,1 23,3 43,2 39,3
„pucačine“ 28,1 14,2 19 62,3 21,1 43,3
videoigre 9,4 22,5 17,9 6,4 13,1 9,4 sportske igrice 35,9 28,3 31 32,4 12,2 22,4
4.1.4. Zastupljenost korištenja internetskih sadržaja
Usporedbom rezultata istraživanja pokazano je kako ispitanici provode najviše vremena
koristeći internet (p<0,05). Od svih sadržaja Facebook u prvom dijelu istraživanja, a
Instgram i Twitter u drugom dijelu istraživanja, najdraži su internetski sadržaj (p<0,05).
Porast korištenja chat/forum/e-mail-a je gotovo deset puta veća tijekom cjelokupnog
istraživanja (4,9% vs. 40,8%) kao i kockanje koje je kod mladića u porastu za gotovo
pet i pol puta (Prilog 2., Slika 7.)
Tablica 4: Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti zastupljenosti korištenja internetskih
sadržaja
% mladići 2009
djevojke 2009
ukupno 2009
mladići 2013
djevojke 2013
ukupno 2013
chat/forum/e-mail 4,7 5 4,9 35,5 43,4 40,8
surfanje/informacije 17,2 5 4,9 12,3 15,4 13,8
skidanje glazbe/filmova 7,8 15 12,5 4,3 2,1 2,8
Twiter/Whatsapp/Facebook 56,2 65,9 62,4 89,9 93,4 91,4
13
videoigre 9,4 0 3,3 2,4 0 0,8
kockanje 4,7 0,8 2,2 26,6 0,6 23,8
4.1.5. Vrijeme, dnevno provedeno radnim danima uz medije i roditelje/sport
Adolescenti tijekom radnog tjedna najčešće provode vrijeme uz medije. U drugom
dijelu istraživanja djevojke češće koriste mobitel (p<0,05), dok je boravak u prirodi kao
i sport za 50% vremena smanjen.
Tablica 5 : Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./09. i generacije 2012./13. po dnevno provedenom vremenu radnim danima uz
medije i roditelje/sport
sat mladići 2009
djevojke 2009
ukupno 2009
mladići 2013
djevojke 2013
ukupno 2013
TV/DVD/kino 1,6 1,9 1,8 1,1 1,1 1,9
video igre 0,7 0,3 0,5 0,5 0,1 0,2
mobitel 1,3 1,5 1,4 4,3 3,6 3,4
internet 1,7 1,7 1,7 2,4 2,5 2,4
roditelj/prijatelj 2,4 3 2,3 2 3,5 2,4
priroda/sport 1,8 1,4 1,5 1 1 1
Mladi uz medije provode gotovo 8 sati i 31 minutu, što je u značajnom porastu u odnosu
na prvo razdoblje istraživanja kada su provodili 5 sati i 42 minute. Boravak
adolescenata s roditeljima i prijateljima ili u prirodi i baveći se sportom s 4 sata i 24
minute koje su zabilježene u prvom razdoblju ispitivanja smanjene su na 3 sata i 40
minuta. Mladići češće igraju videoigre, borave u prirodi i bave se sportom (p<0,05)
(Prilog 2., Slika 8).
4.1.6. Vrijeme, dnevno provedeno vikendom uz medije i roditelje/sport
Vrijeme dnevno provedeno uz medije vikendom ukupno je duže od onoga provedenog
tijekom radnih dana (7 h 42 min prema 5 h 42 min).
14
Tablica 6: Vrijeme dnevno provedeno uz medije vikendom mladića i djevojaka upisne
generacije 2008./09. i generacije 2012./13.
sati mladići 2009
djevojke 2009
ukupno 2009
mladići 2013
djevojke 2013
ukupno 2013
roditelji/sport ukupno tjedno 36,5 37,8 37,3 16,4 16,8 16,2
mediji ukupno tjedno 48 44,6 45,6 54,4 52,8 53,2
Mladići tijekom čitavog tjedna prosječno dnevno duže vremena provode uz medije u
odnosu na djevojke (6 h i 54 min prema 6 h i 18 min, p<0,05). Niti jedan od ispitanika
nije bio dnevno manje od 3 h uz medije, dok ih je 81,0% bilo više od 5 h. (Prilog 2.,
Slika 9.)
4.1.7. Zdravstvene tegobe nakon dugotrajnog korištenja masmedija
Tablica 7 : Zdravstvene tegobe nakon dugotrajnog korištenja masmedija mladića i
djevojaka upisne generacije 2008./09. i generacije 2012./13.
Zdravstvene tegobe nakon
dugotrajnog korištenja
masmedija
mladići
2009
Djevojke
2009
ukupno
2009
mladići
2013
Djevojke
2013
ukupno
2013
bez tegoba 7,8% 0,8% 3,3% 5,6% 1,3% 2,4%
nervoza/napetost/agresivn
-ost
4,7% 4,2% 4,3% 5,3% 4,9% 5.1%
glavobolja/nesanica 12,5% 8,3% 9,9% 14,2% 15,4% 14,9%
poremećaj prehrane 1,2% 0,8% 1,0% 0,9% 0,6% 0,7%
bol u
vratu/leđima/rukama
9,4% 16,8% 14,1% 13,4% 16,6% 15,4%
15
smetnje vida 3,1% 7,5% 6,0% 6,0% 9,3% 8,8%
glavobolja/nesanica//bol u
vratu/leđima/rukama
43,6% 45,8% 45,1% 53,2% 55,4% 54,8%
smetnje vida/poremećaj
prehrane
1,6% 0% 0,5% 1% 0,4% 0,3%
glavobolja/nesanica/bol u
vratu/leđima/rukama/por
emećaj vida
9,4% 8,3% 8,8% 12,4% 10,3% 10,8%
bol u
vratu/leđima/rukama/por
emećaj vida
1,6% 4,2% 3,2% 1,4% 4,4% 4,1%
nervoza/napetost/agresivn
ost/glavobolja/nesanica/bo
l u vratu/leđima/rukama
6,3% 1,7% 3,3% 12,2% 12,8% 12,6%
nervoza/napetost/agresivn
ost/glavobolja/nesanica
0% 0,8% 0,5% 0,1% 0,5% 0,4%
Ispitanici koji su uz medije provodili dnevno više od 5 h imali su brojnije zdravstvene
tegobe (p<0,05).
16
4.1.8. Tjelesna težina ispitanika drugog razdoblja istraživanja (generacija 2013.)
Slika 1. Centilne krivulje tjelesne težine za učenike i učenice u Hrvatskoj
od šeste do 19. godine (Prebeg, 2002.)
Za određivanje normalne tjelesne težine i indeksa tjelesne mase za dob i spol korištene
su CDC krivulje rasta. Normativi za tjelesnu težinu učenika i učenica u Hrvatskoj
prikazani su u tablicama prosječnih vrijednosti i centila tjelesne visine i težine u dobi od
šeste do 19. godine života (Prebeg, 2002.), (Sl. 3., 4.). Prema vrijednosti centila tjelesne
težine učenici i učenice su podijeljeni u tri skupine, smanjene (<3. centile), uredne (3.-
97. centila) i prekomjerne (>97. centile) tjelesne težine (Prilog.4. Tab. 2.). U istraživanje
je bilo uključeno 140 učenica i 64 učenika, odnosno 65,2% učenica i 54,8% učenika, što
čini razliku značajnom (χ2=47,858; p=0,0001).
(Tablica 6.) prikazuje učestalost učenika i učenica smanjene (<3. centile), uredne (3.-97.
centile) i prekomjerne (>97. centile) tjelesne težine u životnoj dobi od 15 godina.
Podjednak je broj učenika i učenica sa smanjenom i urednom tjelesnom težinom.
Značajno je veća učestalost učenika (43,8%) s prekomjernom tjelesnom težinom u
odnosu na učenice (16,4%), (p=0,010).
Tab. 6. Učestalost učenika i učenica prema centilama tjelesne težine
* χ2=6,535; p=0,010
Centile tjelesne
težine
Učenici
n (%)
Učenice
n (%)
<3. 1 (1,6) 4 (2,8)
3.-97. 35 (54,7) 113 (80,7)
>97. 28 (43,8)* 23 (16,4)
17
4.2. Mjerenje krvnog tlaka i broja otkucaja srca i otpora kože kod ispitanika
4.2.1. Mjerenje krvnog tlaka i broja otkucaja srca
Kod mladića i djevojaka, izmjeren je krvni tlak i srčani puls (Prilog 2., slika 10.-11.) u
mirovanju prije i nakon prikazivanja uznemirujuće internetskog sadržaja, digitalnim
tlakomjerom (slika 2., prilog).
Tablica 8: Srednje vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka (mm Hg) i
srčanog pulsa (u minuti) prije (1) i nakon (2) prikazivanja sadržaja.
mladići
2009
djevojke
2009
mladići
2013
djevojke
2013
puls 1 73,7 72,5
76,7 75,6
puls 2 82,3 81,2 78,4 79,3
dijastolički 1 76,5 74,9 72,3 72
dijastolički 2 83,2 83,2 76,4 76,4
sistolički 1 121,8 117 113,6 108,4
sistolički 2 128,6 124,6 115,1 119,1
Značajan porast sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka (tablica 8.), kao i porast broja
otkucaja srca (p<0,05), primijećen je kod ispitanika prvog razdoblja istraživanja. Kod
ispitanika drugog razdoblja istraživanja primijećene su niže vrijednosti krvnog tlaka.
Puls je u porastu kod obje skupine ispitanika (p<0,05), s manjim odstupanjima u odnosu
na prvo razdoblje istraživanja kod mladića.
18
4.2.2. Mjerenje znojenja pomoću otpora kože
Otpor kože koji ovisi o znojenju se mjerio pomoću digitalnog mjerača M3800 (Slika
3.prilog). Mjerač je bio namješten za mjerenje od 20 mΩ. Mjerenje otpora provodilo se
na isti način kao i prethodno mjerenje, prije i nakon puštanja uznemiravajućeg sadržaja,
samo za generaciju ispitanika 2013. godine. Rezultati (tablica 9.) aritmetičkih sredina
otpora kože nakon gledanja uznemiravajućeg sadržaja u svim su mjerenjima niže u
odnosu na kontrolni test, pri gledanju sadržaja (0.8). Međutim, samo djevojke postižu
statistički značajnu razliku, u drugom testu na nivou značajnosti p nižom od 0.05.
Tablica 9: Vrijednosti otpora kože za generaciju ispitanika 2013.
mΩ mladići 2013 djevojke 2013
ukupno 2013
prije gledanja
0,9 0,78 0,85
nakon
gledanja 0,8 0,52 0,72
19
5. RASPRAVA
Zdravlje adolescenata povezano s vrijednošću krvnog tlaka i tjelesnom težinom. Više
vrijednosti tlaka prije puštanja uznemiravajućeg sadržaja povezane su prekomjernom
težinom koja se javlja uslijed učestalog korištenja medija, nezdrave prehrane i
neboravka u prirodi (tablica 7). Postoji stalni porast učestalosti prekomjerno uhranjenih
mladića (4,5% do 11,9%) i djevojaka (5,3% do 9,6%), te značajan porast sistoličkog i
dijastoličkog krvnog tlaka, kod ispitanika prvog razdoblja istraživanja. Kod ispitanika
drugog razdoblja istraživanja primijećene su općenito niže vrijednosti krvnog tlaka, no
značajno je veća učestalost učenika (43,8%) s prekomjernom tjelesnom težinom u
odnosu na učenice (16,4%), (p=0,010). Niže vrijednosti krvnog tlaka nije moguće
tumačiti nepreciznošću digitalnog tlakomjera zato što je u oba razdoblja istraživanja
korišten isti tip digitalnog tlakomjera. Općenito, unatoč manjim oscilacijama krvnog
tlaka koji je zabilježen kod ispitanika drugog razdoblja istraživanja, značilo bi da je i
stanje stresa manje, a time se ne mijenja drastično šećer u krvi, pa bi generacije trebale
biti manje izložene porastu šećerne bolesti. Manje stanje stresa posebice kod dječaka
drugog istraživanog razdoblja, povezana su s porastom učestalosti igranja agresivnijih
igrica. Mladići su češće zaokupljeni „pucačinama“ (p<0,05) čime se razvija tolerancija
na stres u skladu s rezultatima (I. Jukes, A. Dosay 2006.), igranjem njih i sami sudjeluju
u nasilju (E. Carll, 2005.). To znači da nije nađena povezanost dužine boravka uz
masmedije s promjenom vrijednosti tlaka, ali postoji povezanost s indeksom tjelesne
mase: (p>0,05) zbog dnevno provedenog vremena uz medije koje je ukupno duže od
onoga provedenog tijekom radnih dana (tablica 6). No, mladići provode više vremena u
sportu od djevojaka (tablica 5) a nemaju poremećaj prehrane. Usporedbom rezultata
istraživanja provedenog među učenicima VII. gimnazije u Zagrebu, kroz četiri školske
godine (2008/2009., 2009/2010., 2010/2011., 2011/2012.), učestalost nedovoljno
uhranjenih mladića dva i pol puta je manja na početku istraživanja u odnosu na djevojke
(3,0% - 7,6%) u skladu s rezultatima (Šegregur D., Kuhar V. 2012.). Povezanost
masmedija i intenzivnije korištenje Facebook-a kod djevojka pokazuje uglavnom
smanjenu i urednu tjelesnu težinu (rezultati anketa), značajno je veća učestalost učenika
(43,8%) s prekomjernom tjelesnom težinom u odnosu na učenice (16,4%), (p=0,010),
što nije u skladu s do sada objavljenim rezultatima stručnih istraživanja (Mišigoj-
Duraković, 2008.). Prema njima ukupna se količina tjelesne mase značajno povećava
20
tijekom adolescencije, tako da je u dobi od 14 do 16 godina (predmet ovog istraživanja)
dva puta veća u djevojaka. Mogući razlozi odstupanja su i prikupljanje podataka preko
ankete što bi moglo ukazati na moguće nedostatke provedenog istraživanja.
Zdravlje adolescenata povezano je s vrijednošću bila i znojenjem nakon prikazivanja
uznemiravajućeg sadržaja. Više vrijednosti tih varijabli povezane su uz djevojke (tablica
8) i osobe koje su u manjoj ovisnosti o medijima a više vremena provode s roditeljima.
Puls je u porastu kod obje skupine ispitanika (p<0,05), s manjim odstupanjima u odnosu
na prvo razdoblje istraživanja kod mladića. Razlog odstupanja vezan je uz nižu
vrijednost tlaka iste skupine ispitanika jer srce upumpava manje krvi. No, moguće je
povezati niže vrijednosti tlaka s vjerojatnošću razvijanja poremećaja ponašanja
depresije i anksioznosti (C. Rowan, 2009.). Nije nađena povezanost dužine boravka uz
masmedije sa školskim uspjehom (p>0,05) što nije u skladu s rezultatima (J. M. Healy,
1998.). negativnih utjecaja dužine boravka uz masmedijsko sredstvo na lošiji uspjeh u
školi. Iako su učenici smanjene pažnje a time i smanjenog opsega opažanja, što otežava
rješavanje kompleksnijih zadataka koji zahtijevaju pažnju i koncentraciju. Učenici
slabiji uspjeh u školi opravdavaju nemarom.
6. ZAKLJUČCI
Osobe koje su pokazale višu ovisnost o medijima u stalnom su stanju stresa.
Porast korištenja masmedijskih sredstava od strane ispitanika generacije 2013. u odnosu
na generaciju ispitanika 2009. kontrolnog uzorka.
Pronađena je ovisnost porasta vrijednosti tlaka prije puštanja uznemiravajućeg sadržaja
povezane su preko mjerenom težinom uslijed nezdrave prehrane i ne boravka u prirodi.
Opadanje razine stresa kod dječaka drugog istraživanog razdoblja, povezano je s
porastom učestalosti igranja agresivnijih igrica, „pucačinama“.
21
Ravnodušnost sprječava drastične promjene šećera u krvi, a time i manju izloženost
porastu šećerne bolesti.
Dnevno provedeno vrijeme uz medije vikendom ukupno je duže od onoga provedenog
tijekom radnih dana.
Značajno je veća učestalost učenika s prekomjernom tjelesnom težinom iako provode
više vremena u sportu od djevojaka.
Puls je u porastu kod obje skupine ispitanika.
Niža vrijednost tlaka skupine ispitanika 2013 godine povezana je sa sporijim radom
srca, ali i većom vjerojatnošću razvijanja depresije i anksioznosti.
Nije nađena povezanost dužine boravka uz masmedije sa školskim uspjehom.
22
7.SAŽETAK
Osobe koje su pokazale višu ovisnost o medijima u stalnom su stanju stresa i
kontinuirano će imati sve parametre povišene. Veći stres povećava rizičnost
kardiovaskularnih oboljenja i metaboličkog sustava. Porast korištenja masmedijskih
sredstava od strane ispitanika generacije 2013. u odnosu na generaciju ispitanika 2009.
kontrolnog uzorka. Više vrijednosti tlaka prije puštanja uznemiravajućeg sadržaja
povezane su s prekomjernom težinom koja se javlja uslijed učestalog korištenja medija,
nezdrave prehrane i neboravka u prirodi. Postoji stalni porast učestalosti prekomjerno
uhranjenih mladića te značajan porast sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka kod
ispitanika prvog razdoblja istraživanja.
Kod ispitanika drugog razdoblja istraživanja primijećene su općenito niže vrijednosti
krvnog tlaka, no značajno je veća učestalost učenika s prekomjernom tjelesnom
težinom. Opadanje stanje stresa kod dječaka drugog istraživanog razdoblja, povezana su
sa porastom učestalosti igranja agresivnijih igrica, „pucačinama“. Ravnodušnost
sprječava drastične promjene šećera u krvi, a time i manju izloženost porastu šećerne
bolesti. Dnevno provedeno vrijeme uz medije vikendom ukupno je duže od onoga
provedenog tijekom radnih dana. Mladići provode više vremena u sportu od djevojaka.
Puls je u porastu kod obje skupine ispitanika, s manjim odstupanjima u odnosu na prvo
razdoblje istraživanja kod mladića. Nižu vrijednost tlaka skupine ispitanika 2013 godine
povezana je sa sporijim radom srca, ali i većom vjerojatnošću razvijanja depresije i
anksioznosti. Nije nađena povezanost dužine boravka uz masmedije sa školskim
uspjehom.
23
8. POPIS LITERATURE
Barišić I., Kurjak A., Zergollern Lj. 1994. Rast i razvoj djeteta, Zergollern Lj. (ur.),
Pedijatrija 1, Naprijed, Zagreb, str. 65-139.
Dumić M., Mardešić D. 2003. Rast i razvoj, Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, str. 25-
45..
Guyton C. 1965. Medicinska fiziologija, Medicinska knjiga, Zagreb, str. 321- 482 .
Jukes I., Dosay A. 2006. Civil recourse as mutual accountability, Florida States
university, Vol 39.
Healy J.M., 1998. Temporal profiles of physical health in family members of heart
transplant
recipient, Florida States university
Mišigoj-Duraković M. 2008b. Sastav tijela, Mišigoj-Duraković M. (ur.),
Kinantropologija: Biološki aspekti tjelesne vježbe, Kineziološki fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zelina, str. 65-94.
Mišigoj-Duraković M. 2008c. Rast, sazrijevanje i razvoj, Mišigoj-Duraković M. (ur.),
Kinantropologija: Biološki aspekti tjelesne vježbe, Kineziološki fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zelina, str. 129-224.
Prebeg Ž. 1980. Tjelesni rast i razvoj, Drobnjak P. (ur), Ginekologija dječje i
adolescentne dobi, Jumena, Zagreb, str. 35-56.
Prebeg Ž. 2002. Kako su rasla školska djeca u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima
drugog milenija. Liječnički vjesnik 124: 3-9.
Rowan C., Rowan L, Bigum, C., (2009) “What’s Your Problem?” ANT reflections on a
research project studying Girls enrolment in Information Technology subjects in
postcompulsory education. International Journal of Actor-Network Theory and
Technological Innovation (IJANTTI) 1.4, pp. 1-20.
Rudan V. 2004. Normalni adolescentni razvoj. Medix 52 (10): 36-39.
24
Šegregur D., Kuhar V. 2012. Odstupanaj antropometrijskih i motoričkih obilježja
gimnazijalaca od uobičajeno korištenih normativnih vrijednosti. Hrvatski
Športskomedicinski Vjesnik 27: 42-51.
Online URL: https://www.youtube.com/watch?v=jt6Ou3xP-Kg (medijski sadržaj)
25
PRILOZI
Prilog 1.
Anketni listić – ''Zdravlje adolescenata digitalne generacije'' (stranica 1.)
26
Anketni listić – ''Zdravlje adolescenata digitalne generacije'' (Stranica 2.)
27
Slika 2. Digitalni tlakomjer za mjerenje krvnog tlaka i pulsa
Slika 3. Digitalni mjerač za mjerenje otpora kože
Prilog 2. Grafička obrada rezultata anketa
28
Slika 4. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./09. i generacije 2012./13. o zakupljenosti pojedinih medija
Slika 5. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti gledanja pojedinih televizijskih sadržaja
29
Slika 6. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti zaokupljenosti pojedinih vrsta video igara
Slika 7. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./09. i generacije 2012./13. o učestalosti zakupljenosti korištenja internetskih
sadržaja
30
Slika 8. Razlike u prosječnim vrijednostima mladića i djevojaka upisne generacije
2008./09. i generacije 2012./13. dnevno provedenim vremenom radnim danima uz
medije i roditelje/sport
Slika 9. Vrijeme dnevno provedeno uz medije vikendom mladića i djevojaka upisne
generacije 2008./09. i generacije 2012./13.
31
Slika 10. Srednje vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka (mm Hg) prije (1) i
nakon (2) prikazivanja sadržaja
Slika 11. Srednje vrijednosti srčanog pulsa (u minuti) prije i poslije prikazivanja
sadržaja
32
Prilog 3. Provođenje istraživanja
Slika 12. Mjerenje krvnog tlaka ispitanicima pomoću digitalnog tlakomjera tipa M6
tvrtke Omron.
33
Slika 13. Mjerenje krvnog tlaka ispitanicima pomoću digitalnog tlakomjera tipa M6
tvrtke Omron
Slika 14. Ispitanici odgovaraju na pitanja postavljena u anketi
34
Slika 15. Mjerenje tlaka ispitanicima pomoću digitalnog tlakomjera tipa M6 tvrtke
Omron
Prilog 4.
Tab. 2. Granične centilne vrijednosti za smanjenu, urednu i prekomjernu tjelesnu
težinu za učenike i učenice u 15. godini života
Granične vrijednosti
Centila
Tjelesna težina (kg)
Učenici Učenice
<3. <40,0 <42,0
3.-97. 40,0-79,0 42,0-72,8
>97. >79,0 >72,8