36
UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA SEMINARSKI RAD PREDMET : Upravljanje troškovima TEMA : Analiza troškova i koristi

Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

UNIVERZITET U BEOGRADU

FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA

SEMINARSKI RAD

PREDMET : Upravljanje troškovima

TEMA : Analiza troškova i koristi

Profesor: Studenti:

Prof. dr Bojan Ilić Marko Maksimović 370/10/M Strahinja Manić 385/10/M

Beograd, maj 2011

Page 2: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

SADRŽAJ

UVOD................................................................................................................3

1. COST-BENEFIT ANALIZA........................................................................4

1.1. Cost-benefit analiza - osnove..................................................................41.2. Primena Cost benefit analize...................................................................7

2. RAZMATRANJE COST-BENEFIT ANALIZA..........................................7

2.1. Suština i značaj........................................................................................82.2 Načela Cost-benefit Analize, sprovođenje i ograničenja metode.............92.3. Koristi i štete koje razmatra analiza......................................................112.4. Merenje efekata od strane Cost-benefit analize.....................................12

3. PRIMERI COST-BENEFIT ANALIZE......................................................14

3.1 Primer računanja.....................................................................................143.2. Primer 1 - Cost-benefit analiza u preduzeću.........................................153.3 Primer 2 - Cost Benefit analiza u bankarstvu.........................................163.4 Primeri za procenu vrednosno nemerljivih koristi i troškova.................173.5 Primer ocene nemerljivih uticaja na okolinu..........................................183.6 Primer 6..................................................................................................193.7 Primer 7..................................................................................................203.8 Primer 8..................................................................................................20

ZAKLJUČAK..................................................................................................22

LITERATURA................................................................................................23

2

Page 3: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

UVOD

U radu će biti govora o analiza koristi i troškova tj. cost-benefit analizi.

U pitanju je postupak kojim se prosuđuju društvene koristi i društvene štete, koje će se predvidivo pojaviti ostvarenjem nekog projekta.

Najpre treba reći da je to već relativno stari postupak ekonomske nauke koji se već davno primenjuje u praksi razvijenih zapadnih zemalja pri oceni međusobno različitih projekata, a i u našoj literaturi pojavio se kao pojam već 30.-tih godina prošlog veka, iako se ta-kve analize nisu baš često radile.

Cost-benefit analiza koristila se pre svega kod ulaganja u javne i infrastrukturne objekte, ali se sve češće koristi i kod ostalih projekata u slučaju postojanja znatnije društvene koristi i štete.

Filozofiju cost-benefit analize možda najbolje definira tzv."Paretov napredak" nazvan prema Italijanskom ekonomistu Vilfredu Paretu. Načelo Paretovog napretka zasniva se na pretpostavci da u današnjem savremenom društvu nije moguće realizovati bilo kakav projekat koji nikome neće naneti štetu. Stoga su ekonomisti za projekte koji su bili predmet cost-benefit analize, uveli pojam potencijalnog Paretovog napretka prema kojem se isplati ulagati u svaki projekt kod kojeg su koristi onima koji ih uživaju veće od troškova onih kojima su ti troškovi prouzrokovani. Za projekte koji ostvaruju koristi i kompenziraju troškove koje uzrokuju može se reći da su ostvarili potpuni Paretov napredak. Ti se troškovi i koristi mogu opisati kao ona vrsta koristi i troškova koji terete širu ili užu društvenu zajednicu, pa i buduće generacije.

U tom kontekstu analiza koristi i troškova važan je deo procesa procene uticaja na okolinu i to na nivou pojedinačnih projekata i neophodna podrška odlučivanju u postupku procene uticaja zahvata na okolinu.

Cost-benefit analiza pokušava praktično da doprinese rešavanju jednog od osnovnih ekonomskih problema - optimalnom rasporedu resursa tako što procenjuje ukupnu društvenu vrednost pojedinih ekonomskih projekata, tačnije njihov doprinos ukupnom društvenom blagostanju i time pruža neophodnu informaciju donosiocu odluke kome je u interesu ukupno društveno blagostanje.

3

Page 4: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

1. COST-BENEFIT ANALIZA

1.1. Cost-benefit analiza - osnove

Cost-benefit analiza predstavlja ekonomsku ana-lizu kojom se upoređuju i vrednuju sve prednosti i svi nedostaci nekog privrednog poduhvata ili projekta anali-zom troškova (cost) i koristi (benefit). Cost-benefit analiza je važna je za donošenje ispravne odluke i za korekciju projekata. Da li će investicioni projekat investitoru donositi predviđenu dobit, sagledava se Cost-benefit analizom. Pre-ciznije i jasnije, ova metoda podrazumeva pogled na projekat sa aspekta troškova koje on iziskuje i koristi koje od istog investitor ima. No, upotreba Cost-benefit analiza zahteva ra-zmatrannje nekoliko značajnih pitanja, i to:

Koje troškove i koristi treba uključiti u Cost-benefit analize?

Koliko ih treba vrednovati?

Kako ih svesti na zajednički imenitelj koji će omogućiti ispravno poređenje?

Koja su relevantna ograničenja koja se moraju uzeti u obzir prilikom njihovog poređenja"? - knjiga

Pri tome Cost-benefit analiza sagledava sve relevantne faktore koje donosilac odluke uzima u rangiranju mogućih alternativa sa stanovišta troškova i koristi projekta. Vrednovanje projekata se sastoji iz sledeća tri koraka:1

Identifikovanje količine, kvaliteta i dinamike fizičkih inputa i outputa,

Utvrđivanje odgovarajućih cena za impute i outpute u cilju proračuna

odnosnih troškova i koristi,

Iskazivanje troškova i koristi projekta na način koji olakšava komparaciju sa alternativnim projektima.

Cost-benefit analiza je analitički pristup rešavanju problema izbora, koji zahteva definiciju ciljeva i identifikaciju alternativa koje daju najveću korist za date troškove, ili koje daju zadatu korist za najmanje troškova. Pogodna je za procenu rezultata investiranja, naročito ako se radi o investicijama u infrastrukturu (fizičku - kao što su saobraćajnice i duhovnu - kao što je obrazovanje).

KORISTI TROŠKOVI

1 Http://www.crnarupa.singidunum.ac.rs (stranica posećena: 07.04.2011.)4

Page 5: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

privredene (kod privatnih projekata: one koristi koji se odnose na definiciju drugih, odnosno na širu ili užu zajednicu)

privrednee (kod privatnih projekata: one koristi koji se odnose na definiciju drugih, odnosno na širu ili užu zajednicu)

kod javnih projekta: deo interne privredne koristi

kod javnih projekta: svi ili deo internih privrednih troškova

socijalne socijalnizdravstvene zdravstveniekološke ekološkineke druge neki drugi

Tabela 1. Vrtse troškova i koristi2

U sledećoj tabeli daje se prikaz mogućih eksternih troškova za postupanje s otpadom napravljen prema literaturi:

VRSTA UTICAJA EKSTERNI TROŠKOVI

izgradnjatroškovi izgradnje (kod javnih projekata)

vizualni uticajtroškovi vezani za narušavanje predela (npr. gubici u turizmu/rekreaciji)

zagađenost vazduhatroškovi nesreća (rizici eksplozije)troškovi gubitka komfora stanovanjatroškovi uticaja na druge aktivnosti

ispuštanje voda troškovi zagađenosti vodnih resursa

rad zahvata

troškovi gubitka komfora stanovanja

troškovi pada proizvodnih drugih aktivnosti

troškovi vezani za narušavanje predela (turizam/rekreacija)

troškovi nesreća u okolini

na ljudsko zdravljetroškovi sprečavanja puteva uticaja na zdravlje

troškovi lečenja

na faunu i florutroškovi oštećenja zbog emisijatroškovi oštećenja zbog gubitka staništa

zbrinjavanje pepela

gubitak vrednosti zemljišta

troškovi vezani za narušavanje predela (turizam/rekreacija)

troškovi zagađenosti vodnih resursa

na korišćenje zemljištatroškovi promjene i usklađivanja lokalnih planova

2 bib.irb.hr/datoteka/190312.COST_Benefit_u_PUO-lanak.doc5

Page 6: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

gubitak vrednosti zemljišta

socio - ekonomski utjecaji

zavisno od lokacije i vrste zahvata (npr. demografske promene). Moguće i koristi: investicije, zaposlenost

promet

nepokriveni troškovi infrastrukturetroškovi sobraćajnih nesrećatroškovi gubitka komfora stanovanjatroškovi prometnih zastoja

Tabela 2. Eksterni troškovi odlaganja otpada3

Osnovna pretpostavka za sprovođenje Cost - benefit analize je samo postojanje eksternih troškova, tj. C>0. Bitno je takođe uočiti razliku javnih i privatnih projekata između kojih postoji bitna razlika u izračunavanja eksternih privrednih troškova i koristi.

Sprovođenje Cost - benefit u terminima socijalnih koristi i troškova u postupku procene uticaja na okolinu logično dovodi do ideje integracije postupka procene uticaja na okolinu u kompleksniju Cost - benefit analizu kojom bi se u celosti ocenjivao projekt. Ostali modeli iz procene uticaja na okolinu služili bi za procenu uticaja kojima bi se određivale vrednosti troškova i koristi u novčanim jedinicama. Probleme sprovođenja takve analize moguće je sagledati u preprekama, ograničenjima i primedbama protiv primene Cost - benefit analize.

1.2. Primena Cost benefit analize

3 bib.irb.hr/datoteka/190312.COST_Benefit_u_PUO-lanak.doc6

Page 7: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

Uopšteno za Cost benefit analizu se kaže da je to poseban finansijska tehnika, odnosno računski postupak - posledica ulaganja u neki investicioni ili infrastrukturni poduhvat.

S jedne strane zbrajaju se svi prihodi i koristi poduhvata, a s druge strane svi troškovi i gubici poduhvata. Svi prihodi i koristi, troškovi i gubici moraju biti kvantifikovani (brojčano iskazani) i svedeni na jednako merljivu jedinicu, najčešće ipak novac. Ukoliko je omer prihoda i koristi i troškova i gubitaka, odnosno koeficijent veći od jedan, dakle ukoliko prihodi i koristi nadmašuju troškove i gubitke, reč je o finansijski isplativom poduhvatu. Naravno, vredi i obratno. S druge strane, ukoliko je omer prihoda i koristi i troškova i gubitaka, odnosno koeficijent manji od jedan, dakle ukoliko prihodi i koristi nenadmašuju troškove i gubitke, reč je o finansijski neisplativom poduhvatu.

Troškovi i gubitci koji su posledica ulaganja u neki infrastrukturni poduhvat ili projekat su jednokratni i izvesni, dok su prihodi i koristi dugoročni i neizvesni. To komplikuje postupak cost-benefit analize, posebno kad se suočavamo samo s koristima koje su posredne i koje pridonose učincima korisnika kao što su putevi, sistemi za navodnjavanje i sl. Dakle, jednostavno je utvrditi troškove i gubitke izgradnje nekog auto-puta, ali nimalo nije jednostavno utvrditi ekonomske koristi za brojne korisnike tog autoputa koji proizlaze iz poboljšanih saobraćajnih veza. A čak je i nemoguće i ne treba kvantifikovati troškove i gubitke koji proizlaze iz devastacije okoliša auto-puta, niti prihode i koristi koji proizlaze iz bržeg i je-dnostavnijeg prevoza. U svakom slučaju, ukoliko su ulaganja veća to je i komplikovanija co-st-benefit analiza jer sagledava i veći broj faktora, dug je ekonomski vek i neizvesnost proje-kta, odnosno rizik je stime veći.

Za veće infrastrukturne projekte izrađuju se složenije cost-benefit analize. Projekcije prihoda i koristi, odnosno troškova i gubitaka izrađuju se i za preko 20, pa i znatno više godina. Svi prihodi i koristi, kao i svi troškovi i gubici svode se tehnikom diskontovanja na sadašnju vrednost (NPV - net present value) i potom se izračunava cost-benefit koeficijent (NPV prihoda i koristi / NPV troškova i gubitaka). U ovakvom postupku, koji je jedino sa stručnog stajališta valjan, ključan je izbor diskontne (kamatne) stope po kojoj se na sadašnju vrednost svode prihodi i koristi, odnosno troškovi i gubitci. Ta je stopa zapravo oportunitetni trošak, odnosno poželjna stopa povrata za ulagača.

Cost benefit analiza češće se primenjuje pri oceni učinaka javnih infrastrukturnih projekata kao što su: ceste, škole, bolnice, odlagališta smeća, zaštita okoliša budući da su u njima, za razliku od preduzetničkih projekata, prihodi, a osobito koristi posredni i dugoročni i imaju učinke na druge sektore.4 Prosto rečeno, primena ove metode je svuda moguća, stoga što se najviše primenjuje za projekte od javnog značaja.

2. RAZMATRANJE COST-BENEFIT ANALIZA

4 Cost-benefit analiza treba se upotrebljavati samo u slučajevima gdje nije jednostavno kvantificirati ekonomske koristi za ulagača. To su, osim većih spomenutih infrastrukturnih projekata i ulaganja u informatičku tehnologiju, savjetodavne usluge, restrukturiranje, reinženjering, know-how.

7

Page 8: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

U našoj se praksi cost-benefit analiza vrlo retko primenjuje, jer je reč o projektima u kojima presuđuje politika. Međutim, sa stajališta utvrđivanja razvojnih prioriteta u infrastrukturi cost-benefit analiza je nezamenjiva - valjda ćemo to jednom shvatiti.

2.1. Suština i značaj

Cost-benefit analiza je produkt "ekonomike blagostanja"5 i u osnovi znači procenu svih društvenih koristi i troškova jednog investicionog projekta i, shodno tome, stepen prihvatljivosti konkretnog projekta.6

Tradicionalan stav ekonomike blagostanja ukazuje da je cilj Cost-benefit analize da utvrdi potencijalna poboljšanja u smislu situacije u kojoj je ukupna suma novca koju bi dobitnici od jednog projekta bili spremni da plate da bi osigurali realizaciju projekta, veća od minimalne sume novca koju bi gubitnici bili spremni da prime kao kompenzaciju u slučaju realizacije projekta. Ukoliko su ukupne koristi veće od ukupnih troškova, projekat je društveno prihvatljiv.

Analiza troškova-rezultati primenjivaće se u slučaju projekata čiji su efekti od značaja ne samo za investitora već i za društvo, kao i kod projekata sa direktnim i indirektnim i merljivim i nemerljivim efektima. Suština je da se svi troškovi koje izaziva realizacija jednog projekta u društvu, a ne samo u organizaciji koja preduzima projekat, budu uporedjeni sa ukupnim društvenim efektima, koji nastaju njegovom realizacijom. Ovo zbog toga što, ono što predstavlja relevantan trošak ili korist za preduzeće, ne mora imati isto značenje i za društvo. Zatim, ova analiza je pogodna kada se radi o ulaganju velikih finansijskih sredstava, najčešće u opšta ili kolektivna dobra.

Moglo bi se reći da Cost benefit analiza predstavlja metod za kvantitativno - kvalitativnu analizu efikasnosti investicionih projekata, kroz koje se prelamaju širi društveni interesi. Ona pokušava praktično da doprinese rešavanju jednog od osnovnih ekonomskih problema - optimalnom rasporedu resursa tako što procenjuje ukupnu društvenu vrednost pojedinih ekonomskih projekata, tačnije njihov doprinos ukupnom društvenom blagostanju i time pruža neophodnu informaciju donosiocu odluke kome je u interesu ukupno društveno blagostanje. Mada ima mišljenja da je Cost benefit analiza efikasna samo u fazi pripreme projekta i u predinvesticionoj analizi.

Međutim, preovladava mišljenje da je ona primenjiva i u fazi precizne investicione analize, jer se u svim fazama identifikuju i kvantifikuju, manje ili više precizno svi troškovi i koristi. To podrazumeva visoku stručnost i objektivnost analitičara, što osigurava relativno visok stepen tačnosti svih troškova i rezultata.

Upotreba Cost-benefit analize kao metoda za ocenu efikasnosti investicija je veoma rasprostranjena u zemljama u razvoju. Njena primena omogućava da se pored finansijskih efekata investicionog projekta, obuhvate i njegovi ekonomski i društveni efekti. Primenom obračunskih cena, pomoću kojih se tržišne cene pretvaraju u realne vrednosti, koriguju se manjkavosti delovanja tržista u tim zemljama (inflacija, nesavršenost tržišta kapitala i radne

5 Janković, N.: O ekonomskoj dobrobiti, Istraživački izdavački centar SSO Srbije, Beograd, 1985.6 Krsmanović, R: Ocena ekonomičnosti ulaganja, Poslovna politika, br. 5/89, str. 35-39.

8

Page 9: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

snage, precenjenost domaće valute itd). Zbog toga je našla primenu u metodologijama za ocenu efikasnosti investicionih projekata Svetske banke, koje su namenjene prvenstveno vrednovanju investicionih projekata zemalja u razvoju.

Kako je već spomenutio, iako srpska metodologija predviđa primenu cost-benefit analize u oceni investicionih projekata, u praksi ona nikada nije u potpunosti realizovana. Primenom cost-benefit analize bi se u izvesnoj meri korigovali nedostaci poreske i kreditnomonetarne politike koje su radnu snagu kao obiman resurs učinile skupom, a kapital kao oskudan faktor jeftinim. Ukoliko bi se u narednom periodu omogućilo slobodno delovanje tržišta, potreba za primenom cost-benefit analize bi se svela na minimum. Ipak sve dok tržište u potpunosti ne bude delovalo, u našoj će postojati potreba za primenom ove analize.

2.2 Načela Cost-benefit Analize, sprovođenje i ograničenja metode

Načelo na kojem se temelji cost-benefit analiza poznato je kao Pareto načelo ( ili Pareto efikasnost). Ono glasi da je promena u korišćenju resursa prihvatljiva ako ne oštećuje nikoga i donosi korist nekima te da se takva promena može smatrati poboljšanjem u korišćenju resursa okoline. Načelo Pareto prema tome je i etičko, a ne samo ekonomsko. Pareto načelo, kao i pojmovi troškova (socijalni, eksterni) pokazuju da se CBA temelji na antropocentričnoj etici. Metodom cost-benefit pokušavaju se odrede vriednosti eksternih troškova i koristi u novčanim jednicama. Takav prikaz može biti temelj za moguće novčane kompenzacije ukoliko eksterni troškovi prevladavaju nad koristima projekta za neku socijalnu grupu.

Osnovna formula za odnos benefit-cost u novčanim jedinicama glasi :

Diskontovanje : gdje je :

B, C - ukupna korist, odnosno troškovi

i - diskontna stopa koristi (troškova) koji se ispoljavaju u različitim vremenima

Bt , Ct - koristi odnosno troškovi izraženi u novčanim jedinicama nakon vremena t

F - (koristi ili troškovi Bt ili Ct)

T - ukupno vreme trajanja projekta.

9

Page 10: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

Troškovi i koristi u cost-benefit analizi trebali bi, po osnovnoj ideji, imati tržišnu vrednost. Tako na primer, ljudsko zdravlje je kategorija koja se može (iako se to čini nespojivo s moralnim normama) tržišno vrednovati i to na više načina (kao trošak lečenja, kao trošak ljudskog kapitala, itd.) Za ocenjivanje troškova i koristi kod kojih ne postoji tržišna vrednost, načini ocenjivanja vrednosti u novčanim jedinicama mogu biti različiti: spremnost na plaćanje (willigness to pay), trošak putovanja (travel costs), vrednost imovine (property value), trošak zamene (replacement costs), prenos dobiti (benefit transfer), itd, koje se zajedno nazivaju i metode lične preferencije.

Takođe postoje i različita mišljenja oko izbora diskontne stope i. Izbor diskontne stope važno je pitanje u okviru primene navedene metode od koje zavisi adekvatna ocena troškova i koristi u dužem periodu. Tako da diskontna stopa od 10% i više, npr. 16 % koja se konvencionalno koristi kod ocene projekata, u cost-benefit analizi u stvarima okoline može dovesti do podcenjivanja projekata s dugoročnim koristima u odnosu na projekte s kratkoročnim koristima. Visoka diskontna stopa znači i nisko vrednovanje nesreća u okolini, koje mogu nastupiti nakon određenog vremena od realizacije projekta. S druge strane tvrdi se da niska diskontna stopa može doneti i određene negativne implikacije; može da stimuliše dodatne projekte uz glavni projekt koji znači dodatno novo opterećenje za okolinu.

S ekonomskog gledišta, smatra se da je potrebno koristiti ekonomski opravdanu diskontnu stopu. Međutim, u literaturi nalazi se i ideja određivanja takve stope vladinom politikom.

Uz cost-benefit analizu postoje i druge metode ekonomske analize koje se takođe temelje na ideji cost-benefit kao što su:

COST - EFFECTIVENES (CEA) - usporedba troškova po jedinici efikasnosti,

COST-RISK-BENEFIT (CRB) - proširena cost benefit (CB) koja uključuje i pojam rizika sa sljedećim načelom izbora: rizik je prihvatljiv u okviru paradigme cost benefit, ako troškovi svakog sljedećeg načina kontrole prelaze koristi koje se od njega ostvaruju,

COST - MINIMISATION (CMA)- jednostavna komparacija troškova varijanti,

COST- UTILITY (CUA) - analiza omjera troškova prema koristima zahvata.

10

Page 11: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

2.3. Koristi i troškovi koje razmatra analiza

Cost-benefit analiza je metod koja omogućava direktno ili indirektno, merenje svih relevantnih troškova i koristi koje se očekuju u budućnosti od naimenovanog projekta. Cilj ove metode je identifikovanje alternative koja ima najveću neto korist, odnosno dobit. Ova analiza smatra se objektivnom metodom za lakše donošenje odluke o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti određenog projekta te u odabiru između različitih varijanti ili alternativa projekata.

Dakle, društvo mora biti spremno prihvatiti određene troškove u okolišu i na račun okoline za koristi iskazane kroz rast i razvoj privrede, zaposlenosti, rešavanja životno važnih problema društva odnosno rasta životnog standarda, doprinos prihodu državnog proračuna koje će osigurati svaki pojedinačni zahvat.

Cost - benefit analiza trebala bi omogućiti jednoznačno donošenje odluke da li je društvo spremno da prihvatiti nivo troškova koje će određeni zahvat uzrokovati za društvo, ali i pojedinca u odnosu na koristi koje će zahvat osigurati. Ako se radi o izgradnji jednog savremenog puta kao zamena za stari put neprikladnu za povećani promet, treba sagledati koliko će iznositi neposredni troškovi izgradnje tog puta, ali i koliki će troškovi i koristi za društvo izazvati izgradnja novog puta.

Troškovi usled izgradnje puta mogu se smatrati:

troškovi izgradnje puta,

troškovi održavanja puta,

gubitak u šumarskoj ili poljoprivrednoj delatnosti zbog toga što će ako novi put neće više prolaziti kroz neka mesta, doći će do smanjenja prihoda trgovine, ugostiteljstva i drugih delatnosti u tim mestima, jer će ih promet putnika zaobići,

ekološke posledice do kojih će doći na prostoru kroz koje će prolaziti novi put izazvane bukom, ispušnim plinovima, zagađivanjem otpadom koji će putnici ostavljati za sobom,

nezadovoljstvo dela stanovništva kroz čije će područje prolaziti nov put zbog narušavanja njihovog mira, ali, takođe, i nezadovoljstvo stanovništva uz stari put, jer će se sada osećati napuštenima i

zapostavljenima.

11

Page 12: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

Koristi od novog puta biće:

ušteda na vremenu putnika zbog većih brzina vožnje koje će novi put dozvoliti u poređenju sa starim putem,

ušteda na gorivu, gumama i troškovima održavanja vozila zbog boljeg kvaliteta novog puta,

manje štete na vozilima u prometnim udesima zbog boljih prometnih karakteristika novog puta i veće sigurnosti vožnje,

manji broj ozleđenih u prometnim nesrećama, a stim u vezi i manji troškovi lečanja,

manji broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama,

povećani prihodi privrede i stanovništva u mestima kroz koji će ili blizu kojih će prolaziti nov put,

posredne koristi od zapošljavanja većeg broja ljudi na održavanju novog puta zbog čega dolazi do povećanja kupovne moći stanovništva kraja kroz koji prolazi novi put.

2.4. Merenje efekata od strane Cost-benefit analize

Cost-benefit analiza doprinosi optimalnom rasporedu ograničenih resursa.7

Prvi korak prilikom utvrđivanja troškova i koristi predstavlja njihova identifikacija. Bez obzira na vrstu projekta njegova primena će uvek redukovati zalihe ulaznih sredstava koje projekat konzumira, a povećavati zalihe proizvoda koje projekat proizvodi. Bez projekta, zalihe ovih ulaznih sredstava i proizvoda za ostatak ekonomije bi bile različite. Ispitivanje ove razlike između dostupnosti ulaznih sredstava i proizvoda sa ili bez projekta je bazična metoda identifikovanja njegovih troškova i koristi.

U mnogim slučajevima, situacija bez projekta ne predstavlja prosto produžetak statusa quo, već pre predstavlja situaciju koja je očekivana ukoliko projekat nije preduzet, jer se realizacijom projekta u svakom slučaju očekuje neki rast u proizvodnji i troškovima. Neki projekti, kao što su oni koji uključuju modernizaciju opreme i očuvanje zemljišta, kao svoj primarni cilj imaju sprečavanje rasta budućih troškova ili sprečavanje smanjenja koristi.

Zbog toga, situacija bez projekta mora da uključuje ovaj rast u troškovima i smanjenje u dobiti da bi u potpunosti reflektovala poboljšanja koja su rezultat projekta.

Za merenje efekata koje donosi projekat, cost-benefit analiza koristi ispravljene tržišne cene, koje se obično zovu obračunske cene ili cene u senci i najčešće se znatno razlikuju od tržišnih cena. Obračunske cene predstavljaju način ispravljanja distorzija i nepravilnosti koje postoje kod tržišnih cena, bilo zbog nesavršenog tržišta, slabije

7 Http://www.puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Prezentacija2_2009.pdf (stranica posečena: 09.04.2011.)

12

Page 13: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

ekonomske politike zemlje, postojanja monopola ili drugih razloga. Pri određivanju obračunskih cena treba najpre definisati obračunsku jedinicu mere.

Obračunska jedinica mere služi da se pomoću nje jednobrazno izraze svi inputi i outputi projekta, i ona omogućava sabiranje različitih, odnosno nesamerljivih veličina.

Postoje dva osnovna pristupa u oceni projekata u određivanju obračunskih cena. To su Little-Mirrleesov metod (koji je prihvatila i Svetska banka) i UNIDO metod.

Little-Mirrleesov metod polazi od svetskih cena kao osnove za utvđivanje obračunskih cena. Tržišne cene koje služe kao polazište za određivanje ispravljenih (obračunskih) cena, su sadašnje i očekivane cene na domaćem i stranom tržištu, što proizilazi iz činjenice da se planiranje investicionog projekta odnosi na budućnost. U tom smislu domaće cene su cene koje se plaćaju na domaćem tržištu, a cene na stranom tržištu su, ili uvozne ili izvozne cene roba i usluga. Neki inputi za projekat su iz uvoza, jer domaća proizvodnja ne može da zadovolji tražene kapacitete.

UNIDO metod koristi domaće cene kao osnov za određivanje obračunskih cena. Kod ovog metoda obračunske cene se određuju na osnovu karakteristika domaće tražnje, odnosno na osnovu ocena veličine “spremnost da se plati” za određenu robu ili uslugu. Diskontna stopa predstavlja stopu koja pokazuje stav društva prema izboru između sadašnjih i budućih vrednosti. To znači da se uzdržavanjem od potrošnje u sadašnjosti omogućava veća potrošnja u budućnosti, pa je diskontna stopa upravo odraz spremnosti društva da žrtvuje sadašnju u korist buduće potrošnje. Ta stopa bi trebalo da bude određeņa nivoom potrošnje i visinom stope rasta jedne privrede.

13

Page 14: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

3. PRIMERI COST-BENEFIT ANALIZE

3.1 Primer računanja

U proceni uticaja na okolinu razvila su se, uglavnom dva osnovna načina ocenjivanja troškova okoline kroz analizu koristi i troškova:

preko određivanja merljivih koristi i troškova okoline izraženih u novčanim jedinicama i,

pomoću tzv. nemerljivih troškova i koristi okoline kroz različite lestvice uspoređivanja vrednosti uticaja

Postoje određena neslaganja unutar struke oko ekonomske (vrednosne) procene koristi i troškova, s obzirom da se neke koristi i štete vezane za okolinu ne mogu iskazati vrednosno.

U primeni i jednog i drugog načina javljaju se pitanja koja se nužno rešavaju ispravnim metodološkim pristupom.

Zagovornici vrednosne ocene smatraju da je prednost ove metode jer:

omogućava poređenje količine i razmera različitih vrsta uticaja na okolinu, omogućava da se različite vrste uticaja iskazuju u istim mernim jedinicama, omogućava da se ukupne koristi porede s ukupnim štetama za društvo i okolinu, omogućava poređenje i daje mogućnost rangiranja raznih varijanti zahvata obzirom

na ukupan iznos prepoznatih uticaja na okolinu, omogućava jedinstveni kriterijum za odlučivanje o prihvatljivosti zahvata i sl.

Kritičari vrednosne ocene koristi i troškova glavnim nedostatkom smatraju činjenicu da se jedan deo prikupljenih sredstva u obliku koristi koja se osiguravaju radom zahvata, ne koriste u potpunosti za zaštitu okoline.

14

Page 15: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

3.2. Primer 1 - Cost-benefit analiza u preduzeću

Cost-benefit analiza je metod koji se koristi kod donošenja investicionih odluka

kojima se vrši uticaj na razvoj šire društvene zajednice - određenog regiona, privrede, zemlje

u celini. Cost-benefit analizu treba primenjivati za ocenu onih projekata koji donose

značajne društvene efekte, tj. efekta koji su značajni ne samo za pojedinačnog investitora,

već i za širu društvenu zajednicu. Cost-benefit analiza se ne koristi za investicione projekte

koji donose samo direktne komercijalne efekte koji se mogu meriti i kvantitivno izraziti,

već, pre svega, za projekte koji donose i značajne indirektne i nemerljive efekte.

Primer, Cost-benefit analize može se videti na prostom primeru jednog preduzeća.

Naime, rukovodstvo preduzeća odlučio se za poboljšanje produktivnosti i učinaka svojeg

rada, što nije moguće bez primene novog prodajnog informacionog sistema, odnosno

informatičko-komunikacione tehnologije. Procenjeni trošak primenjeni novog

informacionog sistema (računara, printeri, software, instalacija, obuka) iznosi 200.000 eura.

Procenjene koristi odnosno poboljšanje marketinških, komunikacijskih, uslužnih i stručnih

veština i znanja prodajnog osoblja/ iznose 300.000 eura na godišnjem nivou. Iz navedenog,

jednostavnog primera proizlazi da je reč o finansijski isplativom poduhvatu, jer su koristi

znatno veće od troškova - 100.000 eura, a cost - benefit koeficijent iznosi 2 (200.000/

100.000).

Vreme povrata ulaganja za spomenuti poduhvat iznosi oko 8 meseci (100.000 eura /

200.000 EUR = 0,5), što znači da se tačka pokrića dostiže za 6 meseci. Vreme povrata u

svakom poduhvatu vrlo je važno i u novije vreme glavni je kriterijum rasporeda ulaganja.

Kraće vreme povrata privlači, a duže odvlači ulagače.

15

Page 16: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

3.3 Primer 2 - Cost Benefit analiza u bankarstvu

Imajući u vidu suštinu Cost benefit analize, kao i teoriju ekonomije obima u bankarstvu, nameće se pitanje definisanja njihovog odnosa. Mišlljenje je da bi Cost benefit analiza bila pogodan analitički instrument u proceni opravdanosti osnivanja novih bankarskih i nebankarskih finansijskih institucija, kao i opstanak već postojećih.

Iz navedenih činjenica proizilazi mogućnost primene Cost benefit analize u okviru teorije ekonomije obima, a u cilju definisanja optimalne veličine banke. Koristeći Cost benefit analizu, može se doći do odgovora o veličini banke, ne samo s aspekta pojedinačne banke ili grupe banaka i njihovih vlasnika i komitenata, nego i s aspekta čitave privrede i društva.

Cost benefit analiza može da da odgovor da li je s društvenog aspekta opravdanija koncentracija ili centralizacija bankarstva, do kog nivoa je poželjna konkurencija ili saradnja u okviru bankarstva, da li če se reorganizacija odvijati kroz povećanje broja samostalnih banaka ili povećanjem broja poslovnih organizacionih delova, koji su kriterijumi za definisanje "velike" ili "male" banke (struktura aktive i pasive, broj poslovnih jedinica u zemlji i inostranstvu, broj komitenata, broj računa, broj zaposlenih itd.).

Rezultati Cost benifit analize treba da odgovore na pitanje koliko se novom bankom, ili rastom postojeće banke povećavaju mikro neto efekti u odnosu na komitente (kvalitet bankarskog servisa) i na osnivače (visina profita), kao i makro efekti u odnosu na veću ili manju racionalnost korišćenja finansijskih resursa u nacionalnim okvirima. Klasična teorijska interpretacija kriterijuma neto sadašnja vrednost, treba da omoguće društveno

racionalnu odluku o načinu reorganizacije i transformacije bankarskog sistema, o tempu rasta i pravcu restruktuiranja čitavog finansijskog sistema jedne zemlje.

Polazeći od prirode bankarskog poslovanja i osetljivosti ekonomskog sistema svake zemlje na neizvesnost i rizik bankrotstva u bankarstvu, Cost benefit analiza treba da predstavlja teorijsko - analitičku osnovu u izradi elaborata o društveno - ekonomskoj opravdanosti osnivanja ili širenja postojeće banke, od strane zainteresovane banke, kao i jedan od kriterijuma kojima bi se rukovodili finansijski i državni kontrolni organi koji nadziru funkcionisanje bankarskog sistema, prilikom razmatranja navedenih elaborata.

Jer, ono što je eventualno korisno za određenu banku i njene osnivače i komitente, ne mora da bude korisno i za privredu i društvo u celini, pogotovu ako se povećava neizvesnost i rizik bankrotstva u bankarstvu.

16

Page 17: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

3.4 Primeri za procenu vrednosno nemerljivih koristi i troškova

Određivanje nemerljivih koristi i troškova ima svoju metodološku pozadinu. Najčešće, se za tu svrhu koriste različite "lestvice" kojima se izražavaju odnosi inače nepoznatih (pravih) koristi i troškova.

Ekspertne metode u rudarstvu, iako su uglavnom namenjene za odlučivanje, tj, poređenje i izbor varijanti, mogu poslužiti i kao metode za određivanje novčano nemerljivih troškova okoline i sprovođenje cost-benefit analize.

Ta se mogućnost temelji na sličnosti višekriterijalnih metoda za odlučivanje i cost – benefit analize, koje povezuje isti obrazac prikladnog vrednovanja, odnosno maksimizacije ukupne koristi. Metode sadrže opis nominalnih varijabli, načina agregacije i ocene rezultata. Polazne osnove sastoje se od definisanja nominalnih i ordinalnih varijabli. Najvažnije varijable za primenu zaštite okoline, zahvatima eksploatacije mineralnih sirovina su ordinalne, nominalne, intervalne i merne varijable. Intervalne i merne varijable nazivaju se i kardinalnim varijablama.

Lestvica Svojstva lestviceDopustive

matematičkeoperacije

Dopustivastatističkaprocedura

NominalnaKlasifikacija

troškova i koristi,-

Informacijskastatistika,

LingvističkaIskazuje se u

terminima udelaOperacije neizrazite

aritmetikeNeizrazitastatistika

Ordinalna

Rangiranje uterminimavažnosti,

izražavanje uterminima udela

Relacijeekvivalencije s

drugim monotonimrastućim ili

padajućim nizovima,

Neparametarskastatistika

Intervalna

Rangiranje uterminima

jednakih razlikalestvice

Lineararnetransformacije

Parametarskastatistika

Racionalna

(merna)

Rangiranje uterminima

jednakih mera

Množenje i deljenjes konstantama ili s

drugim vriednostimaiz lestvice

Parametarskastatistika

Tabela 3. Procena vrednosno nemerljivih koristi i troškova8

Ordinalna lestvica, koja se zasad naviše koristi u postojećim metodama odlučivanja u

8 Http://www.puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Prezentacija2_2009.pdf (stranica posečena: 09.04.2011.)17

Page 18: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

zaštiti okoline, može se transformirati u kardinalnu lestvicu na kojoj se mogu provoditi aritmetičke operacije. Transformaciju treba posmatrati kao važan uslov za kvantifikaciju ordinalnih lestvica. Transformacija je takođe uslov za određivanje i konstrukciju lingvističkih varijabli te prenosa rezultata iz metoda koje se koriste ordinalnim lestvicama.

Predloženi izrazi za linearnu transformaciju ordinalne lestvice, (prema Hastie et al.2001, str.456), su:

gde je:

i; vrednost ordinalne lestvice,

M; gornja vrednost lestvice.

3.5 Primer ocene nemerljivih uticaja na okolinu

Uticaj aktivnostiIntenzitet

uticaja

Vrednostiprema

pravilnicimaBodovanje

Pozitivan

Vrlo slab 0 - 2

Umeren 3 - 5

Značajan 6 - 8

Vrlo jak 9 – i više

Negativan

Vrlo slabDo

preporučenih0 - 2

UmerenIzmeđu

preporučenih igraničnih

3 - 5

ZnačajanIznad graničnih

6 - 8

Vrlo jak 9 – i više

Tabela 4. Ocene nemerljivih uticaja na okolinu9

3.6 Primer 6

9 Http://www.puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Prezentacija2_2009.pdf (stranica posečena: 09.04.2011.)18

Page 19: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

Ako se radi o izgradnji jednog savremenog puta (običnog, nenaplatnog puta) kao zamena za stari put neprikladan za povećani promet, treba sagledati koliko će iznositi neposredni troškovi izgradnje tog puta, ali i koliko će “troškovi” i “koristi” za društvo izazvati izgradnja novog puta.

Troškovi usled izgradnje puta mogu se smatrati:

troškovi izgradnje puta, troškovi održavanja puta, gubitak u šumarskoj i/ili poljoprivrednoj delatnosti zbog toga što će se nastanjene

površine šuma i/ili poljoprivrednog zemljišta morati da budu promenjene u put, ako novi put neće više da prolazi i kroz neka mesta, doći će do smanjenja prihoda

trgovine, ugostiteljstva i drugoh delatnosti u tim mestima, jer će ih promet putnika zaobići,

ekološke posledice do kojih će doći na prostoru kroz koje će prolaziti novi put izazvane bukom, izduvnim gasovima, zagađivanjem otpadom koji će putnici ostavljati za sobom, itd.,

nezadovoljstvo dela stanovništva kroz čije će područje prolaziti novi put zbog narušavanja njihovog mira, ali, takođe, i nezadovoljstvo stanovništva uz stari put, jer će se sada osećati napuštenima i zapostavljenima.

Koristi od novog puta biće:

ušteda na vremenu putnika zbog većih brzina vožnje koje će novi put dozvoliti u poređenju sa starim putem,

ušteda na gorivu, gumama i troškovima održavanja vozila zbog boljeg kvaliteta novog puta,

manje štete na vozilima u saobraćajnim nesrećama zbog boljih saobraćajnih karakteristika novog puta i veće sigurnosti vožnje,

manji broj povređenih u saobraćajnim nesrećama, a stim u vezi i manji troškovi lečanja,

manji broj smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama, povećani prihodi privrede i stanovništva u mestima kroz koja će ili blizu kojih će

prolaziti novi put, posredne koristi od zapošljavanja većeg broja ljudi na održavanju novog puta zbog

čega dolazi do povećanja kupovne moći stanovništva kraja kroz koji prolazi novi put,

3.7 Primer 7

19

Page 20: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

Šef prodaje neke hotelske kuće odlučio se za poboljšanje produktivnosti i učinaka svojeg odeljenja, ali to nije moguće bez implementacije novog prodajnog informacionog sistema, odnosno informaciono - komunikacionih tehnologija.

Procenjeni trošak implementacije novog informacionog sistema /računara, printeri, software, instalacija, obuka i sl./ iznosi 114.000 EUR.

Procenjene koristi /poboljšanje marketinških, komunikacionih, uslužnih i stručnih veština i znanja prodajnog osoblja/ iznose 180.000 EUR na godišnjem nivou.

Iz navedenog, doduše vrlo jednostavnog primera proizlazi da je reč o finansijski isplativom preduzetničkom poduhvatu, jer su koristi znatno veće od troškova /66.000 EUR/, a cost - benefit koeficijent iznosi 1,578947 (180.000/114.000).

Vreme povraćaja ulaganja za spomenuti preduzetnički poduhvat iznosi oko 8 meseci (114.000 EUR / 180.000 EUR = 0,63), što znači da se tačka pokrića dostiže za 8 meseci.

3.8 Primer 8

Cost – Benefit analiza ROCKWOOLA – Godišnja šteta najmanje 3 miliona Eura

U ovom primeru ćemo za primer uzeti jedno veće preduzeće da bismo jasnije videli Cost i Benefit njegove analize jer se radi o mnogo većim ciframa pa je i lakše uočiti razlike.

Svaki zahvat u prostoru (okolini) i njegova nova primena moraju biti društveno opravdani (isplativi) zato se za svaki zahvat prema zakonu mora napraviti analiza opravdanosti ili Cost-benefit analiza (CBA).

U sklopu studije uticaja na okolinu fabrike Rockwool Adriatic napravljena je i ta analiza, koju su trebale da prkomentarišu državne institucije koje su prihvatile investiciju.

Cost  je trošak koju Rockwool donosi društvenoj zajednici u užem i širem smislu, a odnosi se na umanjenje vrednosti nekretnina zbog oštećenja okoline i na troškove koje će društvo imati zbog povećanja bolesti za lečenje ljudi i na kraju povećane smrtnosti stanovništva. Tu je i trošak od uništavanja poljoprivrednog zemljišta kao neobnovljivog prirodnog resursa.

Studija procenuje troškove kroz emisiju štetnih stvari u vazduhu i to: NOx 2925 €/t, čestice 4800 €/t, SO2 3513 €/t, CO2 4,8 €/t

Ukupni troškovi x tona = 5.074.602 eura za godinu dana.

Iako brojka deluje šokantno treba dodati i ovo. Potpuno je zanemaren uticaj svetla i buke što se još može i prihvatiti, ali zašto je zanemaren uticaj na vode i zemlju. Činjenica je da Rockwool leži na bazenu vode iz kojeg se snabdeva Labinština i Pula, a tvrditi da

20

Page 21: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

Rockwool neće uticati na njih je van svake pameti - a kuda idu njihove otpadne vode. Koliko su troškovi krutog otpada, još se tačno i ne zna. U pitanju je i iznos troškova po toni zagađivača. Na cenu utiče dosadašnja vrednost prostora i gustina naseljenosti. Budući da je u studiji navedeno da se radi "o slabo naseljenom području, sa najbližim naseljem na oko 3 km", a u stvarnosti unutar tih 3 km živi oko 3.000 do 4.000 stanovnika, onda možemo samo predpostaviti koliko su ti troškovi realno procenjeni.

Procenom svih ostalih uticaja (osim zraka), i procena troškova preko ispuštanja u atmosferu, može se zaključit da je Ekonerg pokušao da prikaže manje troškove, iako mogu slobodno da se proceni da oni iznose preko 6,5 miliona eura za godinu dana.

Benefit  je korist koju će društvena zajednica imati od izgradnje Rockwoola. Studija kalkuliše sa sledećim koristima: prihodi zaposlenih (210 ljudi) 2.688.000 €/god, komunalna naknada opštini Pićan 3.600.000 €/god, ušteda na emisiji CO2 1.300.147 €/god.

Ukupno 7.588.147 eura za godinu dana.

Ali pogledamo kalkulaciju detaljnije: Ako imamo 125 zaposlenih, onda su prihodi zaposlenih 1.600.000 €/god. Komunalna naknada koju izračunava opština Pićan je 220.000 €/god, a to je najveća koju dopušta zakon. Ušteda u emisiji CO2 je jako upitna i može se izostaviti ako se gleda do nivoa regiona (Istra). Stavka predviđa grejanje fosilnim gorivima, a ako se greje na struju iz hidroelektrane Krško, proizvod se ugrađuje svugde samo ne u Istri, pa tako štede Italijani, Sloveni i drugi, i na kraju ne može biti (nova) korist veća od trenutne.

Istina, ovo je grubo obaranje kalkulacije od 7,5 miliona na 1.820.000 eura za godinu dana. Želili samo da pokažemo kako je Ekonerg manipulisao podacima da ljude dovede u zabludu.

Realno, s uključenim indirektnim koristima, ekološka taksa na ispušteni CO2 i (nakon 10 godina) porez na dobit i verovatno bi došli na 3,5 miliona eura za godinu dana. Kalkulacija pokazuje da uža zajednica većim delom, trpi godišnje troškove od Rockwoola najmanje 3.000.000 eura za godinu dana, a to je više od bruto plata svih zaposlenih, pa čak i onih uračunatih 210.

ZAKLJUČAK

21

Page 22: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

Cost benefit analiza - analiza isplativosti ulaganja u kojoj se upoređuju sadašnje vrednosti ulaganja (troškova) i koristi.

Cost - Benefit analiza je procena relativne vrednosti promena na postojeće ili predložene situacije ili projekte.

Analiza metodološki ispituje troškove, koristi i rizike svih opcija, da bi se odredili troškovno najdelotvorniji načini postizanja zadatih ciljeva.

Cost - benefit analiza, uopšteno rečeno, bavi se utvrđivanjem i uspoređivanjem sadašnje vrednosti svih očekivanih troškova i koristi nekog projekta, radi procene opravdanosti ulaganja u njegovu realizaciju.

Cost - benefit analiza se najviše koristi kod ocene onih investicionih projekata koji zahtevaju velika ulaganja finansijskih sredstava i donose efekte od značaja za mnoga područja društvene i privredne delatnosti: investicioni projekti u saobraćaju (putnički, železnički, vazdušni, vodni), investicioni projekti u krupne energetske objekte, investicioni projekti u poljoprivredi, ocena projekata u vanprivredi (obrazovanje, zdravstvo i dr.)

Cost - benefit analiza smatra da postoji razlika u doprinosu projekta pojedinačnim i ukupnim društvenim ciljevima, odnosno postoji razlika u efektima od projekta sa pojedinačnog i ukupnog društvenog stanovišta.

Kod Cost - benefit analiza treba uzeti u obzir sve koristi i troškove, bez obzira ko ih uživa (dobija). Kao troškove treba uzeti u obzir i izgubljene koristi, a kao koristi i smanjenje troškova.Sve koristi i troškove treba utvrditi, izmeriti i novčano izraziti.

Cost - benefit analiza je pogodna kod projekata koji donose višestruke efekte koje uživa širi krug korisnika.

Bilo kako bilo, Cost - benefit analiza sagledava trokove realizacije određenog projekta u odnosu na koristi koje on prouzrokuje sa stanovišta šireg društvenog interesa. Ove koristi je poteže utvrditi s obzirom da se odnose na projekte koji su od javnog interesa, za razliku od običnih preduzetničkih poduhvata. S druge strane, troškove je relativno lakše utvrditi.

Očito je onda zbog čega se ova metoda koristi za javne infrastrukturne projekte.

Pošto projekat traje dugo, da bi se izračunala sadašnja korist od istog putem ove metode, mora se vršiti diskontovanje odnosno prevođenje budućih na sadašnje vrednosti troškova i koristi.

LITERATURA

22

Page 23: Upravljanje troškovima - Analiza troškova i koristi

Analiza troškova i koristi 2011

1. Prof. dr Bojan Ilić, Prof. dr. Vesna Milicević, Menadžment troškova, Strategijski

okvir, Fakultet organizacionih nauka, Beograd, 2009.

2. Janković. N. , O ekonomskoj dobrobiti, Istraživački izdavački centar SSO Srbije,

Beograd, 1985.

3. Krsmanović. R. ,Ocena ekonomičnosti ulaganja, Poslovna politika br. 5/89, str. 35-

39.

4. Rodić, J. i Filipović, M. , Postpone finansije, Asimex, Beograd, 2006.

5. Stevanović, N., Malinić, D., Milićević, B,: Upavljačko računovodstvo, CID

Ekonomskog fakulteta,  Beograd, 2009.

6. www.crnarupa.singidunum.ac.rs/.../ (stranica posećena: 07.04.2011.)

7. www.fb.bg.ac.rs/download/ucila/kriznimen-hrest.pdf (stranica posećena:

07.04.2011.)

8. www.puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Prezentacija2_2009.pdf (stranica posećena:

09.04.2011.)

9. bib.irb.hr/datoteka/190312.COST_Benefit_u_PUO-lanak.doc

10. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-c/web/cost-benefit-analiza/

11. http://en.wikipedia.org/wiki/Cost-benefit_analysis

23