39
SADRŽAJ: 1. ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA.............................2 1.1 Općenito o analizi koristi i troškova RIS-a.........2 1.1.1 Troškovi RIS sustava............................2 1.1.2 Prednosti RIS sustava...........................3 1.1.3 Cilj analize koristi i troškova.................3 1.1.4 Koncept rješavanja problema.....................4 1.1.5 Plan analize koristi/troškova...................5 1.2 Pregled RIS usluga, pripadajuće opreme i kategorije čimbenika................................................6 1.2.1 RIS usluge......................................6 1.2.2 Komplet potrebne opreme.........................7 1.2.3 Kategorije dionika i pripadajuće opreme.........7 1.3 Troškovi uporabe RIS usluga.........................9 1.3.1 Model za proračun troškova......................9 1.3.2 Proračun troškova po kategorijama dionika......10 1.4 Prednosti upotrebe RIS usluga......................15 1.4.1 Proračun koristi po učesniku...................19 1.5 Omjer troškova/koristi po učesniku.................25

ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

SADRŽAJ:

1. ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA..........................................................................21.1 Općenito o analizi koristi i troškova RIS-a..........................................................2

1.1.1 Troškovi RIS sustava...................................................................................21.1.2 Prednosti RIS sustava..................................................................................31.1.3 Cilj analize koristi i troškova.......................................................................31.1.4 Koncept rješavanja problema......................................................................41.1.5 Plan analize koristi/troškova........................................................................5

1.2 Pregled RIS usluga, pripadajuće opreme i kategorije čimbenika........................61.2.1 RIS usluge....................................................................................................61.2.2 Komplet potrebne opreme...........................................................................71.2.3 Kategorije dionika i pripadajuće opreme.....................................................7

1.3 Troškovi uporabe RIS usluga..............................................................................91.3.1 Model za proračun troškova........................................................................91.3.2 Proračun troškova po kategorijama dionika..............................................10

1.4 Prednosti upotrebe RIS usluga...........................................................................151.4.1 Proračun koristi po učesniku.....................................................................19

1.5 Omjer troškova/koristi po učesniku...................................................................25

Page 2: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA
Page 3: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

1. 1. ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

1.1 Općenito o analizi koristi i troškova RIS-a

Analiza koristi i troškova povezuje trošak postupka sa njegovim rezultatim

izraženim u novčanim jedinicama. Ova analiza temelji se na svim pozitivnim i

negativnim utjecajima na projekt uključujući aktere i cjelokupnu zajednicu (gospodarski

razvoj, štetan učinak...).

1.1.1 Troškovi RIS sustava

Implementacija RIS-a na Europskim plovnim putovima uzrokuje troškove na

različite dionike. Postoje 2 tipa RIS troškova:

Troškovi koje će snositi privatne stranke (osobni troškovi). Oni se sastoje od

troškova koji se odnose na nabavu i rad opreme za uporabu RIS usluga.

Također, troškovi edukacije (edukacija privatnih korisnika RIS sustava)

moraju se uzeti u obzir. Možemo smatrati da su navedeni troškovi uključeni

u troškove softvera, budući da softver objedinjuje modul za izobrazbu;

Troškovi koji će podržati Zajednica. Sastoje se od svih troškova vezanih uz

instalaciju i operaciju potrebne RIS opreme situirane na obali. (radarska

postaja, prikupljanje i diseminacija ECDIS podataka, troškovi

operacionalizacije prevodnice softvera za komunikaciju, postaje za

prikupljanje podataka, itd.) Ovi troškovi će utjecati na postojeće troškove

sustava u pojedinim zemljama, koji imaju namjeru implementirati RIS u

mrežu plovnih putova. Ako bi došlo do uspostave središnjeg RIS centra,

lokalni VTS centri mogu biti integrirani u RIS centar. To bi reduciralo broj

VTS operatera.

Pored toga, potpun proračun troškova RIS-a je potreban radi boljeg izračuna

omjera koristi/troškova za skupine identificirane kao korisnike RIS implementacije.

Page 4: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

1.1.2 Prednosti RIS sustava

Generalno, može se reći da postoje tri tipa prednosti RIS-a::

Izravno kratkoročni pozitvni učinci RIS-a. Izvode se iz poboljšanja

sigurnosti plovidbe i mogu se pristupiti računajući smanjenje

troškova, zbog vremena kašnjenja, optimalnog ukrcaja i nesreća,

kada se RIS implementira;

Srednje/dugoročni pozitivni učinci RIS-a koji se izvode iz učinaka da

bi se mogla potaknuti veći udio u prijevozu unutarnjom plovidbom;

Srednje/dugoročni pozitivni učinci RIS-a koji se izvode iz učinaka

jaružanja i odgode ulaganja u infrastrukturu.

Globalno, primjena RIS-a u uštedi na nekim infrastrukturnim radovima poput usporenja

plovidbe ispred prevodnica i manjim troškovima jaružanja, kao i odgoda obnove i

rekonstrukcije prevodnica.

1.1.3 Cilj analize koristi i troškova

Idealna, potpuna analiza koristi/troškova posebno treba uzeti u obzir svaku ciljnu

grupu & geografsko područje. Tada se mogu primjeniti različiti pristupi. Jedan od

pristupa sastoji se u procjenjivanju, za svaku ciljnu grupu, troškovi nabave određenog

tipa RIS informacije i prednosti koju može dobiti koristeći takvu vrstu informacije. Drugi

pristup proizlazi iz procjene troškova potrebnih za nabavu i operacionalizaciju potrebne

RIS opreme (hardver, softver, troškovi komunikacije...itd.), ne uzimajući u obzir

dobiveni tip informacije i korist u cjelini koje ciljna skupina može očekivati od uporabe

RIS-a. Vodeći računa da RIS može osigurati enormnu skupinu različitih podataka,

očigledno je da je gore navedeni cilj kompleksan i sveobuhvatan. Kako bi se ostvarili

ciljevi u području implementacije, potreban je pravi pristup. To je zbog različitih

mogućih kombinacija (geografsko područje/ciljna grupa naspram tip informacije),

teškoće povezane sa dostupnošću podataka i određivanje apsolutnih prednosti koje se

mogu očekivati od primjena IT sustava.

Page 5: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Za procjenu postojeće analize koristi/troškova, RIS informacije su raspoređene u

poejdine usluge, pa svaka usluga sadrži korisne informacije za različite RIS korisnike.

1.1.4 Koncept rješavanja problema

Iz definicije RIS-a izvedeni su sljedeći odnosi:

Prvi osnovni odnos koji je označen je između RIS-a, sigurnosti

plovidbe i vodnog prometa. Drugim riječima, proučavaju se odnosi

između razina informacija i znanja osigurana korisnicima plovnog

puta i smanjenje rizika i broja nezgoda, kao i smanjenje vremena

čekanja i optimalno korištenje gaza plovila. Ovo bi trebalo biti

neovisno od bilokojeg geografskog područja;

Drugi osnovni odnos je ušteda ulaganja u infrastrukturu koji je

rezultat implementacije RIS-a. To znači da ako je dostupan ECDIS

sa preciznim podacima o dubini područja sa viškom taloženja može

biti lociran što može pridonijeti smanjenju potrebe za jaružanjem.

Mnoge prevodnice imaju velika usporenja rada koja su potrebna za

sidrenja plovila koja moraju čekati ciklus rada prevodnice. Preciznim

planiranjem RTA, na temelju poslanim ETA od strane kapetana

može se smanjiti broj plovila koje čekaju pa stoga duljina

deceleration works može biti smanjena. Poruke za planiranje koje su

dio RIS-a mogu pomoći u ovom procesu. Nadalje, pozitivnim

utjecajem na prometne tokove koji proze kroz prevodnice moguće je

učiniti istovrniju prometnu ponudu kroz prevodnicu tijekom dana,

što podrazumijeva bolju iskoristivost prevodnica. To bi

podrazumijevalo da bi prevodnica mogla biti operativna dulji period

bez obnove ili zamjene. Troškovi ulaganja mogli bi biti smanjeni;

Treći osnovni odnos je srednje/dugoročni utjecaj RIS-a:

unapređenjem pouzdanosti unutarnje plovidbe, RIS će omogućiti

«modal shift», što će izazvati posljedice u korist zajednice veće nego

isključive korisnike unutarnje plovidbe. Ove posljedice odnose se na

Page 6: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

manje ispušne plinove, zagađenje, atmosfersko onečišćenje, i

povezane troškove zajednice, manji troškovi održavanja cestovne

infrastrukture itd.

Gore navedena tri odnosa izazivaju pretpostavku da bi različite ciljne grupe koje

koriste RIS mogle biti šire grupirane u tri skupine:

Prva skupina koja ima koristi od izravnih kratkoročnih utjecaja

RIS-a. U stvarnosti to su zapovjednici malih plovila, brodari,

komercijalne strane, itd. Imenovati ćemo ih: privatne strane. Ova

skupina je temeljni korisnik izravnih posljedica obzirom na poboljšanje

sigurnosti i efikasnosti unutarnje plovidbe;

Druga skupina sastoji se od korisnika infrastrukturnih posljedica

RIS-a, nadležne ustanove;

Treća skupina sastoji se od temeljnih korisnika srednje/dugoročnih

pozitivnih posljedica RIS-a, zajednica kao cjelina. Javne ustanove

predstavljaju ovu grupu. Ovu skupinu zovemo i Zajednica. Naravno,

stvarna korist sastoji se od izazivanja širokog pozitivne posljedice

modal shifta.

1.1.5 Plan analize koristi/troškova

Analiza koristi/troškova radi se računajući omjer svih troškova kojima se susreću

korisnici i koristi koje dobiju zauzvrat. SWP 12.2 (dio 3 gore) analizirao je usluge RIS-a

koje osiguravaju unutarnjoj plovidbi za pojedinu uslugu, zainteresirane učesnike, i

potrebnu opremu.Plan analize je sljedeći:

Pregled, po učesniku, osiguranih RIS usluga i vezane potrebne

opreme;

Određivanje troška po učesniku;

Određenje koristi po učesniku;

Proračun omjera koristi/troškova.

Page 7: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Kao što je već navedeno, naglasak će biti na sljedećem dvaju skupinama učesnika:

Privatne strane i Nadležne Ustanove.

1.2 Pregled RIS usluga, pripadajuće opreme i kategorije čimbenika

1.2.1 RIS usluge

1.2.1.1 Usluga logističke potpore

Ove RIS usluge posvećene su naročito sljedećim (glavnim pitanjima):

Brodarima, organizatorima transporta i otpremnicima, praćenje i lociranje

tereta, fakturiranje i statistika;

Zapovjednici plovila, operateri potisnica, vlasnici potiskivanih sastava,

operateri terminala i upravitelji sidrišta.

Usluga logističke potrebe osigurava se kroz Logističku platformu podataka

(LDP), koji se temelji i složen je od web poslužitelja.

1.2.1.2 Usluga potpore navigaciji

One su potrebne za:

Održavanje razine sigurnosti ili uvjeta sigurnosti prometnih tokova;

Održavanje efikasnosti prometnih tokova;

Pomoć upraviteljima prevodnicama i zapovjednicima plovila u

planiranju prolaska kroz prevodnice;

Održavanje ili smanjenje razine emisija plinova za čovjeka i okoliš;

Korištenje i održavanje infrastrukture na održiv način;

Provedba pravila i propisa prometa i plovidbe;

Sigurnost posade, plovila i tereta, ublažavanje posljedica nesreća;

Efikasna provedba operacija u prevodnicama i plovnom putu.

Page 8: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

1.2.1.3 Prekogranične usluge

ERI prekogranične usluge osiguravaju korisne informacije o plovilu koji prezi

granicu poput broj osoba na plovilu, tip tereta, porijeklo i odredište plovila. Ova

informacija interesantna je za ustanove na rijekama zemlje u kojoj se plovilo nalazi,

graničnoj policiji, inspekciji plovidbe. U slučaju nesreće, ova informacija mogla bi biti

korisna u kontekstu boljeg organiziranja operacije traganja i spašavanja.

1.2.1.4 Usluge navigacije na plovilu

Zahvaljujući poznavanju prometnog pravca i intenziteta, moguće je optimizirati

brzinu plovidbe i izračunati preciznije ETA na terminalu i prevodnici. Ovo je značajno za

zapovjednike plovila, upravitelje prevodnica, operatere barža i terminala, brodare i

otpremnike. Još jedan aspekt je optimizacija goriva kroz prilagodbu brzine.

1.2.2 Komplet potrebne opreme

Iz napravljene analize u 3. poglavlju, može se:

s jedne strane shvatiti da dionici koji su i glavni korisnici RIS sustava su:

brodar, otpremnik, upravitelj lanca opskrbe, vlasnik plovila, zapovjednik

plovila, operater barže i prevodnice, operateri luka i terminala, planer

putovanja, granična policija i carina;

s druge strane, sažeti tablica potrebne opreme potrebne glavnim akterima da

li kao «davatelji informacija» ili «primatelji informacija za pojedini klaster

razmatranih RIS usluga.

1.2.3 Kategorije dionika i pripadajuće opreme

Iz navedenog opisa definirati će se proračun troškova i koristi kategorije dionika i

pripadajuće opreme.

Page 9: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

1.2.3.1 Minimum potrebne opreme

Tablica definira potrebnu opremu za RIS korisnika. Iz tablice može se izvaditi

potrebni minimum opreme za RIS korisnika.

Tablica br...Minimum potrebne opreme po dioniku

Dionik Minimalna potrebna oprema (hardver, softver i dr.)

Brodar Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

LDP

Upravitelj opskrbnog lanca Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

LDP

Otpremnik Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

LDP

Brodovlasnik Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

LDP

Operater terminala Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

LDP

Upravitelj luke Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

LDP

Zapovjednik plovila Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

AIS, radar, GPS, ECDIS, VHF stanica, aplikacija za planiranje plovidbe

Operater barže Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

AIS, radar, GPS, ECDIS, VHF stanica, aplikacija za planiranje plovidbe

Planer putovanja Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

AIS, radar, GPS, ECDIS, VHF stanica, aplikacija za planiranje plovidbe

Upravitelj prevodnice Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

AIS, radar, GPS, ECDIS, VHF stanica, aplikacija za planiranje rada

prevodnice

Granična policija i carina Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM, priključak za internet,

AIS, radar, GPS, ECDIS, VHF stanica

Izvor:

Page 10: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

1.2.3.2 Kategorije dionika

Obzirom na minimalnu potrebnu opremu po dioniku, možemo definirati

kategorije dionika, npr. grupu dionika kojima je potreban isti tip opreme. Informacija je

korisna za proračun troškova.

Postoje četiri kategorije dionika prema minimalnoj potrebnoj opremi:

Tablica br..... Minimalna potrebna oprema prema dionicima

Kategorije dionika Minimalna potrebna oprema (hradver, softver i dr.)

A kategorija: Brodar, upravitelj

opskrbnog lanca, otpremnik,

brodovlasnik, operater

terminala, upravitelj luke

Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM,

priključak za internet, LDP

B kategorija: Zapovjednik

plovila, operater barže

Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM,

priključak za internet, AIS, radar, GPS, ECDIS, VHF

stanica, aplikacija za planiranje plovidbe

C kategorija: Upravitelj

prevodnice

Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM,

priključak za internet, AIS, radar, GPS, ECDIS, VHF

stanica, aplikacija za planiranje rada prevodnice

D kategorija: Granična policija i

carina

Računalo, faks, telefon, stroj za kopiranje, GSM,

priključak za internet, AIS, radar, GPS, ECDIS, VHF

stanica

Izvor:

1.3 Troškovi uporabe RIS usluga

1.3.1 Model za proračun troškova

Proračun troškova se temelji na načelu da je za pojedine kategorije dionika ukupni

trošak korištenja RIS usluge, sastavljen od 2 uvjeta: fiksni i varijabilni trošak (operativni

trošak). Mogu se izraziti na sljedeći način:

Page 11: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Fiksni troškovi: Uzimajući u obzir termin životni vijek opreme i vrijednost

kamatne stope, kapitalni troškovi (ulaganja) opreme se pretvaraju u prosječne

godišnje (fiksne) troškove. Fiksni troškovi ne ovise o razini uporabe RIS-a;

Varijabilni (operativni) troškovi: mogu biti izravno povezani sa razinom

uporabe opreme. Izračunati su na temelju najvjerojatnijeg okruženja/uvjeta i

dobivenih procjena od strane dionika i eksperata unutarnje plovidbe.

1.3.2 Proračun troškova po kategorijama dionika

1.3.2.1 A kategorija

Kategorija se sastoji od: brodara, otpremnika, upravitelja opskrbnog lanca,

brodovlasnika, operatera terminala, i upravitelja luke.

Tablica br....... Troškovi za brodara, otpremnika, upravitelja opskrbnog lanca,

brodovlasnika, operatera terminala, upravitelja luke

A KATEGORIJA

Brodar, otpremnik, upravitelj opskrbnog lanca, brodovlasnik, operater terminala, upravitelj

luke

Ulaganja Količina Jedinična cijena Ukupna cijena (€)

AIS 0 3500 0

Računalo 1 1500 1500

Satelitski prijem 0 300 0

Mobitel 1 150 150

Telefon/fax 1 180 180

Stroj za kopiranje 1 150 150

Softver (LDP, Elektronsko

izvještavanje)2 2000 4000

Radar kartiranje 12000 0

GPS 0 800 0

Page 12: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Ukupni troškovi ulaganja 5980

Proračun godišnjeg fiksnog troška €

Životni vijek 3

Kamatna stopa (%) 5 %

Anuitet 2196

Pretplata za upotrebu softvera 2 200 400

Ukupni godišnji fiksni troškovi 2596

Proračun godišnjih varijabilnih troškova €

Komunikacija mobilnim

telefonom1200

Telefon, fax 600

Priključak za internet 600

Ukupni godišnji fiksni troškovi 2400

Ukupni godišnji troškovi za dionike A kategorije tijekom prve tri godine 4996 €

Izvor:

1.3.2.2 B kategorija

Kategorija se sastoji od zapovjednika plovila i operatera barže.

Tablica br......Troškovi za zapovjednika plovila i operatera baržeB KATEGORIJA

Zapovjednik plovila, operater barže

Ulaganja Količina Jedinična cijena Ukupna cijena (€)

AIS 1 3500 3500

Računalo 1 1500 1500

Satelitski prijem 1 300 300

Mobitel 1 150 150

Telefon/fax 1 180 180

Page 13: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Stroj za kopiranje 1 150 150

Softver (ECDIS, VP, LDP,ERI

CrossBor)4 2000 8000

Radar kartiranje 1 12000 12000

GPS 1 800 800

Ukupni troškovi ulaganja 26580

Proračun godišnjeg fiksnog troška €

Životni vijek 3

Kamatna stopa (%) 5 %

Anuitet 9780

Pretplata za upotrebu softvera 2 200 800

Ukupni godišnji fiksni troškovi 10580

Proračun godišnjih varijabilnih troškova €

Komunikacija mobilnim

telefonom1200

Telefon, fax 600

Priključak za internet 600

Ukupni godišnji fiksni troškovi 2400

Ukupni godišnji troškovi za dionike B kategorije tijekom prve tri godine 12980 €

Izvor:

1.3.2.3 C kategorija

Kategorija se sastoji od upravitelja prevodnice i lučke vlasti.

Tablica br......Ukupni godišnji troškovi za upravitelja prevodnice i lučke vlastiC KATEGORIJA

Page 14: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Upravitelj prevodnice, lučke vlasti

Ulaganja Količina Jedinična cijena Ukupna cijena (€)

AIS 1 3500 3500

Računalo 1 1500 1500

Satelitski prijem 1 300 300

Mobitel 1 150 150

Telefon/fax 1 180 180

Stroj za kopiranje 1 150 150

Softver (ECDIS, LP, LDP) 3 2000 6000

Radar kartiranje 1 12000 12000

GPS 1 800 800

Ukupni troškovi ulaganja 24580

Proračun godišnjeg fiksnog troška €

Životni vijek 3

Kamatna stopa (%) 5 %

Anuitet 9026

Pretplata za upotrebu softvera 3 200 600

Ukupni godišnji fiksni troškovi 9626

Proračun godišnjih varijabilnih troškova €

Komunikacija mobilnim

telefonom1200

Telefon, fax 600

Priključak za internet 600

Ukupni godišnji fiksni troškovi 2400

Ukupni godišnji troškovi za dionike B kategorije tijekom prve tri godine 12026 €

Izvor:

Page 15: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

1.3.2.4 D kategorija

Kategorija se sastoji od policije i prekograničnih ustanova.

Tablica br....... Troškovi za policiju i prekogranične ustanoveD KATEGORIJA

Policija, prekogranične ustanove

Ulaganja Količina Jedinična cijena Ukupna cijena (€)

AIS 1 3500 3500

Računalo 1 1500 1500

Satelitski prijem 1 300 300

Mobitel 1 150 150

Telefon/fax 1 180 180

Stroj za kopiranje 1 150 150

Softver (ECDIS, LDP) 2 2000 4000

Radar kartiranje 1 12000 12000

GPS 1 800 800

Ukupni troškovi ulaganja 22580

Proračun godišnjeg fiksnog troška €

Životni vijek 3

Kamatna stopa (%) 5 %

Anuitet 8292

Pretplata za upotrebu softvera 2 200 400

Ukupni godišnji fiksni troškovi 8692

Proračun godišnjih varijabilnih troškova €

Komunikacija mobilnim

telefonom1200

Telefon, fax 600

Priključak za internet 600

Page 16: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Ukupni godišnji fiksni troškovi 2400

Ukupni godišnji troškovi za dionike B kategorije tijekom prve tri godine 11092 €

Izvor:

1.4 Prednosti upotrebe RIS usluga

Smanjenje nesreća

Smanjenje troškova uzrokovanih nesrećama temelji se na novoj opremi koja je

dostupna na plovilu i obali: AIS i ECDIS.

Smanjenje čekanja

Smanjenja zastoja u prometu je rezultat poboljšanog planiranja plovidbe

zapovjednika plovila zahvaljujući dobivenoj informaciji od planera putovanja

(informacije o strujanju vode, gazu plovila), pouzdan, izračunat ETA, dostavljen

zapovjedniku plovila od upravitelja prevodnice, mosta, terminala, luke. Informacija

dozvoljava: smanjenje potrošnje goriva zbog boljeg upravljanja brzinom plovila, bolje

upravljanje prolaskom prevodnice i mostova, operacija na terminalu, uštedom vremena.

Smanjenje zastoja u prevodnicama je rezultat unaprijeđenog planiranja od strane

zapovjednika plovila. Kada ciklus rada prevodnice omogućuje njen prolazak tada je

poznato da zapovjednik plovila može djelovati u skladu s tim. Ovaj pokazatelj će

vjerojatno smanjiti promet u vršnom satu i više koristi biti će od ciklusa prevodnice koji

imaju dovoljno mjesta.

Pretpostavlja se da će dodatne informacije promijeniti ophođenje zapovjednika

plovila na način da će izabrati neprekinutu plovidbu umjesto čekanja dostupnosti. Ništa

ne vrijedi poruka zapovjedniku plovila da smanji brzinu kako ne bi koristio sustav za

usporavanje rada ne sastoji se u okviru ovog naslova. Vrijeme čekanja ostaje

nepromijenjeno. Vrijeme čekanja koristi se za smanjenje brzine i uštedu goriva.

Page 17: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Povećana efikasnost upravljanja opremljenih plovila RIS-om

Upotreba ECDIS-a i softvera za planiranje plovidbe osigurava priliku za odabir

optimalnog gaza i brzine kako bi povećali profit. Često to nije moguće, jer teret ne može

uvijek odbiti ako postoji ugovor između otpremnika i brodara. U potonjem slučaju on

može biti u mogućnosti odabrati brzinu tako da minimizira potrošnju goriva smanjujući

mehaničku snagu na dionicama sa malim prolazom ispod kobilice broda a povećava

brzinu na dijelovima sa više under keel clearance. Mora se napomenuti kada plovimo po

rijeci mnoge od ovih prednosti neće igrati značajnu ulogu za vrijeme visokog vodostaja.

Za vrijeme niskog vodostaja moguće su značajne koristi. Sve ovisi o softveru za

planiranje plovidbe sa pravim modulom za optimizaciju.

Ukidanje VTS-a

Pošto RIS uključuje sustav upravljanja plovidbom duž cijele rijeke prije nego

lokalne susatv upravljanja plovidbom biti će logično da se ukidaju lokalni VTS centri

integriraju u buduće RIS centre.

Smanjenje troškova jaružanja

ECDIS može odrediti putovanje plovila i prikazati za zadani gaz minimalnu

dubinu koja je potrebna. Ovo može ponekad značiti da nije potrebno jaružati potpunu

dionicu, već samo dijelove koji su neophodni za sigurnu plovidbu maksimalnim gazom.

U luci Rotterdam su dobivena pozitivna iskustva sličnim pristupom. Čini se da je moguće

samo malim aktivnostima jaružanja povećati plimni val za pojedina pristaništa.

Iako se ne očekuje da su mogući upadljivi rezultati pretpostavlja se da puna

eksploatacija ECDIS tipa dubine može smanjiti troškove jaružanja do 75 % postojećeg

troška. Međutim, detaljnija studija morala bi biti pokrenuta kako bi se dobili precizniji

podaci.

Smanjenje putne brzine

Page 18: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Planiranje putovanja i komunikacija s upraviteljem prevodnice može osigurati

zapovjedniku plovila precizno vrijeme dolaska kod prevodnice. Zapovjednici plovila koji

koriste ovu mogućnost neće smanjiti putnu brzinu kako bi čekali svoj red prolaska kroz

prevodnicu. Široka uporaba ECDIS-a i digitalne serijske komunikacije vodi ka smanjenju

duljine radnog procesa. Međutim, ovo ne treba prekinuti, jer usporavanje radnog procesa

također pruža mogućnost pristajanja po noći za plovila kojima je dozvoljena plovidba 15

sati dnevno.. Većina privatnih brodara pripadaju ovom režimu i morali bi imati

mogućnost upotrebe usporenja radnog procesa kao «sigurno nebo» za odmor i spavanje.

Kao prva pretpostavka smatra se da smanjenje od 25 % bi moglo biti najbolji kompromis.

(Izvor: Indris)

Smanjenje kapitalnih troškova prevodnica

Uštede u ulaganju prevodnica nije jednostavno izračunati. Očekuje se da

korištenje RIS funkcija, poput rezervacije i opskrbe RTA plovilima će izravnati krivulju

isporuke i smanjiti vremena čekanja. Ovo može dovesti do odgode ulaganja obzirom da

se trenutni kapacitet prevodnice može bolje iskoristiti.

Prednosti RIS-a mogu se odrediti slijedeći istu shemu koja je korištena za

određivanje troškova, što govori da će prednosti odrediti dionici.

Ovisno o prednosti koju donosi svaki dionik, moguće je definirati skupinu dionika

kao i za troškove iako to nije cilj koji se može apsolutni postići.

U nastavku je dan pregled prednosti RIS-a.

Izravne koristi RIS-a Posljedice Korisnici

Smanjenje nesreća Smanjenje troškova

održavanja plovila,

prevodnica, sidrišta

Zapovjednik plovila,

operater terminala, agencija

za vodnoe putove, upravitelj

Page 19: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

prevodnice

Smanjenje zastoja Bolje upravljanje

intermodalnim lancima,

proizvodnim lancima,

povećanje produktivnosti

(plovila i prevodnica)

Zapovjednik plovila,

operater terminala i barža,

upravitelji prevodnice i

opskrbnog lanca, brodar,

otpremnik

Povećana efikasnost Bolja iskoristivost

navigacije

Operateri flote i barže

Upravljanje flotom Materijalne, bolja

produktivnost, dodatni

prihod

Fairway authority

Ukidanje VTS Redukcija VTS centra,

troškova održavanja,

optimizacija troškova

ulaganja

Fairway authority

Smanjenje troškova

jaružanja

Redukcija VTS centra,

troškova održavanja,

optimizacija troškova

ulaganja

Fairway authority

Smanjenje deceleration

works

Redukcija VTS centra,

troškova održavanja,

optimizacija troškova

ulaganja

Fairway authority

Smanjenje kapitalnih

troškova prevodnica

Optimizacija (budućih)

troškova ulaganja

Fairway authority

Globalno, mogu se razlikovati 2 kategorije RIS korisnika:

Privatne stranke, to jest dionici koji snose sani troškove RIS-a:

brodar, otpremnik, upravitelj opskrbnog lanca, brodovlasnik,

zapovjednik plovila, operater barže i terminala;

Page 20: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Mjerodavne ustanove ili dionici za koje troškove snose javne

ustanove: upravitelj prevodnice, luke, agencije za plovne putove i

granična policija & carina.

1.4.1 Proračun koristi po učesniku

1.4.1.1 Privatne stranke izravne koristi

Privatne stranke mogu se dijeliti u 2 grupe kategorija. Prva kategorija grupira

privatne učesnike koji imaju koristi od prednosti RIS implementacije bez da su strogi

korisnici unutarnjih voda. To djeluje od brodara, otpremnika i upravitelja opskrbnog

lanca. Izazov za RIS predstavlja uvjeriti ove aktere da koriste unutarnje plovne putove

kao alternativu u transportu tereta. Izazov može biti ostvaren zahvaljujući smanjenju

vremena (u plovidbi i rukovanje na terminalu) i povećanju sigurnosti plovidbe, koju

osigurava različita RIS oprema.

Privatne stranke čine drugu kategoriju korisnike unutarnje plovidbe. Zapovjednik

malih plovila, operater barže, terminala, brodovlasnik su članovi ove podgrupe.

Implementacija RIS-a nužno će podrazumijevati troškove za zapovjednika malih

plovila. Ti troškovi će uglavnom sadržavati nabavu i operacionalizaciju opreme na

plovilu. U dodatku navedenim troškovima, troškovi treninga (trening zapovjednika za

korištenje RIS sustava) trebali bi se proračunati. Kao što je navedeno prije, troškovi

treninga su uključeni u troškove nabave softvera.

1.4.1.2 Metodologija proračuna

Ako možemo izračunati prosječne vrijednosti troškova koje učesnik može

održavati u radnom području «bez RIS-a» i «s RIS-om», uspoređujući rezultate situacija

«s RIS-om» sa onima «bez RIS-a», možemo dobiti koristi koje proizlaze iz

implementacije RIS-a.

Page 21: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

1.4.1.3 Koristi za zapovjednika malih plovila

Za zapovjednika malih plovila, koristi čine smanjenje troškova prouzrokovanih

nesrećama, smanjenje zastoja zbog prometnog zagušenja i čekanja ispred prevodnica.

Kao značajnu korist možemo istaknuti smanjenje potrošnje goriva odabirom optimalne

brzine i gaza plovila.

Primjenjuje se sljedeća procedura prilikom proračuna koristi uoprabe RIS-a za

zapovjednika malih plovila.

Najprije, izračunat ćemo varijabilne troškove za plovila u određenim uvjetima.

Proračun će se temeljiti na studiji slučaja izrađenog od strane «Anast» u kojoj je određen

godišnji varijabilni trošak kontejnerskog broda koji plovi na relaciji od Liege do

Antwerpena. Ovo je situacija «bez RIS-a».

Ako pretpostavimo određen postotak utjecaja zbog RIS-a, izračunat ćemo godišnji

varijabilni trošak. Ovo je situacija «sa RIS-om».

Korist će biti razlika između dviju navedenih situacija. Poslije, omjer

koristi/troškova biti će proračunat za zapovjednika malih plovila.

Godišnji varijabilni troškovi bez RIS-a

Karaketristike plovila: L = 95 m, B = 11.5 m, Tmin = 0.6 m, Tmax = 2.8 m, DWT =

2000 T, P = 900 KS, potrošnja goriva: 0.25 l/KS/h

Parametri za proračun:

Udaljenost Liege-Antwerpen: 125 km

Page 22: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Vrijeme plovidbe(Liege-Antwerpen): 20 sati (uključujući prolazak kroz

prevodnice & lučke operacije & vrijeme čekanja).

Izračunate vrijednosti u novcu

Potrošnja goriva i troškovi održavanja su važni u ovoj fazi zbog činjenice da će

implementacija RIS-a imati velik utjecaj na njih. Za predmetni brod, izračunate su

sljedeće vrijednosti:

Potrošnja goriva: 231192 €/god

Troškovi održavanja: 86762.73 €/god

Situacija sa RIS-om

Pretpostavljamo da će uvođenje RIS-a imati pozitivan učinak na potrošnju goriva

(bolje izbjegavanje zagušene prometnice, manje nesreća zahvaljujući AIS-u, i manji broj

nasukavanja plovila zahvaljujući ECDIS-u) i vrijeme plovidbe (smanjenje zastoja ispred

prevodnica, graničnih prijelaza i luka). Koja je razina ovih smanjenja ?? U ranijoj studiji

«Incarnation», dokazano je da će uvođenje RIS-a imati učinak na troškove havarija

(sudari, nasukavanja). Naime, troškovi sudara mogu se smanjiti do 15.75 % uporabom

VTS-a, 11.25 % instalacijom radara na plovilu, i 22.75 % upotrebom AIS-a, te 2.25 %

upotrebom ECDIS-a.

Uzimajući u obzir ove vrijednosti, proizlazi prosječna vrijednost smanjenja

troškova uzrokovanih havarijama od 13 %. Ova vrijednost smatra se udio troškova

održavanja zbog oštećenja plovila prilikom sudara ili nasukavanja. Dakle, kada se koristi

RIS tehnologija, pretpostavljamo da su uštede u održavanju 13 % od ukupnog troška,

odnosno 11279 EUR/god.

Utjecaj na potrošnju goriva može se izračunati zahvaljujući informaciji iz studije

«INDRIS». Doista, u ovoj studiji, navedeno je da ukupna vremena kašnjenja, čekanja 2.2

Page 23: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

sekunde za plovilo po kilometru vodnog puta.. Primjenom navedene vrijednosti na

predmetni brod, upotrebom RIS opreme dobivamo ukupno 15.6 sati godišnje uštede

vremena plovidbe. To daje ukupno 3510 L goriva i 3159 EUR koristi na potrošnji goriva

(cijena goriva: 0.9 EUR/l).

Ukupna korist upotrebe RIS-a je 14438 EUR godišnje.

1.4.1.4 Koristi za upravitelja prevodnice

Koristi upotrebe RIS-a za upravitelje prevodnice rezultira povećanju broja plovila

koji prolaze kroz prevodnicu zahvaljujući boljem planiranju prolaska kroz prevodnicu.

Kako bi kvantificirali ovo povećanje u novčanim jedinicama, temeljimo zaključak na

vrijednosti dobivene od prevodnice Lanaye, koja je smještena u Belgiji, Valonska regija.

Valonsko ministarstvo prometa i infrastrukture obavijestilo nas je da je 2005. prošlo kroz

Lanaye prevodnice 10234617 tona tereta. Jedini porez koji mora platiti zapovjednik

plovila je porez na plovidbu, koja iznosu 0.0025 centi po transportiranom tona-kilometru

na koje se dodaje 21 % PDV-a. Globalni iznos po tkm iznosi 0.003025 centi.

Uz pretpostavku da porez prolaska kroz prevodnicu čini polovicu plovidbenog

poreza za dionicu od 25 km između prevodnica Lanaye i luke Liege, to jest mi smatramo

da ukupna tonaža koja prolazi kroz Lanaye prevodnice dolazi ili ima završno odredište

luku Liege. Sa ovim pretpostavkama, «navigation rights» za dionicu Liege-Lanaye

iznosi:

10234617 · 0.003025 · 25 = 773992.91 EUR/god.

Ako podijelimo ovaj iznos na dva dijela, možemo zaključiti da Lanaye prevodnice

imaju godišnji prihod od 386996.4 EUR-a.

Uvođenje RIS-a rezultirat će povećanju prometa, odnosno prolaska kroz

prevodnice zahvaljujući boljoj organizaciji punjenja komore prevodnice plovilima,

povećavajući broj plovila. 1 % do 10 % povećanja možemo smatrati dobrim rezultatom.

Page 24: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Izrada kalkulacije sa povećanjem prometa od 5 %, 5 % kao srednja vrijednost između 1 i

10, koristi prevodnica koje upotrebljavaju RIS iznosi:

386996.4 · 0.05 = 19349.82 EUR/god.

1.4.1.5 Koristi za lučke vlasti (planer putovanja)

Lučke vlasti imaju zadatak organizirati plovne putove kako bi omogućili sigurnu

plovidbu za zapovjednike malih plovila. Moraju osigurati pogodan gaz za rijeke i pomoći

zapovjednicima putem obavijesti o uvjetima na plovnom putu (vrijeme, kritične dionice,

ECDIS karte itd.) Lučke vlasti su zadužene za održavanje plovnih putova. Za plovnu

dionicu između luke Liege i prevodnica Lanaye (25 km), lučke vlasti podnose izvješće o

40000 m3 pijeska i mulja koja su izvađena iz rijeke. Sa 5% koristi od implementacije

RIS-a, možemo uzeti u obzir da će se jaružanje pijeska smanjiti godišnje za 2000 m3.

Ustanova izvještava o troškovima jaružanja koji iznose 80 EUR po m3 mulja. Koristi za

lučke vlasti su:

2000 · 80 = 16000 EUR godišnje (prosjek)

1.4.1.6 Koristi za operatera terminala

Najznačajnije koristi za operatera terminala možemo dobiti iz uporabe RIS-a su

povećanje broja plovila koje pristaju na terminal, bolja popunjenost pristaništa

zahvaljujući poboljšanoj ETA i konačno povećanje produktivnosti terminala.

Zahvaljujući boljoj informaciji o dolasku i odlasku plovila u terminal, logističke

strane biti će uvjerene koristiti unutarnju plovidbu za otpremu robe. Sve ove aktivnosti u

kombinaciji rezultirati će povećanjem prekrcanog tereta u terminalu.

Kontejnerski terminal Renory u luci Liege prekrcao je 11000 TEU u 2004., to jest

7860 kontejnera. Sa RIS opremom, možemo očekivati da će terminal povećati

produktivnost za 5 %. Terminal bi tada mogao izmanipulirati dodatnih 393 kontejnera.

Page 25: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Pristojba za manipulaciju kontejnera iznosi do 50 EUR-a (2 · 25 EUR-a) po kontejneru.

Koristi za terminal su tada:

393 · 50 = 19650 EUR/god.

1.4.1.7 Koristi za operatera luke

Koristi za operatera luke računa se uzimajući u obzir slučaj luke Liege iz

Kraljevine Belgije. Luka određuje sljedeće pristojbe za uporabu svojih postrojenja:

Pristojba koju plaća operater terminala po manipuliranoj toni iznosi 0.0868 EUR-

a. U 2004. luka Liege prekrcala je 15.190.067 tona. Pretpostavljajući povećanje od 5 %

kao rezultat implementacije RIS-a, koristi za lučku upravu iznosi:

15190067 · 0.05 · 0.0868 = 65925 EUR-a.

1.4.1.8 Koristi za nadležnu ustanovu

U prijašnjem EU projektu «INDRIS», dokazano je da implementacija RIS-a na

rijeci Waal u Nizozemskoj dovodi do omjera koristi/troškova od 1.03 za nadležnu

ustanovu. Koristi se sastoje od smanjenja troškova VTS-a. Ovi VTS bi se mogli ukinuti.

Na temelju toga može se očekivati smanjenje troškova jaružanja, deceleration

works....Odgoda ulaganja u nove prevodnice koje bi zamijenile stare mogle bi također

dovesti do smanjenja troškova.

Troškovi su troškovi uspsotave RIS i ECDIS centra, kao i dodatni troškovi

opremanja prevodnica sa odgovarajućim programima za planiranje uključujući i

komunikacijske module. Na primjeru dionice rijeke Waal možemo jasno prikazati

pozitivne efekte za nadležne ustanove.

Page 26: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

1.5 Omjer troškova/koristi po učesniku

Tablica u nastavku pokazuje za pojedine učesnike omjer koristi/troškova. Za

ostale učesnike, iako su koristi uporabe RIS-a očite, teško ih je izraziti u novčanim

jedinicama.

Brodar, špediter i upravitelj opskrbnog lanca trenutno imaju lošu predodžbu o

unutarnjoj plovidbi kao što mnoge ankete to i dokazuju. (za primjer vidi anketu iz

svibnjka 2003. «Office for the Promotion of Inland Navigation «OPVN»). Ova anketa je

dostupna na web stranici, www.opvn.be). Ovi učesnici bi trebali učiniti napor da

spoznaju mogućnosti koje pruža unutarnja plovidba logističkim strankama. Jedan od

načina da zatvorimo ovu prazninu je nabava RIS opreme. Logično, 4996 EUR-a godišnje

nije previše za uslugu koja rješava mnoge probleme koji se javljaju u prijevozu tereta

unutarnjim vodama.

Mnogi od učesnika ove tablice su dio koji zovemo «Nadležne Ustanove». Ovdje

nismo računali omjer koristi/troškova za nadležnu ustanovu jer je prijašnja studija jasno

prikazala pozitivne učinke RIS-a na ovaj tip učesnika.

Tablica br....... Omjeri koristi/troškova po učesniku

Učesnik Troškovi (€) Koristi (€) Omjer koristi/troškova (B/C)

Operater terminala 4996 19650 3.93

Upravitelj luke 4996 65925 13.20

Zapovjednik malih plovila 12980 14438 1.11

Operater barže 12980 14438 1.11

Upravitelj prevodnice 12026 19350 1.61

Lučke vlasti 12026 16000 1.33

Brodar 4996

Otpremnik 4996

Upravitelj opskrbnog lanca 4996

Brodovlasnik 4996

Page 27: ANALIZA KORISTI I TROŠKOVA

Prekogranična policija 11092

Izvor:

Tablica 14 pokazuje da za dva učesnika unutarnje plovidbe, operatera terminala i

operatera luke, će uporaba RIS-a rezultirati visokim stupnjem korisnosti, stoga bi bila

šteta to ne iskoristiti. Tablica pokazuje veoma značajan omjer koristi/troškova za

zapovjednika malih plovila, operatera barže, upravitelja prevodnice i lučkih vlasti. Ove

koristi trebali bi se smatrati kao najmanje koristi onih kojima bi odustali od RIS-a.

Doista, postoje mnoge druge koristi za ove učesnike ali njihova kvantifikacija nije

dovoljno jasna. Isti slučaj vrijedi za brodara, upravitelja opskrbnim lancem,

brodovlasnika, otpremnika, i prekograničnu policiju. Čak i ako je teško kvantificirati

izravne koristi u novčanim jedinicama, morali bi razmisliti o neizravnim koristima,

odluka o korištenju RIS-a će potaknuti uglavnom negativne eksterne učinke transporta.

Korištenjem RIS-a, ovi učesnici pridonose sigurnijem transportu tereta i odgovarajućem

doprinosu održivom razvoju.