ZBORNIK RADOVA - HAZUdpaar/speleo/zbornikspeleologija/SpeleologijaHR-zbornik-vol3-br2.pdfRnjak Goran Rubinić Andrija Stroj Andrej Terzić Toni Watz Boris. Hrvatski sudionici kongresa

HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ

speleologija.hr

ZBORNIK RADOVAZBORNIK RADOVA

VOL 3, BR. 2, 2013

3/2

3/2

-- 20

1320

13

ISSN

184

8-29

61

Nakladnik

Speleološko društvo Velebit

Radićeva 23, Zagreb

Sunakladnici

Zagrebački speleološki savez

Radićeva 23, Zagreb

Hrvatski planinarski savez, Komisija za speleologiju

Kozarčeva 22, Zagreb

Za nakladnika

Izv.prof.dr.sc. Darko Bakšić

Glavni urednik

Doc.dr.sc. Dalibor Paar

Urednički odbor

Izv.prof.dr.sc. Darko Bakšić, dipl.ing.šum.

Jana Bedek, dipl.ing.biol.

Tamara Čuković, dipl.ing.biol.

Damir Lacković, dipl.ing.geol.

Marta Malenica, dipl.ing.biol.

Dr.sc. Andrej Stroj, dipl.ing.geol.

Marijan Sutlović, prof. pov. i lik.umj.

Grafička priprema

urednici i autori radova

Lektura

Marta Malenica

Naslovnica

Prezentacije radova na 20. međunarodnoj školi krša, Postojna, 2012.

Snimio: Dalibor Paar

Serijska publikacija izlazi jednom godišnje i daje pregled radova objavljenih na

Hrvatskom speleološkom poslužitelju - speleologija.hr

ISSN 1848-297X Mrežno izdanje

ISSN 1848-2961 CD izdanje

Autori su odgovorni za sadržaj svojih radova.

© 2013 Autorska prava zadržavaju autori radova.

Zagreb, 2013

HHRRVVAATTSSKKII

SSPPEELLEEOOLLOOŠŠKKII

PPOOSSLLUUŽŽIITTEELLJJ speleologija.hr

ZZBBOORRNNIIKK RRAADDOOVVAA

VVOOLL 33,, BBRR.. 22,, 22001133

H r v a t s k i s p e l e o l o š k i p o s l u ž i t e l j – s p e l e o l o g i j a . h r 3 / 2 - 2 0 1 3 | 55

SSAADDRRŽŽAAJJ

Predgovor 56

16. Svjetski speleološki kongres - Brno 2013 57

21. Međunarodna škola krša – Hipogena speleogeneza 62

20. Međunarodna škola krša – Oblici i procesi u kršu 65

Speleološka ekspedicija "Srednji Velebit 2013" 70

Speleološka ekspedicija srednji Velebit – Klementa 2011 73

Jelar ponor( 1091 m duljine, -44 m dubine) 83


Svjetski speleološki kongres je najznačajnije svjetsko okupljanje istraživača špilja i stručnjaka u području speleologije koje se održava jednom u 4 godine, a skupom u Brnu (Češka) 2013. godine obilježena je 60. godišnjica od prvog kongresa u Parizu. Na kongresu je sudjelovalo 1007 sudionika iz 53 zemlje. Na kongresu su predavanjima i informativnim materijalima prezentirane aktivnosti i rezultati hrvatskih znanstvenika, speleologa i speleoloških organizacija. Međunarodna škola krša "Klasični krš" u Postojni, Slovenija, tradicionalni je znanstveni skup kojeg jednom godišnje organizira Institut za istraživanje krša Slovenske akademije znanosti i umjetnosti te okuplja stotinjak sudionika iz većeg broja zemalja. Na skupovima se prezentiraju aktualni rezultati speleoloških i znanstvenih istraživanja hrvatskog krša i špilja. Ovdje prezentiramo aktivnosti 2012. i 2013. godine. Dan je i pregled odabranih rezultata speleoloških istraživanja proteklih godina. To su speleološka istraživanja na području Srednji Velebit-Klementa (2011.) s preko 1500 m dugačkim Hunskim sustavom, istraživanja na području Vršeljaka s naglaskom na špilju Atila dugačku 2252 m (2013.). Istraživanja u Jelar ponoru koji se nalazi uz jugozapadni rub Štikadskog polja (Lika) traju od 1974. godine, a 2012. ponor je topografski snimljen do duljine 1091 m i dubine -44 m. Nova špilja na popisu duljih od 1000 m je i Špilja u kamenolomu Debeljača (2012.). Radi se o ugroženoj špilji izuzetnih geoloških vrijednosti.

Uredništvo


16. Svjetski speleološki kongres - Brno 2013

Autor: Dalibor Paar. Objavljeno: 25.9.2013.

16. Svjetski speleološki kongres održan je od 21.-28.7.2013. u Brnu, Češka. Svjetski speleološki

kongres je najznačajnije svjetsko okupljanje istraživača špilja i stručnjaka u području

speleologije koje se održava jednom u 4 godine, a ove godine se obilježava 60. godišnjica od

prvog kongresa u Parizu. Na kongresu je sudjelovalo 1007 sudionika iz 53 zemlje. Prezentirani

radovi su publicirani u 3 zbornika kongresa sa ukupno impresivnih 1459 stranica. Teme

kongresa obuhvaćale su povijest speleologije i istraživanja krša, arheologiju i paleontologiju

špilja, zaštitu i upravljanje kršom i edukaciju, društvene aspekte krša i špilja, biospeleologiju,

geomikrobiologiju i ekologiju, tehnike istraživanja špilja, istraživanja umjetnog podzemlja,

izradu speleološkog nacrta i obradu podataka, modeliranje u kršu i špiljama, špiljsku klimu i

paleoklimatske zapise, speleogenezu, špiljsku mineralogiju, opći pregled istraživanja u kršu i

špiljama u karbonatnim stijenama, solima i gipsu, drugim stijenama i pseudokršu. Na kongresu

su predavanjima i informativnim materijalima prezentirane aktivnosti i rezultati hrvatskih

speleologa i speleoloških organizacija. Hrvatski sudionici kongresa prezentirali su različite

teme od istraživanja najvećih hrvatskih špilja i jama do pojedinih znanstvenih studija špiljske

mikroklime, hidrogeologije. To su sljedeći radovi koji su ujedno objavljeni u zbornicima radova:

Predavanja

Darko Bakšić, Dalibor Paar, Andrej Stroj, Damir Lacković: Northern Velebit deep caves

Dalibor Paar, Nenad Buzjak, Darko Bakšić, Vanja Radolić: Physical research in Croatia’s deepest

cave system: Lukina jama-Trojama, Mt. Velebit

Teo Barišić, Darko Bakšić, Dalibor Paar: Cave system of Kita gaćešina – Draženova puhaljka. the

longest cave in the Dinaric karst

Maks Merela, Darko Bakšić: EU Proteus – EU project for raising awareness and improving

effectiveness of cave rescuing

Mladen Garašić: Caves under Dubrovnik airport in Croatia

Mladen Garašić, Davor Garašić: Some information about the deepest caves known in Croatian

karst area


Teo Barišić predstavlja Kitu Gaćešinu. Snimio: Dalibor Paar

Posteri

Andrija Rubinić, Lovel Kukuljan, Ivan Glavaš, Josip Rubinić, Igor Ružić: Cave explorations and

application of hydrological model in Rašpor cave (Istria, Croatia)

Neven Bočić, Sanja Faivre, Marijan Kovačić, Nada Horvatinčić: Influence of the pleistocene

glaciations on karst development in the Dinarides – examples from Velebit mt. (Croatia))

Magda Mandić, Andrej Mihevc, Albrecht Leis, Ines Krajcar Bronić: Geochemical and stable

isotope characterization of drip water from the Postojna cave, Slovenia

Hrvatski štand na ICS 2013.

Na hrvatskom štandu u okviru kongresa informativnim i edukativnim materijalima

predstavljene su djelatnosti Komisije za speleologiju HPS-a, Komisije za speleospašavanje

HGSS-a i Zagrebačkog speleološkog saveza.


Hrvatski štand na kongresu. Snimio: Dalibor Paar

Hrvatski sudionici kongresa (izvor: web stranica kongresa)

Ajduković Krešimir Barišić Aida Barišić Teo Bočić Neven Erhardt Robert Garašić Davor Garašić Mladen Gospodinović Tomislav Jagodić Robert Kresnik Goran Krpina Ivan Mandić Magda Mrak Jadranka Novosel Dinko Paar Dalibor Putinja Nevio


Putinja Vedran Radić Ivica Rnjak Goran Rubinić Andrija Stroj Andrej Terzić Toni Watz Boris.

Hrvatski sudionici kongresa. Snimio: Mladen Garašić

Nagrada filmu Lukina jama

Na 16. Međunarodnom speleološkom kongresu u Brnu 2013. godine, dokumentarni film

Lukina jama autora Darka Bakšića i Lovre Čepelaka (SO Velebit) osvojio je prvu nagradu publike

"Spelemedia Audience Award Best of Show". Film je rezultat iskustva prikupljenog tijekom

dugogodišnjih aktivnosti hrvatskih speleologa na izradi foto i video dokumentacije izuzetnih

prirodnih vrijednosti hrvatskih špilja i jama koje su po svojim svojstvima značajne u svjetskim

okvirima.


Nagrada filmu Lukina jama. Snimio: Dalibor Paar

Speleološki film i fotografija ključni su za vrednovanje i zaštitu špilja, budući da se kroz njih na

svjetlo dana iznose prirodne vrijednosti i ljepote impresivnih podzemnih prostora, koji su prije

toga bili dostupni tek malom broju ljudi - speleolozima. Speleološki film je zahtjevan projekt,

ne samo zbog tehničkih zahtjeva vezanih uz to da se snima u mraku, a podzemni prostori su

često ogromnih dimenzija, već su i uvjeti snimanja (i transporta opreme za snimanje) često

tehnički zahtjevni i ometani raznim poteškoćama poput teško pristupačnih i za kretanje

složenih kanala, prisutnosti vode, blata, specifičnih mikroklimatskih uvjeta .


21. Međunarodna škola krša – Hipogena speleogeneza


21. međunarodna škola krša "Klasični krš", koja je održana od 10. do 14. lipnja 2013. u Postojni

(Slovenija), tradicionalni je znanstveni skup kojeg jednom godišnje organizira Institut za

istraživanje krša Slovenske akademije znanosti i umjetnosti te okuplja stotinjak sudionika iz

većeg broja zemalja.

Na skupu je održano predavanje o znanstvenim istraživanjima u našoj najdubljoj jami u kome

su prezentirani novi rezultati hidrogeoloških i fizikalno-kemijskih istraživanja izvedenih tijekom

2010. i 2011. godine: Paar, Dalibor; Stroj, Andrej; Buzjak, Nenad; Bakšić, Darko; Lacković,

Damir; Ujević Bošnjak, Magdalena; Radolić, Vanja; Kljajo, Dubravka: "Scientific research in the

Cave system Lukina jama – Trojama (-1421) on the Velebit karst massif (Croatia)". Ova

istraživanja izvedena su u okviru projekta "Istraživanja dubokih jama Nacionalnog parka

Sjeverni Velebit" uz potporu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost.

Prezentacije radova.


Održano je i predavanje Radolović, M., Bakran – Petricioli, T., Perica D., Petricioli, D., Surić, M.

Determining environmental conditions that shape shallow, partly submerged coastal cave

today – case of Y-cave, Dugi otok, Croatia.

Pored toga prezentirani su sljedeći posteri autora iz Hrvatske vezani uz speleologiju i krš:

Vinka Dubovečak, Nenad Buzjak, Dalibor Paar, Marko Kovač: Cave microclimate of Northern

Velebit Mt. (Croatia)

Srđan Pichler, Stanislav Frančišković-Bilinski, Krešimir Maldini, Dalibor Paar: Geochemistry and

Mineralogy of the speleothems from caves on Mt.Velebit (Croatia)

Krešimir Samodol, Nina Lončar: Concurrency of the lowest points of drainage basins with

distribution of the caves in Zadar County

Maša Surić, Robert Lončarić, Nina Lončar, Nenad Buzjak: Challenges in monitoring and

sampling for the palaeoclimate studies of caves in Zadar region


Mirko Radolović, Tatjana Bakran-Petricioli, Dražen Perica, Donat Petricioli, Maša Surić:

Determining environmental conditions that shape shallow, partly submerged coastal cave

today – case of Y-cave, Dugi otok, Croatia

Neven Bočić, Ana Vujaković: The problem of determining of the karst polje edges – example of

Korenica and Bijelo polje, Dinaric karst, Croatia

Nenad Buzjak, Krešimir Maldini, Damir Tomas, Simana Milović, Natalija Matić: Hydrochemical

and geochemical research of Bistrac spring (Croatia)

Terenske aktivnosti. Snimio: Damir Lacković

Nenad Buzjak, Maša Surić, Krešo Maldini, Robert Lončarić, Petra Kovač Konrad: Coastal and

submarine springs of Rovanjska – Modrič area (Croatia)

Fran Domazetović: Types, characteristics and spatial distribution of caves in Zadar County

Magda Mandić, Ines Krajcar Bronić, Andrej Mihevc, Albrecht Leis: Stable isotope composition

of recent cave calcite precipitates and its relation to DIC in drip water from Postojna Cave,

Slovenia


20. Međunarodna škola krša – Oblici i procesi u kršu


20. međunarodna škola krša "Klasični krš", koja je održana od 18. do 22. lipnja 2012. u Postojni

(Slovenija) tradicionalni je znanstveni skup kojeg jednom godišnje organizira Institut za

istraživanje krša Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Ovaj skup dio je bogate aktivnosti

Instituta kao svjetski priznate znanstvene ustanove čiji su znanstvenici pored opsežne

znanstvene djelatnosti također nositelji doktorskog studija istraživanja krša koji se izvodi u

okrilju Univerze v Novi Gorici, a u cijelosti izvodi u Postojni.

Prezentacija znanstvenih istraživanja u Postojnskoj jami (Franci Gabrovšek)

Tema ovogodišnjeg skupa bila je krški oblici i procesi. Ta tema pokriva cijeli spektar spoznaja i

istraživanja krša, od procesa i oblika na površini krša te u špiljama u različitim uvjetima

otapanja, transporta sedimenata, tektonike, i klimatskih uvjeta. Tu su i pitanja regionalnog

razvoja u kršu i utjecaja čovjeka na krš. Skupu je prisustvovalo preko 120 znanstvenika,

priznatih stručnjaka iz područja istraživanja krša, profesora i studenata iz 30 zemalja. Održano

je 29 predavanja, prezentirano više desetaka postera i održano više stručnih izleta.


Obilazak mjerne stanice u Postojnskoj jami (praćenje mikroklimatskih parametara)

Pored nama bližih zemaljskih tema zanimljiva je bila i prezentacija istraživanja evaporitnog krša

na Marsu (D. Baioni, G.Servernti, M.Sigavetti, N.Zupan Hajna: Evaporite Karst on Mars:

Evidence of global climate change in the recent past). Prisutnost topljivih evaporitnih minerala

na Marsu ustanovljena je OMEGA instrumentom i Mars Exploration Roverom. Više autora je

mišljenja da se razvoj evaporitnog krša na Marsu odvijao slično razvoju krša na Zemlji pri čemu

je moguće postojanje špilja.

Od tema vezanih uz speleološka istraživanja u Hrvatskoj predstavljeni su radovi:

D.Paar, A.Stroj, T.Barišić, D.Lacković, V.Radolić: What we know about the longest Croatian

cave?

U ovom predavanju dan je prikaz speleoloških i znanstvenih spoznaja o Jamskom sustavu Kita

Gaćešina, jedne od najznačajnijih špilja Dinarskog krša duljine 22,5 km i dubine 665 m (stanje

svibanj 2012.), u kome je od 2004. do 2012. godine obavljeno preko 70 speleoloških

istraživanja u organizaciji članica Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, sa


sudjelovanjem 181 speleologa iz 27 speleoloških udruga. Kompleksna speleogeneza rezultirala

je poligenetskim višeetažnim sustavom te ima ključan utjecaj na mikroklimu i hidrologiju špilje.

P.Kovač Konrad, V.Jalžić, N.Buzjak: The origin and morphology of submarine spring Vrulja

Zečica (Croatia).

Dan je prikaz svojstava podmorskog izvora Vrulja Zečica, koji je istražen do 43 m dubine i 197

m duljine (prođeno je oko 650 m). Na temelju veličine siga pronađenih u izvoru, može se

zaključiti da je vadozna faza trajala relativno dugo. Pronađene slomljene sige rezultat su jakog

mehaničkog djelovanja toka vode. Izvor je periodički aktivan samo tijekom vlažnog razdoblja

kao rezultat pojačanih oborina ili otapanja snijega na Velebitu.

Nenad Buzjak prezentira Vrulju Zečicu

Od tema vezanih uz istraživanja krša predstavljeni su radovi:

I.Adžić, T.Marjanac: Inside-out solution of carbonate clasts - an analogue model for hypogene

karstification.


N.Bočić: Large Dinaric karst plateaus in Croatia - differences and similarities as waymarks to

understanding their geomorphology.

D.Bucković, A. Markić: Shallow-water carbonate succession from Jazbina locality (Gorski kotar,

Croatia):en example of typical late Jurassic sedimentary events on the Adriatic carbonate

platform; Jurrasic carbonates of western Gorski kotar as sedimentary signature of

geodynamics within the inner Adriatic carbonate platform realm

Tihomir Marjanac prezentira istraživanja. Snimio: Dalibor Paar

D.Bucković, E.Vasiljević: Facies characteristics of the upper Jurassic limestones along the road

Banska vrata-Breze

D.Bucković, J.Filipović: Middle lower Jurassic coarsening-upward sedimentary signature within

the carbonate platform succession of Velika kapela Mt.

O.Hasan: Record of anthropogenic (urban) pollution in sediments of the karst lake Modro

jezero, Croatia


N.Ilijanić: Environmental changes during Late Pleistocene and Holocene in the karstic lakes

along eastern Adriatic coast

A.Maglica, J.Rubinić, M.Petrič: Hydrological Inter-Relations between Cerkniško and Planinsko

Karst Poljes - Dynamic of Surface and Groundwater Interaction

M.Martinuš, S.Mesić, N.Ilijanić, D.Bucković: Discontinuity surfaces related to subareial

exposure of shallow-water platform carbonates (Early Jurrasic of Gorski kotar and Velebit Mt.,

Croatia)

A.Stroj, M.Kuhta: Some characteristics of groundwater dynamics in the upstream parts of the

karst systems


Speleološka ekspedicija "Srednji Velebit 2013"

Autori: Damir Basara, Hrvoje Cvitanović. Objavljeno: 21.08.2013

U razdoblju od 27.7. do 11.8.2013. na području Vršeljaka (Srednji Velebit) održana je

multidisciplinarna stručno-znanstvena speleološka ekspedicija. Organizatori su bili SO PD

Dubovac i SK Ursus spelaeus iz Karlovca pod pokroviteljstvom Parka prirode Velebit. Voditelj

ekspedicije bio je Hrvoje Cvitanović, a zamjenica voditelja Senka Mirić. U radu ekspedicije

sudjelovalo je 40-tak ljudi iz 10 speleoloških udruga: SO PD Dubovac – Karlovac, SK Ursus

spelaeus – Karlovac, SK Samobor – Samobor, SD Karlovac-Karlovac, SO HPD Željezničar –

Zagreb, SU Estavela – Kastav, SK Ozren Lukić- Zagreb, Breganja-Samobor, SO PK Sv. Mihovil –

Šibenik, HBSD-Zagreb.

Atila

Na području Vršeljaka istraženo je 6 novih speleoloških objekata od kojih valja spomenuti špilju

Vodena majka u kojoj je tehničkim penjanjem istraženo 84 m duljine i 26 m u visinu. Špilja

završava sifonom. Na predzadnjoj vertikali (C4) pronađeni su tragovi medvjeđeg grebanja po

sigovini. Najdublja novoistražena jama je Trojamica dubine 50m. Nastavljena su istraživanja i u


špilji Atila gdje je topografski snimljeno oko 150 m novih kanala te sada duljina špilje iznosi

2252 m dok je tlocrtna duljina 1933m.

Perspektive daljnjih istraživanja su tehničko penjanje vertikala u plus te ronjenje u sifonima (tri

ronjiva sifona). Najvažniji ovogodišnji rezultat u špilji Atili je kompletiranje topografskog nacrta

te digitalizacija nacrta kao podloge za sva buduća istraživanja.

Vodena majka

Osim na području Vršeljaka istraživalo se i u kotlini Klementa (1 ponor) i na rubnom području

PP Velebit kod Velike Plane. U Velikoj Plani istražena je Marinčova špilja duljine 115 m, te je u

suradnji s Hrvatskim vodama-vodnogospodarskim odjelom za slivove Sjevernog Jadrana

započeto sustavno istraživanje špilje Ričina. Suhi dio špilje je topografski snimljen do duljine

preko 400 m. Započeto je i istraživanje potopljenog dijela te je u završnom sifonu speleoronioc

Branko Jalžić zaronio do 18 m dubine i 100 m duljine gdje je istraživanje stalo zbog nedostatka

sigurnosne niti. Sifon nastavlja dalje, a prosječna visina i širina su 4 x 4 m. Taj sifon biti će cilj

daljih istraživanja špilje Ričina kao i teren iznad same špilje prema području Klemente i

Vršeljaka.


Ovogodišnjom ekspedicijom zaokružena su dugogodišnja istraživanja područja Klemente i

Vršeljaka te je teren iscrpljen za organizaciju višednevnih istraživanja. Na tom relativno malom

području zabilježeno je preko 75 speleoloških objekata od kojih su dva duljine preko 2000 m a

nekolicina ih je dublja od 200 m. Sustavnim istraživanjima pokazalo se da se radi o speleološki i

sa znanstvenog aspekta izuzetno zanimljivom terenu. Daljnje terenske aktivnosti nastavit će se

u vikend akcijama te ciljanim istraživanjima a poseban trud posvetit će se obradi terenskih

podataka, radu na zaštiti tog područja kroz publiciranje stručnih članaka i publikacija te

znanstvenih radova.

LITERATURA:

Ostojić J., 1989: Značajnija speleološka istraživanja srednjeg Velebita u zadnje vrijeme,

Speleobilten br.1, str.3-10, Karlovac

Jelinić I., 1989: Kronologija istraživanja Jame Klementina III, Speleobilten br.1, str.11-13,

Karlovac

Jelinić I., 1989: Još malo o Klementi i Klementinama, Speleobilten br.1, str.15-17, Karlovac

Kuhta M., 1989: Speleološki objekti na području Klemente u srednjem Velebitu, Speleolog

1988-1989, Zagreb

Kuhta M., 1990: Speleološka istraživanja na prostoru kompleksne hidrogeološke barijere

Velebita – lokaliteti Štirovača i Klementa, Spelaeologia croatica br.1, str.21-29, Zagreb

Borovec M., 2003: Logor na Klementini na Velebitu; Speleolog 2000-2001, str.77-78, Zagreb

Basara D., 2002: Srednji Velebit – projekt Klementa (izvješće ekspedicije), SO PD Dubovac

2002, Karlovac

Basara D., 2002: Kronologija novijih istraživanja Klemente na srednjem Velebitu, Speleo'zin

br.15, str.16-19, Karlovac

Basara D., 2003: Projekt Klementa srednji Velebit, Speleo'zin br.16, str.76, Karlovac

Trpčić M., 2004: Rudnik na Klementi, Speleosfera br.1/2004, str.29, Zagreb

Lindić J., Korač N., Trpčić M. 2006: Speleološka istraživanja brda Debeljak na srednjem Velebitu

2005. i 2006. godine, 7. Skup speleologa Hrvatske - Kamanje 2006 (zbornik sažetaka), str.5-6,

Karlovac

Basara D., 2011: Speleološka ekspedicija Srednji Velebit Klementa 2011 (izvješće ekspedicije),

SOPD Dubovac; SK Ursus spelaeus; SK Ozren Lukić 2011, Karlovac

Trpčić M., 2011: Atila-Bič Božji; Glasnik JU "Park prirode Velebit" br.1/2011, str.6, Gospić

Trpčić M., Janjanin Ž., 2011: Atila-Bič Božji (poster), SK Ozren Lukić, SO PD Dubovac 2011,

Karlovac


Speleološka ekspedicija srednji Velebit – Klementa 2011

Autor: Damir Basara. Objavljeno: 26.06.2012.

Speleološka istraživanja šireg područja Klemente na srednjem Velebitu traju od sredine

osamdesetih godina prošlog stoljeća. Prva istraživanja započinju članovi SO HPD Željezničar

('86, '87 i '88) kada se istražuje cijeli niz velikih i dubokih speleoloških objekata od kojih je

zasigurno najznačajnija Klementina 1 (-269 m, 2403 m duljine) koja i danas slovi za jednu od

najljepših jama srednjeg Velebita. Nakon početnih istraživanja slijedi desetljeće pauze te se

istraživanja nastavljaju 2000. g. od strane SO HPD Željezničar i SO PD Dubovac. Tom prilikom

istražuje se jama Klementina 6 (-115 m) te započinju istraživanja u jami Klementini 7 (do -50

m). Upravo je zarušenje na kraju te jame povod za organizaciju ekspedicije na to područje od

strane članova SO PD Dubovac 2001. i 2002. g. U dvije godine istražena su ukupno 22

speleološka objekta s najznačajnijim otkrićem nastavka jame Klementine 7 koja je sada 220 m

duboka i dugačka 878 m. Također, tijekom 2001. i 2002. g. članovi ekspedicija na Japage u

organizaciji SD Karlovac istražuju nekoliko objekata na kontaktu područja Klemente i Japaga.

Godine 2004. na zajedničkoj ekspediciji SK Ursus spelaeus i SU Estavela na području Paleža

istražuje se i nekoliko objekata na području Klemente (Laserska jama, Crvene škrape, Jama

Deimos). U narednim godinama uslijedila su pojedinačna istraživanja ili posjeti otprije

poznatim objektima da bi se opet 2011. g. nastavila organizirana istraživanja u suradnji SO PD

Dubovac, SK Ursus spelaeus i SK Ozren Lukić. Nakon ovogodišnjih istraživanja na relativno

malom području Klemente poznato je ukupno 55 speleoloških objekata, a zahvaljujući

sustavnom pretraživanju te višestrukim pregledima terena ni na ovoj zadnjoj ekspediciji

rezultati nisu izostali.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE KLEMENTE

Kotlina Klementa smještena je u središnjem dijelu masiva Velebita 6,5 km JI od Štirovače na

nadmorskoj visini od 1115 – 1250 m. Sa sjeverne strane kotline uzdiže se vrh Zalinac 1449 m

n/m, s južne strane Debeljak 1506 m n/m, dok je sa sjeveroistočne i jugoistočne strane

otvorena strmim padinama Vršeljaka i Paleža prema Velikoj i Maloj Plani. Najlakši pristup

Klementi je glavnom asfaltiranom cestom od Donjeg Pazarišta prema Štirovači. Kako se ovo

područje nalazi na velikoj nadmorskoj visini, karakterizira ga izrazita planinska klima s priličnom

količinom padalina. Višegodišnji prosjek padalina za to područje prema DHMZ iznosi preko

2500 mm.

Organizacija ekspedicije

U skladu s godišnjim dopuštenjem Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture za znanstvena

i stručna istraživanja speleoloških objekata na području Republike Hrvatske (ur.b. 532-08-02-


03/1-11-15 od 15. ožujka 2011.), kojim se SO PD Dubovac kao članici Komisije za speleologiju

Hrvatskog planinarskog saveza dopuštaju navedene aktivnosti, u razdoblju od 23.07.-

15.08.2011.g. članovi SO PD Dubovac iz Karlovca u suradnji sa SK Ursus spelaeus iz Karlovca i

SK Ozren Lukić iz Zagreba , a pod patronatom KSHPS i Javne ustanove Park prirode Velebit,

organizirali su speleološku ekspediciju na srednjem Velebitu – područje kotline Klementa. Cilj

ekspedicije bio je rekognosciranje terena, pronalaženje ulaza u speleološke objekte te njihovo

istraživanje na području Klemente te vrha Debeljak. Sama istraživanja u speleološkim

objektima obuhvatila su točno lociranje ulaza u speleološke objekte, fizičko istraživanje samih

objekata te izradu topografske i foto dokumentacije. U pojedinim objektima vršena su i

biološka, geološka, hidrogeološka i arheološka uzorkovanja te geomorfološka prospekcija o

čemu su vođeni posebni zapisnici. Voditelj ekspedicije bio je Damir Basara, instruktor

speleologije.

Na ekspediciji je sudjelovalo ukupno 58 sudionika iz 9 različitih speleoloških udruga.

SOPD Dubovac – Karlovac(13): Damir Basara, Ivan Draganjac, Jelena Drakulić Draganjac,

Slobodan Božić, Željka Janjanin, Maja Silić, Lidija Starešinčić, Senka Mirić, Krešimir Pogačić, Iris

Duić, Mladen Valjak, Sandra Cvitković, Tihomir Bračika

SK Ozren Lukić – Zagreb(18): Roman Leopold, Tea Peršić, Damir Janton, Filip Presečki, Ivan

Vlašić, Magdalena Pandžić, Rajna Malinar, Frane Šarlija, Anita Kulušić, Nikola Pletikosić, Jakov


Kalajžić, Neven Korač, Jadran Lindić, Marija Klanfar, Monika Čolić, Marina Trpčić, Neven Šuica,

Tomislav Blažević

SK Ursus spelaeus – Karlovac(4): Hrvoje Cvitanović, Nataša Cvitanović, Nikola Gruborović,

Mirna Mateša Rade

SD Špiljar – Split(2): Frane Kožemelj, Vedran Tomaš

SO HPD Željezničar – Zagreb(6): Ante Svetina, Nataly Svetina, Josip Svetina, Nikola Svetina,

Danko Cvitković, Tin Cvitković

SD Karlovac – Karlovac(8): Predrag Rade, Neven Ris, Boris Bukovčak, Tomislav Derda, Filip

Ramić, Tanja Krčevski, Neven Bočić, Ksenija Priselac

SU Pula – Pula(4): Haris Vojniković, Elvis Mileta, Vedran Milošević, Edi Pauro

SK Samobor – Samobor(1): Vesna Sever

SNIK Atom – Zavidovići(2): Esad Softić, Emrah Sačić

Rezultati istraživanja

Tijekom trotjednih istraživanja završeno je rekognosciranje područja Klemente te su

nastavljena istraživanja na logičnom nastavku te kotline - području Vršeljaka i Paleža. Ukupno

smo locirali ulaze u 31 novi speleološki objekt od kojih smo 22 istražili i topografski snimili. U

jednom objektu s više ulaza istraživanja su u tijeku, a u 5 objekata zbog nedostatka vremena

nismo ni ulazili. Zasigurno najznačajniji speleološki objekt istraživan na ekspediciji je špilja Atila

(Hunski sustav?), koja sa svojom trenutnom duljinom od preko 1500 metara prođenih kanala

spada u respektabilnije hrvatske špilje. Istraživanja u tom objektu nastavit će se već sljedeće

godine organizacijom posebne istraživačke ekspedicije. Od ostalih rezultata valja posebno

spomenuti i značajan arheološki nalaz iz špilje Bič božji. Uz istraživanja u novopronađenim

speleološkim objektima nastavili smo i istraživanja u otprije poznatim jamama gdje smo

pokušali pronaći nove kanale. Tako smo istraživali u jamama Klementina 21, Klementina 17 i u

jami Deimos. Jedan od važnijih rezultata ekspedicije je i sama edukacija sudionika u smislu

organizacije i ponašanja na istraživanjima u kojima sudjeluje velik broj ljudi. Za trajanja

ekspedicije u najprometnijim danima na terenu je boravilo 35 ljudi i radilo se u 9 odvojenih

ekipa. Koordinacija tolikih ekipa nije uvijek lagan posao te se uvijek pojave ljudi koje zasigurno

misle da znaju bolje i kako bi trebalo drugačije, ali za besprijekorno funkcioniranje ovako

složenih istraživanja potrebno je malo više fleksibilnosti i nekima teško prihvatljivo slijepo

vjerovanje voditelju istraživanja. Isključivo priklanjanje tim principima može dovesti do dobrih

rezultata te do onog za voditelja najvažnijeg dijela ekspedicije, a to je da se s istraživanja vrate

svi sudionici bez ikakvih ozljeda.


ŠPILJA ATILA (HUNSKI SUSTAV?)

Nakon iscrpljenih mogućnosti istraživanja na Klementi prvotni plan ekspedicije bio je nastavak

istraživanja u otprije poznatim jamama na samom vrhu brda Debeljak čija su istraživanja

započeli članovi SKOL-a tijekom 2005. i 2006. g. Nažalost, ta istraživanja su odgođena za neku

drugu priliku djelomično zbog velike udaljenosti tih jama od baznog kampa i svih logističkih

problema koje to donosi, a djelomično i zbog nedostatka entuzijazma koji bi natjerao

speleologe na četverosatni hod do ulaza u te objekte. Kao zamjenski teren za nastavak

ekspedicije po preliminarnom rekognosciranju i pregledu karata (Basara D., Korač N.) odabran

je predio na karti označen kao Vršeljci, a sjeveroistočni je nastavak kotline Klementa. Kako do

svih velikih otkrića dolazi slučajno tako je i ulaz u špilju Atilu (koji je smješten svega 5 metara

od makadamske ceste) pronađen sasvim slučajno prilikom povratka u kamp nakon uspješnog

rekognosciranja terena Vršeljaka koje je speleologe odvuklo pomalo u suprotnom smjeru od

planiranoga.

Kako to obično biva - i proces imenovanja špilje je zasebna priča. Prilikom pronalaska ulaza

cestom je prolazila skupina turista iz Donjeg Pazarišta na turi rekreativnog jahanja. Konj na čelu

zvao se Atila i špilja je po njemu dobila ime. Nedaleko glavnog ulaza dosad su locirana još dva

poznata ulaza (Atila 2 i Atila 3), a 100 metara dalje pronađen je i ulaz u drugu špilju koja je

nazvana Bič Božji (zasada je poznato 5 ulaza u tu špilju). Kasnijim dogovorom i zasad

neostvarenom željom za spajanjem tih dvaju objeka koristi se naziv Hunski sustav. Po


položajima kanala i smjerovima pružanja najvjerojatnije se i radi o istom sustavu, ali kako još

fizički nije ostvaren spoj i zasada se radi o odvojenim objektima s više ulaza, treba baratati i

odvojenim nazivima: Špilja Atila i Špilja Bič božji.

Morfološki gledano Atila je razgranata, etažna špilja s jamskim ulazima (3 ulaza). Smjer

pružanja glavnog Zdenkovog kanala je S -J te kroz njega protječe glavni i stalni vodeni tok. Osim

ulazne vertikale (15 m) za savladavanje ostatka špilje, u normalnim hidrološkim uvjetima, zasad

nije potrebno korištenje opreme za vertikale. Nakon ulazne vertikale kroz prokopano suženje u

smjeru istoka dolazi se u prostrani kanal koji vodi do ulaza Atila 2. Kanal od Atile 2 pruža se u

smjeru S-J i završava niskim kanalom gdje se stalo s istraživanjima. Od glavnog ulaza nakon

razvedenog i za snalaženje kompliciranog ulaznog dijela u smjeru SZ odvaja se kanal Debelih

žena iz kojeg dolazi drugi stalni vodeni tok u objektu. Od tog odvojka Zdenkov kanal se

nastavlja kao 30 m visoka i široka kosa pukotina s vodenim tokom na dnu sve do odvojka

Vjetrovitog kanala. Vjetroviti kanal pruža se paralelno sa Zdenkovim kanalom te se na njega u


smjeru JZ nastavlja kanal Đure i Darinke iz kojeg dolazi treći povremeni vodeni tok. Zdenkov

kanal se nastavlja kao visoka pukotina te je za kretanje od odvojka Vjetrovitog kanala pa do

trenutnog kraja potrebno korištenje donjeg dijela ronilačkog odijela. Pedesetak metara prije

trenutnog završetka dolazi se u visoku dvoranu koja završava zarušenjem gdje iz blokova izbija

voda. U boku dvorane nalazi se kanal kojim se zaobilazi zarušenje te se dolazi u dvoranu na

čijem se kraju nalazi sifonsko jezero. Iz te dvorane vodi i bočni kanal u pravcu koji bi mogao ići

iza sifona, ali taj kanal završava zasada neprolaznim suženjem. Strujanje zraka u špilji Atila

također je jedna zanimljiva priča. Pratiti zrak prilikom istraživanja prilično je otežano jer se

strujanje zraka osjeti u svim dijelovima špilje. Najizraženije strujanje osjeti se u Vjetrovitom

kanalu te na kraju Zdenkovog kanala u suženju koje bi moglo biti obilazak sifona. Strujanje se

osjeti i cijelom duljinom Zdenkovog kanala (čak i u najširim dijelovima), kanalu Debelih žena te

kanalu Atila 2. Klimatološka mjerenja koja su u planu zasigurno će dati zanimljive rezultate u

tom pogledu, a za očekivati je i pronalazak nekog višeg ulaza u objekt.

Jedan od najvažnijih ciljeva sljedećih istraživanja bit će izrada kvalitetnog topografskog nacrta.

Kako je na izradi nacrta paralelno radio veliki broj crtača došlo je do pogreške koju je naknadno

vrlo teško detektirati i ispraviti pa je potrebno ponoviti topografsko snimanje nekih dijelova

špilje. Nažalost neki od dijelova nacrta nisu dovršeni pa je i to jedan od razloga ponovne izrade

nacrta. Za daljnja istraživanja postoji nekoliko perspektivnih mjesta. Zasigurno prvenstveni cilj

bit će istraživanje kraja Zdenkovog kanala te kanala špilje Atila 2 gdje se nije došlo do kraja

kanala. Na kraju Kanala debelih žena postoji perspektiva za ronjenje sifona te njegovo

prepenjavanje. Za tehničko penjanje ima i desetak vrlo perspektivnih dimnjaka što ukazuje na

mogućnost postojanje sustava kanala u gornjim etažama. Poseban trud uložit će se i u traženje

spoja između špilje Atila i špilje Bič božji što bi dovelo i do povećanja ukupne duljine objekta.

Špilja Bič božji

Unatoč svojim skromnim dimenzijama; tlocrtnom duljinom od svega 112 m i dubinom od 20 m,

po svom značaju špilja Bič božji ističe se među istraženim objektima. Zasada postoji 5 poznatih

ulaza u ovaj objekt te postoji nekoliko perspektiva za daljnja speleološka istraživanja i

eventualno spajanje sa špiljom Atila. Ono što ovu špilju čini značajnom je pronalazak ulomaka

keramike (Pauro E., Milošević V.) različitih dimenzija koji su naknadno spojeni u veliku

keramičku posudu (Trpčić M.). Na temelju grube arheološke procjene pretpostavlja se da bi

nalaz mogao biti iz razdoblja halštata do kasne bronce. Na istom ulazu pronađeni su i ostatci

zida. U planu su opširnija arheološka istraživanja na tom lokalitetu.



Jama Milo Hrnić

Jama Milo Hrnić istražena je do dubine od 62 m. Prilikom prvog ulaska (Basara D., Korač N.) na

dubini od 20 m nalazilo se dno jame koje se slučajnim pomicanjem pravog kamena i

prokopavanjem suženja otvorilo u uski zavojiti meandar nakon kojega je uslijedio cijeli niz

vertikala da bi se spustilo na dno prostrane visoke pukotine. Na kraju postoji perspektiva

penjanja i priječenja po pukotini što će biti cilj sljedećih istraživanja. Jama je osobito zanimljiva

zato što se pruža u smjeru kanala Atile 2 pa postoji eventualna mogućnost spajanja.


Jama Rokerica

Jama Rokerica istražena je do dubine 36,5 m. Na dnu jame nalazi se snježno-ledeni čep koji

onemogućava daljnje napredovanje. Jama je pukotinskog karaktera smjera pružanja S-J i

značajna je po tome što se nalazi približno iznad poznatog kraja špilje Atile. U narednim

istraživanjima treba pratiti stanje ledenog čepa.

Planovi daljnjih istraživanja

Kako se na kraju prošlogodišnje ekspedicije pokazalo da smo ostavili dosta nedovršenog posla,

odmah se krenulo u pripremne akcije za organizaciju sljedeće ekspedicije. U organizaciji SO PD

Dubovac i SK Ursus spelaeus u razdoblju od 28.07.-13.08.2012. održat će se stručno-

znanstvena ekspedicija s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom "Speleološka ekspedicija

srednji Velebit-Vršeljci 2012". U planu ovogodišnje ekspedicije osim speleoloških istraživanja u

špilji Atili i okolnim objektima (pronađenim prošle godine i novopronađenim) u planu su i

biospeleološka istraživanja (voditelj: Lukić, M.), arheološka istraživanja (voditelj: Raguž, K.),

klimatološka istraživanja (voditelj: Buzjak, N.) te topografsko snimanje špilje Atile (voditelji:

Cvitanović, H.; Basara, D.). Osoba zadužena za organizaciju i koordinaciju svih istraživanja je

Damir Basara. Istraživanja će biti organizirana uz potporu JU Park prirode Velebit.


SPONZORI EKSPEDICIJE SREDNJI VELEBIT KLEMENTA 2011:

AWT International d.o.o., Biska d.o.o., Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Franck d.o.o.,

Karlovačka pivovara d.d., Kraš d.d., LIN trgovina d.o.o., Lola Ribar d.o.o., Narodni trgovački

lanac, Orbico d.o.o., Paloma d.o.o., Pandent d.o.o., Pik Vrbovec d.d., Pivovara Ličanka, Prodis

d.o.o., Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagrebačka pivovara d.d.

LITERATURA:

Ostojić J., 1989: Značajnija speleološka istraživanja srednjeg Velebita u zadnje vrijeme,

Speleobilten br.1, str.3-10, Karlovac.

Jelinić I., 1989: Kronologija istraživanja Jame Klementina III, Speleobilten br.1, str.11-13,

Karlovac

Jelinić I., 1989: Još malo o Klementi i Klementinama, Speleobilten br.1, str.15-17, Karlovac

Kuhta M., 1989: Speleološki objekti na području Klemente u srednjem Velebitu, Speleolog

1988-1989, Zagreb

Kuhta M., 1990: Speleološka istraživanja na prostoru kompleksne hidrogeološke barijere

Velebita – lokaliteti Štirovača i Klementa, Spelaeologia Croatica br.1, str.21-29, Zagreb

Borovec M., 2003: Logor na Klementini na Velebitu; Speleolog 2000-2001, str.77-78, Zagreb

Basara D., 2002: Srednji Velebit – projekt Klementa (izvješće ekspedicije), SO PD Dubovac

2002, Karlovac

Basara D., 2002: Kronologija novijih istraživanja Klemente na srednjem Velebitu, Speleo'zin

br.15, str.16-19, Karlovac

Basara D., 2003: Projekt Klementa srednji Velebit, Speleo'zin br.16, str.76, Karlovac

Trpčić M., 2004: Rudnik na Klementi, Speleosfera br.1/2004, str.29, Zagreb

Lindić J., Korač N., Trpčić M. 2006: Speleološka istraživanja brda Debeljak na srednjem Velebitu

2005. i 2006. godine, 7. Skup speleologa Hrvatske - Kamanje 2006 (zbornik sažetaka), str.5-6,

Karlovac

Basara D., 2011: Speleološka ekspedicija Srednji Velebit Klementa 2011 (izvješće ekspedicije),

SOPD Dubovac; SK Ursus spelaeus; SK Ozren Lukić 2011, Karlovac

Trpčić M., 2011: Atila-Bič Božji; Glasnik JU "Park prirode Velebit" br.1/2011, str.6, Gospić

Trpčić M., Janjanin Ž., 2011: Atila-Bič Božji (poster), SK Ozren Lukić, SO PD Dubovac 2011,

Karlovac


Jelar ponor( 1091 m duljine, -44 m dubine)

Autor: Teo Barišić. Objavljeno: 22.07.2012

Jelar ponor nalazi se uz jugozapadni rub Štikadskog polja, oko 500 m istočno od zaseoka

Gudura, na nadmorskoj visini od 547 m. Voda iz rijeke Ričice nekoć se povremeno ulijevala kroz

njegov ulaz, dok se danas prikuplja u akumulacijsko jezero Štikada. Za vrlo visokih vodostaja

koji prijete prelijevanjem preko brane, voda iz jezera se kroz evakuacijsku ustavu pušta u staro

korito Jelar ponora. O silini i količini vode koja tada protječe ponorom najbolje svjedoči

nekoliko željezničkih pragova, bačvi i drugih predmeta koji se mogu naći i u najvišim dijelovima

objekta.

Ulaz u Jelar ponor.

U nizu istraživanja od 1974. do 1983. godine, speleološke ekipe Geološkog zavoda iz Zagreba i

članova SOŽ-a, istražen je i topografski snimljen ulazni dio (Božičević, Kuhta) i fosilni uzvodni

kanal u ukupnoj tlocrtnoj duljini od 174 m. Na dnu pod samim ulazom uočen je pritiskom vode

nabijen razni materijal koji je umanjio propusnu moć ponora. Nakon neuspješnog miniranja

pristupilo se čišćenju i uređenju ulaznog dijela sa zaštitnom rešetkom koja je trebala spriječiti

ponovno začepljenje. Po probijanju čepa, speleolog Jadranko Ostojić – Makina prošao je 150 m


novog kanala i najavio veliku perspektivu daljnjih istraživanja. Devedesetih godina prošlog

stoljeća, nakon Domovinskog rata, speleolozi SO Dubovac iz Karlovca su u više navrata istražili

veći dio ponora, no nacrt objekta nikad nije objavljen.

S tek 181 m (174 m tlocrtne) duljine što ih je M.Kuhta zabilježio u svom diplomskom radu

krenuli smo gotovo ispočetka. Srećom, zaštitna rešetka na ulazu i dobra navika lokalnog

stanovništva da se ne rješava viškova po jamama - osigurala je da dosadašnja dva ulaska budu

pravo zadovoljstvo. U prvome 23. lipnja su Aida i Teo Barišić nacrtali slijedećih 186 m. Kanal

bez blata i freatske sige u većem dijelu objekta izazvale su naše ushićenje.

Jaki dojmovi doveli su nas na ulaz već nakon 14 dana. Peteročlana ekipa: Mario Blatančić,

Zlatan Trokić, Joso Gracin, Luka Dubravica i Teo Barišić topografski su snimili 747 m kanala

čime je ponor dosegao 1091 m duljine.

Špiljski prostor je izvanredno različit; od prekrasnog dolaznog kanala kojim i u ova sušna

vremena teče znatna količina vode, zadnje nizvodne dvorane sa 16 m dugim dubokim jezerom,

preljevnog kanala ispunjenog svijetlim freatskim sigama do visokih meandara kojima po dnu

preko šljunka teče vodeni tok i u kojima treba tražiti mogućnost daljeg napredovanja. Splet

kanala se pokazao izuzetno zapetljanim te teškim za prolazak i topografsko snimanje. U

uvjetima povećane aktivnosti vodenog toka (što su uvjeti koji vjerojatno vladaju većim dijelom


godine) otežan je, a možda i onemogućen prolazak kroz veliki dio objekta. Najniža točka se

prema našim izmjerama nalazi na -44 m od jamskog ulaza u ponor podno zaštitne rešetke.

Na koncu zadovoljstvo. U svega dva ulaska postigli smo zacrtano i imamo dobar pouzdan nacrt

koji će biti pravi temelj za buduća istraživanja i buditi želju za posjetom, a Jelar ponor će dobiti

svoje zasluženo mjesto na popisu najduljih špilja u Hrvatskoj. Za Jelar su se od nedavno

zainteresirali i biospeleolozi. Od nekadašnjeg razmišljanja o povremenoj hidrološkoj funkciji

ovog objekta danas znamo da se radi o protočnom objektu sa stalnim tokom i najzanimljivije

pitanje je njegovo porijeklo. Da li se radi o gubicima na akumulacijskoj brani i da li se taj

gubitak povećava s vremenom. Sigurni smo da će se u budućnosti još dosta pisati o njemu.

Documents

ZBORNIK RADOVA - HAZUdpaar/speleo/zbornikspeleologija/SpeleologijaHR-zbornik-vol3-br2.pdfRnjak Goran Rubinić Andrija Stroj Andrej Terzić Toni Watz Boris. Hrvatski sudionici kongresa