-
JU OMea SelimoviSarajevoZatita i zagaenost vodeSarajevo
06.05.2010.Nejra ulani
-
Sadraj Cilj i zadaci
Ekoloki problem
Odgojne vrijednosti
Zakljuak
Literatura
-
Cilj i zadaciRazvijati ekoloku svijestPojasniti znaaj
vodeSmanjiti potronjuPribliiti problemStjecati naviku uvanja,
zatite i tednje vodeRazvijati umjetnike sklonosti nadahnute
vodom
-
Ekoloki problemVoda je najrasprostranjenija tvar u prirodi. Oko
tri etvrtine povrine na zemlji prekriveno je vodom i procijenjuje
se oko 1,4 milijarde km3 . Iako vode na zemlji ima veoma mnogo,
ipak sva voda nije upotrebljiva za ljudske potrebe, 97,5% vode u
morima i okeanima je slana voda i ona se moe koristiti samo u
odreene, ograniene svrhe. Ukupna koliina slatkih voda iznosi
37575*103 km3 odnosno oko 2,5%, a podijeljena je sa 69,6% na
lednjake i gleere, 30% na podzemnu vodu, te 0,03% vlaga u tlu,
0,05% movare, 0,01% rijeke i 0,3% jezera.
Voda je jedna od najjednostavnijih i najrasprostranjenijih tvari
u prirodi, ije su fizike i hemijske osobine dobro poznate. Neke od
tih osobina su jedinstvene, pa je upravo zbog tih posebnih osobina
voda tako vana za odravanje ivota na Zemlji.
Samo 0,03 % vode na Zemlji je pitka voda
-
Trend porasta potreba za vodom u svijetu, pa i kod nas i danas
je naglaen. U posljednjih 100 godina potronja se poveala osam puta.
Najvie otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i
domainstva 10%.
Posebno je zabrinjavajua okolnost to je evidentan trend
smanjivanja raspoloivih zaliha vode po stanovniku na svim
kontinentima. Ovakav trend nije posljedica smanjenja koliine vodnih
resursa jer je ona konstantna, nego je posljedica porasta broja
stanovnika, klimatskih promjena, velikih gradova i sve veeg
zagaivanja, posebno povrinskih voda.
Prema prognozama do 2025 godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u
svijetu osjeat e nestaicu vode.
Jedno prosjeno evropsko domainstvo potroi oko 180 l/s/d. Kako se
tih 180 l troi, u prosjeku, prikazano je na slijedeoj
slici.Potronja vode
-
Zagaenost vodeSistematsko ispitivanje kvaliteta vode u BiH
zapoeto je prije tridesetak godina, sa prosjeno tri do etiri
ispitivanja u toku jedne godine. U 1980. godini u BiH kvalitet voda
se ispitivao na ukupno 54 stanice. Pored sistemske kontrole
kvaliteta povrinskih voda sprovodi se, ali u znatno manjem obimu, i
sistemska kontrola kvaliteta podzemnih voda.
Urbani razvoj kao i zagaenje voda sve vie udaljuju kvalitetnu
vodu od potroaa. Tako npr. ve danas neka podruja, kao gradovi
Sarajevo, Tuzla, Zenica, Doboj i dr., moraju vodu da dovode i sa
udaljenosti od 20-100 km, pa i vie. Poseban problem predstavlja
zagaenje vodotoka.
Tako npr. u BiH u vodotoke se upusti u prosjeku 30 m3/s otpadne
vode. Ukupni teret zagaenja iznosi oko 15 miliona ekvivalentnih
stanovnika, odnosno vode se zagauju kao da na podruju BiH ivi 15
miliona stanovnika i svoje nepreiene otpadne vode uputaju u
vodotoke.
Obino su najzagaeniji oni vodotoci koji su inae siromani vodom
kao npr. sliv rijeke Bosne u koji se disponira preko 50% ukupnog
zagaenja BiH, zatim sliv Vrbasa 25% zagaenja itd.
-
Zatita vodeSvaki pojedinac moe dati doprinos u zatiti voda ako
samo malo promijeni svoje ustaljene navike:
Racionalno koristiti voduSprijeiti nastajanje velikih koliina
otpadnih voda na samom izvoruKoristiti biorazgradljive deterdente
jer na taj nain pomaemo bioloku razgradnjuKoristiti omekiva vode
umjesto omekivaa za rublje, jer meka voda smanjuje potronju
deterdenta i titi mainu, a nastale otpadne vode su prihvatljivije
za vodotoke,Voditi rauna o tome ta bacamo u kanalizaciju, jer
trebamo imati na umu da e to zavriti ili u postrojenju za
preiavanje otpadnih voda ili u vodotoku (to je kod nas ei
sluaj)Koristiti prirodna ubriva umjesto vjetakihNe odlagati otpad u
blizini izvorita pitke vode i vodotokaNe sjei ume u blizini
izvoritaKontrolirati eroziju tla na vlastitom imanju sadnjom
biljnog pokrivaa i stabiliziranjem podruja sklonog erozijamaNe
odlagati staro motorno ulje u blizini vodnih resursa (jedan litar
ulja zagadi preko milion litara vode)Paljivo odlagati baterije;
jedna cinana baterija moe zagaditi od 5-30 m3 vode, jedna kadmijska
baterija moe zagaditi od 3000-15 000 m3 vode a samo jedna
merkurijeva baterija moe zagaditi do 30000 m3 vode
Prvi korak koji moemo od danas napraviti je pravilan izbor
deterdenata. Koritenjem deterdenata bez fosfata direktno
doprinosimo smanjenju koliina fosfora u komunalnim otpadnim vodama
i smanjenju zagaenja naih rijeka.
Svaki dan se u rijeke u BiH ispusti oko 8400 kg fosfora kroz
komunalne otpadne vode (bez industrije). Fosfor, iako jedan od
osnovnih elemenata za ivot, u prevelikim koliinama postaje zagaiva.
On uzrokuje veoma brzi razvoj algi i viih oblika biljaka, koje
koriste vie kisika iz vode,i na taj nain naruavaju balans
organizama u vodi (eutrofikacija).
-
Odgojne vrijednostiSvatko od nas na razne naine utjee na svoj
okoli. Svojim postojanjem i djelovanjem mijenjamo prirodu, katkad
na dobar, no naalost, vrlo esto i na lo nain. Time neposredno
utjeemo i na cijelu nau planetu Zemlju. Troimo njena bogatstva,
zagaujemo vodu, zrak i zemlju, trujemo je i unitavamo. Svijest o
tom ovjekovom destruktivnom ponaanju prema majci-Zemlji nije kod
svakog ovjeka, ni u svakom dijelu svijeta, jednako razvijena. No
polako, ali sigurno, do ovjeka dopire injenica: nastavimo li tako,
priroda e nam vratiti. Branei sebe od unitenja, unitit e svog
najveeg neprijatelja: ovjeka. Vaan korak u spaavanju svijeta inimo
uei o ekologiji sami, ali i prenosei znanje o ouvanju prirode na
svoje nasljednike, na nae najmlae.
Najlaki nain pouavanja djece je pokazivanje primjerom. Dan je
prepun prilika da pokaemo djeci kako se treba brino odnositi prema
svom okoliu. Ako vide da vi to inite, nee im pasti na um da oni ine
drugaije. Brian odnos prema prirodi postat e sastavni dio njihovog
ivota Uenjem djece od rane dobi da razumno koriste struju, a
pogotovo vodu, usaditi ete im dobru naviku za cijeli ivot, a i
smanjiti ete trokove. Tuirajte se rae nego da se kupate, ugasite
vodu kad perete zube ili kosu. Kad perete voe ili povre perite
iznad lavora pa tom vodom zalijte cvijee.
Malo dijete oboava istraivati svoju okolinu, a posebno prirodu.
Sve mu je udesno i prema prirodi se ponaa s potovanjem. Mudar
roditelj e to iskoristiti za ekoloki odgoj i pokuati e to due
zadrati taj djetetov stav prema svojoj okolini. Iz tog istraivanja
raa se u djetetu ljubav prema prirodi.Ono to moete napraviti unutar
svoja etiri zida moda vam se ini malo u globalnim razmjerima, ali
svaka sitnica donosi razliku. Ukljuite se u ouvanje planeta sa
svojom djecom.
-
Zakljuak Svaki pojedinac moe dati doprinos u atiti vodaVoda je
izvor ivota na Zemlji i bez nje mi ne bi postojaliAko nastavimo
unitavati vodu priroda e nam sve to brzo vratitiVoda nije vjena i
ako je nastavimo rasipati ubrzo e nestatiVoda moe biti inspiracija
za umjetnika djela (pogotovo mlaim generacijama)Nisu svi te sree da
piju vodu iz esme.. Dnevno umre 25000 ljudi od zagaene vode
-
LiteraturaInternet stranice .... www.wikipedija.com ;
www.ekologija.ba ; google searchGeografski asopis br. 55
PlusUdbenik za 8. razred iz hemije .... Autori: Vladimir Milievi,
Hiba Sikiri
