Zatita vode

  • View
    280

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of Zatita vode

  • JU OMea SelimoviSarajevoZatita i zagaenost vodeSarajevo 06.05.2010.Nejra ulani

  • Sadraj Cilj i zadaci

    Ekoloki problem

    Odgojne vrijednosti

    Zakljuak

    Literatura

  • Cilj i zadaciRazvijati ekoloku svijestPojasniti znaaj vodeSmanjiti potronjuPribliiti problemStjecati naviku uvanja, zatite i tednje vodeRazvijati umjetnike sklonosti nadahnute vodom

  • Ekoloki problemVoda je najrasprostranjenija tvar u prirodi. Oko tri etvrtine povrine na zemlji prekriveno je vodom i procijenjuje se oko 1,4 milijarde km3 . Iako vode na zemlji ima veoma mnogo, ipak sva voda nije upotrebljiva za ljudske potrebe, 97,5% vode u morima i okeanima je slana voda i ona se moe koristiti samo u odreene, ograniene svrhe. Ukupna koliina slatkih voda iznosi 37575*103 km3 odnosno oko 2,5%, a podijeljena je sa 69,6% na lednjake i gleere, 30% na podzemnu vodu, te 0,03% vlaga u tlu, 0,05% movare, 0,01% rijeke i 0,3% jezera.

    Voda je jedna od najjednostavnijih i najrasprostranjenijih tvari u prirodi, ije su fizike i hemijske osobine dobro poznate. Neke od tih osobina su jedinstvene, pa je upravo zbog tih posebnih osobina voda tako vana za odravanje ivota na Zemlji.

    Samo 0,03 % vode na Zemlji je pitka voda

  • Trend porasta potreba za vodom u svijetu, pa i kod nas i danas je naglaen. U posljednjih 100 godina potronja se poveala osam puta. Najvie otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domainstva 10%.

    Posebno je zabrinjavajua okolnost to je evidentan trend smanjivanja raspoloivih zaliha vode po stanovniku na svim kontinentima. Ovakav trend nije posljedica smanjenja koliine vodnih resursa jer je ona konstantna, nego je posljedica porasta broja stanovnika, klimatskih promjena, velikih gradova i sve veeg zagaivanja, posebno povrinskih voda.

    Prema prognozama do 2025 godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu osjeat e nestaicu vode.

    Jedno prosjeno evropsko domainstvo potroi oko 180 l/s/d. Kako se tih 180 l troi, u prosjeku, prikazano je na slijedeoj slici.Potronja vode

  • Zagaenost vodeSistematsko ispitivanje kvaliteta vode u BiH zapoeto je prije tridesetak godina, sa prosjeno tri do etiri ispitivanja u toku jedne godine. U 1980. godini u BiH kvalitet voda se ispitivao na ukupno 54 stanice. Pored sistemske kontrole kvaliteta povrinskih voda sprovodi se, ali u znatno manjem obimu, i sistemska kontrola kvaliteta podzemnih voda.

    Urbani razvoj kao i zagaenje voda sve vie udaljuju kvalitetnu vodu od potroaa. Tako npr. ve danas neka podruja, kao gradovi Sarajevo, Tuzla, Zenica, Doboj i dr., moraju vodu da dovode i sa udaljenosti od 20-100 km, pa i vie. Poseban problem predstavlja zagaenje vodotoka.

    Tako npr. u BiH u vodotoke se upusti u prosjeku 30 m3/s otpadne vode. Ukupni teret zagaenja iznosi oko 15 miliona ekvivalentnih stanovnika, odnosno vode se zagauju kao da na podruju BiH ivi 15 miliona stanovnika i svoje nepreiene otpadne vode uputaju u vodotoke.

    Obino su najzagaeniji oni vodotoci koji su inae siromani vodom kao npr. sliv rijeke Bosne u koji se disponira preko 50% ukupnog zagaenja BiH, zatim sliv Vrbasa 25% zagaenja itd.

  • Zatita vodeSvaki pojedinac moe dati doprinos u zatiti voda ako samo malo promijeni svoje ustaljene navike:

    Racionalno koristiti voduSprijeiti nastajanje velikih koliina otpadnih voda na samom izvoruKoristiti biorazgradljive deterdente jer na taj nain pomaemo bioloku razgradnjuKoristiti omekiva vode umjesto omekivaa za rublje, jer meka voda smanjuje potronju deterdenta i titi mainu, a nastale otpadne vode su prihvatljivije za vodotoke,Voditi rauna o tome ta bacamo u kanalizaciju, jer trebamo imati na umu da e to zavriti ili u postrojenju za preiavanje otpadnih voda ili u vodotoku (to je kod nas ei sluaj)Koristiti prirodna ubriva umjesto vjetakihNe odlagati otpad u blizini izvorita pitke vode i vodotokaNe sjei ume u blizini izvoritaKontrolirati eroziju tla na vlastitom imanju sadnjom biljnog pokrivaa i stabiliziranjem podruja sklonog erozijamaNe odlagati staro motorno ulje u blizini vodnih resursa (jedan litar ulja zagadi preko milion litara vode)Paljivo odlagati baterije; jedna cinana baterija moe zagaditi od 5-30 m3 vode, jedna kadmijska baterija moe zagaditi od 3000-15 000 m3 vode a samo jedna merkurijeva baterija moe zagaditi do 30000 m3 vode

    Prvi korak koji moemo od danas napraviti je pravilan izbor deterdenata. Koritenjem deterdenata bez fosfata direktno doprinosimo smanjenju koliina fosfora u komunalnim otpadnim vodama i smanjenju zagaenja naih rijeka.

    Svaki dan se u rijeke u BiH ispusti oko 8400 kg fosfora kroz komunalne otpadne vode (bez industrije). Fosfor, iako jedan od osnovnih elemenata za ivot, u prevelikim koliinama postaje zagaiva. On uzrokuje veoma brzi razvoj algi i viih oblika biljaka, koje koriste vie kisika iz vode,i na taj nain naruavaju balans organizama u vodi (eutrofikacija).

  • Odgojne vrijednostiSvatko od nas na razne naine utjee na svoj okoli. Svojim postojanjem i djelovanjem mijenjamo prirodu, katkad na dobar, no naalost, vrlo esto i na lo nain. Time neposredno utjeemo i na cijelu nau planetu Zemlju. Troimo njena bogatstva, zagaujemo vodu, zrak i zemlju, trujemo je i unitavamo. Svijest o tom ovjekovom destruktivnom ponaanju prema majci-Zemlji nije kod svakog ovjeka, ni u svakom dijelu svijeta, jednako razvijena. No polako, ali sigurno, do ovjeka dopire injenica: nastavimo li tako, priroda e nam vratiti. Branei sebe od unitenja, unitit e svog najveeg neprijatelja: ovjeka. Vaan korak u spaavanju svijeta inimo uei o ekologiji sami, ali i prenosei znanje o ouvanju prirode na svoje nasljednike, na nae najmlae.

    Najlaki nain pouavanja djece je pokazivanje primjerom. Dan je prepun prilika da pokaemo djeci kako se treba brino odnositi prema svom okoliu. Ako vide da vi to inite, nee im pasti na um da oni ine drugaije. Brian odnos prema prirodi postat e sastavni dio njihovog ivota Uenjem djece od rane dobi da razumno koriste struju, a pogotovo vodu, usaditi ete im dobru naviku za cijeli ivot, a i smanjiti ete trokove. Tuirajte se rae nego da se kupate, ugasite vodu kad perete zube ili kosu. Kad perete voe ili povre perite iznad lavora pa tom vodom zalijte cvijee.

    Malo dijete oboava istraivati svoju okolinu, a posebno prirodu. Sve mu je udesno i prema prirodi se ponaa s potovanjem. Mudar roditelj e to iskoristiti za ekoloki odgoj i pokuati e to due zadrati taj djetetov stav prema svojoj okolini. Iz tog istraivanja raa se u djetetu ljubav prema prirodi.Ono to moete napraviti unutar svoja etiri zida moda vam se ini malo u globalnim razmjerima, ali svaka sitnica donosi razliku. Ukljuite se u ouvanje planeta sa svojom djecom.

  • Zakljuak Svaki pojedinac moe dati doprinos u atiti vodaVoda je izvor ivota na Zemlji i bez nje mi ne bi postojaliAko nastavimo unitavati vodu priroda e nam sve to brzo vratitiVoda nije vjena i ako je nastavimo rasipati ubrzo e nestatiVoda moe biti inspiracija za umjetnika djela (pogotovo mlaim generacijama)Nisu svi te sree da piju vodu iz esme.. Dnevno umre 25000 ljudi od zagaene vode

  • LiteraturaInternet stranice .... www.wikipedija.com ; www.ekologija.ba ; google searchGeografski asopis br. 55 PlusUdbenik za 8. razred iz hemije .... Autori: Vladimir Milievi, Hiba Sikiri