Zaštita maloljetnika od zloupotrebe alkohola

Zaštita maloljetnika od

zloupotrebe alkohola

prema međunarodnim i

standardima zemalja u

okruženju, sa osvrtom na

stanje u Crnoj Gori

Kancelarija za prevenciju narkomanije, bolesti zavisnosti i rizičnih ponašanja, Kotor

Nevladina fondacija “Kancelarija za

prevenciju narkomanije, bolesti zavisnosti i

rizičnih ponašanja” Kotor

Donator projekta:

BCIF Balkanski

fond za lokalne

inicijative

Zaštita maloljetnika od

zloupotrebe alkohola

prema međunarodnim i

standardima zemalja u

okruženju, sa osvrtom na

stanje u Crnoj Gori

Izdavač: Kancelarija za prevenciju narkomanije, bolesti

zavisnosti i rizičnih ponašanja, Kotor

Donator: BCIF Balkanski fond za lokalne inicijative

Sufinansiranje: Opština Kotor

Autori/ke: Dr. Marina Roganović, Nada Matković, Tomislav

Žegura, Mr Vesna Simović, Slađana Petković

Dizajn i priprema za štampu: EXPEDITIO

Štampa: Biro Konto, Igalo

Tiraž: 500

Kotor, 2007.

Zaštita maloljetnika od zloupotrebe alkohola prema međunarodnim i standardima zemalja u okruženju, sa osvrtom na stanje u Crnoj Gori

4. Iskustva iz prakse iz našeg okruženja

Rezultati prodaje alkoholnih pića maloljetnicima u Hrvatskoj

Rezultati kontrole primjene Uredbe o zabrani točenja

alkohola maloljetnicima u Republici Srpskoj

5. Propisi u Crnoj Gori koji se odnose na

zaštitu maloljetnika od upotrebe alkohola

Ustav Crne Gore

Zakon o zdrastvenoj zaštiti

Krivični zakonik RCG

Nacionalni plan akcije za djecu

Nacionalni program prevencije neprihvatljivog

ponašanja djece i mladih u Crnoj Gori

Nacionalni plan akcije za mlade u Crnoj Gori

6. Dokumenti koji predstavljaju osnovu za donošenje

Odluke o zabrani točenja alkohola maloljetnicima

Zakon o lokalnoj samoupravi

Zakon o turizmu

Statut Opštine Kotor

Odluka SO Kotor o učešću lokalnog stanovništva u

vršenju javnih poslova

Odluka o organizovanju lokalne uprave

Zaključak

Korišćena literatura i propisi

S A D R Ž A J

Uvod

1. Međunarodni propisi koji se odnose na zaštitu

djece i omladine od upotrebe alkohola

Konvencija o pravima djeteta

Aktivnosti Svjetske zdrastvene organizacije

Deklaracija UN-a o zaštiti djece

Izmijenjena i dopunjena Evropska povelja o

participaciji mladih u lokalnom i regionalnom životu

Direktiva EU br. 94/ 334

Deklaracija o mentalnom zdravlju za Evropu

Strategije EU za borbu protiv zloupotrebe alkohola

2. Uporedna rješenja

3. Primjeri normativnih rješenja iz našeg okruženja

Hrvatska

Zakon o dopunama Zakona o trgovini

Kodeks odgovornog marketinškog komuniciranja proizvođača piva

Odluka o ugostiteljskoj djelatnosti na području grada Karlovca

Bosna i Hercegovina

Program prevencije narkomanije, alkoholizma i drugih ovisnosti

Odluka o određivanju radnog vremena ugostiteljskim

objektima na području grada Banja Luka

Uredba o zabrani prodaje i upotrebe alkohola na javnim

mjestima licima mlađim od 18 godina

6

13

13

14

15

15

17

17

18

20

22

22

22

22

23

24

24

26

26

28

28

32

33

33

33

34

35

37

38

39

39

39

40

41

41

42

44

6


�

UVOD

Riječ “alkohol’’ potiče od arapske riječi “al-

kohol”, koja se u prošlosti koristila da označi

fini prašak antimonijskog sulfida koji su žene

starog istoka upotrebljavale za dobijanje

ljepšeg tena lica i sjaja u očima.

Prema medicinskoj literaturi, alkohol

obuhvata više vrsta sličnih, ali po načinu

dobijanja, porijeklu i dejstvu na ljudski

organizam različitih jedinjenja. Danas se

alkohol tretira kao legalna droga, jer se može

kupiti u slobodnoj prodaji. Sa druge strane,

kao i sve ostale droge, alkohol dovodi do

psiho-fizičke zavisnosti alkoholičara i njegovo

otuđenje od realnosti. Alkohol štetno djeluje

na sve ćelije organizma, ali je dominantno

njegovo dejstvo na nervne ćelije, jer dovodi

do paralisanja viših nervnih funkcija koje

obezbjeđuju fizičku i duševnu kontrolu

rada i ponašanja čoveka. Posljedica toga

je oslobađanje nižih nervnih centara, što

dovodi do dobrog raspoloženja, osjećanja

snage, doživljaja nečeg lijepog, itd.

Međutim, alkoholizam predstavlja složen

ne samo medicinsko-biološki, već i socijalni

problem. Alkoholizam je bolest koja

izaziva različite zdravstvene, porodične,

profesionalne i socijalne posljedice, a može

se definisati sa kulturalnog, bihejvioralnog

i fiziološkog aspekta. Bihejvioralne

definicije razlikuju upotrebu alkohola

– “use” od pogrešne upotrebe “misuse” i

zloupotrebe “abuse”. Kulturološki bazirane

definicije objašnjavaju alkoholizam sa

aspekta njegove prihvatljivosti u pojedinim

socio-kulturalnim sredinama. Svjetska

zdravstvena organizacija sugeriše termin

„zavisnost alkoholnog tipa” (alcohol type

drug dependence), kao zamjenu za termin

alkoholizam. Po toj definiciji, zavisnost

od droge alkoholnog tipa postoji kada

konzumiranje alkohola prelazi granice koje

su prihvaćene od kulture datog društva, ako

osoba konzumira alkohol u vrijeme koje nije

primjereno toj kulturi, ili ako uticaj alkohola

postane tako velik da ugrozi zdravlje osobe

illi njeno socijalno funkcionisanje.

U novije vrijeme je posebno izražen problem

alkoholizma među mladima. Najznačajniji

uzroci razvijanja alkoholizma kod mladih

se mogu svrstati u 4 grupe: razvojni period

adolescencije, uticaj porodice, uticaj grupe

vršnjaka i uticaj šire socijalne sredine. Faktori

rizika za razvijanje zavisnosti alkoholnog

tipa kod mladih su alkoholizam roditelja,

prethodni poremećaj ponašanja, socijalni

faktori, delinkvencija, neuropsihološki deficit,

razvojni period adolescencije, nedovoljna

informisanost i obrazovanje mladih o

bolestima zavisnosti, dostupnost alkohola

i nedostatak restriktivnih mjera ograničenja

Danas se alkohol

tretira kao legalna

droga, jer se može

kupiti u slobodnoj

prodaji. Kao i sve

ostale droge, alkohol

dovodi do psiho-

fizičke zavisnosti

alkoholičara i

njegovo otuđenje

od realnosti. Alkohol

štetno djeluje na sve

ćelije organizma,

ali je dominantno

njegovo dejstvo

na nervne ćelije,

jer dovodi do

paralisanja viših

nervnih funkcija koje

obezbjeđuju fizičku

i duševnu kontrolu

rada i ponašanja

čovjeka.

Najznačajniji

uzroci razvijanja

alkoholizma kod

mladih se mogu

svrstati u 4 grupe:

razvojni period

adolescencije,

uticaj porodice,

uticaj grupe

vršnjaka i uticaj

šire socijalne

sredine.

Svjetska zdravstvena

organizacija

sugeriše termin

“zavisnost

alkoholnog tipa”

(alcohol type drug

dependence), kao

zamjenu za termin

alkoholizam. Po toj

definiciji, zavisnost

od droge alkoholnog

tipa postoji kada

konzumiranje

alkohola prelazi

granice koje su

prihvaćene od

kulture datog

društva, ako osoba

konzumira alkohol

u vrijeme koje

nije primjereno toj

kulturi, ili ako uticaj

alkohola postane

tako velik da ugrozi

zdravlje osobe illi

njeno socijalno

funkcionisanje.

�


�

(uzrasne granice, reklamiranje, ograničenja

prodaje).

ADOLESCENCIJA protiče u znaku velikih

psihičkih kriza koje su rezultat biološkog

sazrijevanja, izgradnje sopstvenog

identiteta, promijenjenih porodičnih odnosa

i širih sociokulturnih uticaja. Mlada osoba

je nespremna za obaveze, ponaša se kao

dijete a želi da je tretiramo kao odraslu

osobu, ima osjećaj da je odrasli ne razumiju,

da je odbačena, pa najčešće buntovništvom

rješava probleme. Uzimanje alkohola kod

mlade osobe stvara lažni osjećaj sigurnosti

i hrabrosti, pa ga ona rado koristi u stanjima

zbunjenosti tako da on postaje značajan

psihološki stimulans, a njegovo redovnije

uzimanje predstavlja prvi korak ka stvaranju

psihičke a kasnije i fizičke zavisnosti. Prvi

kontakt sa alkoholom najčešće je bio

opijanje. Statistika pokazuje da se kod

10% pacijenata, koji su imali veoma kratku

fazu umjerenog pijenja, zavisnost razvijala

veoma brzo.

PORODICA ima presudan uticaj u razvoju

alkoholizma kod mladih. Prema najnovijim

statistikama, 75% mladih je prvi kontakt

sa alkoholom ostvarilo u svojoj porodici ili

potiče iz porodica sa alkoholizmom oba

ili jednog roditelja. To su porodice bez

ljubavi, bez uvažavanja i sigurnosti sa dosta

straha, napetosti i agresivnosti. Nasljeđuje

se i alkoholičarski obrazac ponašanja.

Nepotpuna porodica ili porodica gdje nema

skladnih odnosa takođe je faktor u nastajanju

pijenja mladih. Naravno, alkoholizam

mladih javlja se i u potpunim porodicama,

u slučaju nedostatka adekvatne roditeljske

brige i angažovanosti. Događa se, međutim

i suprotno: i prevelika angažovanost i

prezaštićenost mladog čovjeka takođe

negativno utiče na prirodan proces razvoja

i može da bude faktor rizika.

UTICAJ GRUPE VRŠNJAKA postaje

izuzetno bitan pred kraj osnovne, a naročito

tokom srednje škole. Kako je ličnost mlade

osobe u tom periodu u procesu uobličavanja,

grupa vršnjaka igra ulogu prelazne forme,

neke vrste kolektivne svijesti u kojoj se

traži potvrda svojih stavova i vrijednosti.

Ovakve grupe imaju sopstvenu filozofiju

sa prepoznatljivim izgledom: frizurama,

oblačenjem, mjestima okupljanja i slično.

U nekima se alkohol pojavljuje kao element

zajedništva. Uz alkohol ide obično i agresivno

ponašanje, kriminal i delinkvencija. Naravno,

nasuprot tome imamo niz primjera okupljanja

mladih u grupe koje imaju pozitivan uticaj na

njihov razvoj, kao što su sportska, kulturno-

umjetnička, ekološka i slična udruženja.

ŠIRA SOCIJALA SREDINA doprinosi

razvijanju alkoholizma kod mladih prije

Uzimanje alkohola

kod mlade osobe

stvara lažni osjećaj

sigurnosti i hrabrosti,

pa ga ona rado

koristi u stanjima

zbunjenosti tako da

on postaje značajan

psihološki stimulans,

a njegovo redovnije

uzimanje predstavlja

prvi korak ka

stvaranju psihičke

a kasnije i fizičke

zavisnosti.

75% mladih je

prvi kontakt sa

alkoholom ostvarilo

u svojoj porodici ili

potiče iz porodica sa

alkoholizmom oba ili

jednog roditelja.

Kako je ličnost

mlade osobe u tom

periodu u procesu

uobličavanja, grupa

vršnjaka igra ulogu

prelazne forme,

neke vrste kolektivne

svijesti u kojoj se

traži potvrda svojih

stavova i vrijednosti.

Ovakve grupe imaju

sopstvenu filozofiju

sa prepoznatljivim

izgledom: frizurama,

oblačenjem,

mjestima okupljanja

i slično. U nekima

se alkohol pojavljuje

kao element

zajedništva.

10


11

svega visokim stepenom tolerancije prema

konzumiranju alkohola koji je zasnovan

na tradicionalno prihvaćenim normama

i vrijednostima. Pijenje alkholnih pića je

društveno prohvaćen oblik ponašanja, a

problemu alkoholizma kod mladih se prilazi

neozbiljno i površno, kao prolaznoj razvojnoj

fazi „mladost - ludost”. Svi očekuju da će

događaji kao što su zaposlenje, stupanje u

brak ili odlazak u vojsku promijeniti mladog

čovjeka sami od sebe, i da samo društvo u

osnovi i nije odgovorno, niti želi da prihvati

i prepozna problem. Pasivnost i poricanje

roditalje i šire socijalne sredine pogubni su

za razvoj mladog čovjeka.

Osnovne karakteristike pijenja mladih su

da se uzrasna granica prvog kontakta sa

alkoholom spušta na osnovnoškolski uzrast

(oko 11-13 godine), da je gotovo svako

pijenje alkohola prekomjerno, praćeno

opijanjem i ekscesnim ponašanjem. Česti

su i „prekidi filma” kao i „fenomen prve

čaše”. Mladi najčešće piju u društvu,

takmičarski ili više dana uzastopce.

Karakteristično je miješanje više vrsta pića

kao i kombinovanje alkohola sa tabletama

ili drugim psihoaktivnim supstancama.

Mladi često piju i u stanjima pada imuniteta i

protiv savjeta ljekara i okoline. Poremećeno

ponašanje pod uticajem alkohola koje se

dešava u periodu formiranja ličnosti mlade

osobe može da se razvije u trajnu karakternu

devijaciju kao podlogu za psihopatiju.

Najznačajnije posljedice alkoholizma kod

mladih ljudi jesu česta trovanja alkoholom

sa opasnim psiho-fizičkim efektima,

oštećenja intelektualnih i fizičkih funkcija

organizma, opadanje interesovanja za školu

i razvijanje zdravih stilova življenja, agresivno

i asocijalno ponašanje, delinkvencija,

opadanje vozačke sposobnosti i rizično

ponašanje u saobraćaju. Upotreba alkohola

u novije vrijeme dovodi i do povećanja

mortaliteta, što potvrđuje i činjenica da

je prema istraživanjima u Evropskoj uniji,

alkohol treći najznačajniji uzrok bolesti i

prerane smrti.

Generalno možemo reći da je zloupotreba

psihoaktivnih supstanci u tijesnoj vezi sa

izvjesnim individualnim karakteristikama

ličnosti: konzumenti imaju niži nivo

samopoštovanja, slabiju kontrolu ponašanja,

viši nivo anksioznosti i nizak prag tolerancije

na frustracije. Podaci iz literature govore u

prilog tvrdnji da je incidenca bolesti zavisnosti

veća među psihijatrijskom populacijom u

odnosu na zdrave osobe.

Najznačajnije

posljedice

alkoholizma kod

mladih ljudi jesu

česta trovanja

alkoholom sa

opasnim psiho-

fizičkim efektima,

oštećenja

intelektualnih i

fizičkih funkcija

organizma, opadanje

interesovanja za

školu i razvijanje

zdravih stilova

življenja, agresivno

i asocijalno

ponašanje,

delinkvencija,

opadanje vozačke

sposobnosti i

rizično ponašanje u

saobraćaju.

Visok stepen

tolerancije prema

alkoholu u našem

društvu zasnovan

na tradicionalno

prihvaćenim

normama i

vrijednostima.

Pijenje alkholnih

pića je društveno

prohvaćen oblik

ponašanja,

a problemu

alkoholizma kod

mladih se prilazi

neozbiljno i površno,

kao prolaznoj

razvojnoj fazi

“mladost - ludost”.

Uzrasna granica

prvog kontakta

sa alkoholom

se u današnje

vrijeme spušta na

osnovnoškolski

uzrast (oko 11-13

godine), a gotovo

svako pijenje

alkohola kod mladih

je prekomjerno,

praćeno opijanjem

i ekscesnim

ponašanjem.

12


13

Sve više se razmatra udio bihejvioralne

komponente u genezi i održavanju

bolesti zavisnosti. Zloupotreba supstanci

podrazumijeva i izbor specifičnog životnog

stila i često je združena sa drugim

problematičnim, samodestruktivnim,

heterodestruktivnim, odnosno manje

konstruktivnim i rizičnim oblicima ponašanja.

Utvrđeno je da je osoba koja konzumira

PAS sklonija antisocijalnom ponašanju:

agresivnosti, krađi, prevari, rjeđe se bavi

sportom i u manjem procentu pokazuje

tendenciju za sticanjem akademskog

obrazovanja. Upotreba PAS-a u tijesnoj

je vezi sa prijevremenom seksualnom

aktivnošću, delinkvencijom i neradom.

Zbog svega navedenog, stav stručnjaka

je da mlade treba upućivati na razvijanje

zdravih stilova življenja zasnovanih na

saznanjima, vrijednostima i kritičkom stavu

prema realnosti kako bi svaki mlad čovjek

bio osnažen za samostalno donošenje

konstruktivnih životnih odluka. Apstinencija

(NEPIJENJE) treba da bude normalan i

najpoželjniji model ponašanja koji isto tako

treba prihvatiti kao najprihvatljiviju normu

društvenog ponašanja mladih ljudi.

1. Međunarodni propisi koji se odnose na zaštitu djece i omladine od upotrebe alkohola

1.1. Konvencija o pravima djeteta1

Prema Konvenciji, djetetom se smatra svaka

osoba koja je mlađa od 18 godina, ukoliko se

zakonom date zemlja punoljetstvo ne stiče

ranije (čl. 1.). Svako dijete ima neotuđivo

pravo na život, a država ima obavezu da

obezbijedi njegov opstanak i razvoj. Jemči

se pravo na život svakog djeteta (čl. 6.). U

konvenciji se posebno tretira pitanje zaštite

zdravlja djeteta. S tim u vezi, ukazuje se da

dijete ima pravo na najviši standard zdravlja

i zdrastvene zaštite, a obaveza države

je da posebnu pažnju posveti primarnoj

zdrastvenoj zaštiti i prevenciji bolesti (čl.

24.). Konvencija predviđa i zaštitu djece od

zloupotrebe narkotika i psihoaktivnih droga.

Predviđena je obaveza država da preduzmu

sve odgovarajuće mjere, uključujući pravne,

administrativne, socijalne i obrazovne,

da zaštite djecu od nezakonite upotrebe

narkotika i psihotropnih supstanci, kako je

definisano odgovarajućim međunarodnim

ugovorima, kao i da spriječe korišćenje

djece u nezakonitoj proizvodnji i trgovini tim

supstancama. (čl. 33.)

1. Konvencija je usvojena od strane Generalne skupštine UN-a, na sjednici održanoj 20. novembra 1999. godine.

Zloupotreba

supstanci

podrazumijeva i

izbor specifičnog

životnog stila i

često je združena

sa drugim

problematičnim,

samodestruktivnim,

heterodestruktivnim,

odnosno manje

konstruktivnim i

rizičnim oblicima

ponašanja. Utvrđeno

je da je osoba

koja konzumira

PAS sklonija

antisocijalnom

ponašanju:

agresivnosti, krađi,

prevari, rjeđe se

bavi sportom i u

manjem procentu

pokazuje tendenciju

za sticanjem

akademskog

obrazovanja.

Upotreba PAS-a

u tijesnoj je vezi

sa prijevremenom

seksualnom

aktivnošću,

delinkvencijom i

neradom.

Konvencija

UN o pravima

djeteta predviđa

i zaštitu djece

od zloupotrebe

narkotika i

psihoaktivnih

droga. Predviđena

je obaveza država

potpisnica da

preduzmu sve

odgovarajuće mjere,

uključujući pravne,

administrativne,

socijalne i

obrazovne, da zaštite

djecu od nezakonite

upotrebe narkotika

i psihotropnih

supstanci, kako

je definisano

odgovarajućim

međunarodnim

ugovorima, kao i da

spriječe korišćenje

djece u nezakonitoj

proizvodnji i trgovini

tim supstancama.

(čl. 33.)

14


15

1.2. Aktivnosti Svjetske zdrastvene

organizacije2

Svjetska zdravstvena organizacija je u

okviru Projekta “Zdravlje za sve do 2000.”

formulisala set zdravstvenih ciljeva od

kojih se 17. zdravstveni cilj odnosi na ovu

tematiku i glasi:

“DO 2000, ZDRAVSTVENE POSLJEDICE

ZBOG UPOTREBE ALKOHOLA, DUVANA

I DRUGIH PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI

KAO I NJIHOVA PROIZVODNJA MORAJU

BITI SIGNIFIKANTNO REDUKOVANE U

SVIM DRŽAVAMA’’

A jedan od podciljeva ovog programa je

bio redukovanje alkoholne potrošnje za

najmanje 25% od postojeće, uz posebnu

pažnju na redukovanje štetnih posljedica po

zdravlje vezanih za upotrebu alkohola.

Polazeći od ovih ciljeva, Svjetska zdravstvena

organizacija je decembra 1995. g. u Parizu,

na Konferenciji “Zdravlje, Društvo i Alkohol”

usvojila Prvi Evropski plan za alkohol

(“EAAP”) i Evropsku povelju o alkoholu

koji sadrže 10 strateških ciljeva i pet etičkih

principa borbe protiv alkoholizma. Prvi

EAAP je prihvaćen u više od 50 zemalja

Evrope kao polazište za izradu nacionalnih

preventivnih programa tih zemalja.

1.3. Deklaracija UN-a o zaštiti

djece3

Deklaracija je usvojena pod nazivom: ‘’Svijet

po mjeri djece’’. Ona izdvaja četiri prioritetne

oblasti djelovanja UN-a kada je u pitanju

zaštita djece, i to:

- promovisanje zdravog načina života;

- obezbjeđivanje kvalitetnog obrazovanja;

- zaštita djece od zloupotrebe, eksploatacije

i nasilja; i

- borba protiv HIV/AIDS

U Deklaraciji se posebno govori o zaštiti

djece od upotrebe narkotika, psihotropnih

supstanci i inhalanata. U tom smislu,

preporučuje se razvijanje i primjenjivanje

politike i preventivnih programa na

nacionalnom nivou.

1.1. Izmijenjena i dopunjena

Evropska povelja o participaciji

mladih u lokalnom i regionalnom

životu4

U čl. 7. stav tačka 10. Povelje se u cilju

obezbjeđivanja djelotvornog ostvarivanja

prava djece i omladine na zaštitu, predviđa

obaveza država da obezbijede specijalnu

zaštitu od fizičkih i moralnih opasnosti

kojima su izloženi djeca i mladi ljudi. Osim

toga, predviđena je obaveza država-članica

da preduzmu sve neophodne mjere kako bi

se obezbijedilo efektivno ostvarivanje prava

djece i mladih da odrastaju u okruženju 2. Vidjeti: www.who.in

4 Ovaj dokument je usvojen od strane Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Evrope, na desetoj sednici, koja je održana 21. maja 2003. Vidjeti: http://www.coe.int/cplre

3 Deklaracija je usvojena u maju 2002. godine od strane Generalne skupštine UN-a, na posebnoj sjednici koja je bila posvećena djeci.

16


1�

koje stimuliše pun razvoj njihove ličnosti i

njihovih fizičkih i mentalnih kapaciteta (čl.

17. stav 1.).

U Povelji se predlaže da lokalne i regionalne

vlasti podrže organizovane društveno-

kulturne aktivnosti koje sprovode udruženja

i organizacije, omladinske grupe i centri

u lokalnim zajednicama koji, zajedno s

porodicom i školom predstavljaju jedan

od stubova društvene kohezije u opštini

ili regionu; oni predstavljaju idealan kanal

za participaciju mladih i sprovođenje

politike prema mladima u oblasti sporta,

kulture, zanata, umjetničkih i drugih oblika

stvaralaštva i izražavanja, kao i na polju

društvenog djelovanja.

U posebnom odjeljku (odjeljak I.6) se

govori o zdravstvenoj politici. Ukazujući na

činjenicu da su lokalne i regionalne vlasti,

između ostalog suočne i sa pogubnim

posljedicama upotrebe alkohola od

strane omladine, u Povelji se predlaže

uvođenje, razvijanje ili podsticanje lokalne

informativne politike i savjetovališta za

mlade pogođene ovim problemima, kao

i posebne edukativne politike za mlađe

socijalne radnike, dobrovoljne aktiviste

i rukovodioce organizacija koje donose

strategije prevencije i rehabilitacije za

zainteresovanu omladinu. Ove aktivnosti

treba da budu sprovođene u saradnji sa

predstavnicima omladinskih organizacija i

zdravstvenih ustanova,

1.2. Direktiva Evropske unije br.

�4/335

Ova direktiva se odnosi na zaštitu omladine

na radu. U tom smislu predviđena je

obaveza za poslodavca da prilagodi uslove

rada životnoj dobi i uzrastu omladine.

To podrazumijeva zaštitu omladine od

uslova rada koji bi mogli da ugroze njihovo

zdravlje, fizički, duhovni, moralni i socijalni

razvoj. Osim toga, predviđeni su i besplatni

medicinski pregledi ako je to potrebno da

bi se utvrdilo stanje mentalnog i fizičkog

zdravlja maloljetnog radnika, odnosno da

se utvrdi da li je određeni rizik prihvatljiv za

rad zaposlenog maloljetnika.

1.3. Deklaracija o mentalnom

zdravlju za Evropu6

U ovom dokumentu se, između ostalog,

ukazuje na povezanost problema i

problema vezanih za zloupotrebu alkohola.

Iz tog razloga, u Deklaraciji se navodi da se

ministri zdravlja zemalja članica Evropskog

regiona SZO, obavezuju da će, u skladu

sa ustavnom strukturom i politikom svake

pojedinačne zemlje i sa nacionalnim i

podnacionalnim potrebama, okolnostima i

5 Vidjeti: www.europa.eu.int

6 Usvojena u Helsinkiju, Finska, 12–15. januar 2005. EUR/04/5047810/6). Vidjeti: http://europa.eu.int

U cilju

obezbjeđivanja

djelotvornog

ostvarivanja prava

djece i omladine

na zaštitu,

Povelja predviđa

obaveze država

da obezbijede

specijalnu zaštitu od

fizičkih i moralnih

opasnosti kojima

su izloženi djeca i

mladi ljudi. Osim

toga, predviđena

je obaveza država-

članica da preduzmu

sve neophodne

mjere kako bi

se obezbijedilo

efektivno

ostvarivanje prava

djece i mladih

da odrastaju u

okruženju koje

stimuliše pun

razvoj njihove

ličnosti i njihovih

fizičkih i mentalnih

kapaciteta.

1�


1�

resursima, podržati sprovođenje programa

koji, između ostalog, imaju za cilj prevenciju

zloupotrebe alkohola i drugih supstanci.

Takođe, predviđena je i podrška nevladinim

organizacijama koje su aktivne u borbi protiv

alkoholizma i drugih poremećaja vezanih za

zloupotrebu supstanci. U tački 13. Deklaracije

zahtijeva se od Regionalnog Direktora SZO

za Evropu da pokrene akcije koje imaju za

cilj razvijanje partnerstva u ovoj oblasti sa

međuvladinim organizacijama, uključujući

Evropsku komisiju i Savjet Evrope.

1.4. Strategija Evropske unije za

borbu protiv zloupotrebe alkohola

Ova Strategija je usvojena 2006. godine,

uprkos intenzivnog lobiranja kako

proizvođača alkoholnih pića, tako i medija,

protiv ove mjere. U njoj se navodi da u

zemljama Evropske unije svake godine

umre oko 195 hiljada ljudi od posljedica

alkohola. Prema statističkim procjenama,

oko 55 miliona odraslih osoba, što je više

od 10 posto stanovništva EU, prekomjerno

pije alkohol. Pretjerano pijenje alkohola

treći je najveći uzročnik bolesti i rane smrti.

Gotovo 10 hiljada ljudi godišnje pogine u

saobraćajnim nesrećama izazvanim pod

uticajem alkohola.

U Strategiji se navodi pet oblasti na koje

naročito treba da se usredsrede zemlje

članice i proizvođači alkoholnih pića. Kao

jedan od prioriteta ističe se zaštita djece i

omladine od štetnih posljedica alkohola,

kao i smanjenje broja saobraćanih nesreća

izazvanih pod uticajem alkohola. U tom

kontekstu se naglašava da su maloljetničko

opijanje i vožnja pod uticajem alkohola

stvarni problemi javnog zdravlja u Evropi.

Komisija EU u ovom dokumentu ne predlaže

zabranu reklamiranja alkohola u zemljama

EU, nego se zalaže za bolje informisanje

o štetnosti pretjeranog uživanja alkohola.

Osim toga, Komisija se obavezala i da će

izvršiti pritisak na proizvođače alkohola

da „promovišu odgovorno pijenje“, što

podrazumijeva da alkoholna industrija

izradi jedinstveni kodeks o reklamiranju,

kao i uspostavljanje dijaloga između

proizvođača i zdravstvenih ustanova. U tom

smislu predlaže se i sprovođenje projekata

koji imaju za cilj podizanje javne svijesti i

informisanje o svim štetnim posljedicama

alkohola, kao i ukazivanje na primjere

dobre prakse u borbi protiv alkoholizma.

Ovi projekti treba da budu realizovani u

saradnju sa svim relevantnim subjektima u

ovoj oblasti.

Kao jedan od ciljeva EU u budućnosti ističe

se zaštita omladine od alkohola, posebno

u toku vožnje. U tu svrhu, Komisija se

obavezala, između ostalog, da će podržavati

programe za borbu protiv bolesti vezanih

za alkohol i maloljetničko konzumiranje

alkoholnih pića.

U Strategiji se

navodi pet oblasti na

koje naročito treba

da se usredsrede

zemlje članice

i proizvođači

alkoholnih pića. Kao

jedan od prioriteta

ističe se zaštita

djece i omladine od

štetnih posljedica

alkohola, kao i

smanjenje broja

saobraćanih nesreća

izazvanih pod

uticajem alkohola.

U tom kontekstu

se naglašava da

su maloljetničko

opijanje i vožnja pod

uticajem alkohola

stvarni problemi

javnog zdravlja u

Evropi.

Predlaže se i

sprovođenje

projekata koji imaju

za cilj podizanje

javne svijesti

i informisanje

o svim štetnim

posljedicama

alkohola, kao i

ukazivanje na

primjere dobre

prakse u borbi protiv

alkoholizma. Ovi

projekti treba da

budu realizovani

u saradnju sa

svim relevantnim

subjektima u ovoj

oblasti.

20


21

2. Uporedna rješenja

U Sjedinjenim američkim državama, u 34

države je kao minimalna starosna granica

za služenje alkoholnih pića u ugostiteljskim

objektima predviđena starosna granica od

18 godina. Najveće zasluge za regulisanje

ove problematike na nivou države pripadaju

Nacionalnom institutu za borbu protiv

alkoholizma, koji je identifikovao argumente

koji opravdavaju određivanje minimalne

starosne granice za uživanje alkohola na

javnim mjestima7.

Starosna ograničenja za konzumiranje

alkohola postoje i u Australiji. Tako je

protivzakonito prodavati alkohol osobama

koje su mlađe od 18 godina. Takođe je

nezakonito da osobe mlađe od 18 godina

konzumiraju ili imaju kod sebe alkohol

u objektima sa dozvolom ili na javnim

mjestima8.

U Njemačkoj je, prema rezultatima

istraživanja jednog od velikih zdrastvenih

osiguranja, prekomjerno konzumiranje

alkohola trenutno drugi najčešći uzrok za

upućivanje njemačkih muškaraca u bolnicu.

Prema ovom istraživanju, zabilježen je

dramatičan porast alkoholizma u starosnoj

grupi između 15 i 19 godina. Širom

Njemačke oko 10.000 mladića nalazi se

na bolničkom liječenju zbog prekomjernog

pića. Stručnjaci kao jedan od razloga

navode i masovnu proizvodnju i potrošnju

takozvanih alko-pop napitaka, tj. mješavine

osvježavajućih sa alkoholnim pićima koji se

prodaju u malim bočicama. Kako bi uticala

na samanjenje alkoholizma među mladima,

Vlada je drastično povećala porez na ove

napitke koji su tako poskupjeli za oko 85

centi9.

Velika Britanija - Prema najnovijem

istraživanju BBC, šest miliona ljudi na

britanskim ostrvima napije se bar jednom

nedjeljno, 47% fizičkih napada izvrše pijane

osobe, dok je alkohol, na razne načine,

odgovoran za smrt čak 33.000 ljudi godišnje.

Da bi preduprijedila posljedice koje izaziva

pretjerana upotreba alkohola, Vlada Velike

Britanije je usvojila Strategiju rješavanja

problema i otklanjanja posljedica poroka.

Strategija se odnosi na dvije ciljne grupe

– maloljetnike i srednjovječne muškarce.

Kada su u pitanju maloljetnici, predviđene su

konkretne mjere za suzbijenje alkoholizma, i

to: sveobuhvatne policijske operacije koja će

se baviti otkrivanjem i zatvaranjem pabova

koji alkohol služe osobama mlađim od 18

godina i uvođenje viših mandatnih kazni

za svako nasilno ponašanje i ugrožavanje

javnog reda i mira u alkoholisanom stanju.

8 Vidjeti: Vodič – Uloga policije u Australiji, www.apmab.gov.au

7 Vidjeti: htpp//sr.wikipedia.org

9 Vidjeti: htpp//sr.wikipedia.org

22


23

Predviđa se uvođenje civilnih patrola i

posebne taksi službe sa zaduženjem

da pijane osobe “sklanjaju” sa ulica i

prevoze kući, kao i bolja edukacija osoba

školskog uzrasta i snažna kampanja protiv

alkoholizma10.

3. Primjeri normativnih rješenja iz našeg okruženja

3.1. HRVATSKA

1.1.1. Zakon o dopunama Zakona o

trgovini11

Zakonom o trgovini je zabranjena prodaja u

trgovinama na malo alkoholnih pića i drugih

pića koja sadrže alkohol osobama mlađim od

18 godina. Predviđena je i obaveza isticanja

oznake o zabrani prodaje alkoholnih pića

maloljetnicima. Prema Zakonu, maloljetnici

ne snose nikakve sankcije za kupovinu

alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže

alkohol, već će trgovina i trgovac koji prodaje

alkoholna pića i druga pića koja sadrže

alkohol biti prekršajno kažnjeni novčanom

kaznom (čl. 69a).

1.1.2. Kodeks odgovornog

marketinškog komuniciranja

proizvođača piva12

Ovim Kodeksom se propisuje minimum

standarda u marketinškim komunikacijama

pivske industrije koje treba zadovoljiti

kako bi se održalo povjerenje potrošača,

poštujući zakone i kodekse o oglašavanju, a

u cilju poštovanja visokih etičkih standarda

marketinške komunikacije proizvođača piva

u Republici Hrvatskoj. Kodeks se odnosi

na sve oblike marketinškog plasmana

proizvodne marke ili reklamnih poruka, kao

što su: oglašavanje, sponzorstvo, događaji,

unapređivanje prodaje, internet stranice,

pakovanje itd.

Posebna kategorija potrošača na koju se

odnosi Kodeks su maloljetnici, tj. osobe

mlađe od 18. godina. Prema Kodeksu,

reklamne poruke o pivu ne smiju se upućivati

maloljetnicima niti prikazivati maloljetnike

kako konzumiraju pivo. Takođe, reklamne

poruke o pivu ne smiju prikazivati pivo u

medijima, programima ili događajima koji

se obraćaju maloljetnicima.

1.1.3. Odluka o ugostiteljskoj

djelatnosti na području Grada

Karlovca13

Ovom odlukom se ograničava radno

vrijeme ugostiteljskih objekata do 24. h,

osim određenih izuzetaka, kao u slučaju

novogodišnjih i božićnih praznika. U čl. 11.

Odluke se ističe da se zabranjuje usluživanje

alkoholnim pićima u svim ugostiteljskim

objektima u vremenu od 04.00 do 06.00

sati. Takođe, oznaka zabrane usluživanja

10 Ibidem.

11 ’’Narodne novine’’ br. 103/03

12 Ovaj Kodeks su usvojile članice Grupacije proizvođača piva Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, 2005. godine.

13 Ovu odluku je donijelo Gradsko vijeće karlovačke županije, na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ br. 138/06).

24


25

alkoholnih pića mora biti vidno istaknuta

u ugostiteljskom objektu. Prema Odluci,

Gradsko poglavarstvo Grada Karlovca

može, po službenoj dužnosti, rješenjem

odrediti raniji završetak radnog vremena

najviše za 2 sata pojedinim ugostiteljskim

objektima ukoliko se utvrdi da je ugostitelj

rješenjem nadležnog prekršajnog suda ili

prekršajnim nalogom ovlašćenog upravnog

tijela kažnjen za prekršaje zbog usluživanja

ili dopuštanja konzumiranja alkoholnih pića

maloljetnicima, usluživanja alkoholnih pića

u toku zabranjenog vremenskog razdoblja

koji je određen ovom Odlukom.

3.2. BOSNA I HERCEGOVINA.

1.1.1. PROGRAM PREVENCIJE

NARKOMANIJE, ALKOHOLIZMA I

DRUGIH OVISNOSTI14

Ciljevi ovog programa su: unapređenje

opšteg zdravlja populacije kantona

Sarajevo; specifična prevencija zavisnosti

i rana dijagnostika; kantonalni preventivni

program zavisnosti mora biti dio federalnog

programa zaštite mentalnog zdravlja.

Jedan od podciljeva ovog programa je

inoviranje zakonskih propisa koji se odnose

na alkohol.

Program ima tri nivoa, i to: primarna,

sekundarna i tercijarna prevencija.

Primarna prevencija u zajednici ima

najznačajniju ulogu i ona se odnosi na tri

segmenta:

• javna edukacija koja je usmjerena na opštu

populaciju i ima za cilj razvijanje pozitivnih

stavova društva protiv bolesti zavisnosti

• usmjerena ili selektivna edukacija, koja

je usmjerena prema određenom dijelu

populacije – kao što su rizične grupe (među

kojima su i maloljetnici)

• aktivnosti zajednice u prevenciji zavisnosti,

koji ima tri nivoa:

(-) Prvi nivo podrazumijeva organizovane

službe u zajednici. Tu, između ostalih

spadaju različite organizacije mladih, kao

što su: tradicionalne organizacije mladih,

klubovi sportista, preventivni klubovi,

organizacije rizičnih grupa mladih, debatni

klubovi i klubovi samopomoći.

(-) Drugi nivo je najznačajniji dio u prevenciji

zavisnosti i odnosi se na donošenje zakona

i uredbi kojima bi se ograničili proizvodnja i

promet sredstava zavisnosti. To se, između

ostalog odnosi i na donošenje propisa

o zabrani prodaje alkohola i duvanskih

proizvoda u blizini škola i bolnica, kao i na

propise o zabrani prodaje i točenja alkohola

djeci ispod 16 godina.

14 Program je usvojen u Sarajevu, u junu 1999. godine.

26


2�

1.1.1. Odluka o određivanju radnog

vremena ugostiteljskim objektima

na području grada Banja Luka15

Ovom odlukom se zabranjuje točenje

alkohola u vremenu od 24.00–07.00 h

narednog dana, u ugostiteljskim objektima za

ishranu i piće, na lokalitetu Željezničke i nove

Autobuske stanice. U slučaju nepoštovanja

predviđene zabrane predviđena je

prekršajna odgovornost i novčana kazna u

iznosu od 3.000 do 10.000 KM, za pravno

lice, ukoliko ugostiteljski objekat radi duže

ili kraće od radnog vremena, propisanog u

odredbama ove odluke (član 2, 3, 4. i 5.);

ili ukoliko na ulazu u ugostiteljski objekat

nije vidno istaknuto obavještenje o radnom

vremenu.

UREDBA O ZABRANI PRODAJE I

UPOTREBE ALKOHOLNIH PIĆA

NA JAVNIM MJESTIMA LICIMA

MLADJIM OD 18 GODINA16

Ova Uredba se odnosi na područje Republike

Srpske, i njome se, u cilju sprovođenja

preventivnih mjera na unapređenju i zaštiti

zdravlja lica mlađih od 18 godina od štetnog

djelovanja alkoholnih pića, uređuju:

a) zabrana prodaje, upotrebe i poklanjanja

alkohola i alkoholnih pića licima mlađim od

18 godina i od lica mlađih od 18 godina na

javnim mjestima,

b) preventivno djelovanje obrazovnih

ustanova i ostale zabrane u vezi sa prodajom

alkoholnih pića.

Uredba zabranjuje prodaju i poklanjanje

alkohola i alkoholnih pića licima mlađim od

18. godina, i to kako pravnim, tako i fizičkim

licima. Pri tome, pod alkoholnim pićima

podrazumijevaju se sva pića koja sadrže

više od 0 ‰ alkohola. S tim u vezi, pravna i

fizička lica koja prodaju ili poklanjaju alkohol

i alkoholna pića obavezna su zatražiti

od kupca odgovarajuće dokumente koji

potvrđuju da je kupac stariji od 18 godina,

izuzev kada je očigledno da je kupac stariji

od 18 godina.

Uredba sadrži i preventivne mjere u cilju

zaštite maloljetnika od štetnih posljedica

alkohola. U tom smislu predviđena je

obaveza za sve vaspitno-obrazovno

ustanove da na vidno mjesto istaknu postere

koji sadrže tekst, slike ili druge vizuelne

grafikone koji ukazuju da je upotreba

alkohola i alkoholnih pića licima mlađim

od 18 godina zabranjena, kao i obilježje o

štetnosti alkohola za zdravlje ljudi. Osim

toga, nadležne institucije su obavezne da

uključe temu: “Rizici upotrebe alkohola” u

svoje programe za osnovne i srednje škole,

kako bi se na ovu temu držala predavanja i

razgovaralo se najmanje jednom mjesečno

u toku redovne nastave.

15 Skupština Grada Banja Luka je donijela ovu Odluku na sjednici održanoj 04.03.2005. godine, Na osnovu člana 25. Zakona o ugostiteljstvu (Sl. glasnik RS br. 03/04), člana 21. Zakona o lokalnoj samoupravi (Sl. glasnik RS 101/04) i člana 11. Statuta Grada Banja Luka (Sl. glasnik Grada Banja Luka broj 4/00)Vidjeti: http://www.banjalukalive.com/

16 Uredbu je donijela Vlada Republike Srpske, na sjednici od 20. oktobra 2006. godine, na osnovu člana 34. stav 1. Zakona o Vladi Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 3/97 i 3/98) i člana 21. stav 1. Zakona o javnom redu i miru (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 25/02). Vidjeti: http//www.vladars.net

2�


2�

Uredbom su previđene i kaznene odredbe, a

nadzor nad njenim sprovođenjem vrše tržišni

i prosvjetni inspektor, komunalna policija

i policija. Pri tome, predviđena je obaveza

za svo osoblje koje po svojoj profesiji radi

sa maloljetnicima (kao što su: prosvjetni

radnici i sportski treneri) da prijave svako

kršenje uredbe ovlašćenom inspektoru.

U slučaju kršenje odredbi o zabrani točenja

alkohola predviđene su novčane kazne (i

to za pravna lica od 500 do 10.000 KM, a

za fizička lica od 100 do 1.500 KM), kao i

privremena mjera – oduzimanje predmeta,

tj. alkohola i alkoholnih pića.

4. Iskustva iz prakse iz našeg okruženja

1.1. Rezultati kontrole prodaje alkoholnih

pića maloljetnicima u Hrvatskoj17

Nadzor nad sprovođenjem Zakona

o trgovini i drugih propisa kojima se

zabranjuje i ograničava prodaja alkohola

vrši Državni inspektorat Republike Hrvatske.

U oba slučaja, građani se mogu obratiti

gospodarskim inspektorima Državnog

inspektorata i prijaviti trgovinu ili ugostiteljski

objekt koji prodaje alkoholna pića osobama

mlađima od 18 godina.

Nadzor primjene navedenih odredbi Zakona

sprovodi se u sklopu redovnih nadzora

na području svih pet područnih jedinica

(Zagreb, Osijek, Varaždin, Rijeka, Split).

Kontrola se vrši povodom različitih prijava i

predpostavki, kao i kroz povremene ciljane

akcije koje se sprovode uz asistenciju

policijskih službenika za maloljetničku

delikvenciju ili u saradnji sa službenicima

policijskih uprava.

Prema podacima iz izvještaja područnih

jedinica u obavljenim kontrolama u 2005.

godini utvrđeno je sljedeće stanje:

Ukupno je obavljeno kontrola:

- prodaja alkohola osobama mlađim od 18

godina..........803

- isticanje zabrane prodaje alkohola

mlađima od 18 godina..........1.598

Ukupno je utvrđeno prekršaja:

- prodaja alkohola osobama mlađim od 18

godina..........29

- neisticanje zabrane prodaje

alkohola.........71

Protiv odgovornih osoba poduzete su

kaznene mjere, u skladu sa odredbama

člana 81a. Zakona o trgovini.

Nadzor je vršen i u vezi sa sprovođenjem

člana 14. stav 1. Zakona o ugostiteljskoj

djelatnosti. Ukupno je obavljeno 4.532

inspekcijskih nadzora usluživanja alkoholnih 17 Vidjeti: http://www.inspektorat.hr

30


31

pića, pri čemu je utvrđen 121 prekršaj

i podnijeto 133 zahtjeva za pokretanja

prekršajnog postupka; a izrečeno je i 15

mandatnih kazni.

Zanimljivi su i podaci do kojih su došli državni

inspektori u sprovođenju kontrole na širem

području Grada Zagreba i Varaždinske

županije. Ova kontrola je sprovedena

uz asistenciju policijskih službenika za

maloljetničku delinkvenciju. Kontrolama su

obuhvaćene sve ključne lokacije i različiti

subjekti, od trgovačkih centara (unutar

njihova radnog vremena), trgovina na malo

koje posluju duže od 20.00 sati do trgovina

i kioska koji posluju u blizini škola i parkova,

kao i autobuskih stajališta. Ova akcija je

pokazala da i pored postojanja zakonskih

ograničenja, i dalje dio trgovaca prodaje

alkohol i cigarete maloljetnicima i ne poštuje

obavezu isticanja obavještenja o zabrani

takve prodaje.

U nekoliko sati obavljeno je ukupno 635

kontrola, utvrđeno je ukupno 117 prekršaja

nakon čega je podnijeto 72 zahtjeva za

provođenjem prekršajnog postupka kod

nadležnih sudova, donijeto 59 rješenja

(upravnih mjera) o zabrani prodaje te

naplaćeno na mjestu prekršaja 4 kazne u

iznosu od 4.800,00 kn, što su mjere koje na

raspolaganju imaju državni inspektori.

Struktura povreda propisa pokazuje da

je do kršenja zabrane prodaje alkohola

maloljetnicima utvrđeno u 35 kontrolisanih

objekata, a u 29 objekata nije bilo istaknuto

obavještenje o zabrani takve prodaje.

Najviše je prekršaja (ali i kontrola) zbog

prodaje alkoholnih pića utvrđeno u Splitu,

Šibeniku, Zadru i Dubrovniku (67 prekršaja).

U akciji u Osijeku, Đakovu, Našicama,

Vinkovcima, Vukovaru, Županji, Sl. Brodu,

N. Gradišci, Požegi i Virovitici utvrđeno je 16

prekršaja, u Rijeci, Puli, Gospiću, Lošinju i

Poreču 10, u akciji provedenoj u Varaždinu,

Krapini, Križevcima i Koprivnici 11, te u

Gradu Zagrebu, Samoboru, Velikoj Gorici i

Zaprešiću 13 prekršaja.

U strukturi subjekata kod kojih su utvrđene

povrede propisa više je prekršaja prodaje

alkohola maloljetnicima utvrđeno u

trgovačkim centrima u odnosu na manje

trgovine i kioske. Primjerice, prodaja alkohola

maloljetnicima utvrđena je u 4 trgovačka

lanca: Getro, Union, Kaufland i Konzum te u

supermarketu Mercator. S druge strane, više

je prekršaja zbog neisticanja obavještenja

o zabrani takve prodaje zabilježeno u

manjim trgivinama nego u većim trgovačkim

centrima.

18 Vidjeti:http//mup.vladars.net

32


33

1.2. Rezultati kontrole primjene

redbe o zabrani točenja alkohola

maloljetnicima u Republici

Srpskoj1�

U sprovođenju Uredbe o zabrani točenja

alkohola maloljetnicima u Republici Srpskoj,

osim Ministarstva unutrašnjih poslova,

učestvuju i Tržišna i Komunalna inspekcija,

kao i školske ustanove u Republici Srpskoj.

Školske ustanove imaju obavezu da na

oglasnim tablama objave postere koji

ukazuju da je upotreba alkoholnih pića

zabranjena licima mlađim od osamnaest

godina.

Rezultati kontrole primjene Uredbe koja je

obavljena u decembru 2006. godine ukazuju

da se odredbe o zabrani točenja alkohola

najviše krše tokom vikenda, jer mladi

ljudi u to vrijeme najviše izlaze. Međutim,

obzirom da je Uredba stupila na snagu tek

u novembru prošle godine, opredjeljenje

Centra javne bezbjednosti Trebinje je da u

prvoj fazi njene primjene djeluje prventivno,

odnosno da pripadnici Centra javne

bezbjednosti Trebinje informšu građane o

Uredbi i sankcijama za njene prekršioce.

5. Propisi u Crnoj Gori koji se odnose na zaštitu maloljetnika od upotrebe alkohola

1.1. USTAV Republike Crne Gore1�

Odredbom čl. 61. Ustava RCG zabranjena je

zloupotreba djece. U čl. 53. stav 4. istaknuto

je da omladina uživa posebnu zaštitu.

1.2. Zakon o zdravstenoj zaštiti 20

Zakon o zdrastvenoj zaštiti kao svoj poseban

cilj u odredbi čl. 1. stav 1. tačka 4. utvrđuje

stvaranje uslova za posebnu brigu za

zdravstveno i socijalno ugrožene kategorije

stanovništva.

U čl. 10. se predviđaju prioritetne mjere

zdrastvene zaštite, a u stavu 1. tačka 7.

se kao jedna od posebnih mjera navodi

zdravstvena zaštita djece i mladih do kraja

propisanog redovnog školovanja. U oblasti

zdrastvene zaštite, država iz budžeta

između ostalog obezbjeđuje i sredstva

za organizovanje aktivnosti na suzbijanju

alkoholizma, pušenja, upotrebe droge i

druge bolesti zavisnosti.

19 “Službeni list RCG”, br. 48/92

20 “Službeni list RCG”, br. 39/90 i 21/91

21 “Službeni list RCG”, br. 70/03

34


35

1.3. Krivični zakonik RCG 21

Krivični zakonik za učinioca koji je učinio

krivično djelo usljed zavisnosti od upotrebe

alkohola i kod kojeg postoji ozbiljna opasnost

da će usljed ove zavisnosti i dalje da vrši

krivična djela, uz kaznu zatvora predviđa

i izricanje mjere bezbjednosti obaveznog

liječenja. Ova mjera se izvršava u ustanovi

za izvršenje kazne zatvora ili u odgovarajućoj

zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj

ustanovi i traje dok postoji potreba za

liječenjem, ali ne duže od izrečene kazne

zatvora. Vrijeme provedeno u ustanovi za

liječenje uračunava se u kaznu zatvora.

Ukoliko se mjera obaveznog liječenja izriče

uz novčanu kaznu, uslovnu osudu, sudsku

opomenu ili oslobođenje od kazne, ona se

izvršava na slobodi i ne može trajati duže od

dvije godine. Takođe, ako se učinilac, bez

opravdanih razloga, ne podvrgne liječenju

na slobodi ili liječenje samovoljno napusti,

sud će odrediti da se mjera prinudno izvrši

u odgovarajućoj zdravstvenoj ili drugoj

specijalizovanoj ustanovi (čl. 72.).

Prema važećim propisima, isključene su

krivične sankcije prema djetetu, odnosno

prema licu koje nije navršilo 14 godina života

u vrijeme izvršenja protivpravnog djela,

određenog u Zakonu za to djelo. Maloljetniku

koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela

navršio 14 godina, a nije navršio 16 godina

(mlađem maloljetniku) mogu se izreći samo

vaspitne mjere (čl. 80.). Takođe, maloljetniku

koji je u vrijeme izvršenja krivičng djela

navršio 16, a nije navršio 18 godina života

(starijem maloljetniku) mogu se izreći

vaspitne mjere, a izuzetno mu se može izreći

kazna maloljetničkog zatvora (čl. 81).

Prilikom izricanja neke od vaspitnih mjera

pojačanog nadzora sud može maloljetniku,

ako je to potrebno za uspješnije postizanje

svrhe izrečene vaspitne mjere, kao jednu od

obaveza odrediti i obevezu da se uzdržava

od uživanja alkoholnih pića i opojnih droga

ili da se podvrgne odgovarajućem liječenju

(čl. 91.).

1.4. Nacionalni plan akcije za djecu

(od 2004 do 2010)22

Ovaj dokument je usvojila Vlada RCG u julu

2003. godine, a nastao je na osnovama

deklaracije UN i predstavlja okvirni dokument

za aktivnosti, programe i strategije koje će

država i građansko društvo prihvatiti da

bi do 2010. godine stvorili svijet po mjeri

djeteta. U tom smislu, vizija donosioca je bila

da ‘’sve djevojčice i dječaci treba da budu

produktivni i aktvini učesnici u svim svim

aspektima našeg društva’’. To podrazumijeva

aktivnu borbu protiv različitosti i isključenja

u društvu, kao i borbu protiv siromaštva i 22 Vidjeti:http//www.vlada.cg.yu

36


3�

stvaranje mogućnosti da sva djeca imaju

šansu da budu zdrava i da u potpunosti

razviju svoje potencijale. U dokumentu se

ističe opredjeljenje Crne Gore da obezbijedi

da sva djeca imaju pristup djelotvornim,

ravnopravnim, trajnim i održivim sistemima

primarne zdravstvene zaštite, pristup

informacijama, podršku zdravom stilu

življenja, kao i zaštitu djece i njihovih porodica

od zaraze HIV/AIDS-om. Tako, akcioni plan

predviđa i poboljšanje aktivnosti u oblastima

preventivne zdravstvene zaštite, borbe

protiv zloupotrebe zabranjenih supstanci,

reproduktivnog zdravlja i zdravstvenog

obrazovanja.

U dokumentu se ističe da prema istraživanju

ZZZ, među 4 054 učenika uzrasta od 11 do

18 godina iz svih opština Crne Gore, 87,7%

konzumira alkohol u posebnim prilikama,

a 17,8% ga redovno konzumira. Iz tog

razloga jedan od rezultata koji se očekuje u

primjeni akcionomg plana do 2010. godine

jeste smanjenje alkoholizma među mladima

za 20%. Da bi se ovaj rezultat ostvario,

predviđene su sljedeće aktivnosti:

• oganizovano sprovođenje zdravstveno-

promotivne i preventivne mjere za sticanje

zdravih životnih navika u porodici, školi i

zajednici;

• afirmisanje zabrane prodaje alkohola

maloljetnim licima i sprovođenje mjere

kontrole prodavnica koje prodaju alkohol,

uključujući i odgovarajuće sankcije

• razvijanje akcionih planova za prevenciju

bolesti zavisnosti mladih.

1.5. Nacionalni program prevencije

neprihvatljivog ponašanja djece

i mladih u Crnoj Gori (usvojen u

maju 2004. godine)23

U ovom dokumentu se navodi da je u Crnoj

Gori počev od 2000. godine zabilježena

tendencija porasta broja krivično

neodgovornih lica, kao i broja recidiva, a

kao jedan od uzroka navodi se porast broja

mladih koji su zavisnici od psihoaktivnih

supstanci - kao što su droga i alkohol.

Jedan od strateških ciljeva koji je postavljen

u ovom dokumentu je poboljšanje zakonske

regulative koja se odnosi na sve oblike zaštite

mladih, kao i edukovanje stanovništva o

rizičnim faktorima koji dovode do društveno

neprihvatljivih ponašanja mladih, sa jedne

strane i promovisanje zdravih stilova života

među mladima, sa druge strane.

Uz ovaj dokument usvojen je i akcioni plan

za njegovu implementaciju (za period od

2004-06. godine), koji u cilju redukovanja

štetnog uticaja akohola i ostalih štetnih

supstanci, kao jednu od aktivnosti predviđa 23 Ibidem. 24 Ibidem.

Nacionalni akcioni plan za djecu predviđa i poboljšanje aktivnosti u oblastima preventivne zdravstvene zaštite, borbe protiv zloupotrebe zabranjenih supstanci, reproduktivnog zdravlja i zdravstvenog obrazovanja.

Jedan od strateških ciljeva koji je postavljen u ovom dokumentu je poboljšanje zakonske regulative koja se odnosi na sve oblike zaštite mladih, kao i edukovanje stanovništva o rizičnim faktorima koji dovode do društveno neprihvatljivih ponašanja mladih, sa jedne strane i promovisanje zdravih stilova života među mladima, sa druge strane.

3�


3�

unapređenje primjene donijetih zakona

kojima se ograničava korišćenje navedenih

supstanci.

1.6. Nacionalni plan akcije za mlade

u Crnoj Gori24

Ovaj dokument je usvojila Vlada RCG u

oktobru 2006. godine. Jedan od strateških

ciljeva ovog dokumenta jeste informisanje

mladih o štetnim posljedicama bolesti

zavisnosti, što podrazumijeva podizanje

nivoa svijesti kako o njihovim uzrocima, tako

i o njihovim posljedicama.

U ovom dokumentu se ukazuje na problem

pretjeranog konzumiranja alkohola od

strane mladih u Crnoj Gori, i ukazuje se

posebno na inteziviranje rasta alkoholizma

kod djevojaka. Podaci koji su iznijeti ukazuju

na porast broja zavisnika od alkohola, kao

i na tendenciju snižavanja starosne granica

za njegov konzumiranje. Tako se navodi da

55% mladih od 15 do 30 godina konzumira

alkohol stalno ili povremeno; 11% mladih

od 12 do 18 godine se napije nekoliko puta

godišnje; dok čak 4,3% mladih od 12 do

18 godina pokazuje nakove zavisnosti od

alkohola.

6. Dokumenti koji predstavljaju osnovu za donošenje Odluke o zabrani točenja alkohola maloljetnicima

1.1. Zakon o lokalnoj samoupravi 25

U posebnom poglavlju (broj X) predviđa

saradnju lokalne samouprave i nevladinih

organizacija. U čl. 102. se predviđa

mogućnost podnošenja građanske

inicijative, kao jednog od oblika učešća

građana u odlučivanju na lokalnom nivou.

U smislu zakona, građanska inicijativa ima

za cilj predlaganje donošenja ili promjena

akata kojima se uređuju značajna pitanja iz

nadležnosti lokalne samouprave.

U cilju zadovoljavanja potreba lokalnog

stanovništva Zakon o lokalnoj samoupravi

u čl. 127. predviđa i moućnost saradnje

lokalnih samouprava u vršenju poslova od

zajedničkog interesa.

1.2. Zakon o turizmu 26

U članu 67. predviđa da ugostitelj ne smije

usluživati alkoholna pića gostu mlađem

od 18 godina. U suprotnom, predviđene

su odgovarajuće kaznene mjere (čl. 118.),

za čije izricanje je nadležna Turistička

inspekcija.

25 »Službeni list RCG« broj 42/03

26 “Službeni list RCG’’ br. 32/02

27 »Službeni list Opštine Kotor« br. 03/04

Nacionalni plan akcije za mlade u oblasti “mladi i zdravlje” ukazuje na problem pretjeranog konzumiranja alkohola od strane mladih u Crnoj Gori, ističući posebno inteziviranje rasta alkoholizma kod djevojaka. Podaci koji su iznijeti ukazuju na porast broja zavisnika od alkohola, kao i na tendenciju snižavanja starosne granica za njegovo konzumiranje.

40


41

1.3. Statut Opštine Kotor 2�

U čl. 32, stav 1. se predviđa da Skupšina

opštine u vršenju poslova iz svog djelokruga

donosi statut, poslovnik, odluke, rješenja,

zaključke, preporuke, planove, programe,

povelje i druge akte. Nadalje, u čl. 50,

stav 1, tačka 2. se kaže da Predsjednik

Opštine u okviru svojih ovlašćenja predlaže

propise i druge akte koje donosi skupština,

kao i način rješavanja pojedinih pitanja iz

nadležnosti skupštine. U vršenju poslova

utvrđenih zakonom i Statutom, Predsjednik

Opštine može, između ostalih akata donositi

i naredbe kojima se rješavaju određene

konkretne situacije koje imaju opšti značaj

u slučajevima kada je to zakonom ili drugim

propisom predviđeno (čl. 53.)

1.4. Odluka SO Kotor o učešću

lokalnog stanovništva u vršenju

javnih poslova2�

Članovima 1, 2, 11. i 12. ove Odluke

utvrđuju se načini, postupci i mehanizmi

učešća lokalnog stanovništva u vršenju

javnih poslova, između ostalih i putem

“inicijative građana”. U čl. 7. predviđena je

obaveza za organe Opštine da obezbijede

učešće mladih u procesu kreiranja odluka

od neposrednog i zajedničkog interesa za

stanovništvo, kroz konsultovanje sa njima i

njihovim predstavnicima.

1.5. Odluka o organizovanju lokalne

uprave2�

Članovima 57. do 61. utvrđuje se odnos

lokalne uprave prema građanima, pri čemu

se kaže da su Organi lokalne uprave dužni

da organizuju vršenje poslova i zadataka

iz svog djelokruga, na način kojim se

građanima omogućava da u najkraćem

postupku ostvare svoja prava i izvrše

obaveze u skladu sa Zakonom.

Članom 62. utvrđuje se odnos lokalne uprave

prema NVO, gdje se saradnja između ostalog

ostvaruje i kroz “organizovanje zajedničkih

javnih rasprava i okruglih stolova”.

28 Donijeta od strane Skupštine opštine Kotor, 02. 02. 2006. godine, a na osnovu člana 108. Zakona o lokalnoj samoupravi, kao i člana 30. i člana 95. Statuta Opštine Kotor. Vidjeti: http://www.opstinakotor.com

29 Donijeta 10.10.2005. od strane Predsjednika Opštine Kotor, na predlog Glavnog Administratora, a na osnovu člana 57. stav 1, tačka 5. u vezi sa članom 70. Zakona o lokalnoj samoupravi i člana 50. stav 1, tačka 5. i člana 53. stav 2. Statuta Opštine Kotor. htpp//www.cg.opstinakotor

42


43

Z A K L J U Č A K

Alkoholizam nije samo medicinski nego i

društveni problem, jer posljedice do kojih dovodi

reflektuju se kako na zdravlje alkoholičara,

tako i na socijalno funkcionisanje i ekonomiju

društva.

Problem alkoholizma je prisutan u svim

zemljama današnjice, nezavisno od stepena

njihovog društveno-ekonomskog razvoja. Iz tog

razloga i borba za suzbijanje alkoholizma ne

može biti planirana samo na nacionalnom nivou.

Postoje brojni dokumenti donijeti od strane

međunarodnih organizacija kojima se definišu

standardi za kreiranje nacionalnih politika u ovoj

oblasti.

Uporedna iskustva pokazuju da borba protiv

alkoholizma nužno sadrži dva segmenta:

preventivni i represivni dio, što podrazumijeva

da odgovarajući državni organi i institucije

preduzimaju niz preventivno-represivnih mjera,

kao što su: prosvetno-kulturne, socijalno

zdravstvene, ekonomske, pravne i druge.

Preventivni dio se odnosi na različite vrste kampanja

koje imaju za cilj edukovanje stanovništva (posebno

mladih ljudi) o štetnim posljedicama upotrebe alkohola,

kao i o mogućnosti stvaranja zavisnosti.

Represivni dio tiče se pravne regulative koja ograničava

konzumiranje alkohola, uz razvijen sistem kontrole i

sankcija za prekršioce.

Iako je problem alkoholizma mađu mladim ljudima

u Crnoj Gori u ovom trenutku veoma izražen, ne

postoje adekvatna normativna rješenja koja bi ovu

pojavu suzbila, kao što je to praksa u zemljama

Evropske unije i zemljama u našem okruženju.

Međutim, opredjeljenje Crne Gore za pridruživanje

Evropskoj uniji, podrazumijeva postepeno usvajanje

normi i prihvatanje evropskih standarda u ovoj

oblasti. To podrazumijeva normativno regulisanje

djelimične prohibicije alkohola, koja, između ostalog,

podrazumijeva zabranu prodaje alkohola osobama

mlađim od 18 godina, kao i zabranu služenja

alkoholnih pića u ugostiteljskim objektima osobama

mlađim od 18 godina. Osim toga, neophodno je vršiti

stalnu edukaciju mladih ljudi u pogledu oštećenja koja

izaziva alkoholisanost. Edukacije su neophodne u

školama kao i preko sredstava javnog informisanja.

44

Korišćeni sajtovi:

http://www.coe.int/cplre

http://europa.eu.int/

http://www.who.in

htpp//sr.wikipedia.org

http://www.apmab.gov.au

http://www.inspektorat.hr

http//www.vladars.net

http//mup.vladars.net

http://www.banjalukalive.com

http://www.vlada.cg.yu

http://www.opstinakotor.com

Korišćeni propisi:

1. Zakon o dopunama Zakona o trgovini Republike Hrvatske

(’’Narodne novine’’ br. 103/03)

2. USTAV R Crne Gore (“Službeni list RCG”, br. 48/92)

3. Zakon o zdrastenoj zaštiti (“Službeni list RCG”, br. 39/90 i

21/91)

4. Krivični zakonik RCG (“Službeni list RCG”, br. 70/03)

5. Nacionalni plan akcije za djecu ( http//www.vlada.cg.yu)

6. Nacionalni program prevencije neprihvatljivog ponašanja

djece i mladih u Crnoj Gori http//www.vlada.cg.yu

7. Nacionalni plan akcije za mlade u Crnoj Gori http//www.

vlada.cg.yu

8. Zakon o lokalnoj samoupravi (»Službeni list RCG« broj

42/03)

9. Zakon o turizmu (“Službeni list RCG’’br. 32/02)

10. Statut opštine Kotor (»Službeni list Opštine Kotor« br.

03/04)

11. Odluka SO Kotor o učešću lokalnog stanovništva u vršenju

javnih poslova (htpp//www.cg.opstinakotor)

12. Odluka o organizovanju lokalne uprave (htpp//www.

cg.opstinakotor)

45

Brošura je kreirana u okviru implementacije projekta

javnog zastupanja „Granicom do zdravlja” čiji je

cilj uvođenje mjera ograničenja za prodaju i točenje

alkohola maloljetnim licima na javnim mjestima u

Opštini Kotor. Projekat se realizuje uz finansijsku

podršku Balkanskog fonda za lokalne inicijative

BCIF i sufinansiranje Opštine Kotor

Autori/ke brošure su stručni saradnici/e Kancelarije:

Dr. Marina Roganović, neuropsihijatar, Nada

Matković, socijalni radnik, omladinski radnik NVO

Forum MNE (bivši Forum Syd) Tomislav Žegura, Mr

Vesna Simović, pravnica, asistentkinja na Pravnom

fakultetu u Podgorici i Fakultetu političkih nauka

(smjer: Socijalni rad) u Podgorici.

Koordinatorka projekta javnog zastupanja je

vd koordinatora kancelarije: psiholog Slađana

Petković.


Documents

Zaštita maloljetnika od zloupotrebe alkohola