CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIHEX CATHEDRASplit, Bihaka 2 A

Seminarski rad:PROMETNA KULTURATema:UTJECAJ ALKOHOLA

Mentor: Uenik: Jure Vrsalovi Voza motornog vozila

Split, svibanj 2015.SADRAJ1. UVOD......22. KAKO KOLIINA ALKOHOLA DJELUJE NA VOZAA33. DJELOVANJE ALKOHOLA NA PERCEPCIJU VOZAA ...44. DJELOVANJE ALKOHOLA NA PONAANJE VOZAA.55. DJELOVANJE ALKOHOLA NA REAKCIJE VOZAA......56. SAVJETI..67. ZAKLJUAK7LITERATURA..8

1. UVODZakonom o sigurnosti prometa na cestama iz svibnja 2004 potpisan je tzv. "nula promila" alkohola u krvi za sve vozae. U najboljoj vjeri i namjeri da se sprijee stradanja na hrvatskim cestama Vlada se odluila na ovu izrazito restriktivnu mjeru. Pored te mjere zakonom su znatno pootrene kazne, osobito one u novanim iznosima. Statistiki gledano broj smrtno stradalih osoba je smanjen od primjene novog Zakona kao i broj tee i lake ozlijeenih osoba.

Zbog neizlaska prometne policije na prometne nezgode s manjom materijalnom tetom ukupan broj evidentiranih prometnih nezgoda je samo prividno znatno manji. Prometna nezgoda je gotovo uvijek uzrokovana stjecajem vie meusobno isprepletenih okolnosti i utjecajnih imbenika. Po statistikama koje vodi MUP najvei broj prometnih nezgoda ili preko 90% prouzroili su vozai, a samo manje od 5% svi ostali izravni i neizravni imbenici sigurnosti prometa. To je vjerojatno bio povod da se vlada pod sredstvom veine u Saboru RH odlui da i veinu represivnih mjera usmjeri prema vozaima, kao "najizrazitijim uzronicima prometnih nezgoda".

2. KAKO KOLIINA ALKOHOLA DJELUJE NA VOZAA

KONCENTRACIJA ALKOHOLA U KRVI KAKO SE MANIFESTIRA

0,00 0,50 Prvi stadij lagane obuzetosti alkoholom Nakon poetne konzumacije alkohola voza postaje priljiv vie no to je uobiajeno, alkohol pozitivno utjee na njegovo raspoloenje, osjea se dobro, poveava mu se samopouzdanje i smanjuje osjeaj odgovornosti, slabi pozornost, postupno se naruava koordinacija pokreta i preciznost u izvoenju pokreta. Kod nekih se mogu pojaviti znakovi euforije.

0,51 1,00 Drugi stadij: pripito stanje Karakterizira ga opa uzbuenost, osjeaj topline, rumenilo lica, tlak je u porastu, otkucaji srca se ubrzavaju, aritmija srca je mogua. Pojavljuju se prvi znakovi alkoholne poremeenosti. Gubi se kontinuitet misli, smanjuje se samokritinost. Javlja se osjeaj poveane sposobnosti. Raste lana hrabrost i elja za isticanjem. Raste sklonost ignoriranja prometnih propisa. Jae se naruava koordinacija pokreta. Javljaju se problemi s percepcijom, otrinom vida i prostornom orijentacijom. Akomodacija adaptacija oka na promjenu intenziteta svjetlosti, produljuje se. Odluke vozaa su smjelije, ponaanje slobodnije. Voza je razdraljiv i zbog toga raste sklonost konfliktima. Nesposobnost za vonju i rizik rastu. Sposobnosti i svijest su u velikom raskoraku, to je izuzetno opasno.

1,01 1,50 Trei stadij: jae pripito stanje Pogorana koncentracija za vonju. Intelektualne funkcije vidno slabe, kao i koordinacija pokreta. Prisutna je pospanost. Snalaenje u sloenim prometnim situacijama postaje problem. Znatno slabi percepcija i ne mogu se iz okruja prikupiti svi bitni vanjski podraaji. esta je pojava nadraaja eluca i povraanje.

1,51 2,50 etvrti stadij: pijano stanje Nesposobnost rasuivanja. Koncentracija poremeena. Intelektualne funkcije vozaa ozbiljno su naruene. Gubi se ravnotea i javlja se vrtoglavica. Nesposobnost usklaivanja pokreta za vonju i prostorna dezorijentiranost. Nestaje samokritinost i samokontrola. Javlja se surovost i grubost prema drugima. Izraziti rizik za nastanak nesree, jer se opasnost ne moe realno uoiti. Mogu je i gubitak svijesti.

2,50 3,50 Peti stadij: tei oblik pijanstvaOvaj stadij karakterizira teturanje i posrtanje. Potekoe s govorom. Procjena situacije vozau je posve onemoguena. Teko disanje, visok tlak i puls. Pojava nesvjestice i sklapanje oiju to onemoguuje vonju. Komunikacija s takvim vozaem gotovo je nemogua. Vidi se udvojeno, javljaju mu se halucinacija, ponaanje nije razumno, a tijek misli mu je kao izmeu sna i jave. Vjerojatnost nastanka nesree gotovo je sigurna.

Vie od 3,50 Duboko nesvjesno stanje (komatozno stanje)Nema govora o vonji automobila. Pokreti usporeni kao u snu. Tjelesna temperatura se sniava. Ne reagira se na vanjske podraaje. Pojava hladnoga znoja. Zjenice su proirene i ne reagiraju na promjenu svjetla. Radi se zapravo o nesvjesnom stanju komi, to moe zavriti smru.

4,00 Donja je granica smrtonosne koncentracije alkohola u krvi

3. DJELOVANJE ALKOHOLA NA PERCEPCIJU VOZAA Poznato je kako najvei broj korisnih informacija za sigurno upravljanje vozilom voza dobiva posredstvom osjeta vida. U otrom i jasnom centralnom vidnom polju voza istodobno percipira jasno 7 do 8 podraaja informacija koji mu omoguuju sigurnu vonju (cesta, oznake, znakovi, vozila, pjeaci.) te otprilike isto toliko u perifernom vidnom polju. Za razliku od toga pijani voza jedva moe percipirati - opaati jedan podraaj u otrom vidnom polju. To se dogaa zbog utjecaja alkohola na osjetila, poglavito vida. Vidno polje se suzuje samo na otro vidno polje, a u njemu se pogreno procjenjuje brzina i udaljenost do drugih vozila, irina prometne povrine, postojanje sudionika prometa koji mu dolaze sa strane i slino. Otrina vida i sposobnost adaptacije oka na svjetlost i tamu je naruena.

Slika 1: Otrina vida vozaa pod utjecajem alkohola

4. DJELOVANJE ALKOHOLA NA PONAANJE VOZAA Voza pod utjecajem alkohola postaje nekritian, slobodniji u ponaanju i poveava mu se lano samopouzdanje i precjenjuje svoje vozake sposobnosti. Pomanjkanje kritinosti rezultira neodgovornou i prerasta gotovo uvijek u brzu i rizinu vonju, dok se sposobnosti za vonju smanjuju. Razina panje je smanjena i voza se ne moe usredotoiti na vonju. Razdraljivost pod utjecajem alkohola raste i voza esto prema drugim vozaima iskazuje agresivno ponaanje i ulazi u konfliktne situacije. Procjena opasnosti i rizika u prometu izostaje ili je pogrena.

5. DJELOVANJE ALKOHOLA NA REAKCIJE VOZAA Vrijeme reagiranja vozaa, i psihikog i motornog, se produljuje pod utjecajem alkohola. Vozau treba dulje vrijeme za procjenu situacije u prometu, prepoznavanje opasnosti te brzo i tono reagiranje. Redoslijed izvoenja radnji i postupaka za vonje moe biti naruen. Koordinacija pokreta ruku i nogu postaje upitna pod utjecajem alkohola.

6. SAVJETI unaprijed odredite tko e upravljati vozilom i ta osoba neka ne konzumira alkohol ne dopustite voziti vozau koji je pod utjecajem alkohola zamolite nekoga da vas odveze ukoliko ste pod utjecajem alkohola ostanite prespavati do prestanka djelovanja pia ako ste popili koje pie, radije koristite taksi ili nazovite nekog da doe po vas u nonim satima vozite sporije i opreznije, bez obzira jeste li to popili ili niste

7. ZAKLJUAK Vonja motornog vozila sama po sebi donosi odreen rizik. Ukoliko osobe pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava se ukljue u promet onda rizik postaje jo vei a vjerojatnost nastanka prometne nesree se poveava. Osoba pod utjecajem alkohola nema reflekse, preglednost, otrinu vida i procjenu kao i normalna osoba i stoga predstavlja opasnost u prometu. Za prevenciju ovakvih prekraja vrlo je vano educirati mlade ljude te im podii svijest koliku zapravo opasnost predstavlja vonja pod utjecajem opijata

LITERATURA

Internet:http://www.wikipedia.comhttp://www.mup.hr

01