Click here to load reader

UTJECAJ ALKOHOLA NA CESTOVNI PROMET u prometu/seminar_prometn · PDF file STVARNI UZROCI PROMETNIH NEZGODA . Može se ustvrditi da je svaka prometna nezgoda rezultat djelovanja više

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of UTJECAJ ALKOHOLA NA CESTOVNI PROMET u prometu/seminar_prometn · PDF file STVARNI UZROCI...

  • SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

    ZAGREB

    ZVONIMIR BUŽANIĆ

    UTJECAJ ALKOHOLA NA CESTOVNI PROMET

    SEMINARSKI RAD

    Zagreb, 2007

  • SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

    ZAGREB

    UTJECAJ ALKOHOLA NA CESTOVNI PROMET

    SEMINARSKI RAD

    Kolegij: Medicina prometa Mentor: Mr. sc. dr. Eduard Missoni Student: Zvonimir Bužanić, III godina studija Matični broj: 1192 010 413 / FPZ Smjer: Cestovni

    Zagreb, 2007

  • 1. SADRŽAJ 1. SADRŽAJ ..................................................................................................... 1

    2. UVOD ........................................................................................................... 2

    3. STVARNI UZROCI PROMETNIH NEZGODA......................................... 3

    4. DOZVOLJENE KOLIČINE ALKOHOLA U KRVI U NEKIM

    EUROPSKIM ZEMLJAMA......................................................................... 5

    5. UTJECAJ ALKOHOLA NA SIGURNOST PROMETA............................. 6

    6. STAVOVI VOZAČA O SIGURNOSTI U PROMETU U REPUBLICI

    HRVATSKOJ................................................................................................ 9

    6.1. Istraživanja............................................................................................... 9 6.1.1. Metodologija..................................................................................... 9

    6.2. Rezultati istraživanja ............................................................................. 10 6.2.1. Vozačko iskustvo ispitanika ........................................................... 10 6.2.2. Pridržavanje prometnih pravila ...................................................... 12 6.2.3. Navike vožnje nakon donošenja Zakona o sigurnosti prometa...... 15 6.2.4. Prometne nesreće ............................................................................ 15 6.2.5. Stavovi ispitanika o dozvoljenoj toleranciji alkohola za vozače.... 20

    7. ZAKLJUČAK ............................................................................................. 24

    8. LITERATURA............................................................................................ 25

  • 2. UVOD Zakonom o sigurnosti prometa na cestama iz svibnja 2004 potpisan je tzv.

    "nula promila" alkohola u krvi za sve vozače. U najboljoj vjeri i namjeri da se spriječe stradanja na hrvatskim cestama Vlada se odlučila na ovu izrazito restriktivnu mjeru. Pored te mjere zakonom su znatno poštrene kazne, osobito one u novčanim iznosima. Statistički gledano broj smrtno stradalih osoba je smanjen od primjene novog Zakona kao i broj teže i lakše ozlijeđenih osoba.

    Međutim, tome je pored šoka od primjene novog Zakona pogodovala i izgradnja te puštanje u promet značajnih dionica autocesta: Zagreb-Split, Zagreb-Varaždin, Zagreb-Rijeka. Na to ukazuju i podaci o stradavanjima u prometu u pojedinim županijama. Zbog neizlaska prometne policije na prometne nezgode s manjom materijalnom štetom ukupan broj evidentiranih prometnih nezgoda je samo prividno znatno manji.

    Prometna nezgoda je gotovo uvijek uzrokovana stjecajem više međusobno isprepletenih okolnosti i utjecajnih čimbenika. Po statistikama koje vodi MUP najveći broj prometnih nezgoda ili preko 90% prouzročili su vozači, a samo manje od 5% svi ostali izravni i neizravni čimbenici sigurnosti prometa. To je vjerojatno bio povod da se vlada pod sredstvom većine u Saboru RH odluči da i većinu represivnih mjera usmjeri prema vozačima, kao "najizrazitijim uzročnicima prometnih nezgoda".

    Međutim, znanstvena istraživanja koja su višekratno valorizirana u svijetu i kod nas ukazuju, uz moguće razlike da jednu trećinu prometnih nezgoda uzrokuju vozači i drugi neposredni sudionici prometa, jednu trećinu vozila, a za jednu trećinu su odgovorne ceste i cestovna okolina.

    2

  • 3. STVARNI UZROCI PROMETNIH NEZGODA Može se ustvrditi da je svaka prometna nezgoda rezultat djelovanja više

    međusobno isprepletenih čimbenika od kojih je jedan bio presudan, odnosno odlučujući. Nažalost u republici Hrvatskoj nema sustavnih istraživanja o uzrocima i posljedicama prometnih nezgoda. Tako nemam niti istraživanja koliko u prometu sudjeluju vozači koji su konzumirali alkohol sa koncentracijom do 0.5 ‰, do 0.8 ‰ odnosno do 1 ‰ i više promila kao i koliko su ti vozači po različitim koncentracijama prouzročili odnosno skrivili prometnih nezgoda. Koliko je poznato nema pouzdanih podataka da su vozači do 0.8 ‰ alkohola u krvi u odnosu na pređeno vozilo-kilometara prouzročili više prometnih nezgoda od vozača s 0 ‰ alkohola u krvi, i potvrđena kod nas ukazuju da vozači na tzv. "izrazito opasnim dijelovima cesta tzv. "crnim točkama" samo fiktivno skrive gotovo sve prometne nezgode. Tako je na primjeru saniranja šest opasnih mjesta provedenih u Hrvatskoj pokazano da se broj prometnih nezgoda nakon saniranja tih opasnih mjesta smanjio za više od 90%. Koliko se zna, za sve prometne nezgode prije saniranja optuženi su samo vozači. Pod uvjetom da su u postupcima saniranja tih izrazito opasnih mjesta korištena najnovija znanja i dostignuća (što je zapravo vrlo teško potvrditi), na opasnim mjestima vozači su krivi za manje od 10% prometnih nezgoda, a za 90% drugi neizravni sudionici u prometu (u ovom slučaju samo ceste jer se vozila postupkom sanacija nisu mijenjala).

    Tablica 1. Pregled prometnih nezgoda šestm eksperimentalno saniranih opasnih mjesta prije i poslije sanacije

    Kod najvećeg broja vozača koji konzumiraju umjerene količine alkohola do koncentracije u krvi do 0.8 ‰ alkohola uopće ne utječe na povećanje rizika događanja prometnih nezgoda. Ako jednom manjem udjelu u ovom procentu smeta alkohol nemamo pravo „de jure“ kažnjavati sve vozače. Svakako je cilj svih restriktivnih i represivnih mjera u prometu smanjenje broja i posljedica prometnih nezgoda. Vrlo je teško i opasno sve ljude svesti pod jednu zakonsku odredbu, pa bi bilo dobro da zakonom omogućimo ovima koji bez posljedica mogu imati do 0.8 ‰ alkohola u krvi, na način da osobe sa koncentracijom

    3

  • alkohola iznad 0.5 ‰ kao uzročnika prometnih nezgoda kažnjavamo oštrijim kaznama nego vozače koji su imali do 0.5 ‰ alkohola u krvi. Trebalo bi stupnjevati odgovornost za uzrokovanje prometnih nezgoda pod utjecajem alkohola od 0.5 do 08 ‰, od 0.8 do 1 ‰, od 1-1.5 ‰, i 1.5 i više.

    Ako se utvrdi da vozači koji su imali određenu koncentraciju alkohola u krvi do 08 ‰ nisu krivi za prometnu nezgodu ne bi imali nikakve posljedice. Ako su koncentracije alkohola u krvi iznad 0.5 ‰ alkohola u krvi bila bi otegnuta okolnost, a ako nisu krivi za prometnu nezgodu bili bi prekršajno sankcionirani s obzirom na stupanj koncentracije alkohola u krvi od 0.8 do 1 ‰, 1 do 1.5 ‰, i preko 1.5 ‰.

    4

  • 4. DOZVOLJENE KOLIČINE ALKOHOLA U KRVI U NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA Očito je da je u posljednih više od 15 godina došlo do zakonskog smanjenja

    koncentracije alkohola u krvi. Tako pokazuju podatci od 1990 do 2004 godine. Od posmatranih 28, odnosno 27 zemalja uz Hrvatsku (2004) samo su još tri zemlje (Češka, Mađarska, Slovačka od 1990. te 1991 i 1992. godine Istočna Njemačka) propisale koncentraciju alkohola u krvi od 0 ‰. Tri zemlje (Švedska, Poljska i Estonija su propisale 0.2 ‰. Devet zemalja je u razdoblju od 1994 do 2002 godine smanjilo koncentraciju alkohola u krvi od 0.8 ‰ na 0.5 ‰.

    Tablica 2. Dozvoljene količine alkohola u krvi u nekim europskim zemljama od 1990. do 2004 godine.

    5

  • Zanimljivo je da zemlje prikazane u tablici 2. koje pripadaju mediteranskoj kulturi gdje je tradicija umjerenog konzumiranja alkoholnih pića (a osobito vina) imaju dozvoljenu koncentraciju alkohola u krvi od 0.5 ‰.

    5. UTJECAJ ALKOHOLA NA SIGURNOST PROMETA Alkohol, razna opojna sredstva (droga, psihoaktivni lijekovi i općenito

    trigonici) bitno utječu na sigurnost odvijanja prometa. Kako je alkohol etanol, špirit, (C2H5OH) najrašireniji u upotrebi pogotovo kod vozača i pješaka kao sudionika u prometu potrebno je zapravo na alkohol obratiti najviše pozornosti.

    Alkohol je bezbojna tekućina sa vrelištem na 78,3 stc i specifične mase 0.79 kg/m3. Dobiva se encimatskom razgradnjom škroba u šećer te alkoholnim vrenjem šećernih otopina djelovanjem kvasca. U ljudsko tijelo alkohol se unosi uzimanjem alkoholnih pića (žestokih pića: rakije, vinjaci, wiskhi, te vina i piva). Jakost alkohola izražava se u volumnim postocima, a to je veći postotak u odnosu na maseni postotak. Alkohol se u tijelo može unijeti i udisanjem alkoholnih para. Brzina resorpcije (upijanja) alkohola u krvotok, a preko krvotoka u mozak, ovisi od količine i vrste hrane, mase tijela kg/m3.

    Organizam najbrže upija alkohol ako se uzima na prazan želudac te se njegova maksimalna koncentracija u krvi postiže za 30 do 60 minuta. Za svega nekoliko minuta koncentracija alkohola u krvi može dostići 0.5 ‰. Veće količine hrane u želucu, osobito masne, izrazito usporavaju repsorpciju alkohola u krvi. U takvim uvjetima repsorpcija alkohola u krvotok organizma može se produljiti i za šest puta u odnosu na uzimanje alkohola na prazana želudac.

    Najbrže se resorb