SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAGREB

ZVONIMIR BUŽANIĆ

UTJECAJ ALKOHOLA NA CESTOVNI PROMET

SEMINARSKI RAD

Zagreb, 2007

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAGREB

UTJECAJ ALKOHOLA NA CESTOVNI PROMET

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Medicina prometa Mentor: Mr. sc. dr. Eduard Missoni Student: Zvonimir Bužanić, III godina studija Matični broj: 1192 010 413 / FPZ Smjer: Cestovni

Zagreb, 2007

1. SADRŽAJ 1. SADRŽAJ ..................................................................................................... 1

2. UVOD ........................................................................................................... 2

3. STVARNI UZROCI PROMETNIH NEZGODA......................................... 3

4. DOZVOLJENE KOLIČINE ALKOHOLA U KRVI U NEKIM

EUROPSKIM ZEMLJAMA......................................................................... 5

5. UTJECAJ ALKOHOLA NA SIGURNOST PROMETA............................. 6

6. STAVOVI VOZAČA O SIGURNOSTI U PROMETU U REPUBLICI

HRVATSKOJ................................................................................................ 9

6.1. Istraživanja............................................................................................... 9 6.1.1. Metodologija..................................................................................... 9

6.2. Rezultati istraživanja ............................................................................. 10 6.2.1. Vozačko iskustvo ispitanika ........................................................... 10 6.2.2. Pridržavanje prometnih pravila ...................................................... 12 6.2.3. Navike vožnje nakon donošenja Zakona o sigurnosti prometa...... 15 6.2.4. Prometne nesreće ............................................................................ 15 6.2.5. Stavovi ispitanika o dozvoljenoj toleranciji alkohola za vozače.... 20

7. ZAKLJUČAK ............................................................................................. 24

8. LITERATURA............................................................................................ 25

2. UVOD Zakonom o sigurnosti prometa na cestama iz svibnja 2004 potpisan je tzv.

"nula promila" alkohola u krvi za sve vozače. U najboljoj vjeri i namjeri da se spriječe stradanja na hrvatskim cestama Vlada se odlučila na ovu izrazito restriktivnu mjeru. Pored te mjere zakonom su znatno poštrene kazne, osobito one u novčanim iznosima. Statistički gledano broj smrtno stradalih osoba je smanjen od primjene novog Zakona kao i broj teže i lakše ozlijeđenih osoba.

Međutim, tome je pored šoka od primjene novog Zakona pogodovala i izgradnja te puštanje u promet značajnih dionica autocesta: Zagreb-Split, Zagreb-Varaždin, Zagreb-Rijeka. Na to ukazuju i podaci o stradavanjima u prometu u pojedinim županijama. Zbog neizlaska prometne policije na prometne nezgode s manjom materijalnom štetom ukupan broj evidentiranih prometnih nezgoda je samo prividno znatno manji.

Prometna nezgoda je gotovo uvijek uzrokovana stjecajem više međusobno isprepletenih okolnosti i utjecajnih čimbenika. Po statistikama koje vodi MUP najveći broj prometnih nezgoda ili preko 90% prouzročili su vozači, a samo manje od 5% svi ostali izravni i neizravni čimbenici sigurnosti prometa. To je vjerojatno bio povod da se vlada pod sredstvom većine u Saboru RH odluči da i većinu represivnih mjera usmjeri prema vozačima, kao "najizrazitijim uzročnicima prometnih nezgoda".

Međutim, znanstvena istraživanja koja su višekratno valorizirana u svijetu i kod nas ukazuju, uz moguće razlike da jednu trećinu prometnih nezgoda uzrokuju vozači i drugi neposredni sudionici prometa, jednu trećinu vozila, a za jednu trećinu su odgovorne ceste i cestovna okolina.

2

3. STVARNI UZROCI PROMETNIH NEZGODA Može se ustvrditi da je svaka prometna nezgoda rezultat djelovanja više

međusobno isprepletenih čimbenika od kojih je jedan bio presudan, odnosno odlučujući. Nažalost u republici Hrvatskoj nema sustavnih istraživanja o uzrocima i posljedicama prometnih nezgoda. Tako nemam niti istraživanja koliko u prometu sudjeluju vozači koji su konzumirali alkohol sa koncentracijom do 0.5 ‰, do 0.8 ‰ odnosno do 1 ‰ i više promila kao i koliko su ti vozači po različitim koncentracijama prouzročili odnosno skrivili prometnih nezgoda. Koliko je poznato nema pouzdanih podataka da su vozači do 0.8 ‰ alkohola u krvi u odnosu na pređeno vozilo-kilometara prouzročili više prometnih nezgoda od vozača s 0 ‰ alkohola u krvi, i potvrđena kod nas ukazuju da vozači na tzv. "izrazito opasnim dijelovima cesta tzv. "crnim točkama" samo fiktivno skrive gotovo sve prometne nezgode. Tako je na primjeru saniranja šest opasnih mjesta provedenih u Hrvatskoj pokazano da se broj prometnih nezgoda nakon saniranja tih opasnih mjesta smanjio za više od 90%. Koliko se zna, za sve prometne nezgode prije saniranja optuženi su samo vozači. Pod uvjetom da su u postupcima saniranja tih izrazito opasnih mjesta korištena najnovija znanja i dostignuća (što je zapravo vrlo teško potvrditi), na opasnim mjestima vozači su krivi za manje od 10% prometnih nezgoda, a za 90% drugi neizravni sudionici u prometu (u ovom slučaju samo ceste jer se vozila postupkom sanacija nisu mijenjala).

Tablica 1. Pregled prometnih nezgoda šestm eksperimentalno saniranih opasnih mjesta prije i poslije sanacije

Kod najvećeg broja vozača koji konzumiraju umjerene količine alkohola do koncentracije u krvi do 0.8 ‰ alkohola uopće ne utječe na povećanje rizika događanja prometnih nezgoda. Ako jednom manjem udjelu u ovom procentu smeta alkohol nemamo pravo „de jure“ kažnjavati sve vozače. Svakako je cilj svih restriktivnih i represivnih mjera u prometu smanjenje broja i posljedica prometnih nezgoda. Vrlo je teško i opasno sve ljude svesti pod jednu zakonsku odredbu, pa bi bilo dobro da zakonom omogućimo ovima koji bez posljedica mogu imati do 0.8 ‰ alkohola u krvi, na način da osobe sa koncentracijom

3

alkohola iznad 0.5 ‰ kao uzročnika prometnih nezgoda kažnjavamo oštrijim kaznama nego vozače koji su imali do 0.5 ‰ alkohola u krvi. Trebalo bi stupnjevati odgovornost za uzrokovanje prometnih nezgoda pod utjecajem alkohola od 0.5 do 08 ‰, od 0.8 do 1 ‰, od 1-1.5 ‰, i 1.5 i više.

Ako se utvrdi da vozači koji su imali određenu koncentraciju alkohola u krvi do 08 ‰ nisu krivi za prometnu nezgodu ne bi imali nikakve posljedice. Ako su koncentracije alkohola u krvi iznad 0.5 ‰ alkohola u krvi bila bi otegnuta okolnost, a ako nisu krivi za prometnu nezgodu bili bi prekršajno sankcionirani s obzirom na stupanj koncentracije alkohola u krvi od 0.8 do 1 ‰, 1 do 1.5 ‰, i preko 1.5 ‰.

4

4. DOZVOLJENE KOLIČINE ALKOHOLA U KRVI U NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA Očito je da je u posljednih više od 15 godina došlo do zakonskog smanjenja

koncentracije alkohola u krvi. Tako pokazuju podatci od 1990 do 2004 godine. Od posmatranih 28, odnosno 27 zemalja uz Hrvatsku (2004) samo su još tri zemlje (Češka, Mađarska, Slovačka od 1990. te 1991 i 1992. godine Istočna Njemačka) propisale koncentraciju alkohola u krvi od 0 ‰. Tri zemlje (Švedska, Poljska i Estonija su propisale 0.2 ‰. Devet zemalja je u razdoblju od 1994 do 2002 godine smanjilo koncentraciju alkohola u krvi od 0.8 ‰ na 0.5 ‰.

Tablica 2. Dozvoljene količine alkohola u krvi u nekim europskim zemljama od 1990. do 2004 godine.

5

Zanimljivo je da zemlje prikazane u tablici 2. koje pripadaju mediteranskoj kulturi gdje je tradicija umjerenog konzumiranja alkoholnih pića (a osobito vina) imaju dozvoljenu koncentraciju alkohola u krvi od 0.5 ‰.

5. UTJECAJ ALKOHOLA NA SIGURNOST PROMETA Alkohol, razna opojna sredstva (droga, psihoaktivni lijekovi i općenito

trigonici) bitno utječu na sigurnost odvijanja prometa. Kako je alkohol etanol, špirit, (C2H5OH) najrašireniji u upotrebi pogotovo kod vozača i pješaka kao sudionika u prometu potrebno je zapravo na alkohol obratiti najviše pozornosti.

Alkohol je bezbojna tekućina sa vrelištem na 78,3 stc i specifične mase 0.79 kg/m3. Dobiva se encimatskom razgradnjom škroba u šećer te alkoholnim vrenjem šećernih otopina djelovanjem kvasca. U ljudsko tijelo alkohol se unosi uzimanjem alkoholnih pića (žestokih pića: rakije, vinjaci, wiskhi, te vina i piva). Jakost alkohola izražava se u volumnim postocima, a to je veći postotak u odnosu na maseni postotak. Alkohol se u tijelo može unijeti i udisanjem alkoholnih para. Brzina resorpcije (upijanja) alkohola u krvotok, a preko krvotoka u mozak, ovisi od količine i vrste hrane, mase tijela kg/m3.

Organizam najbrže upija alkohol ako se uzima na prazan želudac te se njegova maksimalna koncentracija u krvi postiže za 30 do 60 minuta. Za svega nekoliko minuta koncentracija alkohola u krvi može dostići 0.5 ‰. Veće količine hrane u želucu, osobito masne, izrazito usporavaju repsorpciju alkohola u krvi. U takvim uvjetima repsorpcija alkohola u krvotok organizma može se produljiti i za šest puta u odnosu na uzimanje alkohola na prazana želudac.

Najbrže se resorbiraju pića srednje jačine. Stoga se sporije resorbiraju pića razrijeđena vodom (gemišt,bevanda i sl). Pod utjecajem fermenata u jetri obavlja se razgradnja (oksidacija) alkohola na vodu i ugljični dioksid. U jetri se razgradi do 90% alkohola. U sudskoj praksi se uzima da je brzina eliminacije alkohola 0.12 ‰ na sat. Osim ovoga alkohol se iz tijela eliminira disanjem (oko 5%), putem mokraće (oko 2%). Alkohol se u mokraći pojavljuje nešto kasnije.

Mnogi vozači pogrešno smatraju da su trijezni nakon dva do tri sata. Naime, alkohol se razgrađuje ili odstranjuje gotovo ravnomjerno oko sedam grama kroz sat. Za razgradnju alkohola iz popijenog dva dl vina od 10-12 maligana (vol. %) potrebno je vrijeme oko 150 minuta. No ako znamo da je za vozače neprofesionalce po hrvatskim propisima (do donošenja najnovijeg zakona) najveća koncentracija alkohola u krvi dopuštena do 0.5 ‰ važno je znati približne koncentracije alkohola u ‰ u krvi u odnosu na popijeno piće u određenom vremenu.

6

koncetracija alkohola vrsta pića

količina alkohola (lit.)

vol. % nakon

1 min. nakon 1 sata

nakon 2 sata

nakon 3 sata

nakon 4 sata

pivo 0,5 3,3-4,5 0,3 0,4 0,35 0,2 0,1

vina (slaba) 0,5 8-10 0,6 0,8 0,7 0,6 0,5 vina (jača) 0,5 15-20 0,8 1,4 1,3 1,2 1,1 pjenušac 0,5 10-12 0,7 1,1 1,0 0,9 0,8 konjak 0,04 32-34 0,2 0,35 0,25 0,1 - likeri 0,04 38 0,2 0,35 0,25 0,1 - rakije 0,04 38-48 0,3 0,45 0,35 0,2 0,1 Rum,wiskey 0,04 50-60 0,4 0,55 0,45 0,3 0,2 Tablica 3. Koncentracija alkohola u krvi u ovisnosti od vrste alkoholnog pića i vremena proteglog od konzumacije Treba također istaknuti da je koncentracija alkohola u krvi veća u odnosu na ostale dijelove organizma. Vremenski pomak postoji kod koncentracije alkohola u krvi i mokraći. Postoje razne metode za utvrđivanje količine alkohola u krvi: Za vozače kao indikator uzimanja alkohola koristi se alko test (alkometar) koji prikazuje količinu alkohola u krvi putem isparenog alkohola u izdahnutom zraku iz pluća. Za potrebe sudskog postupka kod događanja prometnih nezgoda i težih prekršaja koriste se različite metode utvrđivanja koncentracije alkohola u krvi i mokraći. Razni čimbenici dovode do različitih reakcija vozača i pješaka pri određenim koncentracijama alkohola u krvi.

Alkohol je otrov za živčani sustav, djeluje kao i većina narkotika. Najprije uzbuđuje, (veselost, agresivnost i sl.), a zatim paralizira i deprimira (mamurluk). Neki vozači se pod utjecajem alkohola ponašaju izrazito agresivno. U odnosu na količinu koncentracije alkohola u krvi postoje šest različitih stanja: 1. Stanje polazne opijenosti (0.1 ‰ do 0.79 ‰) - kod manjeg broja vozača iznad 0.5 ‰ mogu se pojaviti smetnje za vožnju - ova koncentracija alkohola u krvi na najveći dio vozača ne utječe nepovoljno - nema vanjskih znakova alkoholiziranosti - vozači, u pravilu razgovorljivi i veseli - jedan manji broj osoba ipak nesposobni za upravljanje vozilo, može se primijetiti nepotpuna koordinacija pokreta - mogu se pojaviti smetnje u očnoj muskulaturi i poremećaj sluha

7

2. Stanje lakše pripitosti (0.8 do 0.99 ‰) - na manji broj vozača ova koncentracija alkohola nije nepovoljna - opća uzbuđenost organizma, osjećaj topline, povećano rumenilo obraza - raste krvni tlak, puls ubrzan i promjenjiv - osjećaj samopouzdanja vozača i pješaka, smjelije odluke u vožnji - pojava nekoordiniranosti pokreta - vozi se često prebrzo - produljena akomodacija oka na mrak i svijetlo - reakcije kasne, nezgode teže nego kod trijeznih vozača 3. Stanje teže pripitosti (1 do 1.49 ‰) - ova koncentracije utječe nepovoljno na gotovo sve vozače - simptomi pripitosti jasno su uočljivi - pogoršanje intelektualnih funkcija i koordinacije pokreta - izražene teškoće u kretanju - slabije reakcije osjetila (vid, sluh, miris, orijentacija u prostoru) - postoji velik postotak nesposobnih za vožnju, a opasnost kod takvih vozača i pješaka je velika 4. Pijano stanje (1.5 do 2.49 ‰) - smanjene intelektualne sposobnosti - povučene samopouzdanje i pospanost - slabljenje ravnoteže - pojave drskosti, agresivnosti i nesnalažljivosti i nepromišljenosti - slabo primanje osjeta - moguće povraćanje, želja za spavanjem - rizik za pješake i vozače izrazito velik 5. Teži oblik pijanstva (2.5 do 3.49 ‰) - teško i nejasno izgovaranje riječi - teturanje i posrtanje pri pokušaju hodanja - pojava nekoordinacije pogleda (dvostruke slike) - teško disanje, povraćanje i vrtoglavica - znatno brže se opijaju bolesne, iscrpljene i neispavane osobe - moguća koma i nesvjestica - vozač nesposoban za upravljanje vozilom 6. Komatozno stanje alkoholiziranosti (2.5 do 3.5 ‰) - reakcije tijela kao u snu - tjelesna temperatura snižena, moguća smrzavanja pri nižim temperaturama u okolini - pojava hladnog znoja - zjenice proširene, reakcija na svijetlost slaba - duboka koma, često dovodi do smrti Izvjesno vrijeme nakon opijanja do potpunog triježnjenja javlja se tzv. mamurluk. Javljaju se tegobe zbog povratka centralnog živčanog sustava u normalno stanje (glavobolja i sl.).

8

6. STAVOVI VOZAČA O SIGURNOSTI U PROMETU U REPUBLICI HRVATSKOJ

Istraživanja Hrvatska obrtnička komora naručila je od agencije Puls provođenje

telefonskog istraživanja kojemu je glavni cilj ispitati stavove građana Republike Hrvatske o sigurnosti u prometu općenito, te o mjerama koje su poduzete za povećanje sigurnosti u prometu posljednjim izmjenama Zakona o sigurnosti u prometu.

Metodologija Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 ispitanika starijih od 18

godina. U istraživanju su bili uključeni samo ispitanici s položenim vozačkim ispitom koji su u posljednjih godinu dana barem povremeno vozili automobil. Korišten je slučajan, dvo-etapno stratificirani, reprezentativni uzorak.

Istraživanje je provedeno metodom telefonskog anketiranja uz upotrebu profesionalnog CATI sustava. Slučajnost izbora ispitanika osigurana je slučajnim izborom kućanstava (slučajan izbor brojeva telefona) te slučajnim izborom ispitanika unutar kućanstva prema metodi „posljednji rođendan“.

9

Rezultati istraživanja

Vozačko iskustvo ispitanika Na samom početku ankete, ispitanicima su postavljena pitanja vezana uz

vozački „staž“ ispitanika, a cilj je bio utvrditi koliko vozačkog iskustva ispitanici imaju. Rezultati pokazuju da gotovo trećina ispitanika (32%) vozi već 25 godina i duže, pa se može reći da je trećina ispitanika obuhvaćenih ovim uzorkom „iskusni“ vozači.

Ostali ispitanici gotovo su podjednako raspoređeni po kategorijama dužine vozačkog staža, kao što je i vidljivo u Tablici 6.1. Rezultati prema demografskim kategorijama pokazuju da su iskusni vozači, dakle oni s vozačkim stažem dužim od 25 godina, iz starijih dobnih skupina što i jest za pretpostaviti. Slično tomu, mlađi ispitanici imaju i kraći vozački staž. Muškarci, u odnosu na žene, češće imaju vozački staž duži od 25 godina, a žene nešto više, u usporedbi s muškarcima, 10-15 godina vozačkog iskustva.

10

Tablica 6.3. Koliko ste po Vašoj prosudbi do sada prešli kilometara?

Tablica 6.5. Jeste li profesionalni vozač?

11

Tablica 6.6. Jeste li profesionalni vozač? - unutar demografskih kategorija

Pridržavanje prometnih pravila Set pitanja odnosio se i na pridržavanje prometnih pravila od strane

ispitanih. Ovdje je važno napomenuti da se radi o percepciji vozača o tome koliko se pridržavaju prometnih pravila. Važno je napomenuti i da su ovo socijalno poželjni odgovori, odnosno da ispitanici daju „poželjne“ odgovore na pitanja o pridržavanju pravila prilikom vožnje.

Prema dobivenim rezultatima, gotovo 3/4 vozača (73%) tvrdi da se u velikoj mjeri pridržavaju prometnih pravila tijekom vožnje. Četvrtina njih, 25%, pravila se pridržava „osrednje“, dakle povremeno, odnosno može se reći da se ti vozači nekih pravila u vožnji pridržavaju, a nekih ne. Pravila se češće pridržavaju žene i stariji vozači. Mlađi ispitanici i muškarci nešto češće tvrde da se pravila pridržavaju „osrednje“. Tablica 6.7. U kojoj se mjeri Vi osobno pridržavate prometnih pravila?

Tablica 6.8. U kojoj se mjeri Vi osobno pridržavate prometnih pravila?

12

Tablica 6.9. Koliko često vozite brže od dopuštene brzine u naseljima?

Tablica 6.10. Koliko često vozite brže od dopuštene brzine u naseljima?

Tablica 6.11. Koliko, u prosjeku, prelazite dopuštenu brzinu u naselju kada vozite brže od ograničenja?

Tablica 6.12. Koliko, u prosjeku, prelazite dopuštenu brzinu u naselju kada vozite brže od ograničenja?

13

Tablica 6.13. Koliko često vozite brže od dopuštene brzine izvan naselja?

Tablica 6.14. Koliko često vozite brže od dopuštene brzine izvan naselja?

Tablica 6.16. Koliko, u prosjeku, prelazite dopuštenu brzinu izvan naselja kada vozite brže od ograničenja? - unutar demografskih kategorija

14

Navike vožnje nakon donošenja Zakona o sigurnosti prometa

Četvrtina ispitanih (24%) priznaje da je, i nakon donošenja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, konzumirala alkohol od 0,5‰ i potom vozila. 76% tvrdi da nisu. Muški vozači češće su od žena vozili nakon konzumacije alkohola od 0,5‰, a ostale razlike unutar demografskih kategorija ne postoje. Tablica 6.17. Jeste li od donošenja aktualnog Zakona o sigurnosti prometa na cestama konzumirali alkohol do 0,5‰ i potom vozili?

Tablica 6.18. Jeste li od donošenja aktualnog Zakona o sigurnosti prometa na cestama konzumirali alkohol do 0,5‰ i potom vozili?

Prometne nesreće Općenito, nešto je više vozača koji nisu doživjeli prometnu nesreću

upravljajući vozilom (53%), iako je dosta velik broj onih koji jesu (47%). Muški ispitanici su češće od žena doživjeli prometnu nesreću, te stariji vozači od mlađih.

Ukupno, nešto više od polovine vozača (56%) doživjelo je samo jednu prometnu nesreću u svom vozačkom stažu; četvrtina njih (24%) doživjela je dvije prometne nesreće, 11% tri, a manji postotak doživjelo je više prometnih nesreća upravljajući vozilom. Jednu prometnu nesreću doživjele su češće žene, a više prometnih nesreća doživjeli su stariji vozači. Tablica 6.19. Jeste li ikada do sada u svom vozačkom stažu doživjeli prometnu nesreću dok ste Vi upravljali vozilom?

15

Tablica 6.20. Jeste li ikada do sada u svom vozačkom stažu doživjeli prometnu nesreću dok ste Vi upravljali vozilom?

Tablica 6.21. Koliko je takvih prometnih nesreća bilo?

Tablica 6.23. Jeste li u barem jednoj od tih nesreća bili pod utjecajem alkohola iznad 0,5 ‰?

16

Tablica 6.24. Jeste li u barem jednoj od tih nesreća bili pod utjecajem alkohola iznad 0,5‰?

Tablica 6.25. Je li to bila nesreća s većom ili manjom materijalnom štetom?

Tablica 6.26. Je li u toj nesreći bilo ozlijeđenih?

Tablica 6.27. Tko je neposredno izazvao prometnu nesreću?

Tablica 6.28. Nakon koliko godina vozačkog iskustva se dogodila prva prometna nesreća u kojoj ste sudjelovali Vi osobno pod utjecajem alkohola?

17

Slijede rezultati vezani uz prometne nesreće u kojima ispitanici nisu bili pod utjecajem alkohola iznad 0,5‰. Ispitanicima koji nisu bili pod utjecajem alkohola, a počinili su prometnu nesreću upravljajući vozilom (N=264) dodani su i ispitanici koji su u svom vozačkom stažu imali više prometnih nesreća, u nekim nesrećama su bili pod utjecajem alkohola iznad 0,5‰, a u nekim nesrećama nisu (N=4) pa tako spadaju u obje skupine. Većina ovih prometnih nesreća bila je s manjom materijalnom štetom. U većini ovih nesreća nije bilo ozlijeđenih (76%); u 16% nesreća bilo je lakše ozlijeđenih, a u 8% teže ozlijeđenih ili čak mrtvih. U nesrećama u kojima ispitanici nisu bili pod utjecajem alkohola njih 59% navodi da je drugi sudionik u prometu izazvao nesreću, a 30% ispitanika preuzima krivicu na sebe. Tablica 6.29. Je li to bila nesreća s većom ili manjom materijalnom štetom?

Tablica 6.30. Je li to bila nesreća s većom ili manjom materijalnom štetom?

18

Tablica 6.32. Je li u toj nesreći bilo ozlijeđenih?

Tablica 6.34. Tko je neposredno izazvao prometnu nesreću?

19

Stavovi ispitanika o dozvoljenoj toleranciji alkohola za vozače

Posljednji set pitanja odnosi se na stavove ispitanika o dozvoljenoj toleranciji alkohola za vozače, o zabrani konzumiranja alkohola, o zaustavljanju prometne policije te o faktorima koji, prema mišljenju ispitanika, utječu na nastanak prometne nesreće.

Najveći broj ispitanika (66%) smatra da treba vratiti dozvoljenu toleranciju od 0,5‰, dakle onako kako je bilo prije donošenja sadašnjeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Četvrtina ispitanika (24%) ipak podupire sadašnju zabranu kakva jest, dakle potpunu zabranu konzumacije alkohola prije vožnje. 10% ispitanih smatra da treba uvesti dozvoljenu toleranciju iznad 0,5‰, odnosno ovi ispitanici smatraju da bi se granica tolerancije na alkohol trebala pomaknuti još više od prijašnjeg Zakona. Sadašnji Zakon nešto češće podupiru žene i mlađi vozači.

20

Što se tiče zaustavljanja prometne policije, 18% vozača tvrdi da ih prometna policija nikad nije zaustavila. 56% ispitanika prometna policija je, u prosjeku, godišnje zaustavila do 5 puta, a njih 21% više od 5 puta. Ostale ispitanike policija zaustavlja samo kada naprave prekršaj. Većina vozača (61%) podržava ideju da se zakonom zabrani zaustavljanje vozača ako nisu napravili prekršaj (osim u slučaju kontrole moguće kriminalne radnje). Zabranu zaustavljanja vozača više podupiru muškarci i mlađi ispitanici. Tablica 6.37. Koliko puta godišnje Vas, u prosjeku, zaustavi prometna policija?

Tablica 6.38. Biste li podržali ideju da se zakonom zabrani zaustavljanje Vas kao vozača ako niste napravili prekršaj, osim kada se kontroliraju moguće kriminalne radnje?

Tablica 6.39. Biste li podržali ideju da se zakonom zabrani zaustavljanje Vas kao vozača ako niste napravili prekršaj, osim kada se kontroliraju moguće kriminalne radnje? -unutar demografskih karakteristika

21

Rezultati dalje pokazuju da su vozači podijeljeni po mišljenju konzumiranja alkohola i ugroženosti ljudskih prava vozačima koji konzumiraju manje količine alkohola. Naime, gotovo je podjednak broj onih koji smatraju da zabrana konzumiranja alkohola ugrožava ljudska prava (50%) i onih koji smatraju da zabrana ne ugrožava ljudska prava onim vozačima koji konzumiraju umjerene količine alkohola (47%). Oni koji smatraju da zabrana konzumacije alkohola ugrožava ljudska prava i slobode nešto su češće muškarci te mlađi vozači. Tablica 6.40. Što mislite, jesu li ugrožena ljudska prava i slobode zabranom konzumiranja alkohola, vozačima koji piju umjerene količine alkohola?

Na kraju ispitanici su upitani koliko su za nastanak prometne nesreće krivi pojedini faktori. Ispitanici su za svaki faktor trebali izraziti postotak, a potom se izračunao prosjek postotka svakog faktora. Iz analize se isključuju ispitanici čija suma faktora nije bila jednaka 100%, pa je iz tog razloga prikazano sveukupno 595 ispitanika. Prema mišljenju ispitanika, za prometnu nesreću najviše su krive greške vozača (48%), potom stanje ceste (26%), ispravnost vozila (16%) te ostali faktori (12%). Rezultati pokazuju da nema razlike po demografiji.

22

Tablica 6.42. Koliko su za nastanak prometne nesreće krivi svaki od sljedećih faktora? – prosjek po faktoru

23

7. ZAKLJUČAK Istraživanjem su obuhvaćeni podatci o dosadašnjem iskustvu vozača,

pridržavanju prometnih pravila i o prometnim nesrećama koje su vozači doživjeli upravljajući vozilom. Istraživanjem su se ujedno i obuhvatili stavovi vozača o dozvoljenoj toleranciji alkohola za vozače, o zaustavljanju prometne policije te o faktorima koji utječu na nastanak prometne nesreće. Istraživanje pokazuje da četvrtina vozača podupire sadašnji Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji uključuje potpunu zabranu konzumacije alkohola. Sukladno tomu, može se zaključiti da tri četvrtine ispitanika smatra da sadašnji Zakon treba promijeniti, odnosno da treba vratiti dozvoljenu toleranciju od 0,5‰ ili čak pomaknuti granicu tolerancije više od prijašnjeg zakona. Isto tako, većina vozača podržava ideju da se zakonom zabrani zaustavljanje vozača u slučaju da nisu napravili prekršaj, osim u slučaju kontrole moguće kriminalne radnje. Istraživanje dalje pokazuje da su vozači podijeljenog mišljenja oko ugroženosti ljudskih prava vozačima koji konzumiraju manje količine alkohola. Prema mišljenju ispitanika, za prometne nesreće najviše su krive greške vozača. Stanje ceste, ispravnost vozila i ostali faktori pojedinačno manje utječu na nastanak prometne nesreće.

24

25

8. LITERATURA http://www.sigurno-voziti.net/, priredio mr. sc. Nenad Zuber, dipl. ing.

2. UVOD3. STVARNI UZROCI PROMETNIH NEZGODA4. DOZVOLJENE KOLIČINE ALKOHOLA U KRVI U NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA5. UTJECAJ ALKOHOLA NA SIGURNOST PROMETA6. STAVOVI VOZAČA O SIGURNOSTI U PROMETU U REPUBLICI HRVATSKOJIstraživanjaMetodologija

Rezultati istraživanjaVozačko iskustvo ispitanikaPridržavanje prometnih pravilaNavike vožnje nakon donošenja Zakona o sigurnosti prometaPrometne nesrećeStavovi ispitanika o dozvoljenoj toleranciji alkohola za vozače

7. ZAKLJUČAK8. LITERATURA