Zastita i bolesti zivcanog sustava

Zastita i bolesti zivcanog sustava

Marija Batinic VIII.a

Bolesti zivcanog sustavaPotres mozga

Potres mozga je iznenadni, kratki gubitak svijesti odmah nakon ozljede glave. Svijest se moe izgubiti na samo 8-10 sekundi, kako se dogaa u knockdownu u boksu. Kod teih ozljeda, kao to su one u automobilskim nesreama, svijest se moe izgubiti na sate ili ak dane. Ako osoba povrati svijest unutar est sati, dugoroni ishod je odlian. Ako koma traje due nego est sati, obino se dogodi ozljeda modanog tkiva.

Profesionalni boksai su posebno ugroeni kroninom traumatskom encefalopatijom ili 'punchdrunk' sindromom, ozljedom mozga koju karakterizira slabost donjih udova, nesigurno hodanje, usporenost miinih pokreta, tremori ruku, oklijevanje kod govora i spora cerebracija (uporaba mozga). Ozljede potjeu iz ubrzavanja i usporavanja glave koje potresa i rastee aksone (difuzna ozljeda aksona). Iznenadno zaustavljanje pokreta glave rezultira udarcem mozga u odjednom mirnu lubanju.

EPILEPSIJAEpilepsija je poremeaj funkcije mozga, a predstavlja naglo pranjenje velikog broja neurona u mozgu to dovodi do epileptinih napada. Spada meu esta oboljenja neurologiji. Na 1000 stanovnika oboli od 3 do 5 pacijenata. Kada covjek zadobije epilepsiju,a vi se nadete u njegovoj blizini potrebno je pomoci da nebi u kojem slucaju doslo do gusenja. Prvi korak je okrenuti osobu potrbuske i nazvati vama najblizu bolnicu.

MENINGITISMeningitis je upala zatitnih ovojnica koje obavijaju mozak i lenu modinu, a koje poznajemo i kao modane ovojnice.[1] Upalu mogu prouzroiti infekcije virusima, bakterijama ili drugim mikroorganizmima, rjee i lijekovima.[2] Meningitis je bolest koja moe ugroziti ivot, jer je upala u blizini mozga i lene modine pa se stoga to stanje smatra hitnim sluajem.[1][3]Najei simptomi meningitisa su glavobolja i ukoenost vrata koji su povezani s groznicom, smetenou ili promijenjenim stanjem svijesti, povraanjem te preosjetljivosti na svjetlost (fotofobija) i glasne zvukove (fonofobija). Djeca esto pokazuju samo nespicifine simptome kao to su razdraljivost i mamurluk. Ukoliko se pojavi i osip moe se raditi o posebnom uzroku meningitisa. Meningitis uzrokovan meningokoknom bakterijom moe, na primjer, pratiti karakteristian osip

DUSEVNE BOLESTIDuevna ili mentalna bolest je u najirem smislu svaki poremeaj funkcija mozga koji utjee na miljenje, osjeaje ili sposobnost osobe da komunicira sa svojom okolinom.Duevno ili mentalno zdravlje je izraz koji se esto upotrebljava da opie postojanje ili nepostojanje duevne bolesti.Precizna definicija ili klasifikacija duevnih bolesti su predmetom trajnih kontroverzi, najee zbog toga to je psihijatrija - znanost o duevnim bolestima - nije pratila napredak ostalih grana medicine, odnosno daleko vie je bila pod utjecajem raznoraznih politikih, ekonomskih i kulturnih faktora[nedostaje izvor]. Tako se, na primjer, zalaganje za komunizam u SAD 1950-ih smatralo duevnom boleu, dok su se 1970-ih u SSSR-u kritiari komunizma slali u duevne bolnice[nedostaje izvor]. Neto svjeiji primjer je homoseksualnost, koja je sve do ranih 1970-ih smatrana za duevnu bolest, dok se takvo miljenje danas u mnogim krugovima smatra za simptom duevne bolesti zvane homofobijaUoi Meunarodnog dana borbe protiv homofobije 2009. godine, Francuska je postala prva zemlja u svijetu koja je slubeno uklonila transrodna pitanja iz svojeg popisa duevnih bolesti. [

DEPRESIJADepresija spada u skupinu poremeaja karakteriziranih kao poremeaji raspoloenja (unipolarni poremeaj). To je teko psiho-fiziko stanje praeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloenje karakterizira povlaenje bolesnika u sebe, potitenost, pad vitalnih dinamizama, nesanica, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tijek, beznadnost i bespomonost. Najei simptomi depresije su : Dugotrajna potitenostGubljenje interesa za ivotGubitak interesa za ono to vas je nekad usreivalo i za ono u emu veina ljudi pronalazi uitaknUmorFizika bolest iji se simptomi stalno vraaju unato lijeenju Pad koncentracijePromjene u apetituNesanica, nemiran sa

ANOREKSIJA

Anoreksija je teak gubitak apetita iji su razlozi emocionalne prirode. Anorexia nervosa je poremeaj jedenja u sreditu kojeg se nalazi preplavljujui strah od debljanja. Anoreksija ne nastaje zbog gubitka apetita ve je rije o borbi protiv gladi zbog stalno prisutnog i potpuno nerazumnog straha od debljanja koji ne poputa ni onda kad je mravost dostigla takve razmjere da je ugroen ivot bolesnika/ce. Iako je u sreditu bolesti hrana, anoreksija je bolest uma. esto zapoinje relativno prirodnom eljom za gubitkom nekoliko kilograma. No budui da dijete samo privremeno ublaavaju psiholoke probleme koji se nalaze u pozadini, bez njih uskoro nemogui unos hrane se postupno svodi na najmanju moguu mjeru ime gube od 15 do 60% normalne tjelesne teine sve dok se jelo posve ne ukine. Oboljela osoba postaje opsjednuta slikom svog tijela i esto doivljava sebe debelom iako je istina suprotna. Paradoks je da ona od priprave i konzumiranja hrane pravi obred. Oko polovice svih anoreksiara u nekom trenutku pone patiti od bulimije. Anoreksiari obino dolaze iz obitelji koje imaju visoke zahtjeve glede njihovih dostignua i esto trae savrenstvo, sluei se prisilom u mnogim vidovima ivota, osobito koli. Poricanje esto prati njihovu izrazitu usredotoenost na to da ostanu mravi; anoreksiari u pravilu nee htjeti priznati da neto nije u redu, pa na izraze zabrinutosti drugih reagiraju ljutito ili obrambeno.

OSTALE BOLESTI ZIVCANOG SUSTAVABjesnoa (rabies, Lyssa) je akutna bolest sredinjeg ivanog sustava sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se moe nai u slini zaraenih ivotinja. Od bjesnoe najee obolijevaju psi, vukovi, make i lisice, ali i imii. Poto se uzronik bjesnoe nalazi u slini zaraene ivotinje, zaraza se lako iri ujedima zaraenih ivotinja. Bjesnou takoer moe dobiti i ovjek.Znatno rjee, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna stoka koja ukljuuje konje, svinje i koze, no ta se pojava najee dogaa u Indiji i u Junoj Americi. One meusobno gotovo nikad ne prenose bjesnou. Prenoenje bjesnoe s oboljelog ovjeka na zdravog ovjeka je vrlo rijetko, no, meu ljudima se sve rjee sree bjesnoa.Bjesnoa se javlja u dva razliita oblika, oba objanjiva injenicom da virus napada ivani sustav. Javlja se u vidu jednog jako razdraenog stanja, po kojem bolest i dobila ime. Oba oblika se javljaju vie-manje kod svih ivotinja koje imaju bjesnou.Prvi znaci bjesnoe kod ovjeka javljaju se nakon to je rana nakon ugriza sisavca zarasla, a inkubacija traje od oko nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako je rana bila na licu, znaci bjesnoe mogu se javiti ve 14-tog dana poslije ugriza, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesnoe moe proi i dva mjeseca, a za to vrijeme rana zaraste. Ponekad se oko oiljka javljaju bolovi, mravljenje ili peckanje, ali sama rana je neosjetljiva.U cilju prorjeivanja bjesnoe provodi se zatitno cijepljenje pasa i maaka.

Djeja paraliza (poliomijelitis) akutno je infektivno oboljenje uzrokovano poliovirusom. Manifestira se seroznim meningitisom, flakcidnim paralizama i parezama miia. Naziv poliomijelitis dolazi od grke rijei polio (), to znai "sivo", myelon (), odnosei se na "lenu modinu", i -itis, to ukazuje na upalu.Djeju paralizu je kao jedinstveno stanje prvi put prepoznao Jakob Heine, njemaki ortoped, 1840. godine. 1908. godine, Karl Landsteiner otkrio je uzronika bolesti, poliovirus