zadovoljstva korisnika zemljišnoknjižnih odjela općinskih ... zadovoljstva korisnika.pdf · 2009. godine, na kraju prethodnog Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra

Ipsos d.o.o. Budmanijeva 1, 10 000 Zagreb, Croatia trgovački sud u Splitu, MBS 060032433 tel +385 1 6008 900, fax +385 1 6008 999 OIB 01710734686, Porezni broj 0376221 e-mail [email protected] poslovna banka ZABA d.d.2360000-1101207595 Šime Ljubića 37, 21 000 Split, Croatia IBAN HR2823600001101207595 tel +385 21 430 430 • fax +385 21 430 444 www.puls.hr e-mail [email protected]

Istraživanje zadovoljstva korisnika

zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova i

katastra

Pripremljeno za: Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne

administracije

Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa

Datum: 21. prosinca 2016.

2 www.uredjenazemlja.hr

Sadržaj Sadržaj .................................................................................................................2 Kontekst i ciljevi istraživanja.............................................................................4 Istraživanje javne percepcije o sustavu registracije nekretnina....................5 Metodologija ..............................................................................................................................5 Glavni nalazi ..............................................................................................................................7 Stanje nekretnina.........................................................................................................................................7 Povjerenje u institucije ................................................................................................................................................. 7 Percepcija koristi od uknjižbe nekretnine................................................................................................................... 10 Vlasništvo nad nekretninom....................................................................................................................................... 12 Uknjižba nekretnine ................................................................................................................................................... 18 Zemljišno-knjižni odjel/ gruntovnica...........................................................................................................31 Poznavanje funkcije gruntovnice ............................................................................................................................... 31 Ocjena rada gruntovnice ........................................................................................................................................... 33 Korištenje usluga gruntovnice.................................................................................................................................... 36 Ocjena odnosa i rada službenika u gruntovnici ......................................................................................................... 39 Percepcija jednostavnosti postupka .......................................................................................................................... 41 Ocjena brzine rješavanja predmeta ........................................................................................................................... 43 Percepcija troškova ................................................................................................................................................... 45 Ocjena iskustva s gruntovnicom................................................................................................................................ 46 Ocjena promjene kvalitete rada gruntovnice.............................................................................................................. 48 ZK izvadak................................................................................................................................................................. 49 e-zemljišne knjige ...................................................................................................................................................... 53 Katastar .....................................................................................................................................................56 Poznavanje funkcije katastra ..................................................................................................................................... 56 Ocjena rada katastra ................................................................................................................................................. 58 Korištenje usluga katastra ......................................................................................................................................... 61 Ocjena rada ovlaštenih geodetskih tvrtki ................................................................................................................... 64 Ocjena odnosa i rada službenika u katastru .............................................................................................................. 66 Dobivanje uputa i informacija..................................................................................................................................... 68 Ocjena brzine rješavanja predmeta ........................................................................................................................... 70 Percepcija troškova ................................................................................................................................................... 72 Ocjena iskustva s katastrom...................................................................................................................................... 74 Ocjena promjene kvalitete rada katastra ................................................................................................................... 76 Program "Uređena zemlja" ........................................................................................................................77

Istraživanje zadovoljstva korisnika katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova – fizičke osobe; ......................................................87 Metodologija ............................................................................................................................87 Glavni nalazi ............................................................................................................................90 Zadovoljstvo korisnika zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova............................................................90 Razlozi korištenja usluga zemljišnoknjižnih odjela i status/trajanje predmeta............................................................ 90 Zadovoljstvo uslugom u postupku ............................................................................................................................. 95 Ocjena troškova postupka ....................................................................................................................................... 101 Ocjena funkcioniranja gruntovnice........................................................................................................................... 104 Prijedlozi za poboljšanje .......................................................................................................................................... 106


Upoznatost s brošurom/informacijama o ulozi gruntovnice ..................................................................................... 107 Zadovoljstvo korisnika katastra ...............................................................................................................110 Razlozi dolaska u katastarski ured i status/trajanje predmeta ................................................................................. 110 Zadovoljstvo uslugom u postupku ........................................................................................................................... 115 Ocjena troškova postupka ....................................................................................................................................... 120 Ocjena funkcioniranja katastra ................................................................................................................................ 122 Prijedlozi za poboljšanje .......................................................................................................................................... 124 Upoznatost s brošurom/informacijama o ulozi katastra ........................................................................................... 125

Istraživanje zadovoljstva ključnih korisnika - pravnih osoba ....................128 Metodologija ..........................................................................................................................128 Glavni nalazi ..........................................................................................................................130 Zadovoljstvo korisnika katastra ...............................................................................................................130 Korištenje usluga katastra ....................................................................................................................................... 130 Ocjena različitih aspekata rada katastra.................................................................................................................. 134 Ocjena rada katastra u cjelini .................................................................................................................................. 136 Prioriteti unapređenja .............................................................................................................................................. 138 Utjecaj rada katastra na poslovanje......................................................................................................................... 139 Napredak katastra ................................................................................................................................................... 141 Zadovoljstvo korisnika zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice) ...............................................................143 Korištenje usluga zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice) ........................................................................................ 143 Zadovoljstvo uslugama............................................................................................................................................ 145 Ocjena različitih aspekata rada ZKO ....................................................................................................................... 148 Ocjena rada ZKO u cjelini........................................................................................................................................ 150 Prioriteti unapređenja .............................................................................................................................................. 152 Utjecaj rada ZKO na poslovanje .............................................................................................................................. 153 Napredak ZKO......................................................................................................................................................... 156 Ocjena Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastara ........................................................................158 Općenita ocjena projekta......................................................................................................................................... 158 Doprinos projekta .................................................................................................................................................... 160

Istraživanje zadovoljstva korisnika institucionalnim online portalima .....162 Metodologija ..........................................................................................................................162 Glavni nalazi ..........................................................................................................................163 Razlozi korištenja institucionalnih Online portala..................................................................................................... 163 Uspjeh u nalaženju traženih informacija na institucionalnim Online portalima......................................................... 167 Zadovoljstvo institucionalnim Online portalima........................................................................................................ 169 Posjećivanje i korištenje institucionalnih Online portala........................................................................................... 183

Institucionalna studija evaluacije uspješnosti projekta .............................188 Uvod ........................................................................................................................................................................ 188 Opća percepcija ZIS-a............................................................................................................................................. 189 Proces implementacije ZIS-a................................................................................................................................... 193 Baza zemljišnih podataka (BZP).............................................................................................................................. 196 Sistematizacija postupanja na razini institucija ........................................................................................................ 198 Upravljanje organizacijom posla .............................................................................................................................. 199 Implementacija internih procedura u ZIS-u.............................................................................................................. 200 Percipirana funkcionalnost sustava ......................................................................................................................... 202 Funkcionalni elementi sustava................................................................................................................................. 206 Strukovna podrška i služba za podršku ................................................................................................................... 209 Preporučena proširenja sustava .............................................................................................................................. 212 Zaključci................................................................................................................................................................... 214


Kontekst i ciljevi istraživanja

Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava provode Projekt implementacije

integriranog sustava zemljišne administracije koji je pokrenut s ciljem modernizacije sustava

zemljišne administracije. Projekt je financiran iz zajma Svjetske banke i državnog proračuna,

pri čemu je dio sredstava zajma namijenjen za usluge izrade studije Analize zadovoljstva

korisnika. Društvena procjena i istraživanje zadovoljstva korisnika provedene su i 2006. te

2009. godine, na kraju prethodnog Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Istraživanje

Analiza zadovoljstva korisnika 2016. godine provela je neovisna agencija za istraživanje tržišta i

javnog mnijenja Ipsos d.o.o., u periodu od rujna do prosinca 2016. godine

Istraživanje Analiza zadovoljstva korisnika provedeno je kako bi se mjerilo zadovoljstvo

korisnika, rezultati kampanje informiranja javnosti te druga relevantna pitanja. Analiza je

podijeljena u pet osnovnih zadataka, od kojih je za svaki definiran zaseban metodološki

pristup i plan rada:

• Istraživanje javne percepcije o sustavu registracije nekretnina;

• Istraživanje zadovoljstva korisnika katastarskih ureda (KU) i zemljišnoknjižnih

odjela (ZKO) općinskih sudova;

• Istraživanje zadovoljstva ključnih korisnika ‐ pravnih osoba;

• Institucionalna studija evaluacije uspješnosti projekta;

• Istraživanje zadovoljstva korisnika institucionalnim online portalima.


Istraživanje javne percepcije o sustavu registracije nekretnina

Metodologija Kao i prethodna istraživanja iz 2006. i 2009. godine, istraživanje javne percepcije o sustavu

registracije nekretnina provedeno je putem telefonskih intervjua korištenjem CATI (computer‐

assisted telephone interviewing) metode, tj. metode kompjuterski podržanog telefonskog

anketiranja. Anketiranje su proveli trenirani anketari agencije Ipsos iz Ipsosovog Centra za

telefonska istraživanja koji se nalazi u Splitu. Istraživanje je provedeno od 07. do 16. listopada

2016. godine.

Realiziran je uzorak od 350 ispitanika starijih od 18 godina. Uzorak je stratificiran prema regiji i

veličini naselja, a reprezentativan je i prema spolu, dobi te stupnju obrazovanja. Izbor

ispitanika je bio slučajan, a ostvaren je u dva osnovna koraka: slučajnim izborom kućanstava i

slučajnim izborom ispitanika u odabranom kućanstvu. Slučajnost izbora kućanstva osigurana

je slučajnim izborom telefonskih brojeva iz baze svih brojeva u RH. Slučajnost izbora ispitanika

u kućanstvu osigurana je korištenjem tablica za slučajan izbor ispitanika. Eventualna značajnija

odstupanja uzorka od strukture populacije s obzirom na spol, dob i obrazovanje su naknadno

otklonjena postupkom ponderiranja (težinskim faktorima).

Korišten je upitnik iz prethodnog istraživanja, koje je provedeno tijekom 2009. godine, uz

manje izmjene i nadopune. Maksimalno trajanje intervjua bilo je 20 minuta.


Tablica 1 – Struktura uzorka

N %

SpolMuški 166 48%

Ženski 184 52%

Dob

Do 30 godina 71 20%

Od 31 do 44 godina 81 23%

Od 45 do 60 godina 100 29%

Više od 60 godina 98 28%

Obrazovanje

Osnovna škola 96 27%

Srednja škola 192 55%

Viša škola/Fakultet 62 18%

Tip naseljaGrad 215 61%

Selo 135 39%

Regija

Zagreb i okolica 91 26%

Sjeverna Hrvatska 60 17%

Slavonija 58 17%

Lika i Banovina 29 8%

Hrvatsko Primorje i Istra 43 12%

Dalmacija 69 20%


Glavni nalazi

Stanje nekretnina

Povjerenje u institucije

Najviši stupanj povjerenja među institucijama dobivaju matični uredi, za koje velika većina

ispitanika smatra da svoj posao rade u skladu sa zakonom i bez korupcije. Negativnim

ocjenama ističe se služba za izdavanje građevinskih dozvola, kojoj vjeruje oko petine građana.

Policija i katastarski uredi ocjenjeni su podjednako (3,4), a za njima slijede gruntovnica,

porezna uprava i carina s nešto nižim ocjenama povjerenja (oko 3,0). U odnosu na 2009.

godinu došlo je do porasta prosječne ocjene povjerenja u sve procjenjivane institucije, ali

relativni položaj institucija na ljestvici povjerenja nije se bitno promijenio.

Slika 1. Pročitati ću Vam neke institucije, a Vas molim da ocijenite koliko se svakoj od tih institucija može vjerovati da svoj posao radi u skladu sa zakonom i bez korupcije ili drugih oblika izbjegavanja zakona.

2%

7%

8%

14%

12%

6%

18%

3%

13%

11%

16%

16%

17%

23%

16%

31%

31%

29%

31%

30%

31%

36%

29%

29%

24%

30%

24%

13%

38%

18%

16%

13%

7%

10%

7%

5%

3%

5%

5%

6%

14%

9%

Matični uredi

Policija

Katastarski uredi

Zemljišno-knjižni odjeliopćinskih sudova

(gruntovnica)

Porezna uprava

Carina

Služba za izdavanjegrađevinskih dozvola

Uopće se ne može vjerovati 2 3 4 U potpunosti se može vjerovati Ne zna

*Svi ispitanici, N=350

4,1

3,4

3,4

3,1

3,0

3,2

2,6



Općenito povjerenje građana u institucije katastra i gruntovnice je osrednje. Naime, tek oko

45% građana misli da katastarski uredi rade svoj posao u skladu sa zakonom i bez korupcije ili

drugih oblika izbjegavanja zakona, dok to isto za gruntovnicu misli 37% građana. S druge

strane 29% građana misli da se gruntovnici uopće ne može vjerovati, a 18% ih to isto misli za

katastar. Povjerenje građana u ove institucije je najmanje u Gradu Zagrebu i okolici, a najveće

u Slavoniji.

Tablica 2 – Povjerenje u katastarske urede – prema demografiji

N Prosjek

Cijeli uzorak 350 3,4

SpolMuški 166 3,3

Ženski 184 3,4

Dob

Do 30 godina 71 3,3

Od 31 do 44 godina 81 3,4

Od 45 do 60 godina 100 3,4

Više od 60 godina 98 3,3

Obrazovanje

Osnovna škola 96 3,6

Srednja škola 192 3,3

Viša škola/Fakultet 62 3,2

N Prosjek


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 3,8

2501-4000 kn 47 3,5

4001-7000 kn 78 3,4

7001 i više 109 3,3

Ne zna/Odbija 70 3,2

Tip naseljaGrad 215 3,3

Selo 135 3,5

Regija

Zagreb i okolica 91 3,1

Sjeverna Hrvatska 60 3,5

Slavonija 58 3,7

Lika i Banovina 29 3,3

Hrvatsko Primorje i Istra 43 3,3

Dalmacija 69 3,4

Tablica 3 – Povjerenje u gruntovnicu – prema demografiji

N Prosjek


SpolMuški 166 3

Ženski 184 3,1

Dob

Do 30 godina 71 3,2


Od 45 do 60 godina 100 3,1


Obrazovanje




N Prosjek


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 3,4

2501-4000 kn 47 3,1

4001-7000 kn 78 3,1

7001 i više 109 3


Tip naseljaGrad 215 3

Selo 135 3,1

Regija



Slavonija 58 3,5

Lika i Banovina 29 3


Dalmacija 69 3,1

Statistički značajna razlika


Percepcija koristi od uknjižbe nekretnine

Među koristima koje mogu ostvariti uknjižbom nekretnina, građani prvenstveno prepoznaju

pravnu sigurnost i legalizaciju općenito. Na trećem je mjestu potvrda o vlasništvu, a zatim

jednostavnija prodaja nekretnine dok ispitanici rjeđe navode druge konkretne prednosti kao

što su mogućnost dobivanja građevinske dozvole te mogućnost podizanja hipotekarnog

kredita.

Velik dio građana, čak oko 44% njih nije znalo navesti koje koristi vide za sebe od uknjižbe

nekretnina.

Slika 2. Koje su sve po Vašem mišljenju koristi građana od uknjižbe nekretnine? (N=350)

16%

15%

11%

8%

5%

2%

2%

5%

44%

Pravna sigurnost

Legalizacija općenito

Dokaz vlasništva (izbog darivanja,nasljeđivanja)

Jednostavnija prodajanekretnine

Mogućnost dobivanjagrađevinske dozvole

Mogućnost podizanjahipotekarnog kredita

Nema koristi

Ostalo

Ne znam


Kao koristi države od uknjižbe nekretnina građani najčešće navode evidenciju nekretnina radi

poreza te novac koji država prikupi od procesa uknjižbe. Ispitanici rijetko navode ostale

odgovore, a zanimljivo je da kao koristi za državu ističu samo one koji se tiču financijskog

aspekta uknjižbe nekretnina (naplata poreza i novac od procesa), dok opća društvena korisnost

nije prepoznata.

Slika 3. Koje su sve po Vašem mišljenju koristi države od uknjižbe nekretnine? (N=350)

38%

17%

6%

1%

4%

39%

Evidencija nekretnina radiporeza

Novac od cijelog procesauknjižbe

Kontrola / Sigurnost /Borba protiv korupcije

Razvijanje tržištanekretnina

Ostalo

Ne znam


Vlasništvo nad nekretninom

Oko 63% ispitanika osobno su vlasnici neke nekretnine, dok je u još 30% slučajeva vlasnik

netko od drugih članova kućanstva. Zbroj daje iznos od oko 93% kućanstava koje posjeduju

nekretninu, što je porast u odnosu na 85% iz 2009. godine.

Vlasnici nekretnina češće su muškarci te ispitanici u dobi iznad 45 godina, dok su oni u dobi do

30 godina najrjeđe vlasnici nekretnina/zemljišta. Osobe u dobi do 44 godine češće od starijih

ispitanika nisu vlasnici nekretnina ili zemljišta, a također i osobe s prihodima kućanstva do

2500 kn kojih ¼ nema vlasništvo nad nekom nekretninom niti nad zemljištem.

Slika 4. Jeste li Vi osobno vlasnik ili suvlasnik neke nekretnine, dakle stana, kuće, vikendice, poslovnog prostora ili zemljišta? (N=350)

63%

30%

7%

Da, ispitanik osobno Ne, ali jest drugi član kućanstva

Ne, nitko od članova kućanstva nije vlasnik


Tablica 4 – Jeste li Vi osobno vlasnik ili suvlasnik neke nekretnine, dakle stana, kuće, vikendice, poslovnog prostora ili zemljišta? ‐ prema demografiji

NDa, ispitanik

osobno

Ne, ali jest drugi član kućanstva

Ne, nitko od članova

kućanstva nije vlasnik

Cijeli uzorak 350 63% 30% 7%

SpolMuški 166 68% 25% 7%

Ženski 184 57% 35% 8%

Dob

Do 30 godina 71 22% 65% 13%

Od 31 do 44 godina 81 57% 31% 11%

Od 45 do 60 godina 100 77% 20% 3%

Više od 60 godina 98 81% 15% 4%

Obrazovanje

Osnovna škola 96 69% 22% 9%

Srednja škola 192 57% 35% 7%

Viša škola/Fakultet 62 69% 27% 4%

Svi ispitanici, N=350

Tablica 5 – Jeste li Vi osobno vlasnik ili suvlasnik neke nekretnine, dakle stana, kuće, vikendice, poslovnog prostora ili zemljišta? ‐ prema demografiji

NDa, ispitanik

osobno

Ne, ali jest drugi član kućanstva

Ne, nitko od članova

kućanstva nije vlasnik


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 57% 17% 26%

2501-4000 kn 47 78% 13% 9%

4001-7000 kn 78 59% 32% 8%

7001 i više 109 60% 39% 1%

Ne zna/Odbija 70 64% 34% 3%

Tip naseljaGrad 215 59% 34% 7%

Selo 135 68% 24% 8%

Regija

Zagreb i okolica 91 54% 40% 6%

Sjeverna Hrvatska 60 73% 18% 9%

Slavonija 58 57% 32% 11%

Lika i Banovina 29 69% 21% 10%

Hrvatsko Primorje i Istra 43 72% 28%

Dalmacija 69 61% 32% 7%

Svi ispitanici, N=350Statistički značajna razlika


Slika 5. Koje sve vrste nekretnina, tj. zemljišta su u Vašem osobnom vlasništvu, bez obzira da li ste jedini vlasnik ili suvlasnik dijela nekretnine?

84%

50%

13%

9%

2%

3%

2%

Stambeni objekt (kuća ilistan)

Poljoprivredno zemljište

Šume

Kuća za odmor (vikendica)

Poslovni prostor

Nešto drugo

Odbija

Ispitanici koji osobno imaju nekretninu , N=219

Slika 6. Koje sve vrste nekretnina, tj. zemljišta su u vlasništvu ostalih ukućana, a u kojima Vi nemate službeni vlasnički udio?

43%

37%

20%

7%

3%

2%

2%

Stambeni objekt (kuća ilistan)

Poljoprivredno zemljište

Šume

Kuća za odmor (vikendica)

Poslovni prostor

Nešto drugo

Odbija

Ispitanici koji imaju nekretninu , N=106


Najčešća nekretnina u vlasništvu je stambeni objekt (kuća ili stan) dok oko polovine ispitanika

posjeduje poljoprivredno zemljište. Šume posjeduje oko 13% ispitanika, kuću za odmor

odnosno vikendicu 9% ispitanika, a poslovni prostor 2% ispitanika. Slična je struktura

vlasništva nekretnina i kod drugih ukućana koji su vlasnici nekretnina.

Slika 7. Na koji od sljedećih načina je stečena navedena nekretnina u kojoj živite?

34%

33%

19%

6%

2%

1%

5%

Samostalnom izgradnjom

Naslijeđem

Kupnjom na tržištu

Otkupom društvenog stana

Kupnjom od državneagencije

Nešto drugo

Odbija

Ispitanici koji su naveli nekretninu , N=325

Najčešći načini stjecanja nekretnine su u podjednakoj mjeri samostalna izgradnja (34%) te

nasljeđivanje (33%). Oko jedne petine ispitanika nekretninu je steklo kupnjom na tržištu, a oko

6% otkupom društvenog stana.


Slika 8. Tko je vlasnik kuće ili stana u kojem živite?

50%47%

3%

Ja (ispitanik osobno) Neki drugi član kućanstva

Neka druga osoba, koja nije član kućanstva

Ispitanici u kućanstvima u kojima je netko vlasnik neke nekretnine, N=325


Tablica 6 – Tko je vlasnik kuće ili stana u kojem živite? ‐ prema demografiji

NJa (ispitanik

osobno)

Neki drugi član

kućanstva

Neka druga osoba, koja

nije član kućanstva


SpolMuški 155 58% 41% 1%

Ženski 170 42% 53% 4%

Dob

Do 30 godina 62 4% 87% 9%

Od 31 do 44 godina 72 39% 58% 3%

Od 45 do 60 godina 97 62% 36% 2%

Više od 60 godina 94 76% 24% 0%

Obrazovanje




*Ispitanici u kućanstvima u kojima je netko vlasnik neke nekretnine, N=325


Tablica 7 – Tko je vlasnik kuće ili stana u kojem živite? ‐ prema demografiji

NJa (ispitanik

osobno)

Neki drugi član

kućanstva

Neka druga osoba, koja

nije član kućanstva


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 34 68% 21% 11%

2501-4000 kn 43 75% 25%

4001-7000 kn 71 46% 53% 1%

7001 i više 109 37% 61% 3%



Selo 124 57% 40% 3%

Regija

Zagreb i okolica 85 41% 59%

Sjeverna Hrvatska 55 52% 48%

Slavonija 51 53% 36% 11%

Lika i Banovina 26 60% 40%

Hrvatsko Primorje i Istra 43 63% 30% 6%

Dalmacija 64 44% 55% 1%


Uknjižba nekretnine

Visok udio nekretnina uknjižen je na sudu, oko 86% i na istoj je razini kao 2009. godine. U 6%

kućanstava trenutno su u postupku uknjižbe nekretnine u kojoj žive i ovdje se primjećuje

pomak u odnosu na istraživanje iz 2009. godine.

Tek 3% ispitanika tvrdi da nekretnina u kojoj žive nije uknjižena u gruntovnicu.

Najviša stopa uknjižbe je u regiji Sjeverna Hrvatska (97%).

Slika 9. Je li stan ili kuća u kojoj živite uknjižena u gruntovnicu (dakle na sudu)?

86%

3%

6%5%

Da Ne U postupku uknjižbe Ne zna/ne želi reći

+4%

* Statistički značajna razlikau odnosu na 2009. *Ispitanici u kućanstvima u kojima je netko

vlasnik neke nekretnine, N=325


Tablica 8 – Je li stan ili kuća u kojoj živite uknjižena u gruntovnicu (dakle na sudu)? ‐ prema demografiji

N Da Ne U postupkuNe zna/ne

želi reći

Cijeli uzorak 325 86% 3% 6% 5%

SpolMuški 155 83% 6% 6% 5%

Ženski 170 89% 1% 5% 5%

Dob

Do 30 godina 62 82% 4% 14%

Od 31 do 44 godina 72 86% 5% 6% 4%

Od 45 do 60 godina 97 87% 4% 7% 2%

Više od 60 godina 94 87% 4% 6% 3%

Obrazovanje

Osnovna škola 87 85% 3% 8% 4%

Srednja škola 178 87% 4% 4% 6%

Viša škola/Fakultet 59 85% 3% 8% 5%

Tablica 9 – Je li stan ili kuća u kojoj živite uknjižena u gruntovnicu (dakle na sudu)? ‐ prema demografiji

N Da Ne U postupkuNe zna/ Ne

želi reći

Cijeli uzorak 325 86% 3% 6% 5%

Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 34 80% 10% 11%

2501-4000 kn 43 86% 6% 5% 3%

4001-7000 kn 71 91% 2% 7%

7001 i više 109 83% 2% 7% 8%


Tip naseljaGrad 200 89% 1% 4% 6%

Selo 124 82% 7% 7% 4%

Regija

Zagreb i okolica 85 80% 4% 7% 9%


Slavonija 51 90% 4% 7%


Hrvatsko Primorje i Istra

43 85% 2% 4% 8%

Dalmacija 64 82% 6% 10% 3%




Glavni razlozi uknjižbe su poštivanje zakona i zaštita svog vlasništva. Ovo su primarni razlozi jer

ostale razloge ispitanici navode u znatno manjoj (gotovo zanemarivoj) mjeri. Tako je tek 4%

ispitanika nekretninu uknjižilo radi podizanja hipotekarnog kredita.

Slika 10. Koji je glavni razlog zašto ste se odlučili na uknjižbu, ako nekretnina nije bila uknjižena u trenutku stjecanja?

33%

30%

20%

4%

1%

0%

12%

Već je bila uknjižena pri kupnji - nasljeđivanju

Radi poštivanja zakona

Radi zaštite svog vlasništva

Zbog podizanja bankovnih kredita (hipoteka)

Zbog kupnje ili prodaje nekretnine

Nešto drugo

Odbija

Ispitanici koji su uknjižili nekretninu, N=297


Među građanima čija je nekretnina bila uknjižena pri stjecanju nekretnine, većina njih (¾)

uknjižilo je promjenu vlasništva dok ih još 7% navodi da je u postupku uknjižbe. Oko 14%

građana u ovoj skupini to još nije učinilo. Ispitanicima koji nisu uknjižili promjenu vlasništva

kao razloge tome navode nemogućnost pribavljanja svih potrebnih dokumenata, skupoću te

trajanje postupka.

Slika 11. Jeste li uknjižili promjenu vlasništva, odnosno da ste Vi vlasnik?

75%

14%

7%4%

Da Ne U postupku uknjižbe Ne zna/ne želi reći

Ispitanici čija nekretnina je već bila uknjižena, N=97

Tablica 10 – Koji je glavni razlog zašto niste uknjižili promjenu vlasništva?

*Ispitanici koji nisu uknjižili , N=16

N

Preskupo je 1

Predugo traje 1

Nemam potrebu za tim 1

Ne mogu nabaviti sve potrebne dokumente 3

Netko drugi je vlasnik 4

Ne zna 6


Nekretnine su najčešće knjižene u razdoblju prije 2001. godine (u 36% slučajeva), a zatim

između 2010. i 2016 kad je to učinilo 29% građana koji su trebali uknjižiti nekretninu. Upravo

se tijekom ovog zadnjeg razdoblja dogodila kriza pa zatim i početak sporog i postupnog

oporavka tržišta nekretnina, ali je i program „Uređena zemlja“ ušao u svoje drugo desetljeće

trajanja pa se porast broja uknjižbi u tom razdoblju može, barem djelomično, pripisati

rezultatima projekta.

Slika 12. Koje godine ste pokrenuli uknjižbu?

36%

4%7% 7%

29%

17%

Prije 2001.godine

Između 2001. i2003.

Između 2004. i2006.

Između 2007. i2009.

Između 2010. i2016.

Ne sjeća se

18%

Samo ispitanici koji su uknjižili ili je u postupku, N=266

Oko dvije petine ispitanika (tj. većina njih) ne sjeća se dužine trajanja postupka. Samo 4%

ispitanika navodi trajanje manje od 7 dana dok dulje kategorije trajanja ispitanici navode

nešto češće. Isto tako, velika većina ispitanika se ne sjeća niti troškova uknjižbe, a najčešće (po

8%) navode najmanju (manje od 500 kn) i najveću (više od 5000 kn) kategoriju troškova.


Slika 13. Koliko dugo je trajao postupak uknjižbe nekretnine, od kada ste predali kompletnu dokumentaciju do trenutka kada ste dobili rješenje i vlasnički list?

8%5% 7% 9% 6% 8% 7% 8%

4%

38%

Više od trigodina

Izmeđudvije i trigodine

Izmeđujedne idvije

godine

Okogodinudana

Izmeđušest

mjeseci igodinudana

Između trii šest

mjeseci

Izmeđujednog i tri

mjeseca

Između 7 i30 dana

Manje od 7dana

Ne zna/Nesjeća se

Samo ispitanici koji su uknjižili ili je u postupku, te oni koji se sjećaju godine pokretanja postupka, N=241

Između 1 i 3 godine:

21%

Između 1 mj. i 1 god.:

21%

Slika 14. Koliki su bili ukupni troškovi uknjižbe, uzevši u obzir sve službene i neslužbene troškove?


8% 6%3% 2% 4%

8%

68%

Manje od 500kuna

501 do 1000kuna

1001 do 1500kuna

1501 do 2000kuna

2001 do 3000kuna

3001 do 5000kuna

Više od 5000kuna

Ne zna/Nesjeća se

Samo ispitanici koji su uknjižili ili je u postupku, N=241

Tri četvrtine ispitanika (od ukupno 11 njih) koji nisu uknjižili nekretninu nisu ju niti pokušali

uknjižiti, a kao razloge navode previše kompliciranu situaciju s vlasništvom te predugo

trajanje.

Slika 15. Jeste li ikada pokušali uknjižiti navedenu nekretninu?

25%

75%

Da Ne

Ispitanici čija nekretnina nije uknjižena, N=11

Tablica 11 – Zbog čega niste uspjeli uknjižiti nekretninu?

N

Predugo traje 1

Prekomplicirana je situacija s vlasništvom 2


Slika 16. Koji je glavni razlog zašto se niste pokušali uknjižbu?

37%

16%

9%

38%

Prekomplicirana je situacija s vlasništvom

Ne mogu nabaviti sve potrebne dokumente

Preskupo je

Ne zna

Ispitanici koji nisu uknjižili, N=8

U 60% slučajeva vlasnici nekretnina navode da je stanje u zemljišnoj knjizi i katastru usklađeno

za nekretninu ili sve nekretnine u njihovom vlasništvu, odnosno u vlasništvu drugih ukućana.

Oko 11% njih navodi da za neke nekretnine u njihovom vlasništvu stanje jest usklađeno, dok

za druge nije. Oko 15% vlasnika nekretnina je navelo da za njihove nekretnine nije usklađeno

stanje u gruntovnici i katastru dok ih 14% ne zna tu informaciju. Kod onih kod kojih je stanje

usklađeno to je u ¾ slučajeva učinjeno na njihov zahtjev.

Slika 17. Je li usklađeno stanje u zemljišnoj knjizi i katastru za nekretninu ili nekretnine u Vašem vlasništvu, odnosno u vlasništvu drugih ukućana?


60%

11%

15%

14%

Da (za sve nekretnine) Za neke da, za neke ne Ne Ne znam



Slika 18. Je li usklađeno prema Vašem zahtjevu?

75%

16%

10%

Da Ne Ne znam

Samo ispitanici s usklađenim stanjem nekretnine, N=195


Među 40% onih koji bi trebali uskladiti stanje u katastru i gruntovnicu za sve/neku od svojih

nekretnina 60% njih je navelo da ne planiraju u dogledno vrijeme započeti postupak

usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine. Ukupno gledajući, to je

27% vlasnika nekretnina. Razlozi za to su brojni – od procjene da će im za to trebati puno

vremena koje nemaju, do očekivanja velikih troškova, a ⅕ građana u ovoj skupini smatra da

nema dovoljno informacija o tome što treba.

Slika 19. Jeste li u dogledno vrijeme planirali započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine?

31%

8%

60%

Da (za sve) Za neke da, za neke ne Ne

Samo ispitanici s neusklađenim stanjem nekretnine, N=129


Tablica 12 – Jeste li u dogledno vrijeme planirali započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine? – prema demografiji

N DaZa neke da, za neke ne

Ne


SpolMuški 69 41% 7% 52%

Ženski 60 20% 10% 70%

Dob

Do 30 godina 27 19% 28% 53%

Od 31 do 44 godina 27 28% 5% 67%

Od 45 do 60 godina 34 38% 4% 58%

Više od 60 godina 40 36% 1% 63%

Obrazovanje





Samo ispitanici s neusklađenim stanjem nekretnine, N=129

Tablica 13 – Jeste li u dogledno vrijeme planirali započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine? – prema demografiji

N DaZa neke da, za neke ne

Ne


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 19 17% 20% 63%

2501-4000 kn 17 20% 3% 77%

4001-7000 kn 26 34% 4% 62%

7001 i više 44 42% 13% 45%

Ne zna/Odbija 22 27% 73%


Selo 51 28% 8% 64%

Regija



Slavonija 17 5% 23% 73%



Dalmacija 35 31% 9% 61%


Slika 20. Zbog čega ne planirate započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice?

26%

22%

21%

18%

17%

16%

18%

3%

Nemam dovoljno vremena zaobavljanje potrebnog

Troškovi geodeta su previsoki zanas

Nisam dovoljno informiran, neznam što sve treba

Troškovi odvjetnika su previsokiza nas

Nemam dovoljno novca zaobavljanje potrebnog (putni

troškovi, itd.)

Troškovi uknjižbe su previsoki zanas

Nešto drugo

Ne zna/ne želi reći

Samo ispitanici koji ne planiraju usklađivanje, N=89


Zemljišno‐knjižni odjel/ gruntovnica

Poznavanje funkcije gruntovnice

U istraživanju javne percepcije o sustavu registracije nekretnina jedan od ciljeva bio je utvrditi

u kojoj mjeri su građani upoznati s glavnim funkcijama ZKO‐a te koju vrstu dokumenta izdaje

gruntovnica.

Slika 21. – Znate li čemu služi zemljišno‐knjižni odjel/gruntovnica, odnosno koje su sve funkcije gruntovnice?


40%

27%

5%

3%

2%

34%

Upis PRAVA VLASNIŠTVA

Upis NEKRETNINE UZEMLJIŠNE KNJIGE

Izdavanje dokumenata

Uvid u zemljišne knjige

Ostalo


* Statistički značajna razlikau odnosu na 2009.

Relativna većina ispitanika (40%) znala je navesti kako je jedna od funkcija gruntovnice upis

prava vlasništava. Oko 27% građana još je navelo upis nekretnine u zemljišne knjige kao

funkciju gruntovnice, i to je navelo oko 5% ispitanika više nego u istraživanju 2009. godine.

Trećina građana (34%) priznalo je kako ne zna koje su sve funkcije gruntovnice. Nešto manje

od dvije petine ispitanika (38%) ispravno je navelo kako se u gruntovnici izdaje vlasnički list.

Dio građana (njih 14%) krivo navodi posjedovni list koji se izdaje u katastarskim uredima.


Slika 22. – Znate li koji se dokumenti dobivaju u gruntovnici?


38%

14%

10%

4%

2%

1%

1%

1%

3%

36%

Vlasnički list

Posjedovni list

Rješenje o upisu uzemljišne knjige

Izvadak - općenito

ZK izvadak

Građevinska dozvola

Nacrti / Nacrti zemljišta

Kućni broj

Nešto drugo


-9%



Ocjena rada gruntovnice

Ispitanici rad gruntovnice ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,3 na skali od 1 (potpuno

negativno) do 5 (potpuno pozitivno). Oko 6% ispitanika ne zna ili ne želi ocijeniti rad

gruntovnice.

Slika 23. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju gruntovnice?

7%9%

38%

26%

14%

6%

Potpunonegativno

2 3 4 Potpunopozitivno

Ne zna/ne želireći

Prosjek = 3,3


16%

40%

U usporedbi s 2009. godinom, prosječna ocjena se nije bitno promijenila.

Rad gruntovnice lošije ocjenjuju ispitanici iz Zagreba i okolice (3,0) te ispitanici iz Dalmacije

(3,0) te oni iz kategorija najvišeg stupnja obrazovanja (3,0) i najvećih prihoda kućanstva (3,2).

Bolje ga ocjenjuju ispitanici nižeg obrazovanja, s najnižim prihodima kućanstva, iz ruralnih

predjela, a među regijama se s boljom prosječnom ocjenom ističe Slavonija.


Slika 24. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju gruntovnice? – usporedba s 2006. i 2009.

7%9%

38%

26%

14%

6%7%

14%

34%

19%13% 13%

10% 12%

32%

18% 16%11%

Potpunonegativno



2016

2009

2006Prosjek (2016.) = 3,3

Prosjek (2009.) = 3,2

Prosjek (2006.) = 3,2

*Svi ispitanici, N(2006.)=800, N(2009.)=800, N(2016.)=350


Tablica 14 – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju gruntovnice? ‐ prema demografiji

N Prosjek


SpolMuški 157 3,3

Ženski 170 3,4

Dob

Do 30 godina 64 3,5




Obrazovanje



Viša škola/Fakultet 56 3

Tablica 15 – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju gruntovnice? ‐ prema demografiji

N Prosjek


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 45 3,8

2501-4000 kn 43 3,4

4001-7000 kn 76 3,5

7001 i više 100 3,2

Ne zna/Odbija 64 3


Selo 127 3,5

Regija

Zagreb i okolica 84 3


Slavonija 55 3,8



Dalmacija 62 3



Korištenje usluga gruntovnice

Nešto manje od polovine ispitanika (47%) nije koristilo gruntovnicu u zadnjih 5 godina, a po

otprilike četvrtina građana (27%) je gruntovnicu koristilo jednom, odnosno više puta (26%). U

odnosu na prošlo istraživanje došlo je do blagog rasta (+7%) udjela korisnika usluga

gruntovnice.

Ispitanici su dominantno sami rješavali predmet zbog kojeg su posljednji put bili u gruntovnici

(polovina njih, odnosno 51%). U dvije petine postupaka sudjelovao je javni bilježnik, a u petini

(19%) pravnik ili odvjetnik.

Slika 25. – Jeste li u posljednjih pet godina Vi osobno koristili usluge gruntovnice, odnosno zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova?

U odnosu na prošlo istraživanje došlo je do blagog rasta (+7%) udjela korisnika usluga gruntovnice

www.uredjenazemlja.hr

27% 26%

46%

2%

Da, jednom Da, više puta Ne, nikada Ne zna/ne želi reći


53%


Tablica 16 – Jeste li u posljednjih pet godina Vi osobno koristili usluge gruntovnice, odnosno zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova? – demografija

N Koristio Nije koristio

Cijeli uzorak 350 52,7% 47,3%

SpolMuški 166 57% 43%

Ženski 184 49% 51%

Dob

Do 30 godina 71 23% 77%

Od 31 do 44 godina 81 66% 34%

Od 45 do 60 godina 100 61% 39%

Više od 60 godina 98 54% 46%

Obrazovanje

Osnovna škola 96 56% 44%

Srednja škola 192 50% 50%

Viša škola/Fakultet 62 56% 44%

Tablica 17 – Jeste li u posljednjih pet godina Vi osobno koristili usluge gruntovnice, odnosno zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova? – demografija


Cijeli uzorak 350 52,7% 47,3%

Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 65% 35%

2501-4000 kn 47 52% 48%

4001-7000 kn 78 55% 45%

7001 i više 109 48% 52%


Tip naseljaGrad 215 50% 50%

Selo 135 57% 43%

Regija



Slavonija 58 49% 51%



Dalmacija 69 44% 56%


Slika 26. – Kada ste posljednji puta koristili usluge gruntovnice?

27%

15%

25%

11%

20%

3%

Prije manje od6 mjeseci

Prije 6-12mjeseci

Prije godinu dodvije

Prije dvije dotri godine

Prije više od trigodine

Ne zna

Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N=184

Slika 27. – Jeste li koristili usluge odvjetnika ili javnog bilježnika, odnosno jeste li sami rješavali predmet zbog kojeg ste posljednji put bili u gruntovnici?

51%

40%

19%

5%

Sami smo rješavalipredmet

Javni bilježnik

Pravnik - odvjetnik




Ocjena odnosa i rada službenika u gruntovnici

Ocjena odnosa i rada službenika u gruntovnici nešto je viša od ocjene rada same gruntovnice i

iznosi 4,0. 46% korisnika potpuno je zadovoljno odnosom i radom službenika. Nema statistički

značajne razlike u odnosu na istraživanje iz 2009. godine.

Slika 28. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u gruntovnici za taj predmet?

1%

10%

21% 20%

46%

2%

Potpunonezadovoljan

2 3 4 Potpunozadovoljan


Prosjek = 4,0

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N=94


Slika 29. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u gruntovnici za taj predmet? – usporedba s 2006. i 2009.

1%

10%

21% 20%

46%

2%8% 8%

17%

27%

37%

3%

10%6%

22%

31% 30%

1%

Potpunonezadovoljan



2016

2009

2006 Prosjek (2016.) = 4,0

Prosjek (2009.) = 3,8

Prosjek (2006.) = 3,7

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N(2006.)=181; N(2009.)=168; N(2016.)=94


Percepcija jednostavnosti postupka

Što se tiče ocjene jednostavnosti postupka, gotovo dvije trećine korisnika (63%) smatra da je

postupak uglavnom (39%) ili potpuno (24%) jednostavan. Ukupna pozitivna ocjena je na razini

ocjene iz 2009. godine kada je 60% korisnika postupak ocijenilo kao jednostavan – uz

napomenu da je tada četvrtina korisnika (24%) smatrala da je postupak uglavnom, a većina

(37%) njih da je potpuno jednostavan. Pozitivan pomak postoji u odnosu na 2006. godinu

kada je oko 44% korisnika postupak ocjenjivalo jednostavnim.

Slika 30. – Možete li ocijeniti do koje mjere je postupak po Vašem mišljenju bio jednostavan ili kompliciran?

9% 8% 6%11%

39%

24%

3%

Potpunokompliciran

Kompliciran Uglavnomkompliciran

Nitijednostavan,

nitikompliciran

Uglavnomjednostavan

Potpunojednostavan


23%

63%



Slika 31. – Možete li ocijeniti do koje mjere je postupak po Vašem mišljenju bio jednostavan ili kompliciran? – usporedba s 2006. i 2009.

9% 8% 6%11%

39%

24%

3%7% 10% 8%

14%

24%

37%

2%

14%11% 13%

18% 19%25%

1%

Potpunokompliciran

Kompliciran Uglavnomkompliciran

Nitijednostavan,

nitikompliciran

Uglavnomjednostavan

Potpunojednostavan


2016

2009

2006

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N(2006.)=181; N(2009.)=168; N(2016.)=94

Jednostavan (2016.) = 63%





Ocjena brzine rješavanja predmeta

Ocjena brzine rješavanja predmeta iznosi u prosjeku 3,5. Potpuno je zadovoljna trećina

građana, dok ih je potpuno nezadovoljno dvostruko manje, oko 17%. Ovi rezultati podjednaki

su onima iz 2009. godine (kada prosječna je ocjena iznosila 3,4).

Slika 32. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta?

17%

9%15%

24%

34%

Potpunonezadovoljan



Prosjek = 3,5


Slika 33. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta? – usporedba s 2006. i 2009.

17%

9%15%

24%

34%

15%9%

24%18%

32%

2%

18%15%

21%17%

27%

2%

Potpunonezadovoljan



2016

2009

2006

Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N(2006.)=368; N(2009.)=364; N(2016.)=184

Prosjek (2016.) = 3,5

Prosjek (2009.) = 3,4

Prosjek (2006.) = 3,2


Percepcija troškova

Troškove previsokima smatra dvije petine (40%) ispitanika. Polovina ih troškove smatra

primjerenim, dok je onih koji ih smatraju premalim 7%. To je nešto povoljnija percepcija

troškova u odnosu na 2009. godinu kada je gotovo polovina ispitanika (47%) smatralo da su

troškovi bili previsoki, a dvije petine da su primjereni.

Slika 34. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet:

7%

50%40%

3%

Premalim Primjerenim Previsokim Ne zna/ne želi reći



Slika 35. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet: – usporedba s 2006. i 2009.

7%

50%

40%

3%9%

40%47%

4%8%

46%42%

5%

0

20

40

60

80

100


2016

2009

2006



Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N(2016)=184; N(2009)=364

Ocjena iskustva s gruntovnicom

Ukupna ocjena rada gruntovnice u posljednjem predmetu iznosi 3,7, što je poboljšanje u

odnosu na 2009. godinu kad je ta ocjena iznosila 3,3. Također, polovina ispitanika smatra da se

rad gruntovnice poboljšava, a tek 6% da se pogoršava.


Slika 36. – Kako biste ocijenili to Vaše iskustvo s gruntovnicom za taj predmet?

9% 8%

20%

29%32%

2%

Potpunonegativno



Prosjek = 3,7


Slika 37. – Kako biste ocijenili to Vaše iskustvo s gruntovnicom za taj predmet? – usporedba s 2006. i 2009.

9% 8%

20%

29%32%

2%

14% 14%

23% 25% 22%

3%

15%12%

24%27%

20%

3%

Potpunonegativno



2016

2009

2006 Prosjek (2016.) = 3,7

Prosjek (2009.) = 3,3

Prosjek (2006.) = 3,2




Ocjena promjene kvalitete rada gruntovnice

Općenito, rad u gruntovnici većinom je ocijenjen podjednako, a u pojedinim aspektima i bolje

nego 2009. godine. Utvrđen je porast ukupne prosječne ocjene rada gruntovnice u

posljednjem predmetu, u skladu s čim je i procjena polovine ispitanika korisnika gruntovnice da

se rad gruntovnice poboljšava.

Slika 38. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja gruntovnice posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?

50%

31%

6%

13%

Poboljšava Ostaje ista Pogoršava Ne zna



ZK izvadak

Oko trećine ispitanika (31%) u posljednje tri godine vadilo je ZK izvadak za neku nekretninu,

nešto više ispitanici s najvišim obrazovanjem te oni iz Istre i Primorja, a sličnu strukturu

odgovora ima i poznavanje činjenice da se ZK izvadak može dobiti u ZK odjelu bilo kojeg

općinskog građanskog suda. Upravo su ZK odjeli općinskih građanskih sudova najčešći način

pribavljanja ZK izvatka dok se to najrjeđe čini putem korisničkog računa u sustavu e‐građani.

Slika 39. – Jeste li u posljednje 3 godine za neku nekretninu, bilo da su u Vašem vlasništvu ili ne, vadili ZK izvadak? (N=350)

31%

65%

4%

Da Nisam u posljednje 3 godine vadio ZK izvadak Ne znam


Tablica 18 – Jeste li u posljednje 3 godine za neku nekretninu, bilo da su u Vašem vlasništvu ili ne, vadili ZK izvadak? ‐ prema demografiji

N Da Ne Ne sjeća se


SpolMuški 166 33% 61% 6%

Ženski 184 30% 68% 2%

Dob

Do 30 godina 71 13% 83% 4%

Od 31 do 44 godina 81 45% 49% 6%

Od 45 do 60 godina 100 37% 63% 1%

Više od 60 godina 98 27% 68% 5%

Obrazovanje




Tablica 19 – Jeste li u posljednje 3 godine za neku nekretninu, bilo da su u Vašem vlasništvu ili ne, vadili ZK izvadak? ‐ prema demografiji



Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 32% 63% 5%

2501-4000 kn 47 36% 61% 4%

4001-7000 kn 78 29% 68% 3%

7001 i više 109 35% 61% 4%



Selo 135 24% 72% 4%

Regija



Slavonija 58 33% 66% 1%



Dalmacija 69 24% 64% 11%



Slika 40. – Na koje ste sve od sljedećih načina vadili ZK izvadak?

76%

22%

15%

8%

5%

18%

71%

81%

88%

89%

5%

8%

4%

4%

5%

Ovjereni izvadak u zemljišno-knjižnom odjeluopćinskog građanskog suda

Besplatan e-izvadak na internet straniciMinistarstva pravosuđa tj. na stranici

uređenazemlja.hr

Ovjereni izvadak od strane javnog bilježnika

Ovjereni izvadak od strane odvjetnika

Ovjereni izvadak putem korisničkog računa usustavu e-Građani.

Da Ne Ne zna

Slika 41. – Jeste li znali da ovjereni ZK izvadak za svaku nekretninu u Republici Hrvatskoj možete dobiti u zemljišno‐knjižnom odjelu bilo kojeg općinskog građanskog suda? (N=350)

29%

71%

Da Ne


Tablica 20 – Jeste li znali da ovjereni ZK izvadak za svaku nekretninu u Republici Hrvatskoj možete dobiti u zemljišno‐knjižnom odjelu bilo kojeg općinskog građanskog suda? ‐ prema demografiji

N Da Ne

Cijeli uzorak 350 29% 71%


Ženski 184 32% 68%

Dob

Do 30 godina 71 19% 81%

Od 31 do 44 godina 81 28% 72%

Od 45 do 60 godina 100 36% 64%


Obrazovanje




Tablica 21 – Jeste li znali da ovjereni ZK izvadak za svaku nekretninu u Republici Hrvatskoj možete dobiti u zemljišno‐knjižnom odjelu bilo kojeg općinskog građanskog suda? ‐ prema demografiji

N Da Ne


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 34% 66%

2501-4000 kn 47 25% 75%

4001-7000 kn 78 25% 75%

7001 i više 109 28% 72%



Selo 135 27% 73%

Regija








e‐zemljišne knjige

Dvije petine ispitanika (21%) pregledavalo je u posljednjih godinu dana e‐zemljišne knjige

putem interneta, a među njima relativna većina (49%) je to činila 1 ili 2 puta, a trećina (34%) 3

do 10 puta.

Slika 42. – Jeste li u posljednjih godinu dana pregledavali e‐zemljišne knjige putem interneta?

21%

79%

Da Ne


Tablica 22 – Jeste li u posljednjih godinu dana pregledavali e‐zemljišne knjige putem interneta? ‐ prema demografiji

N Da Ne



Ženski 184 17% 83%

Dob

Do 30 godina 71 13% 87%

Od 31 do 44 godina 81 38% 62%

Od 45 do 60 godina 100 23% 77%


Obrazovanje




Tablica 23 – Jeste li u posljednjih godinu dana pregledavali e‐zemljišne knjige putem interneta? ‐ prema demografiji

N Da Ne


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 6% 94%

2501-4000 kn 47 14% 86%

4001-7000 kn 78 24% 76%

7001 i više 109 30% 70%



Selo 135 16% 83%

Regija








Slika 43. – Koliko ste otprilike puta u posljednjih godinu dana pregledavali e‐zemljišne knjige putem interneta?

49%

34%

5%

12%

1 ili 2 puta 3 do 10 puta 11 do 20 puta Više od 20 puta


Katastar

Poznavanje funkcije katastra Osim upoznatosti građana s radom gruntovnice ispitivano je i poznavanje te ocjena rada

katastra.

Upis površine nekretnine i upis oblika nekretnine funkcije su katastra koje građani najčešće

znaju navesti. U odnosu na istraživanje iz 2009. godine je nešto manje građana spontano

navelo upis oblika nekretnine kao funkciju katastra. Oko 8% njih (za 3 postotna poena više

nego 2009. godine) misli da je funkcija katastra evidentiranje vlasništva. 40% građana nije

znalo navesti funkciju katastra.

Slika 44. – Znate li čemu služi katastar, odnosno koje su sve funkcije katastra?


21%

13%

8%

4%

4%

2%

1%

15%

40%

Upis POVRŠINE NEKRETNINE

Upis OBLIKA NEKRETNINE

Evidentiranje vlasništva

Izdavanje dokumenata

Upis NAČINA KORIŠTENJA NEKRETNINE

Mjerenje čestica / nekretnina

Legalizacija

Ostalo


-7%

+3%



Ispitanici pokazuju osrednje znanje o dokumentima koji se dobivaju u katastru. Na prva dva

mjesta su i posjedovni list i izvod iz katastarskog plana, što su tipični dokumenti koji se

dobivaju u katastru. 15% ispitanika je navelo vlasnički list, što nije točan odgovor i ukazuje na

slabo poznavanje razlike u konceptima posjeda i vlasništva. Dvije petine ispitanika nije

ponudilo niti jedan odgovor.

Slika 45. – Znate li koji se dokumenti dobivaju u katastru?


25%

15%

15%

3%

2%

2%

5%

41%

Posjedovni list

Izvod iz katastarskog plana

Vlasnički list

Kućni broj

Građevinska dozvola

Položaj / Nacrt

Ostalo

Ne znam

+9%



Ocjena rada katastra

Opća ocjena rada katastra je 3,5, što predstavlja mali porast u odnosu na 2009. godinu kada je

iznosila 3,3 (razlika je statistički značajna).

Radu katastra bolje ocjene daju ispitanici iz Slavonije (3,9), a lošije ga ocjenjuju ispitanici iz

Zagreba i okolice (3,2) te oni iz kategorije najvišeg stupnja obrazovanja (3,1) dok prema

prihodima kućanstva ocjene opadaju s porastom prihoda kućanstva – no najnižu ocjenu daju

oni koji ne znaju ili (što je vjerojatnije) odbijaju navesti kategoriju prihoda kućanstva.

Slika 46. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra?

4%

11%

33%28%

17%

6%

Potpunonegativno



Prosjek = 3,5

45%


Slika 47. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra? – usporedba s 2006. i 2009.

4%

11%

33%28%

17%

6%6%

15%

29%26%

13% 12%6%

10%

30%

22%

15% 16%

Potpunonegativno



2016

2009

2006 Prosjek (2016.) = 3,5

Prosjek (2009.) = 3,3

Prosjek (2006.) = 3,4

*Svi ispitanici, N(2006.)=800, N(2009.)=800, N(2016.)=350


Tablica 24 – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra? – prema demografiji

N Prosjek


SpolMuški 159 3,4

Ženski 170 3,5

Dob

Do 30 godina 61 3,5




Obrazovanje




Tablica 25 – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra? – prema demografiji

N Prosjek


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 44 4

2501-4000 kn 46 3,6

4001-7000 kn 77 3,5

7001 i više 97 3,4



Selo 129 3,6

Regija



Slavonija 55 3,9



Dalmacija 65 3,4


Korištenje usluga katastra

Više od polovine (52%) ispitanika nije koristilo usluge katastra u zadnjih 5 godina. Nalaz da

nešto manje osoba koristi katastar nego gruntovnicu odgovara načinu na koji bi tržište

nekretnina trebalo funkcionirati.

Slika 48. – Jeste li u posljednjih pet godina koristili usluge katastra?

27%20%

52%

1%

Da, jednom Da, više puta Ne Ne zna/ne želi reći


47%

U odnosu na prošlo istraživanje došlo je do rasta udjela korisnika usluga katastra za 10 postotnih poena – 2009. godine je 37% građana koristilo usluge katastra u posljednjih 5 godina.


Tablica 26 – Jeste li u posljednjih pet godina koristili usluge katastra? – demografija




Ženski 184 45% 55%

Dob

Do 30 godina 71 12% 88%

Od 31 do 44 godina 81 56% 44%

Od 45 do 60 godina 100 57% 43%


Obrazovanje




Slika 49. – Kada ste posljednji puta koristili usluge katastra?

18%24% 23%

15%18%

2%

Prije manje od6 mjeseci

Prije 6-12mjeseci

Prije godinu dodvije

Prije dvije dotri godine

Prije više od trigodine

Ne zna

Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra, N=164


44% ispitanika koristilo je usluge geodeta, a polovina (51%) ih je predmet rješavala sama. U

stvarnoj situaciji osobe obično nemaju puno izbora jer za određene tipove mjerenja ili zahvata

moraju potražiti pomoć ovlaštenog geodeta.

Slika 50. – Jeste li koristili usluge ovlaštenih geodetskih tvrtki (mjernika) ili ste sami rješavali predmet zbog kojeg ste posljednji put bili u katastru?

51%

44%

6%

Sami

Preko ovlaštenih geodetskihtvrtki (mjernika)




Ocjena rada ovlaštenih geodetskih tvrtki

Gotovo tri četvrtine (74%) ispitanika je u manjoj ili većoj mjeri bilo zadovoljno radom geodeta,

a prosječna ocjena geodetskih tvrtki je 4,1, što je poboljšanje u odnosu na ocjenu iz 2009.

godine (kada je bila 3,6).

Slika 51. – Koliko ste zadovoljni radom ovlaštenih geodetskih tvrtki (mjernika) za taj predmet?

3%6%

16%

31%

43%

Potpunonezadovoljan



Prosjek = 4,1

74%

Samo ispitanici koji su koristili usluge geodeta, N=72


Slika 52. – Koliko ste zadovoljni radom ovlaštenih geodetskih tvrtki (mjernika) za taj predmet? – usporedba s 2006. i 2009.

3%6%

16%

31%

43%

10%5%

19%

40%

24%

2%

10% 8%

16%

32% 31%

3%

Potpunonezadovoljan



2016

2009

2006 Prosjek (2016.) = 4,1

Prosjek (2009.) = 3,6

Prosjek (2006.) = 3,7

Statistički značajna razlika Samo ispitanici koji su koristili usluge geodeta, N(2006.)=103; N(2009.)=97; N(2016.)=72;


Ocjena odnosa i rada službenika u katastru

Rad službenika u katastru također je ocijenjen pozitivno, ocjenom 4,0. I u ovom slučaju je

malo nezadovoljnih odnosom i radom službenika, njih 8%. Ocjena se bitno ne razlikuje od

ocjene iz 2009. godine.

Slika 53. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u katastru za taj predmet?

3% 5%

17%

34%40%

Potpunonezadovoljan



Prosjek = 4,0

74%



Slika 54. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u katastru za taj predmet? – usporedba s 2006. i 2009.

3% 5%

17%

34%40%

7% 5%

26%29%

33%

1%4% 6%

20%

29%

39%

2%

Potpunonezadovoljan



2016

2009

2006 Prosjek (2016) = 4,0

Prosjek (2009) = 3,8

Prosjek (2006) = 3,9

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N(2006.)=183; N(2009.)=188; N(2016.)=83;


Dobivanje uputa i informacija Dvije trećine ispitanika je u katastru dobilo sve tražene upute i informacije, što govori o dobroj

organizaciji pružanja informacija u katastru. Zadovoljstvo potpunošću informacija dobivenim u

katastru bilo je nešto više 2009. godine, ali ne značajno.

Slika 55. – Jeste li u katastru dobili sve tražene upute i informacije?

67%

24%

9% 0%

Da Djelomično Ne Ne zna/ne želi reći



Slika 56. – Jeste li u katastru dobili sve tražene upute i informacije?

67%

24%

9%

0%

74%

17%

8%1%

79%

14%

6%1%

0

20

40

60

80

100

Da Djelomično Ne Ne zna/ne želi reći

2016

2009

2006

Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N(2006.)=183; N(2009.)=188; N(2016.)=83;


Ocjena brzine rješavanja predmeta

Brzinu rješavanja predmeta ispitanici ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,7, što je na razini

ocjene 3,6 iz 2009. godine i odražava uglavnom pozitivan stav koji ispitanici imaju prema

brzini rada katastra, no treba istaknuti da iako je ukupno 58% korisnika katastra u općoj

populaciji brzinu rješavanja predmeta ocijenilo ocjenama 4 i 5, da je njih oko 28% osrednje

zadovoljno ovim aspektom rada i dali su ocjenu 3.

Slika 57. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta?

6% 6%

28% 27%31%

3%

Potpunonezadovoljan



Prosjek = 3,7

58%



Slika 58. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta? – usporedba s 2006. i 2009.

6% 6%

28% 27%31%

3%9% 11%

19%

30% 29%

2%

13%8%

23% 22%

30%

4%

Potpunonezadovoljan



2016

2009

2006 Prosjek (2016) = 3,7

Prosjek (2009) = 3,6

Prosjek (2006) = 3,5

Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra, N(2006.)=288; N(2009.)=297; N(2016.)=164


Percepcija troškova

Više od polovine ispitanika trošak koji su imali za predmet smatra primjerenim, a nešto manje

od dvije petine (38%) ga smatra prevelikim. Ocjene katastra podjednake su ocjenama

gruntovnice u ovom aspektu. U odnosu na 2009. godinu smanjio se udio ispitanika koji

troškove smatraju premalim dok među ostalim odgovorima nema bitnih razlika.

Slika 59. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet:

3%

53%38%

6%




Slika 60. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet: – usporedba s 2006. i 2009.

3%

53%

38%

6%11%

49%

37%

4%7%

52%

37%

3%0

20

40

60

80

100


2016

2009

2006



Ocjena iskustva s katastrom

Ukupna ocjena iskustva s katastrom je 3,7 i ukazuje da su građani uglavnom zadovoljni radom

katastra, no treba istaknuti i da je uz 54% onih koji su rad katastra ocijenili pozitivno njih 28%

osrednje zadovoljno.

Slika 61. – Kakvo biste ocijenili to Vaše iskustvo s katastrom za taj predmet?

5%10%

28% 26% 28%

5%

Potpunonegativno



Prosjek = 3,7

54%



Slika 62. – Kakvo biste ocijenili to Vaše iskustvo s katastrom za taj predmet? – usporedba s 2006. i 2009.

5%10%

28% 26% 28%

5%6%12%

26%31%

23%

1%7% 9%

26%30%

24%

3%

Potpunonegativno



2016

2009

2006 Prosjek (2016.) = 3,7

Prosjek (2009.) = 3,5

Prosjek (2006.) = 3,6



Ocjena promjene kvalitete rada katastra

Kao i kod gruntovnice, relativna većina ispitanika smatra da se rad katastra poboljšava, što je u

skladu i s nešto većom ocjenom iskustva s katastrom u odnosu na 3,5 u 2009. godini.

Slika 63. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja katastra posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?

53%

28%

7%

12%



Program "Uređena zemlja"

U sklopu istraživanja javne percepcije ispitivana je i upoznatost građana s Nacionalnim

programom sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja.

Slika 64. – Jeste li ikada čuli za Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja? Ako jeste, koliko ste upoznati s tim projektom?

42%54%

4%

Nisam čuo za taj projekt Samo sam čuo/čula za to, ali ne znam detalje Dobro sam upoznat/a s tim

Više od polovine (54%) ispitanika čulo je za program "Uređena zemlja", a još 4% ih navodi da

je dobro upoznato s projektom. S projektom su najbolje upoznati visokoobrazovani, osobe iz

kućanstava s višim prihodima, te osobe iz Istre i Primorja.


Tablica 27 – Jeste li ikada čuli za Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja? Ako jeste, koliko ste upoznati s tim projektom? ‐ prema demografiji

NNisam čuo za

taj projekt

Samo sam čuo/čula za

to, ali ne znam detalje

Dobro sam upoznat/a s

tim


SpolMuški 166 34% 62% 4%

Ženski 184 49% 47% 4%

Dob

Do 30 godina 71 52% 48%

Od 31 do 44 godina 81 46% 52% 2%

Od 45 do 60 godina 100 35% 61% 3%

Više od 60 godina 98 37% 54% 9%

Obrazovanje




Tablica 28 – Jeste li ikada čuli za Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja? Ako jeste, koliko ste upoznati s tim projektom? ‐ prema demografiji

NNisam čuo

za taj projekt




tim


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 54% 45% 1%

2501-4000 kn 47 44% 49% 6%

4001-7000 kn 78 37% 57% 6%

7001 i više 109 37% 61% 2%



Selo 135 43% 54% 3%

Regija



Slavonija 58 56% 40% 5%



Dalmacija 69 41% 52% 8%


Slika 65. – Znate li tko provodi uređenje tog sustava?

7%

6%

5%

4%

2%

1%

4%

75%

Ministarstvo pravosuđa

Država/Vlada

Državna geodetska uprava

EU

Grad/ Općina/ Lokalnasamouprava i sl.

Ministarstvo graditeljstva

Ostalo

Ne znam

Vrlo malo ispitanika je upoznato s time tko provodi projekt – tri četvrtine ih ne zna, a najčešće

navođeni odgovori su Ministarstvo pravosuđa, država/vlada i Državna geodetska uprava.


Slika 66. – Jeste li ikada čuli za ZIS, odnosno za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra?

70%

27%

3%

Nisam čuo/la za ZIS Samo sam čuo/la za to, ali ne znam detalje Dobro sam upoznat/a s tim

Nešto manje od trećine ispitanika je samo čulo (27%) odnosno dobro upoznato (3%) sa ZIS‐

om. Češće od ostalih to su bili visokoobrazovani ispitanici te oni iz Istre i Primorja. Web

stranicu programa "Uređena zemlja" posjetilo je 13% ispitanika čiju jasnoću i informativnost

su ocijenili prosječnom ocjenom 3,7. Oko četvrtine (26%) ispitanika navodi da je upute o ulozi

katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl., imalo prilike vidjeti i

negdje drugdje, nešto češće ispitanici mlađi od 30 godina te visokoobrazovani ispitanici.


Tablica 29 – Jeste li ikada čuli za ZIS, odnosno za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra? ‐ prema demografiji

NNisam čuo/la

za ZIS

Samo sam čuo/la za to, ali ne znam

detalje


tim


SpolMuški 166 67% 27% 6%

Ženski 184 73% 27% 1%

Dob

Do 30 godina 71 81% 13% 6%

Od 31 do 44 godina 81 78% 19% 2%

Od 45 do 60 godina 100 61% 38% 1%

Više od 60 godina 98 65% 32% 3%

Obrazovanje




Tablica 30 – Jeste li ikada čuli za ZIS, odnosno za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra? ‐ prema demografiji

NNisam čuo

za taj projekt




tim


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 81% 15% 3%

2501-4000 kn 47 75% 25%

4001-7000 kn 78 58% 40% 2%

7001 i više 109 72% 22% 6%



Selo 135 71% 28% 2%

Regija



Slavonija 58 80% 19% 1%



Dalmacija 69 66% 31% 3%


Slika 67. – Jeste li ikada posjetili web stranice www.uredjenazemlja.hr?

13%

87%

Da Ne

Samo ispitanici koji su čuli za projekt, N=204


Tablica 31 – Jeste li ikada posjetili web stranice www.uredjenazemlja.hr? ‐ prema demografiji

N Da Ne



Ženski 94 14% 86%

Dob

Do 30 godina 34 18% 82%

Od 31 do 44 godina 44 12% 88%

Od 45 do 60 godina 65 9% 91%


Obrazovanje




Tablica 32 – Jeste li ikada posjetili web stranice www.uredjenazemlja.hr? ‐ prema demografiji

N Da Ne


Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 22 3% 97%

2501-4000 kn 26 8% 92%

4001-7000 kn 49 14% 86%

7001 i više 69 15% 85%



Selo 77 9% 91%

Regija



Slavonija 26 7% 93%





Slika 68. – Kako biste ocijenili jasnoću i informativnost web stranice projekta?

5%

38%

27% 26%

3%

Loše Dovoljno Dobro Vrlo dobro Izvrsno Ne zna

Prosjek = 3,7

Samo ispitanici koji su posjetili web stranice projekta, N=26


Slika 69. – Jeste li negdje drugdje imali prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.?

26%

72%

2%

Da Ne Ne sjeća se

Oko četvrtine (26%) svih ispitanika navodi da je upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu

uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl., imalo prilike vidjeti i negdje drugdje, nešto češće

ispitanici mlađi od 30 godina te visokoobrazovani ispitanici.


Tablica 33 – Jeste li negdje drugdje imali prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? ‐ prema demografiji



SpolMuški 166 30% 67% 2%

Ženski 184 22% 76% 2%

Dob

Do 30 godina 71 45% 51% 5%

Od 31 do 44 godina 81 23% 73% 4%

Od 45 do 60 godina 100 25% 74% 1%

Više od 60 godina 98 16% 83% 1%

Obrazovanje




Tablica 34 – Jeste li negdje drugdje imali prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? ‐ prema demografiji



Prihodi kućanstva

Do 2500 kn 46 28% 72%

2501-4000 kn 47 20% 80%

4001-7000 kn 78 25% 71% 4%

7001 i više 109 31% 65% 3%



Selo 135 27% 71% 2%

Regija



Slavonija 58 27% 73% 1%



Dalmacija 69 30% 68% 1%


Istraživanje zadovoljstva korisnika katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova – fizičke osobe;

Metodologija

Kao i u prošlom valu istraživanja iz 2009. godine, podaci su prikupljeni metodom izlazne

ankete. Odnosno, anketari agencije Ipsos proveli su nekoliko dana u prostorijama odabranih

KU i ZKO‐a, te na izlazu metodom slučajnog izbora anketirati korisnike koji su dovršili svoje

obveze za taj dan.

Izbor ispitanika se odvijao na izlazu iz prostorija u koje dolazi većina korisnika. Anketar je birao

svakog n‐tog ispitanika te ga zamolio za sudjelovanje u kratkom istraživanju. Korak za izbor

ispitanika je određen ovisno o broju korisnika u pojedinom uredu. Anketiranje je provedeno u

periodu između 10.10. i 17.10. 2016.

U ZK odjelima Općinskih sudova anketirano je 606 korisnika, a u uredima katastra 611

korisnika

*Napomena:

U zemljišno‐knjižnim uredima u 2006. godini sveukupno je realizirano 6231 anketa, u 2009. godini

1513, a u 2016. godini 606 anketa. U katastarskim uredima u 2006. godini sveukupno je realizirano

5289 anketa, u 2009. godini 1536, a u 2016. godini 611 anketa.

Zbog razlike u realiziranom uzorku, opravdano je zaključivati o postojećim razlikama između valova

istraživanja samo na razini cijelog uzorka (total), dok se razlike temeljene na socio‐demografskim

karakteristikama i lokaciji ureda ne mogu uvijek interpretirati na razini statističke značajnosti, već samo


kao indikativni pomaci koji mogu zapravo zbog malog broja ispitanika u pojedinom segmentu biti u

okviru statističke pogreške.

Tablica 35 – Realizirani uzorak ZK odjelima Općinskih sudova

ODJEL N

Zagreb 112

Osijek 71

Slavonski Brod 53

Varaždin 50

Karlovac 50

Virovitica 42

Čakovec 40

Bjelovar 38

Sisak 40

Koprivnica 40

Požega 25

Gospić 25

Krapina 20

Ukupno 606

Tablica 36 – Struktura korisnika zemljišno‐knjižnih odjela

N %

606 100

SpolMuški 287 47,4

Ženski 319 52,6

Dob

Do 30 godina 67 11,1

Od 31 do 44 godina 154 25,4

Od 45 do 60 godina 230 38,0


Obrazovanje





Tablica 37 – Realizirani uzorak u katastarskim uredima

URED N

Zagreb 116

Osijek 70

Slavonski Brod 50

Varaždin 51

Karlovac 50

Virovitica 40

Čakovec 40

Bjelovar 41

Sisak 41

Koprivnica 40

Požega 27

Gospić 25

Krapina 20

Ukupno 611

Tablica 38 – Struktura korisnika u katastarskim uredima

N %

611 100%

SpolMuški 350 57,3

Ženski 261 42,7

Dob

Do 30 godina 76 12,4

Od 31 do 44 godina 155 25,4

Od 45 do 60 godina 233 38,1


Obrazovanje





Glavni nalazi

Zadovoljstvo korisnika zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova

Razlozi korištenja usluga zemljišnoknjižnih odjela i status/trajanje predmeta

Najviše građana, njih 45%, je u ZKO došlo kako bi izvadili vlasnički list, što je za 11 postotnih

bodova više nego u prošlom valu istraživanja. Oko 21% ispitanika je došlo kako bi uknjižili

promjenu vlasništva, što je za 4 postotna boda više no u 2009. godini. Ostale usluge su u

manjoj mjeri razlog dolaska u ZKO te nema primjetnih promjena između ovog i prošlog vala

istraživanja.

Slika 70. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u gruntovnicu/zemljišnik?

56%

17%

4%

4%

3%

2%

2%

2%

2%

1%

1%

1%

1%

1%

1%

1%

0%

3%

45%

21%

2%

3%

6%

3%

3%

2%

4%

2%

1%

1%

1%

1%

0%

0%

3%

1%

Vađenje vlasničkog lista

Uknjižba promjene

Ispravak adrese stanovanja ili broja čestice

Potvrda o neposjedovanju nekretnine

Brisanje hipoteke

Uknjižba hipoteke

Uknjižba parcelacije

Upis objekta

Provjera vlasništva/nekretnine /Uvid

Upis etažnog vlasništva

Brisanje doživotnog uživanja

Uknjižba diobe ili razvrgnuće suvlasništva

Potvrde općenito

Zabilježba spora

Prijedlozi i žalbe

Povijesni izvadak

Legalizacija objekta

Ostalo

2016

2009

*Svi ispitanici,

N (2016.) =606 N (2009.) =1513


Gotovo polovica korisnika je na dan anketiranja riješila predmet zbog kojeg je došla u ZKO,

oko 27% je tek podnijela zahtjev, a u 21% slučajeva je rješavanje u tijeku.

Slika 71. – U kojem je statusu Vaš predmet?

27%

29%

21%

20%

52%

51%

Tek je podnesen zahtjev Rješavanje je u tijeku Riješen je

2016.

2009.

*Svi ispitanici,

N (2016) =606 N (2009) =1513

Za većinu predmeta (56%) koji su riješeni ili su u procesu rješavanja postupak je trajao jedan

dan. 9% predmeta riješeno je u roku tjedan dana. U odnosu na 2009. godinu vidljivo je

povećanje predmeta u trajanju od 6 mjeseci do godine dana, na 14%.

8% korisnika je u ZKO došla za sebe privatno, a po 9% je došlo za pravnu osobu za koju rade ili

su zastupali stranku.


Slika 72. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima i mjesecima?

56%

9%4% 3%

7%14%

4% 3%

58%

9%4% 3%

8%14%

4%

1 dan Do tjedandana

1 do 2tjedna

Od 2 tjednado 1

mjesec

Od 1 do 6mjeseci

Od 6mjeseci do1 godine

Više odgodinudana

Bezodgovora

Svi čiji je premet riješen ili se rješva

Samo oni koji su naveli trajanje (isključena opcija "ne znam")

Slika 73. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima i mjesecima?

58%

9%4% 3%

8%14%

4%

61%

12%

5%8% 7%

2%6%

44%

21%

7%11%

8%5% 4%

1 dan Do tjedandana

1 do 2 tjedna Od 2 tjednado 1 mjesec

Od 1 do 6mjeseci

Od 6 mjesecido 1 godine

Više odgodinu dana

2016

2009

2006


Slika 74. – Obavljate li ovaj predmet za sebe privatno, za pravnu osobu za koju radite ili zastupate stranku?

83%

83%

9%

9%

8%

9%

Za sebe privatno Za pravnu osobu u kojoj radim Zastupam stranku

2016.

2009.

*Svi ispitanici,

N (2016.) = 606 N (2009.) = 1513


Kada promotrimo trajanje postupka s obzirom na vrstu predmeta, vidimo da vađenje

vlasničkog lista u većini slučajeva traje 1 dan (67%), dok kod petine korisnika postupak traje

dulje od 6 mjeseci. Sljedeća najučestalija vrsta postupka (Uknjižba te promjena vlasništva),

ima varijabilnije trajanje pri čemu kod većine korisnika ono iznosi do tjedan dana (57%) dok

kod skoro trećine korisnika traje dulje od mjesec dana. Kod ostalih vrsta predmeta imamo

razmjerno malen broj korisnika, ali ipak je važno napomenuti da blizu trećine ispitanika kojima

je trebala provjera informacije ili uvid u vlasništvo za taj predmet trebalo dulje od mjesec

dana.

Tablica 39 – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima ili mjesecima? – Prema vrsti predmeta

Cij

eli

uzo

rak

Vađ

en

je v

lasn

ičko

g l

ista

Ukn

jižb

a p

rom

jen

e v

lasn

ištv

a

(da

rova

nje

, ku

po

pro

da

ja, o

sta

vi

Pro

vje

ra in

form

aci

ja, u

vid

u

vla

sniš

tvo

Vađ

en

je p

otv

rda

(za

so

c. S

krb

, su

bve

nci

je i

sl.

)

Bri

san

je h

ipo

teke

Le

ga

liza

cija

ob

jekt

a

Ukn

jižb

a h

ipo

teke

Ukn

jižb

a p

arc

ela

cije

(po

dje

le il

i sp

aja

nja

če

stic

a)

Isp

rava

k a

dre

se s

tan

ova

nja

ili

b

roja

če

stic

e,

kućn

og

bro

ja i

Pre

da

ja d

oku

me

na

ta

Ukn

jižb

a d

iob

e il

i ra

zvrg

nuće

su

vla

sniš

tva

Up

is o

bje

kta

Up

is e

tažn

og

vla

sniš

tva

Zab

ilje

žba

sp

ora

, sta

rate

ljst

va i

li

ug

ovo

ra o

do

živo

tno

m u

zd

Bri

san

je d

oži

votn

og

uži

van

ja,

ma

lod

ob

no

sti,

za

bil

ježb

e sp

ora

Ukn

jižb

a k

red

ita

N 441 243 66 21 19 17 13 10 10 8 7 6 5 4 4 3 1

Trajanje predmeta

1 dan 56,0% 67% 36% 62% 95% 41% 31% 30% 20% 38% 14% 17% 40% 25% 50% 100% 0%

Do tjedan dana 8,8% 4% 21% 5% 5% 24% 8% 20% 20% 13% 29% 0% 0% 0% 25% 0% 0%

1 do 2 tjedna 4,3% 2% 9% 5% 0% 6% 8% 0% 20% 0% 0% 17% 20% 0% 0% 0% 0%

Od 2 tjedna do 1 mjesec

2,7% 1% 2% 0 % 0% 0% 8% 10% 20% 0% 29% 17% 0% 25% 0% 0% 0%

Od 1 do 6 mjeseci 7,3% 2% 21% 10% 0% 12% 15% 10% 0% 0% 14% 33% 20% 50% 0% 0% 0%

Od 6 mjeseci do 1 godine

13,8% 19% 3% 10% 0% 12% 8% 30% 20% 25% 0% 0% 20% 0% 0% 0% 100%

Više od godinu dana 3,6% 1% 6% 10% 0% 6% 23% 0% 0% 13% 14% 17% 0% 0% 0% 0% 0%

Bez odgovora 3,4% 5% 2% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 13% 0% 0% 0% 0% 25% 0% 0%


Zadovoljstvo uslugom u postupku

Korisnike smo zamolili da ocijene koliko su zadovoljni pojedinim aspektima usluge u postupku.

Najveće zadovoljstvo ispitanici iskazuju kvalitetom informacija koje dobiju od strane službenika

te njihovom ljubaznošću. Prosječna ocjena za obje stavke na skali od 1 do 5 tako iznosi 4,7.

Korisnici su i ostalim segmentima usluga vrlo zadovoljni, prosječna ocjena na ostalim

stavkama se tako kreće u rasponu od 4,5 do 4,7. Od ovih visokih ocjena najniži su prosjeci

stavki koje se tiču brzine rješavanja predmeta i jednostavnosti postupka, iako je i kod njih

proporcija negativnih ocjena zanemariva. Relativno mali broj korisnika izražava negativan stav

prema pojedinim stavkama usluga. Tako 1% do 7% korisnika na pojedinim stavkama ocjenjuje

svoje iskustvo kao loše.

Slika 75. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom uredu/ispostavi ZKO


4,7

4,7

4,7

4,5

4,4

4,4

4,5

4,5

1

2

3

3

2

2

1%

1%

1%

3%

3%

4%

3%

3%

5%

6%

7%

6%

8%

8%

6%

5%

13%

13%

16%

15%

14%

14%

15%

17%

65%

61%

59%

59%

58%

57%

55%

56%

17%

19%

17%

17%

15%

15%

20%

17%

Potpunost i točnost informacijadobivenih od službenika

Ljubaznost i susretljivostslužbenika

Dužina čekanja u redu zapredaju ili preuzimanje

dokumenata

Dostupnost potrebnihinformacija o postupku

Brzina rješavanja predmeta (odzahtjeva do rješenja)

Jednostavnost postupka

Mogućnost informiranja o tijekupostupka

Vaše ukupno iskustvo sgruntovnicom/zemljišnikom u

ovom predmetu

Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna Prosjek


U odnosu na 2009. primjetno je povećanje cjelokupnog zadovoljstva korisnika na svim

promatranim stavkama. Prosjeci ocjena tako su veći za 0,3 do 0,5 pri čemu se ističe povećanje

zadovoljstvo dužinom čekanja u uredu za predaju. Prosječna ocjena ukupnog zadovoljstva

iskustvom sa zemljišno‐knjižnim uredima u ovom valu tako iznosi 4,5 za razliku od 4,1 2009.

godine.

Slika 76. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom ZKO ‐ usporedba s 2006. i 2009.

4,7

4,7

4,6

4,5

4,5

4,5

4,4

4,4

4,4

4,4

4,1

4,1

4,1

4,1

4,1

4

4,5

4,4

3,9

4,2

4,2

4,2

4,1

4,1

Ljubaznost službenika

Potpunost i točnostinformacija

Dužina čekanja u ured zapredaju

Dostupnost informacija

Mogućnost informiranja otijeku postupka

Vaše ukupno iskustvo sgruntovnicom

Brzina rješavanja predmeta


2016

2009

2006

*Svi ispitanici,N (2016.) =606 N (2009.) =1513 N (2006.) = 6231


U pogledu zadovoljstva postupkom u konkretnim ZKO‐ima pri Općinskim sudovima, primjetno

je lošije ocijenjeno cjelokupno iskustvo korisnika u Zagrebu i Bjelovaru, dok se Osijek ističe

najvišom ocjenom ukupnog zadovoljstva od 5,0. Korisnici u Zagrebu tako su nešto manje

zadovoljni svim segmentima postupka dok najvišim procjenjuju kvalitetu informacija

dobivenih od službenika, ali također na nešto nižoj razini nego je to slučaj u čitavom uzorku.

Isti korisnici tako su u manjoj mjeri zadovoljni jednostavnošću procedure te dužinom čekanja

u uredima za predaju ili preuzimanje dokumenata. U slijedeće dvije tablice nudimo prikaz

prosječnih ocjena zadovoljstva, iako moramo napomenuti da je zbog malog broja ispitanih

korisnika na razini pojedinih ZKO neuputno donositi konačne zaključke.

Tablica 40 – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom ZKO – Prema ZKO 1/2

N

Po

tpu

no

st

i toč

no

st

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Lju

ba

zn

os

t i s

us

retl

jivo

st

slu

žb

en

ika

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

p

red

aju

ili

pre

uz

ima

nje

d

ok

um

en

ata

Do

stu

pn

os

t po

tre

bn

ih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Mo

guć

no

st

info

rmir

an

ja o

ti

jek

u p

os

tup

ka

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(o

d z

ah

tje

va

do

rje

še

nja

)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

gru

nto

vn

ico

m/z

em

ljiš

nik

om

u o

vo

m p

red

me

tu

Cijeli uzorak 606 4,7 4,7 4,6 4,5 4,5 4,4 4,4 4,5

ZK ODJEL

Zagreb 112 4,2 3,9 3,6 3,8 3,7 3,6 3,4 3,7

Osijek 71 5,0 4,9 4,9 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0

Slavonski Brod 53 4,7 4,5 4,3 4,3 4,2 3,9 4,0 4,2

Varaždin 50 4,6 4,6 4,6 4,7 4,7 4,6 4,6 4,6

Karlovac 50 4,7 4,8 4,5 4,5 4,3 4,3 4,2 4,4

Virovitica 42 4,9 4,9 4,9 4,8 4,6 4,7 4,8 4,6

Čakovec 40 4,6 4,4 4,6 4,6 4,5 4,6 4,5 4,5


Korisnici u Bjelovaru najlošije su ocijenili zadovoljstvo svim segmentima postupka pri čemu se

ističe dosta slabija ocjena dostupnosti potrebnih informacija o postupku te mogućnošću

informiranja o tijeku postupka nego li je to slučaj na razini ukupnih podataka.

Tablica 41 – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste

vodili u ovom ZKO – Prema ZKO 2/2

N

Po

tpu

no

st

i toč

no

st

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Lju

ba

zn

os

t i s

us

retl

jivo

st

slu

žb

en

ika

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

p

red

aju

ili

pre

uz

ima

nje

d

ok

um

en

ata

Do

stu

pn

os

t po

tre

bn

ih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Mo

guć

no

st

info

rmir

an

ja o

tij

ek

u p

os

tup

ka

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(o

d z

ah

tje

va

do

rje

še

nja

)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

gru

nto

vn

ico

m/z

em

ljiš

nik

om

u

ov

om

pre

dm

etu

Cijeli uzorak 606 4,7 4,7 4,6 4,5 4,5 4,4 4,4 4,5

ZK ODJEL

Bjelovar 38 3,3 3,6 3,3 3,1 3,1 3,3 3,3 3,3

Sisak 40 5,0 4,9 4,9 4,8 4,8 4,3 4,4 4,4

Koprivnica 40 4,9 4,9 4,8 4,8 4,9 4,9 4,6 4,8

Požega 25 4,7 4,6 4,6 4,6 4,7 4,6 4,7 4,7

Gospić 25 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7 4,8 4,7

Krapina 20 5,0 4,9 5,0 4,9 4,9 4,7 4,7 4,7 Kako po pojedinim gradovima u ovom valu istraživanja imamo malen broj korisnika (dok

istovremeno nisu prikupljeni podaci za sve gradove kao u prethodnom valu), slijedeće razlike

u prosječnim ocjenama ukupnog iskustva s gruntovnicom na razini gradova nije moguće

adekvatno uspoređivati u svim gradovima. Ipak izdvojeni su gradovi kod kojih je zamjetan tren

rasta ili pada prosječne ocjene zadovoljstva gruntovnicom.


Tablica 42 – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema ZKO, usporedba s 2009. i 2006., 1/2

URED 2006. 2009. 2016.

N Prosjek N Prosjek N Prosjek

POŽEGA 123 4,7 30 4,9 25 4,7

ČAKOVEC 37 4,6 50 4,8 40 4,5

SISAK 31 4,9 50 4,8 40 4,4***

SLAVONSKI BROD 30 4,8 75 4,7 53 4,2**

BJELOVAR 64 4,9 50 4,7 38 3,3*

KOPRIVNICA 73 4,7 50 4,7 40 4,8

RIJEKA 99 4,7 130 4,7 - -

VUKOVAR 147 4,6 50 4,5 - -

KRAPINA 80 4,7 25 4,4 20 4,7

GOSPIĆ 80 4,6 30 4,4 25 4,7

Zemljišno-knjižni odjeli u kojima je zamijećen pad prosječne ocjene zadovoljstva*statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 99%**statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 95%***statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 90%

Tablica 43 – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema ZKO, usporedba s 2009. i 2006., 1/2

URED 2006. 2009. 2016.


VIROVITICA 111 4,8 50 4,2 42 4,6***

KARLOVAC 26 4,1 75 4,2 50 4,4

DUBROVNIK 43 4,4 75 4 - -

OSIJEK 130 4,3 100 4 71 5,0*

VARAŽDIN 90 4,6 75 4 50 4,6*

ZADAR 11 4,8 125 3,9 - -

ŠIBENIK 67 4,4 75 3,7 - -

PULA 53 4 108 3,6 - -

ZAGREB 290 2,6 190 3,3 112 3,7*

SPLIT 94 3,8 100 3,1 - -

Zemljišno-knjižni odjeli u kojima je zamijećen rast prosječne ocjene zadovoljstva*statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 99%**statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 95%***statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 90%


Prema demografiji, nema uočljivih razlika pri ocjenjivanju zadovoljstva postupkom. Tablica 44 – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema demografiji

N

Po

tpu

no

st

i toč

no

st

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Lju

ba

zn

os

t i s

us

retl

jivo

st

slu

žb

en

ika

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

p

red

aju

ili

pre

uz

ima

nje

d

ok

um

en

ata

Do

stu

pn

os

t po

tre

bn

ih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Mo

guć

no

st

info

rmir

an

ja o

ti

jek

u p

os

tup

ka

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(o

d z

ah

tje

va

do

rje

še

nja

)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

gru

nto

vn

ico

m/z

em

ljiš

nik

om

u o

vo

m p

red

me

tu

Cijeli uzorak 606 4,7 4,7 4,6 4,5 4,5 4,4 4,4 4,5

SpolMuški 287 4,7 4,6 4,5 4,5 4,5 4,4 4,3 4,4

Ženski 319 4,7 4,7 4,6 4,6 4,5 4,4 4,4 4,5

Dob

Do 30 godina 67 4,8 4,5 4,5 4,6 4,5 4,4 4,4 4,6

Od 31 do 44 godina 154 4,6 4,6 4,4 4,5 4,5 4,4 4,3 4,5

Od 45 do 60 godina 230 4,7 4,7 4,6 4,5 4,4 4,4 4,4 4,5

Više od 60 godina 155 4,7 4,7 4,6 4,6 4,6 4,4 4,4 4,5

Obrazovanje

Osnovna škola 70 4,6 4,7 4,8 4,6 4,5 4,6 4,5 4,5

Srednja škola 315 4,7 4,7 4,5 4,6 4,5 4,4 4,4 4,5

Viša škola/Fakultet 221 4,7 4,6 4,5 4,4 4,5 4,4 4,3 4,5


Ocjena troškova postupka

Za veliku većinu korisnika troškovi postupka su primjereni (82%). 12% korisnika pak smatra da

su troškovi viši od primjerenih dok 4% smatra da su puno viši od primjerenih.

Slika 77. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku

1% 1%

82%

12%

4%

Puno manje odprimjerenih

Manje odprimjerenih

Primjereni Više odprimjerenih

Puno više odprimjerenih

NZ/BO



U ovom valu korisnici nešto češće troškove postupka ocjenjuju primjerenima, nasuprot 71%

korisnika 2009. godine, te se ova razlika ogleda i u nešto većem broju korisnika koji troškove

procjenjuju višim te puno višim od primjerenog u prethodnom valu (ukupno 20% 2009. u

odnosu na 16% 2016.).

Slika 78. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku‐ usporedba s 2009. i 2006.

1% 1%

82%

12%

4%2% 4%

71%

14%

6%3%5% 4%

63%

9%4%

15%


Manje odprimjerenih



NZ/BO

2016

2009

2006

*Svi ispitanici,

N (2016) =606 N (2009) =1513 N (2006) = 6231


Ocjena troškova postupka gledana prema demografiji korisnika ne pokazuje veće razlike kod

korisnika različitog spola, dobi i razine obrazovanja. Ipak, Muškarci nešto češće troškove

postupka ocjenjuju višima od primjerenih, te je isto slučaj kod ispitanika sa srednjom školom i

između 45 i 60 godina starosti.

Tablica 45 – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku? – prema demografiji

NManje od primjernih

PrimjereniViše od

primjernih

Cijeli uzorak 606 1,8% 82,5% 15,7%

SpolMuški 287 2% 80% 18%

Ženski 319 2% 85% 13%

Dob

Do 30 godina 67 1% 88% 10%

Od 31 do 44 godina 154 1% 83% 16%

Od 45 do 60 godina 230 3% 79% 18%

Više od 60 godina 155 1% 85% 14%

Obrazovanje





Ocjena funkcioniranja gruntovnice

Jedan način procjene uspješnosti Projekta je i percepcija ispitanih korisnika o poboljšanju

funkcioniranja gruntovnice. Rezultati pokazuju da dvotrećinska većina korisnika smatra da se

situacija u zemljišno‐knjižnim odjelima poboljšava, dok oko 29% korisnika drži kako je situacija

posljednjih nekoliko godina ostala ista. Svega mali broj korisnika (2%) smatra da se situacija

pogoršava, dok 10% ne može procijeniti vlastiti dojam o pomacima u funkcioniranju

gruntovnica.

Slika 79. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja gruntovnice posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava

60%

29%

2% 10%




Kada ocjenu funkcioniranja gruntovnice gledamo prema demografiji korisnika, primjećujemo

da preko polovice korisnika samo sa završenom osnovnom školom smatra da se u

funkcioniranju gruntovnice ništa ne mijenja dok je percepcija poboljšanja u funkcioniranju

nešto viša kod korisnika s visokim obrazovanjem (68%). Isto tako, korisnici od 31 do 44 godine

života ocjenjuju poboljšanje u funkcioniranju u usporedbi s ostalim dobnim skupinama.

Tablica 46 – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja gruntovnice posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava? – prema demografiji

N Poboljšava Ostaje ista Pogoršava Ne zna

Cijeli uzorak 606 60,1% 28,7% 1,7% 9,6%

SpolMuški 287 60% 28% 2% 9%

Ženski 319 60% 29% 1% 10%

Dob

Do 30 godina 67 57% 27% 3% 13%

Od 31 do 44 godina 154 64% 25% 2% 9%

Od 45 do 60 godina 230 59% 31% 1% 9%

Više od 60 godina 155 59% 30% 2% 10%

Obrazovanje


Srednja škola 315 60% 27% 2% 11%



Prijedlozi za poboljšanje

Više od polovice korisnika nema nikakvih prijedloga za unaprjeđenje rada

gruntovnice/zemljišnika dok oko 10% ispitanika na ovo pitanje nije odgovorilo. Ostali korisnici

su u gotovo jednakoj mjeri navodili niže navedene prijedloge, dok je najviše njih spominjalo

ubrzanje rada kao prijedlog poboljšanja. Nadalje, korisnici spominju i prijedlog dodatne

digitalizacije postupaka te mogućnost kupovine biljega/formular u prostorima same

gruntovnice kao i smanjenje troškova postupka općenito.

Slika 80. – Molimo Vas navedite Vaše prijedloge za unaprjeđenje rada gruntovnice/zemljišnika ili komentare na bilo koji aspekt Vašeg iskustva s ovim predmetom!

53%

6%

5%

4%

4%

3%

2%

2%

2%

2%

2%

2%

1%

1%

4%

11%

Nema prijedloga

Ubrzanje rada

Dodatna digitalizacija postupaka

Mogućnost kupovine biljega/formulara na licu mjesta

Smanjenje troškova

Poboljšati uvjete rada

Instalacija redomata

Duže radno vrijeme

Poboljšati dostupnost informacija

Pojednostavniti proceduru, administraciju

Otvaranje dodatnih šaltera

Zapošljavanje dodatnog kadra

Stručniji kadar

Spajanje gruntovnice i katastra

Ostalo

NZ/BO



Upoznatost s brošurom/informacijama o ulozi gruntovnice

Upoznatost s uputama u ovom valu ispitana je posredno, preko dostupnosti bilo kakvog izvora

informacija o ulozi katastra ili gruntovnice neovisno o izvoru informacije. Samim time rezultati

nisu u potpunosti usporedivi s pitanjem postavljenim korisnicima u prethodnom valu (2009.

godine). Ipak, nešto više (47% nasuprot 43%) korisnika navodi susretanje s uputama ove vrste

nego što ih na ovo pitanje odgovara niječno.

Slika 81. – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. U nekoj brošuri, medijima, na Internetu i sl.?

47%

43%

10%

Da Ne Ne sjeća se


2016.


Kako smo prije spomenuli, u prethodnom valu ispitivala se iskustvo/prilika dolaska u susret sa

službenom brošurom s uputama o načinu uknjižbe te o potrebnoj dokumentaciji za uknjižbu

vlasništva ili promjenu podataka. Tako se nešto više od trećine korisnika 2009. susrelo s

brošurom u kojoj su sadržane potrebne informacije, dok primjećujemo da su u ovom valu

korisnici s istim informacijama upoznati preko više dostupnih izvora.

Slika 82. – Jeste li ikada imali prilike vidjeti brošuru u kojoj se objašnjava uloga katastra i gruntovnice, te način uknjižbe nekretnina, potrebna dokumentacija za uknjižbu vlasništva ili promjenu nekih podataka?

34%

64%

3%

Da Ne Ne sjeća se


2009.


Kada upoznatost s informacijama gledamo prema demografskim karakteristikama korisnika,

primjećujemo da su s informacijama nešto više upoznati mlađi korisnici. Tako su upute o ulozi

katastra/gruntovnice i načinima i uvjetima uknjižbe najviše prilike imali vidjeti korisnici do 30

godina (61%) dok proporcija istih opada s godinama starosti, pri čemu su daleko najslabije s

postojanjem uputa upoznati korisnici stariji od 60 godina (manje od trećine ispitanih).

Također, korisnici samo sa završenom osnovnom školom najmanje su u prilici biti informirani

o postojanju uputa.

Tablica 47 – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. U nekoj brošuri, medijima, na Internetu i sl.? – Prema demografiji


Cijeli uzorak 606 47,2% 43,2% 9,6%

SpolMuški 287 48% 43% 9%

Ženski 319 47% 43% 10%

Dob

Do 30 godina 67 61% 27% 12%

Od 31 do 44 godina 154 56% 34% 10%

Od 45 do 60 godina 230 50% 44% 6%

Više od 60 godina 155 29% 57% 14%

Obrazovanje





Zadovoljstvo korisnika katastra

Razlozi dolaska u katastarski ured i status/trajanje predmeta

Trećina građana u ured katastra dolazi kako bi izvadili izvod iz katastarskog plana. Oko 28%

došlo je kako bi izvadili posjedovni list. Od ostalih usluga ističu se vađenje raznih potvrda i

uvjerenja (desetina ispitanika) te legalizacija objekata (7%). U usporedbi s prethodnim valom

istraživanja, primjećujemo malo smanjenje dviju najučestalijih razloga dolaska, uz

istovremeno povećanje vađenja potvrda te legalizacije. U valu istraživanja 2009. nešto je viša

proporcija nespecificiranih razloga dolaska u katastar (7%) kao i zahtjeva za dodjelom kućnog

broja (6%).

Slika 83. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u ured katastra?

33%

28%

10%

7%

4%

4%

3%

2%

2%

1%

1%

1%

1%

1%

0%

0%

2%

36%

31%

3%

0%

4%

3%

0%

6%

1%

1%

2%

1%

1%

1%

1%

1%

2%

7%

Vađenje izvoda iz katastarskog plana

Vađenje posjedovnog lista

Potvrda/uvjerenje

Legalizacija objekta

Zahtjev za potvrdu parcelacije

Upis objekta na čestici

Poslovi vezani za izdavanje građevinske dozvole

Zahtjev za dodjelom kućnog broja

Uvjerenje da je kuća izgrađena prije 1968.

Upis/registracija nositelja prava (vlasnika)

Zahtjev za promjenom nositelja prava (vlasnika)

Upis/registracija oblika nekretnine

Upis/registracija površine nekretnine

Informacije

Uvjerenje o neposjedovanju nekretnina

Zahtjevi vezani uz adresu

Geodetski elaborat

Ostalo

2016

2009

*Svi ispitanici,

N (2016) =611N (2009) =1536


Više od polovice korisnika (58%) je na dan anketiranja riješila predmet zbog kojeg je došla u

katastar, oko 25% je tek podnijela zahtjev, a u 17% slučajeva je rješavanje u tijeku. 80%

korisnika u oba vala istraživanja u urede katastra došlo je zbog privatnih predmeta, dok je oko

desetine zastupalo pravnu osobu u kojoj radi. Oko 7% do 10% korisnika u oba vala istraživanja

zastupalo je stranke u postupku.

Slika 84. – U kojem je statusu Vaš predmet?

25%

29%

17%

14%

58%

57%

Tek je podnesen zahtjev Rješavanje je u tijeku Riješen je

2016.

2009.

*Svi ispitanici,

N (2016) =611N (2009) =1536

Kod većine predmeta (65%) koji su riješeni ili u procesu rješavanja postupak je trajao jedan

dan. Desetina predmeta riješena je unutar tjedan dana, dok je sljedeća desetina predmeta

riješena u roku od tjedan do mjesec dana.

Kada trajanje predmeta usporedimo s prethodnim valom istraživanja, primjećujemo smanjene

broja predmeta u trajanju do tjedan dana (na razini 4 postotna boda u usporedbi s 2009.

godinom) dok kod zahtjevnijih predmeta duljeg trajanja nema promjena u prosječnom

trajanju.


Slika 85. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima ili mjesecima?

65%

10%5% 4% 5%

2% 2%7%

70%

10%5% 5% 5%

2% 3%

1 dan Do tjedandana

1 do 2tjedna

Od 2 tjednado 1

mjesec

Od 1 do 6mjeseci

Od 6mjeseci do1 godine

Više odgodinudana

Bezodgovora

Svi čiji je premet riješen ili se rješava Samo oni koji su naveli trajanje

* Samo ispitanici čiji je predmet u rješavanju ili je riješen (N=461)

Slika 86. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima ili mjesecima? – usporedba s 2009.

* Samo ispitanici čiji je predmet u rješavanju ili je riješen i naveli su vrijeme trajanja predmeta

70%

10%5% 5% 5%

2% 3%

70%

14%

4% 5% 4% 1% 2%

66%

16%

4%8% 7%

1 dan Do tjedandana

1 do 2 tjedna Od 2 tjednado 1 mjesec

Od 1 do 6mjeseci

Od 6 mjesecido 1 godine

Više odgodinu dana

2016

2009

2006


Slika 87. – Obavljate li ovaj predmet za sebe privatno, za pravnu osobu za koju radite ili zastupate stranku?

80%

80%

11%

13%

9%

7%

Za sebe privatno Za pravnu osobu u kojoj radim Zastupam stranku

2016.

2009.

*Svi ispitanici,

N (2016) =611N (2009) =1536


Očekivano, brzina rješavanja predmeta vezana je uz razlog dolaska, tj. jednostavniji predmeti

kao što je izvod iz katastarskog plana ili vađenje posjedovnog lista riješena je u jednom danu

dok su predmeti u vezi legalizacije u prosjeku duži. Najčešći obavljani predmeti u katastarskim

uredima (vađenje izvoda iz katastarskog plana te posjedovnog lista) kod više od ¾ korisnika

traju jedan dan, kao i vađenje raznih potvrda. Predmeti legalizacije u prosjeku traju dulje, pri

čemu 44% zahtijeva na rješavanje čeka dulje od mjesec dana.

Tablica 48 – Trajanje predmeta prema vrsti predmeta

Cij

eli

uzo

rak*

Vađ

en

je iz

vod

a iz

ka

tast

ars

kog

p

lan

a (s

kica

če

stic

e)

Vađ

en

je p

osj

ed

ovn

og

lis

ta

Vađ

en

je p

otv

rda

(za

so

c. s

krb

, su

bve

nci

je i

sl.

)

Le

ga

liza

cija

ob

jekt

a

Zah

tje

v za

po

tvrd

u p

arc

ela

cije

(p

rom

jen

a o

bli

ka, c

ije

pa

nje

i

Up

is o

bje

kta

na

če

stic

i

Po

lso

vive

zan

i za

izd

ava

nje

g

rađ

evi

nsk

e d

ozv

ole

, up

ora

bn

e d

o

Zah

tje

v za

do

dje

lom

kućn

og

bro

ja

Up

is/r

eg

istr

aci

ja n

osi

telj

a p

rava

(v

lasn

ika

)

Po

tvrd

a d

a je

ne

kre

tnin

a iz

građ

en

a

pri

je 1

968.

go

din

e/i

zva

da

Zah

tje

v za

pro

mje

no

m n

osi

telj

a

pra

va (v

lasn

ika

)

Up

is/r

eg

istr

aci

ja o

bli

ka n

ekr

etn

ine

Pro

vje

ra in

form

aci

ja, u

vid

u

vla

sniš

tvo

Up

is/r

eg

istr

aci

ja p

ovr

šin

e

ne

kre

tnin

eU

knji

žba

kr

ed

ita

/ku

po

pro

da

ja/s

kid

an

je

hip

ote

ke

Ne

što

dru

go

N 461 155 141 45 32 17 12 12 8 7 6 3 3 3 2 2 9

Trajanje predmeta

1 dan 65% 75% 78% 71% 22% 35% 17% 8% 75% 57% 50% 100% 67% 100% 0% 0% 33%

Do tjedan dana 10% 7% 4% 9% 9% 24% 42% 33% 13% 29% 17% 0% 33% 0% 100% 0% 0%

1 do 2 tjedna 5% 3% 3% 4% 9% 6% 17% 50% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0%

Od 2 tjedna do 1 mjesec

4% 4% 1% 2% 16% 29% 0% 8% 0% 0% 17% 0% 0% 0% 0% 0% 0%

Od 1 do 6 mjeseci 5% 4% 2% 4% 22% 6% 8% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 33%

Od 6 mjeseci do 1 godine

2% 0% 2% 2% 6% 0% 8% 0% 13% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 11%

Više od godinu dana

2% 3% 1% 0% 16% 0% 8% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0%

Bez odgovora 7% 5% 10% 7% 0% 0% 0% 0% 0% 14% 17% 0% 0% 0% 0% 100% 22%

*Samo ispitanici čiji je predmet u rješavanju ili je riješen


Zadovoljstvo uslugom u postupku

Korisnike smo, kao i kod istraživanja korisnika ZKO‐a, zamolili da ocijene koliko su zadovoljni

pojedinim aspektima usluge u postupku ocjenama od 1 do 5. U prosjeku, zadovoljstvo

aspektima usluga u katastru nešto je više nego u zemljišno‐knjižnim odjelima. Korisnici su opet

ponajviše zadovoljni kvalitetom informacija koje dobiju od strane službenika te njihovom

ljubaznošću. Bitno je istaknuti da je oko ¾ korisnika na razini svake stavke jako zadovoljno, tj.

svoje iskustvo ocjenjuju ocjenom 5, što je u manjoj mjeri slučaj pri zadovoljstvu aspektima

postupka pri ZKO. Jako malen broj korisnika negativno ocjenjuje zadovoljstvo stavkama usluge:

tek 1‐3% ispitanika.

Slika 88. – Molim Vas da sada ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom katastarskom uredu.

1

3%

3%

4%

3%

3%

5%

5%

3%

9%

10%

12%

12%

13%

11%

13%

12%

79%

78%

76%

74%

74%

74%

73%

75%

9%

8%

7%

8%

8%

8%

7%

7%

Ljubaznost i susretljivost službenika

Potpunost i točnost informacija dobivenih odslužbenika

Mogućnost informiranja o tijeku postupka

Dužina čekanja u redu za predaju ili preuzimanjedokumenata

Dostupnost potrebnih informacija o postupku

Brzina rješavanja predmeta (od zahtjeva dorješenja)


Vaše ukupno iskustvo s katastrom u ovompredmetu

Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna


4,8

4,8

4,7

4,7

4,7

4,7

4,7

4,7


U odnosu na 2009., na razini ukupnih podataka, primjećujemo povećanje zadovoljstva svim

stavkama postupka. Samo povećanje zadovoljstva temeljem prikaza prosječnih ocjena nije

veliko, najčešće povećanje kada promotrimo sve stavke iznosi 0.3. Ipak, zamjetnije je

povećanje zadovoljstva jednostavnošću postupka.

Slika 89. – Molim Vas da sada ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom katastarskom uredu. – usporedba s 2006. I 2009.

4,8

4,8

4,7

4,7

4,7

4,7

4,7

4,7

4,6

4,5

4,4

4,4

4,4

4,4

4,2

4,4

4,8

4,7

4,6

4,4

4,6

4,6

4,5

4,7

Ljubaznost službenika

Potpunost i točnostinformacija


Dužina čekanja u ured zapredaju


Mogućnost informiranja otijeku postupka


Vaše ukupno iskustvo skatastrom

2016 2009 2006

*Svi ispitanici, N (2016) =611 N (2009) =1536 N (2006) = 5289


Kada obratimo pozornost na zadovoljstvo postupkom prema katastarskim uredima, ne

primjećujemo veće oscilacije od ukupnih podataka, a općenito govoreći sve su ocjene prilično

visoke (od 4,3 do 5,0). U slijedeće dvije tablice nudimo prikaz prosječnih ocjena zadovoljstva,

te ponovno napominjemo da je zbog malog broja ispitanih korisnika na razini pojedinih ZKO

neuputno donositi konačne zaključke o kvaliteti usluge na lokalnoj razini.

Tablica 49 – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema KU, 1/2

N

Lju

ba

zn

os

t i s

us

retl

jivo

st

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i toč

no

st

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Mo

guć

no

st

info

rmir

an

ja o

ti

jek

u p

os

tup

ka

Do

stu

pn

os

t po

tre

bn

ih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

p

red

aju

ili

pre

uz

ima

nje

d

ok

um

en

ata

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(o

d z

ah

tje

va

do

rje

še

nja

)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

ka

tas

tro

m u

ov

om

pre

dm

etu

Cijeli uzorak 611 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7

KATASTARSKI URED

Zagreb 116 5,0 4,9 4,8 4,8 4,6 4,7 4,7 4,8

Osijek 70 5,0 4,9 5,0 4,9 4,9 4,8 4,8 4,9

Slavonski Brod 50 4,6 4,5 4,5 4,4 4,3 4,4 4,3 4,3

Varaždin 51 4,4 4,4 4,4 4,4 4,4 4,4 4,4 4,4

Karlovac 50 4,8 4,9 4,7 4,7 4,8 4,6 4,7 4,7

Virovitica 40 4,4 4,6 4,5 4,6 4,6 4,5 4,6 4,6

Čakovec 40 4,9 4,9 4,8 4,8 4,9 4,8 4,6 4,8

Tablica 50 – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema KU, 2/2

N

Lju

ba

zn

os

t i s

us

retl

jivo

st

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i toč

no

st

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Mo

guć

no

st

info

rmir

an

ja o

ti

jek

u p

os

tup

ka

Do

stu

pn

os

t po

tre

bn

ih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

p

red

aju

ili

pre

uz

ima

nje

d

ok

um

en

ata

Brz

ina

rje

ša

va

nja

pre

dm

eta

(o

d z

ah

tje

va

do

rje

še

nja

)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

ka

tas

tro

m u

ov

om

pre

dm

etu

Cijeli uzorak 611 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7

KATASTARSKI URED

Bjelovar 41 4,9 4,8 4,8 4,8 4,9 4,8 4,9 4,6

Sisak 41 4,9 4,9 4,8 4,8 4,8 4,5 4,7 4,7

Koprivnica 40 4,9 4,8 4,7 4,8 5,0 4,9 4,6 4,8

Požega 27 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 4,9 5,0

Gospić 25 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5 4,5

Krapina 20 5,0 4,9 4,9 4,9 5,0 4,9 4,8 4,9


Kao i kod ZK odjela, niti u slučaju katastra u ovom valu istraživanja nisu obuhvaćeni svi gradovi

kao 2009. godine, a u slučaju nekih gradova je smanjen uzorak. Ipak, u nekima od ureda je

primjetno povećanje ili smanjena zadovoljstva.

Tablica 51 – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema katastarskom uredu – usporedba s 2009. i 2006., 1/2

URED 2006. 2009. 2016.


POŽEGA 125 4,8 30 4,2 27 5,0*

OSIJEK 113 4,7 120 4,6 70 4,9***

ČAKOVEC 75 4,6 50 4,8 40 4,8

KOPRIVNICA 32 4,8 50 4,6 40 4,8

ZAGREB 222 4,4 190 4,5 116 4,8**

SISAK 70 4,7 50 4,5 41 4,7

KARLOVAC 41 4,8 75 4 50 4,7*

VIROVITICA 41 4,9 50 4,7 40 4,6

GOSPIĆ 20 4,9 30 4,9 25 4,5

Katastarski uredi u kojima je zamijećen rast prosječne ocjene zadovoljstva*statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 99%**statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 95%***statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 90%

Tablica 52 – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema katastarskom uredu – usporedba s 2009. i 2006., 1/2

URED 2006. 2009. 2016.


VARAŽDIN 100 4,8 95 4,7 51 4,4

SLAVONSKI BROD 142 4,9 75 4,8 50 4,3**

VUKOVAR 92 4,9 50 4,9 - -

BJELOVAR 100 4,6 50 5 41 4,6***

ŠIBENIK 29 78 4,6 - -

KRAPINA 63 4,7 25 4,5 - -

ZADAR 124 4,8 125 4,4 - -

PULA 38 4,2 125 4,2 - -

DUBROVNIK 61 4,5 75 4 - -

SPLIT 176 4,6 120 3,9 - -

RIJEKA 38 3,9 73 3,9 - -

Katastarski uredi u kojima je zamijećen pad prosječne ocjene zadovoljstva*statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 99%**statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 95%***statistički značajna razlika, na razini pouzdanosti od 90%


Kada promotrimo ocjene zadovoljstva uslugom u postupu spram demografskim podacima

korisnika, ne postoje značajne razlike.

Tablica 53 – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema demografiji

N

Lju

ba

zn

os

t i s

us

retl

jivo

st

slu

žb

en

ika

Po

tpu

no

st

i toč

no

st

info

rma

cija

do

biv

en

ih o

d

slu

žb

en

ika

Mo

guć

no

st

info

rmir

an

ja

o t

ijek

u p

os

tup

ka

Do

stu

pn

os

t po

tre

bn

ih

info

rma

cija

o p

os

tup

ku

Du

žin

a č

ek

an

ja u

re

du

za

p

red

aju

ili

pre

uz

ima

nje

d

ok

um

en

ata

Brz

ina

rje

ša

va

nja

p

red

me

ta (

od

za

htj

ev

a d

o

rje

še

nja

)

Je

dn

os

tav

no

st p

os

tup

ka

Va

še

uk

up

no

isk

us

tvo

s

ka

tas

tro

m u

ov

om

p

red

me

tu

Cijeli uzorak 611 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7

SpolMuški 350 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7

Ženski 261 4,8 4,8 4,8 4,7 4,8 4,7 4,7 4,7

Dob

Do 30 godina 76 4,8 4,8 4,7 4,7 4,6 4,6 4,5 4,7

Od 31 do 44 godina 155 4,8 4,8 4,8 4,8 4,7 4,7 4,6 4,7

Od 45 do 60 godina 233 4,8 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7

Više od 60 godina 147 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,6 4,7 4,6

Obrazovanje

Osnovna škola 83 4,8 4,8 4,8 4,8 4,8 4,7 4,8 4,7

Srednja škola 343 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7 4,6 4,6

Viša škola/Fakultet 185 4,9 4,8 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,8


Ocjena troškova postupka

Za većinu korisnika troškovi postupka su primjereni (63%). Štoviše, 8% ispitanik iznosi stav da

su troškovi manji od primjerenih. Ipak, skoro trećina ispitanika smatra da su troškovi veći

negoli je to primjereno, što znači da ipak postoji razlika u procjeni primjerenosti troškova kada

pogledamo rezultate na istom pitanju kod korisnima zemljišno‐knjižnih odjela kod kojih je ta

proporcija manja.

Slika 90. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku?

5% 3%

63%

23%

6%


Manje odprimjerenih



*Svi ispitanici, N=611 Ocjene primjerenosti troškova postupka vrlo su slične u oba promatrana vala istraživanja

(2016. i 2009.). Tako je konzistentna razlika s ocjenama prikladnosti troškova postupka

katastra s onima gruntovnice. Razlike u ocjeni prikladnosti troškova između različitih valova

istraživanja tako se mogu objasniti razlikama u veličini uzoraka.


Slika 91. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali ovom postupku? ‐ usporedba s 2006. i 2009.

5% 3%

63%

23%

6%5% 5%

57%

20%

10%4%6%

3%

56%

17%

8% 10%


Manje odprimjerenih



NZ/BO

2016

2009

2006

*Svi ispitanici, N (2016.) =611 N (2009.) =1536 N (2006.) = 5289

Stariji korisnici nešto češće troškove postupka ocjenjuju višima od primjerenih, te je isto slučaj

kod visokoobrazovanih korisnika.

Tablica 54 – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku? – prema demografiji

NManje od primjernih

PrimjereniViše od

primjerenih

Cijeli uzorak 611 8,5% 63,2% 28,3%

SpolMuški 350 9% 62% 29%

Ženski 261 8% 64% 28%

Dob

Do 30 godina 76 5% 67% 28%

Od 31 do 44 godina 155 8% 65% 28%

Od 45 do 60 godina 233 10% 64% 26%

Više od 60 godina 147 8% 59% 33%

Obrazovanje





Ocjena funkcioniranja katastra

Procjenu uspješnosti Projekta od samih korisnika ispitali smo percepcijom ispitanika o

percipiranom poboljšanju ili pogoršanju rada katastra. Rezultati su vrlo slični procjeni

funkcioniranja zemljišno‐knjižnih odjela, pri čemu oko 61% korisnika navodi dojam da se

funkcioniranje katastra poboljšava, dok skoro trećina smatra da funkcionira na isti način kao i

dosada. Zanemariv broj ispitanika navodi dojam da se situacija u katastrima pogoršava.

Slika 92. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja katastra posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?


61%

32%

0%7%



Korisnici se pri ocjeni svojeg dojma o poboljšanju ili pogoršanju rada katastra ne razliku

pretjerano temeljem demografskih karakteristika. Očekivano, korisnici mlađi od 30 godina

nešto češće nisu u stanju ocijeniti promjene u funkcioniranju katastra, dok oni sa završenim

visokim obrazovanjem u prosjeku nešto češće primjećuju poboljšanja u funkcioniranju.

Tablica 55 – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja katastra posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava? – prema demografiji

N Poboljšava Ostaje ista Pogoršava Ne zna

Cijeli uzorak 611 60,6% 32,4% 0,5% 6,5%

SpolMuški 350 61% 32% 0% 7%

Ženski 261 61% 33% 1% 6%

Dob

Do 30 godina 76 51% 32% 1% 16%

Od 31 do 44 godina 155 63% 32% 0% 5%

Od 45 do 60 godina 233 61% 34% 0% 4%

Više od 60 godina 147 62% 30% 1% 7%

Obrazovanje


Srednja škola 343 57% 35% 1% 7%



Prijedlozi za poboljšanje

Više od polovice korisnika nema prijedloge za unapređenje rada katastra, a među

najučestalijim prijedlozima nalaze se smanjenje troškova, digitalizacija, ubrzanje rada,

poboljšanje uvjete rada, mogućnost kupovine biljega. Kada rezultate usporedimo s

prijedlozima poboljšanja rada zemljišnika/gruntovnice, primjećujemo višu proporciju korisnika

koji nisu znali ili nisu bili u stanju adekvatno dogovoriti na ovo pitanje.

Slika 93. – Molimo Vas da navedete Vaše prijedloge za unapređenje rada katastra ili komentare na bilo koji aspekt Vašeg iskustva s ovim predmetom!

52%

9%

5%

3%

3%

3%

2%

2%

1%

1%

1%

0%

0%

0%

3%

18%

Nema prijedloga

Smanjenje troškova

Dodatna digitalizacija postupaka

Ubrzanje rada

Poboljšati uvjete rada

Mogućnost kupovine biljega/formulara na…

Pojednostavniti proceduru, administraciju

Spajanje gruntovnice i katastra

Duže radno vrijeme

Zapošljavanje dodatnog kadra

Instalacija redomata

Poboljšati dostupnost informacija

Otvaranje dodatnih šaltera

Stručniji kadar

Ostalo

NZ/BO


Upoznatost s brošurom/informacijama o ulozi katastra Upoznatost s uputama u ovom valu ispitana je posredno, preko dostupnosti bilo kakvog izvora

informacija o ulozi katastra ili gruntovnice neovisno o izvoru informacije. Samim time rezultati

nisu u potpunosti usporedivi s pitanjem postavljenim korisnicima u prethodnom valu (2009.

godine). U slučaju korisnika katastra, nešto manje korisnika (43% nasuprot 46%) bilo je u prilici

vidjeti neki oblik uputa o funkcioniranju katastra i gruntovnice.

Slika 94. – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. u nekoj brošuri, medijima, na Internetu i sl.?

43%

46%

9%

Da Ne Ne sjeća se

2016.



Među korisnicima katastra i u prošlom valu istraživanja 2009. godine manja je proporcija

korisnika bila upoznata s postojanjem brošure o ulozi katastra i gruntovnice u kojoj su se

nalazile informacije i popis potrebne dokumentacije za uknjižbu vlasništva ili promjenu

vlasničkih i inih podataka.

Slika 95. – Jeste li ikada imali prilike vidjeti brošuru u kojoj se objašnjava uloga katastra i gruntovnice, te način uknjižbe nekretnina, potrebna dokumentacija za uknjižbu vlasništva ili promjenu nekih podataka?

29%

69%

3%Da Ne Ne sjeća se

2009.



Kada upoznatost s informacijama gledamo prema demografskim karakteristikama korisnika,

opet se pokazuje da su s informacijama nešto više upoznati mlađi korisnici. Slično kao i kod

korisnika usluga zemljišno‐knjižnih ureda, korisnici mlađih dobnih skupina skloniji su potražiti

informacije o potrebnom postupku i dokumentaciji (vjerojatno putem Interneta), što nije

slučaj sa starijim korisnicima. Isto tako, korisnici samo sa završenom osnovnom školom

najmanje se prisjećaju da su bili u prilici vidjeti informacije o ulozi i funkcioniranju zemljišno‐

knjižnih odjela ili katastra.

Tablica 56 – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. u nekoj brošuri, medijima, na internetu i sl.? – prema demografiji


Cijeli uzorak 611 42,6% 48,6% 8,8%

SpolMuški 350 40% 54% 6%

Ženski 261 46% 42% 12%

Dob

Do 30 godina 76 59% 34% 7%

Od 31 do 44 godina 155 50% 43% 6%

Od 45 do 60 godina 233 43% 47% 10%

Više od 60 godina 147 24% 65% 11%

Obrazovanje





Istraživanje zadovoljstva ključnih korisnika ‐ pravnih osoba

Metodologija

Istraživanje mjerenje zadovoljstva ključnih korisnika provedeno je metodom telefonskog

intervjua. Korišten je isti pristup kao i u istraživanju koje je provedeno 2009. godine, odnosno

obuhvaćene su sve skupine pravnih osoba iako je uzorak smanjen u odnosu na uzorak iz 2009.

U istraživanje su uključene sljedeće skupine: banke, građevinski investitori, ovlašteni geodeti,

javni bilježnici te odvjetnici. Na ovaj način su pokrivene sve najvažnije skupine pravnih osoba

koje su značajni korisnici zemljišnoknjižnog i katastarskog sustava.

Istraživanje je u svakoj od pravnih osoba obavljeno s osobom koja ima najviše iskustava sa

zemljišnoknjižnim i katastarskim sustavom. Za sve kategorije osim građevinskih investitora

popise za slučajan izbor ispitanika osigurao je Naručitelj, dok je popis na temelju dostupnih

baza za građevinske investitore osigurao Ipsos.

Što se tiče upitnika, korišten je isti kao i u prethodnom istraživanju s manjim izmjenama.

Tablica 57 – Uzorak pravnih osoba

Pravne osobe

Građevinski investitori 10

Geodeti 10

Javni bilježnici 10

Odvjetnici 10

Banke 9

Ukupno 49



Glavni nalazi

Zadovoljstvo korisnika katastra

Korištenje usluga katastra

Kao i u ranijim valovima istraživanja (2006. i 2009. godine), pravne osobe u katastarskim

uredima najčešće su koristile usluge vađenja posjedovnog lista te vađenje izvoda iz

katastarskog plana. Očekivano, poduzeća pokazuju veću aktivnost te koriste širu paletu usluga

katastarskih usluga nego građanstvo.

Vrste usluga se očekivano razlikuju s obzirom na glavnu djelatnost pravne osobe, pa tako

ovlašteni geodeti bitno više koriste većinu usluga od ostalih pravnih osoba, a nešto češće ih

koriste i odvjetnici.

Slika 96. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža katastar, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo?



Tablica 58 ‐ Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža katastar, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo? – prema vrsti pravne osobe

N

Vađ

enje posjed

ovnog lista

Vađ

enje izvoda iz katastarskog plana

Zahtjev za upis nositelja prava na nekretnini


Zahtjev za pregled

i potvrđivanje

parcelacijskih i drugih geo

detskih elaborata

Zahtjev za promjenom nositelja prava

(posjed

nika)

Zahtjev za provedbu promjene površine

nekretnine

Zahtjev za provedbu promjene oblika

nekretnine

Zahtjev za provedbu promjene načina

korišten

ja nekretnine


Cijeli uzorak 49 86% 78% 55% 51% 49% 45% 45% 41% 39% 31%

Banka 9 67% 56% 44% 33% 33% 44% 22% 22% 11% 11%

Tvrtke/građevinski investitori

10 90% 70% 30% 20% 20% 40% 30% 20% 30% 20%

Ovlaštena geodetska tvrtka

10 100%100% 60% 100% 100% 50% 100% 100% 90% 70%

Javni bilježnik 10 70% 60% 50% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10%

Vrsta pravne osobe

Odvjetnik 10 100%100% 90% 90% 80% 80% 60% 50% 50% 40%


Ukoliko analiziramo rezultate samo za češće korištene usluge1, vidimo da je zadovoljstvo

pravnih osoba najviše izraženo kod usluge vađenja posjedovnog lista. Općenito gledajući u

većini slučajeva korisnici su zadovoljni uslugama, preko 70% njih je zadovoljstvo izrazilo

ocjenom 4 ili 5. Osim kada je riječ o zahtjevima za pregled geodetskih elaborata, zahtjevu za

provedbu promjena oblika nekretnine te upisu objekta na čestici gdje su ocjene zadovoljstva

nešto niže, kod kojih otprilike ⅓ korisnika nije zadovoljna uslugom.

U odnosu na prošli val istraživanja 2009. godine nema značajnih promjena u zadovoljstvu

prema pojedinim uslugama. S izuzetkom usluge dodjele kućnog broja gdje je evidentiran rast

prosječnog zadovoljstva, no s obzirom na mali broj ispitanika koji su koristili ovu uslugu ovaj

rast treba promatrati samo kao mogući trend.

Slika 97. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba.

4,7

4,2

4,2

4,1

4,1

4,0

4,0

3,8

3,8

3,8

Prosjek

15

19

42

38

22

22

27

24

25

20

N

*Samo pravne osobe koje su imale iskustva s pojedinim uslugama; OPREZ – mali N: kod pojedinih usluga je na pitanje odgovarao mali broj ispitanika

1 Što je metodološki opravdano zbog većeg broja ispitanika


Slika 98. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. ‐ usporedba s 2006. i 2009.

*Svi ispitanici,N (2016) =49N (2009) =102N (2006) = 101

Tablica 59 – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – prema vrsti pravne osobe

N

Vađenje posjed

ovnog lista

Vađenje izvoda iz katastarskog plana


Zahtjev za promjenom nositelja prava

Zahtjev za upis nositelja prava na nekretnini

Zahtjev za pregled

geo

detskih elaborata


Zahtjev za provedbu promjene površine

nekretnine

Zahtjev za promjenu načina korištenja

nekretnine

Zahtjev za provedbu promjene oblika

nekretnine

Cijeli uzorak 42 4,2 4,1 4,7 4,1 4,0 3,8 3,8 4,0 4,3 3,8

Banka 6 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Tvrtke/građevinski investitori 9 4,3 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Ovlaštena geodetska tvrtka 10 4,5 4,5 ‐ ‐ ‐ ‐ 4,0 4,0 ‐ ‐

Javni bilježnik 7 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Vrsta pravne osobe

Odvjetnik 10 4,2 4,0 ‐ 3,9 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

* Prikazane su samo prosječne ocjene za usluge koje je koristilo minimalno 9 pravnih osoba


Ocjena različitih aspekata rada katastra

Pravne osobe najzadovoljnije su ljubaznošću i susretljivošću službenika te njihovom stručnošću.

Da su službenici katastra ljubazni i susretljivi smatra 70% korisnika, a njihovom stručnošću je

zadovoljno 60% korisnika.

Ono čime su korisnici najmanje zadovoljni je jednostavnost propisane procedure. Ovaj aspekt

rada katastarskih ureda je 35% korisnika ocijenilo lošim ili jako lošim. Korisnici su manje

zadovoljni i ažuriranošću i usklađenošću podataka s drugim službama što je loše ocijenilo 20%

korisnika pravnih osoba.

Slika 99. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada katastarskih ureda i ispostava.


4,2

4,0

3,9

3,7

3,6

3,5

3,2

2,9

Prosjek


Slika 100. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada katastarskih ureda i ispostava. – usporedba s 2006. i 2009.


Tablica 60 – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada katastarskih ureda i ispostava. – prema vrsti pravne osobe

N


Stručnost služben

ika

Transparen

tnost postupka

Duljina čekanja u redu na šalteru

Organizacija rada službenika


Ažurnost i usklađen

ost podataka s drugim

službam

a

Jednostavnost propisane procedure

Cijeli uzorak 42 4,2 4 3,9 3,7 3,6 3,5 3,2 2,9

Banka 6 3,8 4,2 3,7 2,4 3,4 3,2 2,6 2,5

Tvrtke/građevinski investitori 9 4,1 4,2 3,6 4,2 3,4 3,7 2,9 2,9

Ovlaštena geodetska tvrtka 10 4,9 4,5 4,6 4,3 4,1 3,7 3,7 2,9

Javni bilježnik 8 4,3 3,7 3,6 3,5 3,8 3,8 3,5 3,3

Vrsta pravne osobe

Odvjetnik 10 3,9 3,6 3,8 3,3 3,1 3,2 3,1 2,7

*Ispitanici koji su dali ocjenu, N=42


Ocjena rada katastra u cjelini

Oko 35% građana općenito rad katastra ocjenjuje dobrim ili vrlo dobrim, dok srednju i slabije

ocjene dodjeljuje 63% korisnika. Prosječna ocjena rada katastra je 3,2 te nema značajnih

razlika u odnosu na istraživanje iz 2009. godine.

Različite pravne osobne daju sličnu prosječnu ocjenu zadovoljstva radom katastra.

Slika 101. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad katastra u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju katastar treba imati?

Prosjek = 3,2



Slika 102. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad katastra u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju katastar treba imati? – usporedba s 2006. i 2009.

Prosjek (2016) = 3,2

Prosjek (2009) = 3,0

Prosjek (2006) = 3,4


Slika 103. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad katastra u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju katastar treba imati? – prema vrsti pravne osobe



Prioriteti unapređenja

Kao najvažnije prioritete za unapređenje rada katastra korisnici ističu digitalizaciju, odnosno

informatizacija sustavu, što je navelo 29% korisnika te brže rješavanje predmeta što je kao

prioritet istaknulo 27% korisnika.

Treći važan prioritet koji je izdvojilo 22% korisnika među pravnim osobama je usklađenost

zemljišnih knjiga s katastrom.

Među prioritetima se također spominju i pojednostavljenje procedure, stručnost službenika te

ažurnost podataka. Oko 40% korisnika izdvojili su niz različitih prijedloga (Slika 9).

Slika 104. – Što biste istaknuli kao tri najvažnija prioriteta za unapređenje rada katastra?


o Dati veću odgovornost ovlaštenicima (jer se gubi vrijeme u protivnom)

o Promjena propisao Da se usklade evidencije i

brojevi na istoj česticio Štekaju u realizaciji papira

za legalizacijuo Ne smije katastar tražiti isti

obim dokumentacije od Banaka za nekretnine koje su Banke stekle prilikom provođenja prisilne naplate kao i od bilo kojeg drugog građanina mirnog posjednika jer Banka tom dokumentacijom ne raspolaže


Utjecaj rada katastra na poslovanje

Relativna većina ključnih korisnika, 43% njih, navodi kako rad katastra nema značajnog

utjecaja na njihovo poslovanje, dok oko ⅓ korisnika navodi kako ima pozitivan utjecaj, a oko ¼

njih kaže kako rad katastra ima negativan utjecaj na njihovo poslovanje.

Na ovom aspektu nije zamijećena značajna razlika u odnosu na prošlo istraživanje.

Slika 105. – Na koji način postojeće funkcioniranje katastra utječe na Vaše poslovanje?

Prosjek = 3,1



Slika 106. – Na koji način postojeće funkcioniranje katastra utječe na Vaše poslovanje? – usporedba s 2006. i 2009.

Prosjek (2016) = 3,1

Prosjek (2009) = 3,1

Prosjek (2006) = 3,2



Napredak katastra

Oko 14% korisnika navodi kako su uočili značajan napredak u radu katastarskih ureda, a još

oko 37% korisnika navode kako su uočili manji napredak. Napredak je ponajprije uočen u

brzini rješavanja predmeta i dobivanja podataka. U odnosu na prošlo istraživanje nešto više

korisnika navodi kako nema napretka.

Slika 107. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu katastra?



Slika 108. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu katastra? ‐ usporedba s 2006. i 2009.


Slika 109. – U kojim segmentima rada katastra ste uočili napredak?

*Samo ispitanici koji su naveli kako je uočen napredak, N=24

o Dostupnost povijesnih podataka

o Bolja online transparentnosto Bolja komunikacija


Zadovoljstvo korisnika zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice)

Korištenje usluga zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice)

U zemljišno‐knjižnim odjelima pravne osobe najčešće su koristile usluge vađenja vlasničkog

lista što je koristilo 94% pravnih osoba uključenih u istraživanje, te uknjižbu promjene

vlasništva što je koristilo oko 70% njih. Kao i kod katastarskih ureda, očekivano i u slučaju

gruntovnice pravne osobe pokazuju veću aktivnost te koriste širu paletu usluga nego

građanstvo. Veći broj usluga najčešće koriste odvjetnici, a nešto češće više usluga koriste i

banke te građevinski investitori.

Slika 110. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža ZKO, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo ?



Tablica 61 – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža ZKO, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo ? – prema vrsti pravne osobe

N


Uknjižba promjene vlasništva


Brisanje hipoteke

Uknjižba hipoteke

Uknjižba parcelacije (podjele ili spajanja

čestica)


Ispravak adrese stanovanja ili broja čestice,

kućnog broja ili naziva ulice

Upis objekta

Uknjižba fiducijarnog prava

Zabilježba spora, starateljstva ili ugovora o

doživotnom uzdržavanju

Cijeli uzorak 49 94% 71% 57% 57% 55% 55% 55% 55% 53% 47% 47%

Banka 9 94% 71% 57% 57% 55% 55% 55% 55% 53% 47% 47%

Tvrtke/građevinski investitori

10 89% 89% 22% 67% 78% 22% 33% 33% 33% 78% 67%

Ovlaštena geodetska tvrtka

10 90% 50% 30% 30% 10% 30% 40% 30% 30%

Javni bilježnik 10 90% 30% 40% 10% 80% 20% 50% 80%

Vrsta pravne osobe

Odvjetnik 10 100% 90% 90% 90% 90% 60% 90% 70% 40% 70% 70%


Zadovoljstvo uslugama Pravne osobe su pretežno zadovoljne s uslugama koje koriste. Najzadovoljniji su uslugom koju

koristi preko 90% pravnih osoba, tj. uslugom vađenja vlasničkog lista. Više od polovice onih

koji su koristili ovu uslugu, 57% njih, svoja iskustva u gruntovnici ocjenjuju ocjenom 5, a

prosječna ocjena zadovoljstva iznosi 4,3. U slučaju zadovoljstva uslugom vađenja vlasničkog

lista primjećuje se i napredak u prosječnoj ocjeni zadovoljstva u odnosu na prethodne valove

istraživanja. Tako je prosječna ocjena zadovoljstva ovog uslugom 2009. iznosila 3,8, a 2006.

3,6.

Druga najčešće korištena usluga koju koristi oko 70% pravnih osoba obuhvaćenih

istraživanjem – uknjižba promjene vlasništva – ocjenjena je prosječnom ocjenom od 3,9, što je

na sličnoj razini kao i u istraživanju 2009. godine, dok se primjećuje napredak u odnosu na

zadovoljstvo ovom uslugom 2006. godine kad je prosječna ocjena iznosila 3,4.

Većinom drugih usluga pravne osobe su također vrlo zadovolje, prosječna ocjena zadovoljstva

uslugom iznosi oko 4,0 do 4,1. S izuzetkom usluga kao što su upis objekta, upis etažnog

vlasništva, uknjižba parcelacije te uknjižba diobe ili razvrgnuće suvlasništva koje su nešto

slabije ocjenjene i kod kojih je nekoliko korisnika dalo i najlošiju ocjenu.


Slika 111. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba.


4,3

4,1

4,1

4,1

4,0

4,0

4,0

3,9

3,9

3,9

3,8

3,8

N

46

25

28

26

23

22

21

34

25

27

26

28

Prosjek


Slika 112. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. ‐ usporedba s 2006. i 2009.


Tablica 62 – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – prema vrsti pravne osobe

* Prikazane su samo prosječne ocjene za usluge koje je koristilo minimalno 8 pravnih osoba

N


Ispravak adrese stanovanja ili broja čestice

Brisanje hipoteke

Uknjižba hipoteke

Brisanje doživotnog uživanja

Zabilježba spora, starateljstva

Uknjižba fiducijarnog prava

Uknjižba promjene vlasništva

Upis objekta



Uknjižba parcelacije

Cijeli uzorak 46 4,3 4,1 4,1 4,1 4 4 4 3,9 3,9 3,9 3,8 3,8

Banka 8 4,0 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Tvrtke/građevinski investitori 9 3,9 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Ovlaštena geodetska tvrtka 9 4,9 ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐ ‐

Javni bilježnik 10 4,5 ‐ 4,7 4,7 4,6 ‐ ‐ 4,4 ‐ 4,1 4,2 ‐

Vrsta pravne osobe

Odvjetnik 10 4,1 3,6 3,8 3,6 3,7 3,7 3,6 3,5 3,1 3,3 3,2 3,0


Ocjena različitih aspekata rada ZKO

Slično kao i kod katastarskih ureda, pravne osobe najzadovoljnije su ljubaznošću i

susretljivošću službenika gruntovnice koje je ⅓ korisnika ocijenila najboljom ocjenom.

Zadovoljni su i duljinom čekanja na šalterima kod čega se primjećuje najveći napredak u

odnosu na prošla istraživanja iz 2009. i 2006. godine kada je prosječna ocjena zadovoljstva

ovim aspektom iznosila 3,1 dok je danas prosječna ocjena 3,8.

Pravne osobe korisnici gruntovnice najmanje su zadovoljni jednostavnošću propisane

procedure te s razinom ažuriranosti i usklađenosti podataka s drugim službama. Otprilike ¼

korisnika je oba ova aspekta ocijenila najnižim ocjenama.

Različitim aspektima rada zemljišno‐knjižnih odjela najmanje su zadovoljni odvjetnici,

građevinski investitori te predstavnici banaka.

Slika 113. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada ZKO.

3,9

3,8

3,7

3,7

3,6

3,5

3,3

3,1



Slika 114. –Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada ZKO. ‐ usporedba s 2006. i 2009.


Tablica 63 –Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada ZKO – prema vrsti pravne osobe

N


Duljina čekanja u redu na šalteru

Stručnost služben

ika

Transparen

tnost postupka

Organizacija rada službenika


Jednostavnost propisane procedure

Ažurnost i usklađen

ost podataka s drugim

službam

a

Cijeli uzorak 49 3,9 3,8 3,7 3,7 3,6 3,5 3,3 3,1

Banka 9 3,7 3,3 3,6 3,9 3,3 3,6 3 2,8

Tvrtke/građevinski investitori 10 3,6 3,6 3,5 3,3 3,3 3,1 3 2,8

Ovlaštena geodetska tvrtka 10 4,6 4,3 4,2 4,2 4 3,8 3,9 3,6

Javni bilježnik 10 4,2 4,1 4 4 4,2 4,3 3,8 3,7

Vrsta pravne osobe

Odvjetnik 10 3,5 3,7 3,2 3,1 3,2 2,8 2,9 2,8


Ocjena rada ZKO u cjelini

Ukupna ocjena rada zemljišno – knjižnih odjela je osrednja, tj. prosječna ocjena rada

gruntovnice iznosi 3,3. Najveći dio korisnika, po njih 37% rad gruntovnice ocijenilo je ocjenom

3 ili 4. Tek manji dio njih (4%) rad gruntovnice ocijenio je najboljom ocjenom, dok ih je ukupno

18% dalo lošu ocjenu.

U odnosu na istraživanje iz 2009. postoji mali pomak u ocjeni rada gruntovnice, prosječna

ocjena tada je bila 2,8.

Radom gruntovnice najviše su zadovoljni javni bilježnici, a najmanje odvjetnici.

Slika 115. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad ZKO u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju ZKO treba imati?

Prosjek = 3,3



Slika 116. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad ZKO u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju ZKO treba imati? ‐ usporedba s 2006. i 2009.

Prosjek (2016) = 3,3

Prosjek (2009) = 2,8

Prosjek (2006) = 3,0

*Svi ispitanici,N (2016) =49N (2009) =102N (2006) = 101 S

lika 117. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad ZKO u RH u cjelini, s obzirom na ulogu ZKO treba imati? – prema vrsti pravne osobe



Prioriteti unapređenja

Na pitanje o tome što bi istaknuli kao najvažnije prioritete za unapređenje rada zemljišno‐

knjižnih odjela najviše korisnika među pravnim osobama koje su sudjelovale u istraživanju,

43% njih, kao najvažniji prioritet istaknulo je unapređenje brzine procedure. Prosječna ocjena

zadovoljstva (Slika 18) brzinom rješavanja predmeta iznosi 3,5 i jedan je od aspekata rada

gruntovnice kojim su korisnici manje zadovoljni.

Među prioritetima za unapređenje rada na drugom mjestu je istaknuta potreba za

usklađivanjem i povezivanjem s katastrom. Potrebu za tim je istaknulo 37% anketiranih

korisnika, a treba ponovno istaknuti i da je „ažurnost i usklađenost podataka s drugim

službama“ najlošije ocijenjen aspekt rada gruntovnice (Slika 18).

29% korisnika je navelo ja je jedan od prioriteta ulaganje u veću stručnost i edukaciju

zaposlenika. Polovica korisnika je navela različite pojedinačne prijedloge za unapređenje rada

gruntovnice (Slika 23).


Slika 118. – Što biste istaknuli kao tri najvažnija prioriteta za unapređenje rada ZKO?


o Mogućnost da javni bilježnici mogu direktno upisivati promjene u zemljišnim knjigama

o Unapređenje web stranice zemljišnih knjiga jer je spora

o Odmah prilikom ovjere ugovora o kupoprodaji i sl. moraju se provoditi upisi u katastru i gruntovnici po službenoj dužnosti, jedino tako može se uvesti red, tako je vani i tu obvezu moramo nametnuti

o Pretraživanje imovine osobe temeljem OIB-a na jednom mjestu

o Da se identificiraju svi vlasnici nekretnina i da se država upiše u vlasništvo nacionalizirane imovine, da se zabilježe nekretnine tipa opće kulturno dobro itd.

o Fleksibilnost službenika u odlučivanju kada se radi o nebitnim detaljima

o U Rijeci u čekaonici da se postave stolice dok se čeka u redu

Utjecaj rada ZKO na poslovanje

Kao i u istraživanju iz 2009. godine, za ⅓ korisnika rad ZKO‐a, nema niti pozitivnog niti

negativnog utjecaja, no ove je godine nešto veći udio onih na koje rad ZKO ima mali pozitivan

utjecaj. Ukupno gledajući, rad gruntovnice ima pozitivan utjecaj na rad 47% pravnih osoba

koje su sudjelovale u istraživanju.

Rad zemljišno‐knjižnih odjela najveći utjecaj ima na rad javnih bilježnika, a najmanji na rad

odvjetnika.

Slika 119. – Na koji način postojeće funkcioniranje ZKO utječe na Vaše poslovanje?


Prosjek = 3,4



Slika 120. – Na koji način postojeće funkcioniranje ZKO utječe na Vaše poslovanje? ‐ usporedba s 2006. i 2009.

Prosjek (2016) = 3,4

Prosjek (2009) = 3,0

Prosjek (2006) = 2,9


Slika 121. – Na koji način postojeće funkcioniranje ZKO utječe na Vaše poslovanje? – prosječna vrijednost



Napredak ZKO

Oko 18% korisnika navodi kako su uočili značajan napredak u radu zemljišno‐knjižnih odjela

Općinskih sudova, a još oko 29% njih navodi kako su uočili manji napredak. U odnosu na

prošlo istraživanje znatno je više korisnika koji navode kako nema napretka.

Napredak je kao i kod katastra ponajprije uočen u brzini rješavanja predmeta i izdavanja

podataka te u informatizaciji.

Slika 122. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu ZKO?



Slika 123. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu ZKO? ‐ usporedba s 2006. i 2009.


Slika 124. – U kojim segmentima rada ZKO ste uočili napredak?

*Samo ispitanici koji su naveli kako je uočen napredak, N=23

o Zagreb je po kvaliteti napredovao, a otoci su i dalje koma. Postupak upisa hipoteka je brži, a to je važno jer je to pokretač puštanja kreditnih sredstava, a to pak pokretač gospodarstva.

o Usklađenost podatakao Dostupnost podatakao Generalno su se poboljšali


Ocjena Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastara

Općenita ocjena projekta

Najviše pravnih osoba Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastara, 37% njih ocijenilo je kao

dobar; oko 28% korisnika projekt ocjenjuje kako vrlo dobar ili jako dobar. Otprilike ⅓ korisnika

projekt ocjenjuje lošijim ocjenama, a najmanje su zadovoljni odvjetnici i građevinski

investitori.

Slika 125. – Kako biste općenito, ocjenama od 1 do 5, ocijenili Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro».

Prosjek = 3,0



Slika 126. – Kako biste općenito, ocjenama od 1 do 5, ocijenili Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro». ‐ usporedba s 2006. i 2009.

*Svi ispitanici,N (2016) =49N (2009) =102

Prosjek (2016) = 2,9

Prosjek (2009) = 3,1

Slika 127. – Kako biste općenito, ocjenama od 1 do 5, ocijenili Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro».– prema vrsti pravne osobe


Doprinos projekta Oko 4% korisnika smatra kako je projekt imao presudnu ulogu u unapređenju rada sustava

gruntovnice i katastra, a 22% kako je dao veliki doprinos. Najviše korisnika, njih 39%, smatra

kako je doprinos bio osrednji. Oko 10% korisnika smatra kako Projekt nije dao nikakav

doprinos u radu sustava gruntovnice i katastra.

Građevinski investitori i geodeti najkritičniji su u ocjeni doprinosa Projekta.

Slika 128. – Kako biste ocijenili doprinos tog projekta postignutim unapređenjima u radu sustava gruntovnice i katastra posljednjih nekoliko godina?

Prosjek = 2,9



Slika 129. – Kako biste ocijenili doprinos tog projekta postignutim unapređenjima u radu sustava gruntovnice i katastra posljednjih nekoliko godina? ‐ usporedba s 2006. i 2009.

*Svi ispitanici,N (2016) =49N (2009) =102

Prosjek (2016) = 2,9

Prosjek (2009) = 3,1

Slika 130. – Kako biste ocijenili doprinos tog projekta postignutim unapređenjima u radu sustava gruntovnice i katastra posljednjih nekoliko godina? – prema vrsti pravne osobe



Istraživanje zadovoljstva korisnika institucionalnim online portalima

Metodologija Online upitnici bili su programirani od strane Ipsosa i postavljeni na web server Ipsosa.

Posjetitelji / korisnici portala, online upitnicima će pristupati preko poveznica (linkova) na

portalima.

Kako bi ispunjavanje online upitnika bilo gotovo u skladu s rokovima, u dogovoru s klijentom,

dio ispitanika regrutiran je među članovima Ipsos Online panela ispitanika, među kojima su

pozivani oni članovi Online panela koji posjećuju portale koji su predmet istraživanja.

Uzorak ispitanika bili su korisnici svakog pojedinog portala i željeni broj ispitanika na svakom

portalu bio je 100 korisnika po portalu tj. ukupno 400 za sve portale.

Upitnici za svaki od navedenih portala imali su zajednički skup pitanja koji su se odnosili na

opće zadovoljstvo portalom i uslugama koje portal nudi, te na zadovoljstvo karakteristikama

portala (npr. lakoća navigacije, brzina učitavanja, preglednost), kao i na zadovoljstvo ishodom

posjete.


Osim zajedničkog skupa pitanja, upitnik za svaki od četiri portala sadržavao je i nekoliko

pitanja specifičnih za pojedini servis.

Sadržaj upitnika usmjeren je na prikupljanje podataka za dobivanje smjernica o eventualnom

poboljšanju portala koji se evaluiraju.

Prilikom konstrukcije upitnika vodilo se računa o tome da trajanje ispunjavanja upitnika ne

prelazi 15 minuta kako bi se minimiziralo odustajanje ispitanika zbog predugog upitnika.

U upitnicima se od ispitanika nije tražilo ostavljanje bilo kakvih osobnih podataka, a kontrola

mogućih višestrukih ispunjavanja upitnika od strane jednog ispitanika provedena je tijekom

obrade podataka, preko podataka o IP adresi, duljini i vremenu ispunjavanja upitnika.

Ispitanici nisu biti posebno honorirani za ispunjavanje upitnika, a članovi Ipsos Online panela

dobivali su jedinstvenu personaliziranu poveznicu kojom su upitnik mogli ispuniti samo

jednom, te nakon analize mogućih duplih odgovora nije nađen niti jedan ispitanik koji je dva ili

više puta odgovarao na upitnik.

Prikupljanje odgovora ispitanika trajalo je od 10. listopada do 16. studenoga 2016.

Glavni nalazi

Razlozi korištenja institucionalnih Online portala

Kako svaki institucionalni portal nudi specifične usluge tako se i razlozi korištenja svakog od

četiri evaluirana portala razlikuju. Na slikama 131 do 134. prikazani su razlozi korištenja

svakog od portala s postocima posjetitelja koji su naveli određeni razlog posjete.

Slika 131. – Koji su glavni razlozi Vaše posjete ovoj internetskoj stranici? (One Stop Shop ZIS‐a)


69%

65%

64%

53%

39%

31%

26%

23%

16%

13%

12%

9%

8%

4%

Pregled čestica

Pregled glavne knjige

Pregled posjedovnog lista

Pregled statusa ZK predmeta

Pregled katastarskog operata

Pregled knjige položenih ugovora

Pregled statusa katastarskog predmeta

Informiranje o proceduri upisa ili promjenepodataka o vlasniku

Informiranje o potrebnoj dokumentaciji

Informiranje o proceduri ostalih upisa

Informiranje o proceduri upisa ili brisanjahipoteke

Informiranje o projektu reforme zemljišnihknjiga

Ništa određeno, znatiželja

Nešto drugo

Na One Stop Shopu ZIS‐a dominantni razlozi posjete su pregled čestica, pregled glavne knjige i

pregled posjedovnog lista koje koristi više od 60% posjetitelja. Osim navedenih usluga, nešto

više od polovine posjetitelja na portal dolazi i zbog pregleda statusa ZK predmeta. Ostale

usluge i informacije rjeđe se koriste.


Slika 132. – Koji su glavni razlozi Vaše posjete ovoj internetskoj stranici? (Geoportal)

73%

61%

35%

25%

18%

13%

3%

Pregled digitalnog katastarskog plana

Pregled digitalne ortofoto karte

Pregled Hrvatske osnovne karte

Pregled topografske karte


Pregled i preuzimanje položajnih opisastalnih geodetskih točaka

Nešto drugo

Dva najčešća razloga posjete Geoportala su pregled digitalnog katastarskog plana (73%)

posjetitelja i pregled digitalne ortofoto karte (61% posjetitelja). Ostale karte i podatke

pregleda i koristi znatno manje posjetitelja.

Slika 133. – Koji su glavni razlozi Vaše posjete ovoj internetskoj stranici? (E‐Katastar)

59%

48%

38%

27%

16%

15%

12%

9%

5%

1%

Pregled statusa predmeta

Informacije o potrebnoj dokumentaciji zaizdavanje dokumenata

Općenito informiranje o katastru

Informacije o katastarskim planovima iregistru poslovnih jedinica

Informiranje o cijenama katastarskih usluga

Skidanje zahtjeva za izdavanje podataka


Pregled popisa ovlaštenih geodetskihizvoditelja

Mišljenja i odluke geodetskog ureda

Nešto drugo


Pregled statusa predmeta najčešći je razlog posjete portalu E‐Katastar, a navodi ga 59%

posjetitelja. Među ostalim čestim razlozima posjete E‐Katastru navode se informiranje o

dokumentaciji potrebnoj za izdavanje dokumenata (48% posjetitelja), općenito informiranje o

katastru (38% posjetitelja), te informiranje o katastarskim planovima i registru poslovnih

jedinica (27% posjetitelja). Ostale razloge navodi manje od 20% posjetitelja).

Slika 134. – Koji su glavni razlozi Vaše posjete ovoj internetskoj stranici? (E‐Zemljišne knjige)

81%

33%

29%

28%

15%

14%

14%

11%

5%

2%

Pregled z.k. uloška

Pregled z.k. poduloška

Pregled statusa Z predmeta

Pregled izvješća o stanju zemljišno knjižnihpredmeta

Informiranje o projektu e-zemljišne knjige


Pregled statistike glavne knjige

Pregled statistike knjige položenih ugovora

Informiranje o pojmovima u pregleduglavne knjige

Nešto drugo

E‐Zemljišne knjige uglavnom se posjećuju zbog pregleda z.k. uloška (81% posjetitelja) dok su

ostali razlozi posjećivanja tog portala znatno manje zastupljeni. Tako 33% posjetitelja na E‐

Zemljišnim knjigama pregledava z.k. poduloške, 29% statuse Z predmeta, a izvješća o stanju

zemljišno knjižnih predmeta 28% posjetitelja. Ostale razloge navodi manje od 20%

posjetitelja.


Uspjeh u nalaženju traženih informacija na institucionalnim Online portalima Nakon ispitivanja razloga posjeta, posjetitelji su ocjenjivali uspješnost u nalaženju informacija.

Kao što je vidljivo iz slike 135, 66% do 67% posjetitelja svih portala u potpunosti je našlo

tražene informacije. Kad se zbroje postoci posjetitelja koji su u potpunosti pronašli ono što su

tražili sa postocima posjetitelja koji su u većem dijelu pronašli tražene podatke, najuspješniji je

Geoportal kod kojega je taj postotak 96%, One Stop Shop i E‐Katastar po 90%, te E‐Zemljišne

knjige sa 88% posjetitelja koji su uglavnom ili u potpunosti pronašli tražene podatke. Najveći

postotak posjetitelja koji tvrde da uopće nisu pronašli podatke je 8% kod One Stop Shopa.

Slika 135. – Jeste li uspjeli naći tražene podatke?

67%

66%

66%

67%

23%

30%

24%

21%

3%

3%

7%

10%

8%

3%

3%

1%

One Stop Shop

Geoportal

E-Katastar

E-Zemljišne knjige

Da, u potpunosti Da, u većem dijelu Da, u manjem dijelu Ne

Nadalje, posjetitelje koji nisu uspjeli pronaći sve tražene informacije, pitalo se koje informacije

nisu uspjeli pronaći. Takvih ispitanika nije bilo puno po svakom portalu (najviše 11 na portalu

E‐Katastar), te su njihovi odgovori prikazani u sljedećim tablicama.


Tablica 64 – Koje informacije niste uspjeli naći? (One Stop Shop ZIS‐a)

One Stop Shop ZIS‐a N %

Nedostaju neke tražene čestice/ ZK ulošci 8 24%

Podaci o vlasnicima 4 12%

Podaci ne odgovaraju stvarnom stanju/ nedostaju posljednje izmjene statusa 4 12%

Radno vrijeme, kontakt osobe, potrebna dokumentacija i sl. 3 9%

Poveznica između katastarskog operata i zemljišne knjige za čestice s dvojom numeracijom

3 9%

Povijesni podaci o čestici 2 6%

Ostalo 10 29%

Tablica 65 – Koje informacije niste uspjeli naći? (Geoportal)

Geoportal N %

Neažurirani podaci o česticama 9 28%

Nazivi naselja, ulica i kućni brojevi 4 13%

Brojevi čestica i parcela 4 13%

Komplicirano je koristiti ga 3 9%


Uglavnom je sve pronađeno 7 22%

Ostalo 3 9%

Tablica 66 – Koje informacije niste uspjeli naći? (E‐Katastar)

E‐Katastar N %

Neažurirani podaci o česticama, nepovezanost sa gruntovnicom 11 34%

Ne sjećam se 5 16%


Ranija verzija je bila jednostavnija 2 6%


Ostalo 9 28%

Tablica 67 – Koje informacije niste uspjeli naći? (E‐Zemljišne knjige)

E‐Zemljišne knjige N %

Neažurirani podaci o česticama, nepovezanost sa katastrom 9 28%


Ne sjećam se 4 13%

Ako ne znaju točan broj čestice ne mogu dobiti podatke 3 9%

Stara verzija stranica je bila bolja 2 6%



Ostalo 3 9%

Iz odgovora posjetitelja o informacijama koje nisu uspjeli pronaći kod sva četiri portala

zajednički je problem oko neažuriranih podataka o nekim česticama, nedostatku ili

nedovoljnoj povezanosti podataka iz katastra i zemljišnih knjiga, te podaci o vlasnicima

čestica.

Na slici 136 prikazani su odgovori posjetitelja koji su pronašli podatke koje su tražili (većina

posjetitelja, između 94 i 100, ovisno o portalu). Većina ispitanih posjetitelja, između 82 i 83%,

a kod Geoportala i 90% posjetitelja, do informacija je došlo u vrlo kratkom ili kratkom

vremenu

Slika 136. – Koliko dugo ste tražili informacije koje ste trebali?

29%

30%

18%

23%

54%

60%

65%

59%

16%

8%

15%

15%

1%

2%

3%

2%

One Stop Shop

Geoportal

E-Katastar

E-Zemljišne knjige

Vrlo kratko Kratko Dugo Vrlo dugo

Zadovoljstvo institucionalnim Online portalima Nakon što su posjetitelji odgovorili na pitanja o razlozima posjete, te o uspjehu u nalaženju

informacija, posjetiteljima je postavljen niz pitanja o zadovoljstvu posjećenom portalu. Pitanja

o zadovoljstvu odnosila su se na ukupno zadovoljstvo portalom, na zadovoljstvo različitim

karakteristikama portala, te pitanja o njihovu mišljenju o sadržajima koji nedostaju i

sugestijama za poboljšanje portala.


Pitanja o zadovoljstvu portalima ispitanici su iskazivali na skali od 1 do 5 (poput školskih

ocjena) pri čemu je ocjena 1 označavala „jako loše“, a 5 „Jako dobro“. Ocjene između 1 i 5

označavale su stupnjeve između krajnjih ocjena.

Osim analize distribucije ocjena i prosječnih ocjena ukupnog zadovoljstva i zadovoljstva

karakteristikama portala, provedena je i dodatna statistička obrada čiji je cilj bio utvrditi koje

karakteristike portala i u kojoj mjeri najviše doprinose ukupnom zadovoljstvu portalom, te

statistička obrada čiji je cilj bio razlike u ocjenama između različitih institucionalnih portala.

Doprinos pojedinih karakteristika portala ukupnoj ocjeni analiziran je metodom linearne

regresijske analize, dok su razlike u zadovoljstvu između portala analizirane metodom Analize

varijance (ANOVA).

Na slici 137. prikazane su distribucije odgovora na pitanja o zadovoljstvu One Stop Shopom

ZIS‐a s pripadajućim prosječnim ocjenama (aritmetičke sredine ocjena). Prosječna ocjena

ukupnim zadovoljstvom portalom iznosi 3,9, a 65% posjetitelja je dalo ocjene 4 ili 5. Ocjene

pojedinih karakteristika neznatno su niže od ukupne ocjene portala i variraju od 3,6 za

jednostavnost snalaženja do 3,8 za preglednost, brzinu učitavanja i dostupnost informacija na

One Stop Shop portalu.

Slika 137. – Kako biste ocijenili svaki od sljedećih elemenata ove internetske stranice? – One Stop Shop ZIS‐a

3,9

3,8

3,6

3,8

3,7

3,8

3,7

1%

1%

2%

2%

2%

3%

3%

7%

9%

14%

12%

9%

9%

9%

14%

26%

30%

30%

22%

35%

25%

34%

29%

37%

30%

26%

33%

28%

31%

25%

29%

28%

29%

27%

31%

25%

32%

28%

27%

Ukupno zadovoljstvo stranicom

Preglednost

Jednostavnost snalaženja

Brzina učitavanja

Izgled, dizajn


Brzina nalaženja informacija

Razumljivost uputa o korištenju

Jako loše 2 3 4 Jako dobro Prosjek

3,7


U sljedećoj tablici prikazani su standardizirani regresijski koeficijenti kao glavni rezultat

regresijske analize. Standardizirani regresijski koeficijenti ukazuju na stupanj u kojem je ocjena

pojedine karakteristike portala povezana s ukupnom ocjenom zadovoljstva portalom. Što je

apsolutna vrijednost standardiziranog regresijskog koeficijenta veći od nule, to je povezanost

karakteristike s ukupnom ocjenom viša. Kod negativnih vrijednosti koeficijenata povezanost je

negativna, što znači da viša vrijednost koeficijenta ukazuje na nižu vrijednost ukupnog

zadovoljstva. U ovom istraživanju nije se očekivala takva vrst (negativne ) povezanosti.

Druga vrijednost koja ukazuje na postojanje povezanosti je razina značajnosti povezanosti. Za

sve one karakteristike čija je razina značajnosti viša od 0,05 smatra se da njihov utjecaj nije

statistički značajan, tj. da ne odstupa od slučaja i samim time te se karakteristike smatraju

kako ne utječu na ukupnu ocjenu zadovoljstva. Drugim riječima kod karakteristika kod kojih je

razina značajnosti 0,05 ili niža, smatraju se da su povezane s ukupnom ocjenom zadovoljstva.

Tablica 68 – Standardizirani regresijski koeficijenti i razine statističke značajnosti povezanosti ocjena pojedinih karakteristika One Stop Shop portala i ocjene ukupnog zadovoljstva tim portalom?

Karakteristike One Stop Shop portala Standardizirani

regresijski koeficijenti (Beta koeficijenti)

Razine statističke značajnosti (Sig.)

Preglednost 0,218 0,019*

Jednostavnost snalaženja na stranicama ‐0,048 0,590

Brzina učitavanja stranica 0,020 0,770

Izgled, dizajn 0,179 0,028*

Dostupnost informacija 0,295 0,001*

Brzina nalaženja informacija 0,167 0,088

Razumljivost uputa o korištenju 0,172 0,056

* Statistički značajna povezanost ocjene karakteristike i ocjene ukupnog zadovoljstva portalom.

Kao što je vidljivo iz tablice 68, tri su se karakteristike, odnosno ocjene tih karakteristika

izdvojile kao statistički značajne glede povezanosti sa ocjenom ukupnog zadovoljstva One Stop

Shop portalom. Preglednost, dizajn portala i dostupnost informacija. Ostale karakteristike nisu

statistički značajno povezane, što ne znači da se u eventualnim budućim intervencijama na

portalu mogu zanemariti. Naime vrlo često statističku značajnost povezanosti ne postižu one

karakteristike koje posjetitelji smatraju nečime što se podrazumijeva, što mora imati svaka

stranica. Snižavanjem funkcionalnosti tih karakteristika mogao bi se pokazati pad zadovoljstva.

Ono što se iz rezultata može zaključiti je da kad bi ostale karakteristike ostale kakve jesu,


manipuliranjem (poboljšanjem) tri navedene karakteristike mogla povećati ocjena ukupnog

zadovoljstva portalom.

Na sljedećoj slici prikazane su distribucije ocjena i prosječne ocjene zadovoljstva

karakteristikama Geoportala.

Slika 138. – Kako biste ocijenili svaki od sljedećih elemenata ove internetske stranice? – Geoportal

3,9

3,9

3,8

3,9

4,0

3,9

3,9

5%

4%

5%

9%

6%

4%

3%

4%

28%

33%

37%

22%

21%

25%

32%

31%

37%

35%

33%

43%

42%

45%

36%

35%

31%

29%

25%

27%

32%

26%

29%

31%


Preglednost


Brzina učitavanja

Izgled, dizajn





3,9

Ocjena ukupnog zadovoljstva Geoportala iznosi 3,9, a postotak posjetitelja koji su ga ocijenili s

4 ili 5 iznosi 68%. Ocjene pojedinih karakteristika slične su ocjeni ukupnog zadovoljstva i

iznose od 3,8 za jednostavnost snalaženja do 4,0 za dizajn portala. Postoci posjetitelja koji

pojedine karakteristike ocjenjuju s 4 ili 5 varira od 58% za jednostavnost snalaženja, do 74% za

dizajn portala.

Tablica 69 – Standardizirani regresijski koeficijenti i razine statističke značajnosti povezanosti ocjena pojedinih karakteristika Geoportala i ocjene ukupnog zadovoljstva tim portalom?

Karakteristike Geoportala Standardizirani



Preglednost ‐0,019 0,839

Jednostavnost snalaženja na stranicama 0,223 0,012*



Dostupnost informacija 0,104 0,128

Brzina nalaženja informacija 0,197 0,027*




Kao što je vidljivo iz tablice 69, kod Geoportala izdvojile su se tri karakteristike koje su

statistički značajno povezane s ocjenom ukupnog zadovoljstva Geoportalom. Jednostavnost

snalaženja na stranicama, dizajn portala i brzina nalaženja informacija. Ostale karakteristike

nisu statistički značajno povezane.

Slika 139. – Kako biste ocijenili svaki od sljedećih elemenata ove internetske stranice? – E‐Katastar

3,7

3,6

3,5

3,9

3,5

3,6

3,5

2%

2%

4%

2%

2%

3%

4%

6%

13%

11%

7%

12%

7%

10%

8%

30%

28%

36%

22%

32%

35%

36%

29%

43%

41%

33%

47%

41%

38%

38%

45%

19%

16%

16%

24%

13%

18%

13%

14%


Preglednost


Brzina učitavanja

Izgled, dizajn





3,6

Ukupno zadovoljstvo portalom E‐Katastar iznosi 3,7 pri čemu je 62% posjetitelja dalo ocjenu 4

ili 5. Gledano po pojedinim karakteristikama portala najviše je ocijenjena brzina učitavanja

(prosječna ocjena 3,9), dok su ostale karakteristike ocijenjene približno jednako ocjenama 3,5

do 3,6.


Tablica 70 – Standardizirani regresijski koeficijenti i razine statističke značajnosti povezanosti ocjena pojedinih karakteristika E‐Katastra i ocjene ukupnog zadovoljstva tim portalom?

Karakteristike E‐Katastra Standardizirani



Preglednost 0,172 0,040*

Jednostavnost snalaženja na stranicama 0,045 0,520







Među karakteristikama portala E‐Katastar s ukupnom ocjenom zadovoljstva statistički je

značajno povezana ocjena zadovoljstva dizajnom stranica, dostupnost informacija i

preglednost portala.

Slika 140. – Kako biste ocijenili svaki od sljedećih elemenata ove internetske stranice? – E‐Zemljišne knjige

3,6

3,6

3,4

3,8

3,4

3,7

3,5

4%

3%

6%

4%

10%

7%

4%

6%

6%

11%

10%

5%

7%

7%

10%

10%

33%

25%

32%

26%

27%

21%

33%

33%

43%

44%

39%

35%

46%

45%

37%

35%

14%

17%

13%

29%

10%

21%

16%

16%


Preglednost


Brzina učitavanja

Izgled, dizajn





3,5

Portal E‐Zemljišne knjige ukupno je ocijenjen prosječnom ocjenom 3,6. 57% posjetitelja

ocijenilo ga je s ocjenom 4 ili 5. Među pojedinim karakteristikama prosječne ocjene variraju

između 3,8 za brzinu učitavanja, do 3,4 za jednostavnost snalaženja i dizajn stranica.


Tablica 71 – Standardizirani regresijski koeficijenti i razine statističke značajnosti povezanosti ocjena pojedinih karakteristika E‐Zemljišnih knjiga i ocjene ukupnog zadovoljstva tim portalom?

Karakteristike E‐Zemljišnih knjiga Standardizirani



Preglednost 0,121 0,274

Jednostavnost snalaženja na stranicama 0,225 0,043*


Izgled, dizajn 0,134 0,116





Među karakteristikama koje su statistički značajno povezane s ukupnom ocjenom zadovoljstva

portalom E‐Zemljišne knjige izdvajaju se dostupnost informacija i jednostavnost snalaženja na

stranicama.

Usporedimo li prosječne ocjene ukupnog zadovoljstva portalima kao i prosječne ocjene

pojedinih karakteristika, kao što je prikazano na slici 141, mogu se uočiti neke razlike u

zadovoljstvu između pojedinih portala.

Slika 141. – Prosječne ocjene ukupnog zadovoljstva i zadovoljstva pojedinim karakteristikama institucionalnih portala

3,85

3,78

3,64

3,80

3,67

3,81

3,68

3,71

3,93

3,88

3,75

3,87

3,99

3,90

3,88

3,92

3,57

3,61

3,43

3,81

3,39

3,66

3,51

3,45

3,71

3,56

3,46

3,88

3,51

3,63

3,48

3,57

Ukupno zadovoljstvostranicom

Preglednost


Brzina učitavanja

Izgled, dizajn



Razumljivost uputa okorištenju

One stop shop

Geoportal

E-Izvadak

E-Katastar


Statističkim testom Analize varijance (ANOVA) utvrđene su statistički značajne razlike u

ocjenama zadovoljstva između pojedinih portala. Na taj način utvrđene su statistički značajne

razlike u ukupnom zadovoljstvu, u zadovoljstvu dizajnom portala, brzini nalaženja informacija i

razumljivosti uputa.

Rezultati analize varijance ukazuju na statistički značajno niže ukupno zadovoljstvo portalom

E‐Zemljišne knjige u odnosu na ostale portale. Nadalje zadovoljstvo dizajnom je statistički

značajno više kod Geoportala, a značajno niže kod E‐Zemljišnih knjiga u odnosu na ostale

portale. Brzina nalaženja informacija i razumljivost uputa statistički su značajno više ocijenjeni

za Geoportal nego za ostale portale.

Na temelju ranije prikazane regresijske analize dizajn se pokazao kao važna karakteristika koja

doprinosi ukupnom zadovoljstvu kod tri od četiri portala (kod E‐Zemljišnih knjiga ne utječe

statistički značajno), a slično je i sa dostupnosti informacija koje posjetitelje zanimaju koje

također doprinose statistički značajno ukupnom zadovoljstvu 3 od 4 portala (svi portali osim

Geoportala). Iz toga proizlazi kako bi se intervencijom u te dvije navedene karakteristike u

najvećoj mjeri utjecalo na povećavanje zadovoljstva portalima.

Osim pitanja za numeričku procjenu ukupnog zadovoljstva i zadovoljstva pojedinim

karakteristikama portala, od ispitanih posjetitelja tražilo se da navedu ako imaju neke

sugestije za poboljšanje portala, te da svojim riječima navedu koji sadržaji prema njihovom

mišljenju nedostaju.

Takvi otvoreni odgovori obrađeni su na način da su kategorizirani u skupine s obzirom na

sadržaj odgovora. Tako sažeti odgovori prikazani su u nizu tablica u daljem tekstu izvještaja.


Tablica 72 – Što bi valjalo poboljšati na ovim stranicama kako bi se unaprijedila njihova kvaliteta i iskoristivost? (One Stop Shop ZIS‐a)

Sugestije za poboljšanje One Stop Shop‐a N %

Brzinu učitavanja 15 15%

Pojednostaviti traženje informacija 13 13%

Bolje povezati i ažurirati baze katastra i zemljišnih knjiga 12 12%

Preglednost 10 10%

Dizajn stranice/aplikacije 5 5%

Previše šifri/kodova (captcha) za svaki zahtjev 4 4%

Povezati sa sustavom E‐Gradjanin 2 2%

Pojednostaviti upute 1 1%

Pretragu po OIB‐u 1 1%

Promovirati stranicu i korištenje putem medija 1 1%

Stari sustav je bio bolji 1 1%

Ne treba ništa poboljšati 23 23%

Ne znam, nisam stručnjak 18 18%

Tablica 73 – Koji još sadržaji bi se trebali nalaziti na ovoj stranici da bi ona bila od veće koristi za korisnike? (One Stop Shop ZIS‐a)

Dodatni željeni sadržaji za One Stop Shop N %

Objediniti katastar i zemljišne knjige 5 5%

Svi raspoloživi podaci o česticama 5 5%

Jednostavnije pretraživanje 5 5%

Povezati sa sustavom E‐Gradjanin 4 4%

Podaci o vlasništvu 3 3%

Prostorni planovi 2 2%

Adrese, radno vrijeme i kontakti sudova i katastarskih ureda 1 1%

Detaljne snimke 1 1%

Dimenzije parcela 1 1%

Dnevno ažuriranje sadržaja 1 1%

Informacije o financijskim blokadama, ovrhama, kreditima 1 1%

Jednostavnije upute 1 1%

Kazalo pojmova 1 1%

Linkove na druge stranice u sustavu 1 1%

Online podrška ili kontakt 1 1%

Online zahtjevi za rješavanje imovinsko pravnih odnosa 1 1%

Povijesni pregled čestica 1 1%

Pretraživanje po adresi 1 1%

Prikaz čestica na karti 1 1%

Pristup javnim bazama podataka 1 1%

Ništa, svi sadržaji su prisutni 32 31%



Iako dosta ispitanih posjetitelja nema nikakvu sugestiju za poboljšanje, a osobito je veliki broj

onih ne znaju koji bi sadržaji još trebali biti na One stop Shop portalu, tj. smatraju kako su svi

potrebni sadržaji već prisutni, iz prikazanih tablica 9 i 10, moglo bi se zaključiti kako bi

pojednostavljenjem pretraživanja, većom brzinom učitavanja te boljom povezanosti baza

podataka katastra i zemljišnih knjiga moglo povećati zadovoljstvo posjetitelja. To je u skladu s

već navedenom analizom ocjena zadovoljstva kod koje proizlazi važnost preglednosti, dizajna i

dostupnosti informacija kao karakteristika One Stop Shop portala važnih za ukupno

zadovoljstvo korištenja.

Sljedeće dvije tablice prikazuju sugestije za poboljšanje i željene dodatne sadržaje za

Geoportal.

Tablica 74 – Što bi valjalo poboljšati na ovim stranicama kako bi se unaprijedila njihova kvaliteta i iskoristivost? (Geoportal)

Sugestije za poboljšanje Geoportala N %







Bolji način kretanja po karti (kao na Google maps) 3 3%

Mogućnost skidanja slojeva 2 2%

Veća razlučivost snimki 2 2%

Da pretraživač zapamti odabir, a ne da vraća na početak 1 1%

Dodati godine snimanja 1 1%

Mogućnost ispisa 1 1%

Mogućnost ispisa (smanjiti veličinu čestica) 1 1%

Nepodudaranje kućnih brojeva 1 1%

Poboljšati alate za mjerenje 1 1%

Poboljšati navigaciju 1 1%

Povezati čestice s vlasnikom 1 1%

Preglednost 1 1%

Prilagoditi za mobilne uređaje 1 1%

Rezultate mjerenja u m2 1 1%

Smanjiti zaglavlje stranice da karta stane u jedan pregled 1 1%




Tablica 75 – Koji još sadržaji bi se trebali nalaziti na ovoj stranici da bi ona bila od veće koristi za korisnike? (Geoportal)

Dodatni željeni sadržaji za Geoportal N %

Objediniti s katastrom i zemljišnim knjigama 8 8%



WMS katastarskih čestica 2 2%

Prostorni planovi 2 2%

Da iskače prozor sa svim podacima 1 1%

Datum snimke, prikaz po datumima snimanja 1 1%

Geološka karta 1 1%

Jednostavne upute za korištenje 1 1%



Karta i prikaz manjih mjesta 1 1%


Mobilna aplikacija 1 1%

Neke korisne poveznice (linkove) 1 1%

Poboljšane mogućnosti ispisa 1 1%

Poboljšati dizajn 1 1%

Podloge s prostornim planovima (GUP) 1 1%


Stare brojeve čestica 1 1%

Veća brzina 1 1%

Veća vidljivost 1 1%

Zemljopisne specifičnosti 1 1%

ZK čestice 1 1%



Slično kao kod One Stop Shop‐a i kod Geoportala najveći broj odgovora vezanih uz konkretne

sugestije za poboljšanje i dodatne sadržaje, odnose se na povećavanje brzine učitavanja,

pojednostavljivanje portala (osobito pretraživanja), te na bolju povezanost i bolju ažurnost

baza podataka.

Slijede sugestije i dodatni željeni sadržaji za portal E‐Katastar.


Tablica 76 – Što bi valjalo poboljšati na ovim stranicama kako bi se unaprijedila njihova kvaliteta i iskoristivost? (E‐Katastar)

Sugestije za poboljšanje E‐Katastra N %

Preglednost 23 23%







Dati detaljnije podatke 1 1%

Dodati e‐mail za pomoć i upite 1 1%

Presložiti članke 1 1%

Pretraga po imenu i prezimenu 1 1%

Promovirati stranicu i korištenje putem medija 1 1%



Tablica 77 – Koji još sadržaji bi se trebali nalaziti na ovoj stranici da bi ona bila od veće koristi za korisnike? (E‐Katastar)

Dodatni željeni sadržaji za E‐Katastar N %



Prikaz karte čestica 5 5%

Pretraživanje po OIB‐u 3 3%




Automatsko lociranje najbližeg katastra 1 1%

Bolja preglednost sadržaja 1 1%

Informacije o najčešćim problemima 1 1%

Jednostavan cjenik 1 1%


Obrasci 1 1%

Podaci o ARKOD‐u 1 1%

Podaci o legalizaciji 1 1%

Podaci o starosti i kvaliteti objekata na česticama 1 1%

Poveznice na sudove, i druge ustanove, te na propise i pojašnjenja 1 1%





Slično kao i kod prethodna dva opisana institucionalna Online portala i kod E‐Katastra

sugestije i željeni sadržaji se velikim dijelom odnose na preglednost portala, na

pojednostavljivanje pretraživanja, objedinjavanje baza podataka, te ažuriranje podataka.

I na kraju ovog dijela izvješća prikazani su odgovori na pitanja vezana uz portal E‐Zemljišne

knjige.

Tablica 78 – Što bi valjalo poboljšati na ovim stranicama kako bi se unaprijedila njihova kvaliteta i iskoristivost? (E‐Zemljišne knjige)

Sugestije za poboljšanje E‐Zemljišnih knjiga N %



Preglednost 14 14%

Brzina učitavanja 12 12%




Mogućnost ispisa 1 1%

Pregled po OIB‐u ili MBG‐u 1 1%

Pretraga po imenu i prezimenu 1 1%

Stari sustav je bio bolji 1 1%



Odgovori o sugestijama i dodatnim željenim sadržajima za portal E‐Zemljišne knjige (tablice 78

i 79) dijele zajedničke karakteristike s velikim dijelom odgovora za sve portale. Dakle, svim je

portalima zajednička sugestija kako treba pojednostaviti traženje informacija, poboljšati dizajn

stranica, povećati brzinu učitavanja, te (bolje) povezati i ažurirati podatke iz baza katastra,

odnosno zemljišnih knjiga.

Povremeno se javljaju i sugestije poput omogućavanja pretraživanja po OIB‐u/imenu i

prezimenu, odnosno kako bi se trebali prikazivati i podaci o vlasništvu.


Tablica 79 – Koji još sadržaji bi se trebali nalaziti na ovoj stranici da bi ona bila od veće koristi za korisnike? (E‐Zemljišne knjige)

Dodatni željeni sadržaji za E‐Zemljišne knjige N %


Svi raspoloživi podaci o čestici 4 4%

Bolja preglednost sadržaja 3 3%

Ažurirani podaci 2 2%


Karta zemljišta 2 2%


Prodajna cijena zemljišta 2 2%

Adrese, radno vrijeme i kontakti sudova i katastarskih ureda 1 1%

Detaljnije upute 1 1%

Jednostavne upute za korištenje 1 1%

Kontakt s dežurnom osobom 1 1%

Multimedijske sadržaje 1 1%

Najnoviji izvještaji 1 1%


Poveznice na propise i pojašnjenja 1 1%

Poveznice na sudove, i druge ustanove, te na propise i pojašnjenja 1 1%


Predmeti koji su trenutno u obradi 1 1%

Pretraživanje po imenu i prezimenu/ OIB‐u 1 1%

Stare brojeve čestica 1 1%

Uvid u zbirku isprava 1 1%

Vrijeme rješavanja 1 1%




Posjećivanje i korištenje institucionalnih Online portala

U posljednjoj skupini pitanja ispitani posjetitelji institucionalnih Online portala odgovarali su

na pitanja o svrsi posjete, tj. za koga su posjetili portal (privatno, za pravnu osobu u kojoj rade

ili za stranku koju zastupaju), nadalje pitalo ih se o čestini posjećivanja portala, o njihovom

mišljenju o prednostima Online portala u odnosu na fizičko posjećivanje institucija, preporuci

portala kolegama, prijateljima/poznanicima i rodbini, te o korištenju usluge izdavanja ZK

uloška putem sustava E‐Građanin, te o posjećivanju ostalih portala u sustavu.

Slika 142. – Jeste li na ovoj stranici tražili informacije … ?

72%

64%

82%

85%

13%

27%

12%

12%

15%

9%

6%

3%

One stop shop

Geoportal

E-Katastar

E-Zemljišne knjige

Privatni interes Interes pravne osobe u kojoj je ispitanik zaposlen Interes stranke koju ispitanik zastupa

Kao što prikazuje slika 142, većina posjetitelja portale posjećuje iz privatnih razloga. Pri tome

je taj postotak najviši za portale E‐Zemljišne knjige i E‐Katastar (85%, odnosno 82%), dok je to

nešto rjeđi slučaj kod One Stop Shopa, a osobito kod Geoportala. Geoportal je češće posjećen

u interesu pravnih osoba, dok One Stop Shop ime nešto više posjeta u ime stranaka koju

posjetitelji zastupaju.

Poslovne svrhe posjeta portala reflektiraju se i u pitanju o čestini posjeta portalima, što je

prikazano na slici 143.


Slika 143. – Koliko često posjećujete ovu Internet stranicu?

14%

28%

4%

5%

13%

7%

5%

7%

25%

18%

8%

13%

30%

27%

39%

41%

15%

20%

41%

28%

4%

1%

3%

6%

One stop shop

Geoportal

E-Katastar

E-Zemljišne knjige

Gotovo svakodnevno Nekoliko puta tjedno Nekoliko puta mjesečno Nekoliko puta godišnje Rjeđe Prvi puta sam na ovoj stranici

One Stop Shop, a osobito Geoportal češće su posjećeni portali nego E‐Katastar i E‐Zemljišne

knjige. Čak 28% ispitanih posjetitelja Geoportala gotovo ga svakodnevno posjećuju, a

dodatnih 7% čini to na tjednoj bazi, dakle ukupno oko 35% posjetitelja Geoportala su njegovi

stalni posjetitelji. Među posjetiteljima Geoportala 16 ispitanika (ujedno i 16% uzorka) navelo

je kako su i registrirani korisnici Geoportala, a od tih 16 ispitanika, 11 ih Geoportal posjećuje

svakodnevno, a ukupno 15 barem jednom mjesečno. 13 od 16 registriranih korisnika

Geoportala koji su sudjelovali u istraživanju taj portal posjećuje u interesu pravne osobe.

One Stop Shop svakodnevno posjećuje 14%, a barem nekoliko puta tjedno dodatnih 13%

ispitanih posjetitelja. Kad se zbroje mjesečni posjetitelji, nešto više od polovine ispitanih

posjetitelja One Stop Shop posjećuje nekoliko puta mjesečno ili češće.

Za razliku od One Stop Shopa i Geoportala kod koji imaju znatnu bazu stalnih posjetitelja E‐

Katastar i E‐Zemljišne knjige su portali koji se posjećuju rijetko, nekoliko puta godišnje ili rjeđe.

Kad promotrimo sklonost preporučivanja korištenja portala prijateljima, rodbini i kolegama,

što je prikazano na slici 144. uočljiva je dominantna sklonost posjetitelja svih portala za

preporukom korištenja portala.


Slika 144. – Koliko je vjerojatno da biste svojim prijateljima, kolegama, rodbini preporučili korištenje usluga koje nudi ova stranica?

2%

3%

7%

4%

6%

17%

17%

22%

24%

27%

27%

29%

30%

47%

55%

42%

39%

One stop shop

Geoportal

E-Katastar

E-Zemljišne knjige

1 - Sigurno neću preporučiti 2 3 4 5 - Sigurno ću preporučiti

OSS N = 102, Geoportal N=101, E-Katastar N= 100, E-Zemljišne knjige N=102

Sklonost preporuci je nešto izraženija kod korisnika Geoportala – čak 82% ih na ovo pitanje

daje ocjenu 4 ili 5. Kod ostalih portala ta je ocjena nešto niža ali i dalje kad se zbroje ocjene 4 i

5, dobivamo visokih 69% za E‐Zemljišne knjige, 71% za E‐Katastar i 74% za One Stop Shop.

Pitanje o percipiranoj prednosti korištenja institucionalnih Online portala u odnosu na fizički

odlazak u institucije radi dobivanja informacija i dokumenata prikazano je na slici 145.

Kao što se vidi iz strukture odgovora na to pitanje velika većina ispitanika smatra portale

korisnima, tj. kako korištenje portala predstavlja prednost. 69% Posjetitelja One Stop Shopa

smatra kako korištenje tog portala predstavlja izuzetno veliku prednost (ocjena 5), a uz

dodatnih 19% koji su dali ocjenu 4, postotak posjetitelja koji korištenje portala percipiraju

prednosti iznosi 88%. Kod Geoportala taj je postotak je gotovo identičan i iznosi 87%, a kod E‐

Zemljišnih knjiga 86%. Jedini portal koji ima osjetno niži postotak u ovom području je E‐

Katastar kod kojega je postotak ispitanih posjetitelja koji su dali ocjenu 4 ili 5 72%, što i dalje

predstavlja gotovo 3 četvrtine posjetitelja, ali je u odnosu na ostale portale niži.


Nadalje, uz obrasce posjećivanja pojedinih portala, posjetitelji su također navodili koje su

portale u sustavu posjetili osim trenutnog portala. Odgovori na to pitanje prikazani su na slici

145.

Slika 145. – Jeste li osim ove stranice posjetili još neku od sljedećih stranica čija je svrha informiranje i provjera katastarskih i zemljišnih dokumenata?

45%70% 73%

15%Posjetitelji One stop shop-a

26%

80% 76%

12%Posjetitelji Geoportala

10%31%

58%30%Posjetitelji

E-Katastra

10% 20%44% 42%

Posjetitelji E-Zemljišnih knjiga

One stop shop Geoportal E-Katastar E-Zemljišneknjige

Niti jednu drugu

Posjetitelji One Stop Shopa su uz taj portal najčešće posjetili E‐Zemljišne knjige i E‐Katastar

(73%, odnosno 70% posjetitelja One Stop Shopa), a nešto manje od polovine (45%) posjetilo

je i Geoportal. Posjetitelji Geoportala su u velikom postotku (80%) posjetili E‐Katastar i E‐

Zemljišne knjige (76%) a tek oko četvrtine (26%) je posjetilo One Stop Shop. Posjetitelji E‐

Katastra najčešće posjećuju E‐Zemljišne knjige (58%) , 31% ih posjećuje i Geoportal, ali tek

10% One Stop Shop. Posjetitelji E‐Zemljišnih knjiga najčešće posjećuju E‐Katastar (44%), 20%

ih posjećuje Geoportal i tek oko 10% One Stop Shop.

Među posjetiteljima E‐Katastra i E‐Zemljišnih knjiga najveći je postotak posjetitelja koji osim

trenutnog portala ne posjećuju niti jedan drugi (E‐Katastar 30% i E‐Zemljišne knjige 42%).

Iz tih podataka proizlazi kako je One Stop Shop najmanje posjećen portal u sustavu među

posjetiteljima ostala tri portala, osobito među posjetiteljima E‐Katastra i E‐Zemljišnih knjiga.

I na kraju upitnika, posjetitelje sudionike istraživanja pitalo se o korištenju izdavanja zemljišno‐

knjižnog izvatka putem usluge E‐Građanin. Odgovori na to pitanje prikazani su na slici 146.


Slika 146. – Jeste li Vi osobno koristili uslugu izdavanja ZK (zemljišno‐knjižnog) izvatka putem usluge e‐građanin?

40%57%

3%

Da Ne Ne zna

One stop shop Geoportal

E-Zemljišne knjige

23%74%

3%

E-Katastar

26% 68%

6%

Da Ne Ne zna

31% 67%

2%

Postotak korištenja sustava E‐Građanin za izdavanje ZK uloška najviši je kod posjetitelja One

Stop Shopa (40%). Među posjetiteljima E‐Zemljišnih knjiga 31% je koristilo tu uslugu, a

najmanje među posjetiteljima Geoportala (26%) i među posjetiteljima E‐Katastra (23%).


Institucionalna studija evaluacije uspješnosti projekta

Uvod

Za vrijeme provođenja istraživanja, sve ključne institucije nemaju implementiran ZIS u punom

smislu. Implementacija sustava prvenstveno se odnosi na katastarske urede i zemljišnoknjižne

odjele. Ove instance u sustav unose i koriste podatke. Državno odvjetništvo i Ministarstvo

pravosuđa – Porezna uprava ZIS koriste kao krajnji korisnici. Podaci KU‐a i ZKO‐a njima su

neophodni za svakodnevni rad. Dapače, mnogi predstavnici DORH‐a i PU‐a nisu upoznati s

planiranim cjelovitim povezivanjem ključnih institucija, već ZIS percipiraju sustavom koji je

ograničen na katastre i zemljišnoknjižne odjele. Istovremeno, objedinjavanje i povezivanje

podataka svih četiriju instanci nesumnjivo je percipirano kao dobrodošao korak.

Svi nalazi prikupljeni metodom individualnih intervjua, koji se nalaze u ovom izvještaju,

predstavljaju rezultate koji su bazirani na doživljaju (percepciji) diskutanata, predstavnika

ključnih institucija, i dio su kvalitativne analize dobivenog sadržaja. Uslijed relativno malog

broja sudionika kvalitativnih istraživanja, rezultati nisu nužno reprezentativni i ne mogu se

projicirati na cijelu skupinu obuhvaćenu istraživanjem, u ovom slučaju predstavnike ključnih

institucija u cjelini. Uz navedeno, kako u fazi provođenja istraživanja ključne institucije koriste

različite segmente ZIS‐a, i istraživanjem smo obuhvatili po troje predstavnika po instituciji

(četvero za ZKO), uopćavanje prikazanih nalaza dodatno je ograničeno.

Nalazi kvalitativne dionice istraživanja grupirani su u nekoliko logičnih cjelina. Izvještaj je

organiziran tako da prikazuje opću percepciju ZIS‐a, percepciju procesa implementacije,

percipirane prednosti i nedostatke te evaluaciju ZIS‐a kroz ključna područja: implementacija

poslovnih procedura, funkcionalnost i funkcionalni elementi sustava te sistem podrške. Kako


se profili korištenja ZIS‐a razlikuju od institucije do institucije, nalazi su organizirani tako da

prikazuju relevantna područja za pojedine institucije.

Slika 147. – Struktura kvalitativnog izvještaja

Opća percepcija ZIS‐a

Nacionalni program uređivanja zemljišnih knjiga i katastara Uređena zemlja nailazi na snažno

odobravanje predstavnika ključnih institucija. Modernizacija sustava zemljišne administracije

neizbježno će dovesti do regulacije na tržištu nekretnina, slažu se predstavnici ključnih

organizacija. Očekuju da će se ubrzati proces registracije nekretnina i pripadajućih vlasničkih

prava.

Koncept implementacije zajedničkog informacijskog sustava zemljišne administracije (ZIS‐a)

nailazi na pozitivnu recepciju među predstavnicima ključnih institucija. Ovaj sveobuhvatan i

izuzetno kompleksan projekt nužna je pretpostavka sustavnom uređenju i vođenju zemljišnih

knjiga i katastara. Isto tako, kako je upotreba ZIS‐a u potpunosti moguća tek na platformi


usklađenih zemljišnoknjižnih podataka, cjelovita implementacija ZIS‐a nužno je posljedica

usklađene zemljišnoknjižne dokumentacije.

„ZIS apsolutno ima smisla. To se mora srediti, to se mora urediti,

zemljišne knjige i katastar, jer ukoliko se to ne uredi ne može se isplanirati

nikakav važniji projekt. To su jako, jako važne stvari, vezano za investicije,

razvoj, za svašta. Dakle to se mora opravdati.“ ZKO

„Mislim da bi to moglo biti jako dobro i jako dobro funkcionirati kada će

se povezati podaci, kada ćemo mi moći kliknuti na česticu pa ćemo moći

vidjeti gdje se ta čestica nalazi u prostoru, kada ćemo kod provedbe

nekog prijavnog lista vidjeti od čega je ta čestica nastala, kada možda taj

prijavni list nećemo niti dobiti u papirnatom obliku.“ ZKO

„Najveći benefit je što konačno mi u katastarskom sustavu, isto tako i

zemljišna knjiga, mi smo povezani u smislu podataka, jer naši podaci se

itekako vežu jedni za druge. I mi u katastru imamo jedinstvenu aplikaciju,

a ne ono, ovaj radi ovako po svom, ovaj onako. To se trebalo jednom

zauvijek napraviti, bolno je to bilo, to su veliki rezovi, imamo podloge

kakve imamo i mislim da je to najveća stvar koja se ovim postigla.“ KU

Dok koncept projekta nailazi na snažno odobravanje, ZIS, u fazi u kojoj smo ga evaluirali,

jednoglasno je percipiran nedovoljno cjelovitim i nedovršenim. Iako je od početne verzije do

danas poboljšan u mnogim važnim segmentima i neusporedivo funkcionalniji u odnosu na

prvu verziju, nikako se ne može se smatrati finaliziranim, slažu se predstavnici ključnih

institucija.

„Mislim da je ovo zapravo sjajno zamišljeno, mislim da bi ovo mogla biti

jako dobra stvar ali na toj stvari treba još jako puno raditi i ja ne znam

zašto imam dojam da je ovo poluproizvod i proizvod kojeg još treba jako

puno 'polirati'.“ ZKO


„Mislim, svaki projekt kada krene, krene s puno muka, a onda se s

vremenom neke stvari poprave. U ZIS‐u se neke stvari jesu popravile, a

druge bi još trebalo popraviti.“ ZKO


Jedan od predstavnika koji je sudjelovao u pilot fazi projekta navodi da je ZIS od početne ideje

evaluirao ne samo funkcionalno već i konceptualno. Od početne ideje, koja je bila

implementacija samo u općine koje imaju harmonizirane podatke, razvio se u ogroman i

izrazito kompleksan projekt za sve odjele/urede na razini države. Prvotni koncept bio je

jednostavan utoliko što su općine imale uređene podatke. Ovo drastično proširivanje projekta

donijelo je sasvim nove zahtjeve na koje se još uvijek pronalaze adekvatna rješenja.

„Generalno još ima nedostataka, ima definitivno, ali mislim da će se to s

vremenom ispraviti. Ja stvarno mislim da savršene aplikacije i savršene

neke procedure nema. Mislim da to ne postoji, jer znam da ljudi znaju

komentirati, pa tu aplikaciju je radio netko tko nema pojma o katastru.

Gledajte, i da ima pojma o katastru netko tko radi aplikaciju sigurno je

dobio nalog od ljudi koji su znali što žele da aplikacija radi, međutim ne

možete jednostavno predvidjeti sve situacije, sve primjere, sve predmete

koji se mogu pojaviti u katastru. To ne može nitko predvidjeti.“ KU

ZIS je percipiran kao inovativan sustav na nekoliko razina. Iz pozicije katastara, najznačajnija

inovacija ZIS‐a je povezivanje grafike i alfanumerike. Ovo je ujedno i najizraženija prednost. U

prethodnim programima zaposlenici KU‐a vodili su grafiku u različitim crtaćim programima i to

na način da je svaki ured imamo svoje načine. Povezivanje grafike i alfanumerike značajna je

prednost ZIS‐a koja smanjuje mogućnost pogreške. U različitim prethodnim programima,

različiti podaci posebno su se upisivali, čime je mogućnost pogreške bila znatno veća u odnosu

na ZIS unutar kojeg su grafika i alfanumerika integrirane.


Proces implementacije ZIS‐a

Predstavnici institucija koje su bile uključene u proces ističu da je implementacija ZIS‐a bila

izuzetno zahtjevna. KU i ZKO instance su na koje se implementacija prvenstveno odnosi.

Navedene institucije susreću se sa značajnim izazovima na dvije ključne razine: psihološkoj i

tehničkoj. Predstavnici DORH‐a i PU‐e u ulozi su krajnjih korisnika sustava. Za njih,

savladavanje novog sustava nije bilo zahtjevno, ističu njihovi predstavnici.

„Uvođenje ZIS‐a bio je veliki šok. S jednog programa smo prešli na jedan

sasvim drugi program, a nismo imali vremena sjediti mjesec dana i učiti

se. Moralo si raditi standardan posao i usput se učiti. To nam je bio veliki

problem. U ovom sustavu je sve drugačije, sve od samog ekrana je

drugačije. S tim da referenti nisu informatički obrazovani, budimo

realni.“ ZKO

Predstavnici KU‐a i ZKO‐a svjedoče o značajnim otporima zaposlenika i očekivanju

nesnalaženja u novom online sustavu. Uzevši u obzir psihološki kontekst ljudskog ponašanja,

navedeno se može interpretirati kao neizostavan element uvođenja novog sustava.

Zahvaljujući neizbježnoj predvidljivosti, poznati mehanizmi povezani su s osjećajima sigurnosti

te su, kao takvi, logični, jednostavni i nisu problematični. S druge strane, novi sustavi s kojima

se susrećemo zahtijevaju neizbježnu prilagodbu i pojačan angažman, što prirodno rezultira

stvaranjem otpora kod uključenih osoba. U pripremnoj fazi kao i u fazi uvođenja ZIS‐a, rad na

psihološkom osnaživanju zaposlenika bio je neizbježan zadatak predstavnika/voditelja KU i ZKO.

Zbog drugačijeg, znatno manje zahtjevnog, profila korištenja sustava kod DORH‐a i PU‐e,

situacija je drugačija.

Savladavanje tehničkih elemenata sustava od strane djelatnika odjela/ureda također se

pokazalo kao zahtjevan dio implementacije. Kako određen broj službenika nema napredno

informatičko znanje, savladavanje potrebnih vještina zahtijevalo je značajan vremenski i

energetski angažman. Ovdje se mahom radi o skupini starijih službenika. Mlađim službenicima


ova razina implementacije nije predstavljala problem. Prethodno navedeno prvenstveno se

odnosi na djelatnike KU‐a i ZKO‐a.

Katastri i zemljišnoknjižni odjeli u prvoj fazi implementacije ZIS‐a imali su tehničke poteškoće

sa sustavom. Veza je često pucala, sustav je blokirao i mreža je bilo izuzetno spora. Nakon

nadogradnje zajedničkog servera, tehnička platforma postala je značajno stabilnija.

„Svaki dan, kako bi jedan po jedan katastarski ured ulazio u ZIS, bile su

strašne oscilacije. Sve bi se usporilo, mreža nije radila. To su bile velike

muke. Nakon što su se značajna financijska sredstva uložila u tehnička

poboljšanja i novi server je ugrađen, situacija se drastično popravila.“

KU

Prije uvođenja sustava u svakodnevno korištenje, djelatnicima KU‐a i ZKO‐a organizirana je

prigodna obuka od strane izvođača, Ericsson Nikola Tesla d.d. Obuka se provodila kroz treninge

i e‐learning tečajeve. Isto tako, svakom KU‐u i ZKO‐u dostupna je testna verzija programa u

kojoj je moguće provoditi predmete bez stvarnog ulaženja u sustav. Predstavnici KU‐ a i ZKO‐a

obuku ocjenjuju vrlo dobrom. Smatraju da je djelatnicima omogućila dobro temeljno

upoznavanje sa sustavom. E‐learning video materijali i testni program odlični su alati za

savladavanje sustava kroz mogućnost opetovanog prolaženja kroz korake sustava.

Na razini odjela/ureda, posljedica procesa implementacije bilo je nakupljanje zaostalih

predmeta. Uz proces implementacije, katastri još uvijek imaju posla s finaliziranjem

dokumentacije vezano za legalizaciju. Kako se savladavanje programa događalo paralelno s

tekućim poslom, navedeno predstavlja neizbježnu posljedicu. Prema iskustvu predstavnika

ključnih institucija, savladavanje sustava trajalo je nekoliko mjeseci. Nakon početnog perioda

upoznavanja i savladavanja načina rada u sustavu, percepcija sustava značajno se poboljšava,

posebno u kontekstu rukovanja sustavom. Nakon početnih izazova, sustav postaje

jednostavniji za korištenje.


„Mi smo u 5. mjesecu prošle godine, prije edukacija, imali kumulativno

150 neriješenih predmeta. A, nakon edukacije i uvođenja sustava mi

smo dogurali do 3000 neriješenih predmeta. Tu nešto ne štima.“ ZKO

Uvođenje ZIS‐a u KU i ZKO zahtijevalo je određene kadrovske prilagodbe. Sveukupni posao nije

smanjen, no određene promjene u kadrovskoj organizaciji bile su neophodne. Zahtjevi u

organizaciji rada ZKO‐a nametnuli su potrebu za većim brojem službenika na poslovima

upisa/zaprimanja predmeta, a nešto smanjen broj na izdavanju dokumentacije. Organizacija

rada u većini KU‐a prije uvođenja ZIS‐a podrazumijevala je angažman dvije vrste referenata:

katastarskih i geodetskih referenata. Zbog izmijenjenih poslovnih procesa, nakon uvođenja

ZIS‐a rješenja može izdavati jedan referent.

„Sada referent može izdati i kopiju katastarskog plana iako nije geodet.

Jer, do sada smo imali na šalteru dvije vrste službenika. Imali smo

katastarskog referenta i geodetskog referenta. Katastarski referent je

bio zadužen za rješavanje stvari koje se tiču pisanog dijela katastarskog

operata. Geometar je bio zadužen za uvid u planove, za grafiku, za

geodetske elaborate, za izdavanje nacrta, za izdavanje kopija i izradu

kopija katastarskih planova itd. Budući da su kopije sada digitalne i

printaju se, nitko ih ne crta, nitko ne radi nikakve preklope ni ništa, sada

to doslovno pritiskom na tipku može izdati svatko. Mislim, zna se kakvi

djelatnici rade u katastru, među njima svatko, netko tko i nije geometar

može isprintati kopiju katastarskog plana stranci bez problema.“ KU

U katastru grada Zagreba specifična je situacija. U trenutku provođenja istraživanja još nisu

implementirali ZIS, u pripremnoj su fazi i samo što nisu uveli sustav. Katastar Grada Zagreba

koristi program KataPort, sustav u koji je uložena značajna količina financijskih i stručnih

sredstava. Ovaj sustav percipiran je kao visoko funkcionalan, napredan i odlično razvijen s

obzirom na specifične potrebe struke. Predstavnicima KU Grada Zagreba i ZKO‐a koji će biti

povezani s istim smatraju da je postojeći sustav napredniji od ZIS‐a te izražavaju bojazan da će

se implementacija negativno odraziti na poslovanje, donosno unazaditi poslovne procedure.


Grad Zagreb posebno je zahtjevno područje kako za vođenje zemljišnoknjižne administracije,

tako i za implementaciju ZIS‐a. U pripremnoj fazi ulažu se veliki napori da ulazak bude što

bezbolniji, navodi predstavnica KU Grada Zagreba.

„Sam prelazak na ZIS iziskuje puno puno drugih radnji. Mi količinski

imamo oko 11 tisuća predmeta mjesečno na naše 4 lokacije, i kako god

bilo u toj količini predmeta da ne govorimo da imamo sada zaostatke u

pregledu elaborata iz razloga legalizacije. Tako vam je i sada sa tim,

velika količina predmeta kao posljedica legalizacije je došla i sada se s

tim nosimo. Mi imamo možda 1650 do 1700 predmeta koji čekaju.“ KU

Baza zemljišnih podataka (BZP)

Predstavnici ključnih institucija suglasni su oko toga da će funkcionalnost ZIS‐a biti cjelovita

kada svi katastri i zemljišnoknjižni odjeli budu imali jedinstvenu Bazu zemljišnih podataka (u

nastavku: BZP). Tako, najveće zadovoljstvo funkcionalnošću sustava izražavaju uredi/odjeli koji

imaju iskustvo s harmoniziranim podacima katastra i zemljišnoknjižnih. Bez toga, obje instance

koriste ZIS za svoj djelokrug postupanja, katastri za svoje i zemljišnoknjižni odjeli za svoje

poslove.

„Mislim da bi to moglo biti jako dobro i jako dobro funkcionirati kada se

povežu podaci, kada ćemo moći kliknuti na česticu i moći vidjeti gdje se ta

čestica nalazi u prostoru, kada ćemo kod provedbe nekog prijavnog lista

vidjeti od čega je ta čestica nastala, kada možda taj prijavni list nećemo

niti dobiti u papirnatom obliku. Jer, koliko sam razumjela, katastar će biti

nadležan i za posjedovnicu, za A list.“ ZKO

U trenutku provođenja istraživanja, BZP postoji na manjem području RH. Katastri i

zemljišnoknjižni odjeli koji imaju harmonizirane podatke slažu se oko značajnih poboljšanja

kako za interna postupanja unutar ureda/odjela, tako i u kontekstu rada s krajnjim

korisnicima. Najnaglašeniji prednost je racionalizacija upisivanja određenih temeljnih podataka.

Predstavnici ZKO‐a koji imaju BZP kao značajan napredak u procedurama ističu provedbu


prijavnih listova. Zahvaljujući BZP‐u i ZIS‐u, prijavi listovi (list A) popunjavaju se u katastrima i

prosljeđuju zemljišnoknjižnim odjelima koji su i dalje zaduženi za podatke o vlasništvu (list B).

Navedeno na jednostavan način povezuje i ubrzava zemljišnoknjižna postupanja.

„Znate što je olakšano u tim općinama gdje imamo BZP? Recimo,

zamišljeno je da će prijavne listove, A stranu samo, provoditi katastar.

Znači prijavni list više neće dolaziti u gruntovnicu i već oni to rade,

provedbu prijavnih listova. Dok B stranu, vlasništvo i to, ne diraju. Znači

olakšano nam je na taj način da nećemo morati raditi prijavne listove iz

katastra. Ostali posao ostaje, promjene, krediti, promjene vlasništva,

ostaje na gruntovnici.“ ZKO

Slična je situacija i kod DORH‐a i PU‐a. U slučajevima gdje postoji BZP, harmonizirani podaci

olakšavaju posao i ZIS ima smisla u svom punom značenju. U slučajevima u kojima ne postoji

BZP, dolazak do relevantnih podataka odnosi se na pretraživanje nekoliko različitih portala. Na

područjima RH gdje je posebno nesređeno stanje, očekivanja od ZIS‐a na niskoj su razini.

„Ja sigurno neću dočekati da sustav zaista profunkcionira. Da bi to radilo,

oni bi morali uskladiti katastar i gruntovno stanje, a to se radi kroz

preoblikovanje zemljišnih knjiga. U nekim općinama ti podaci ne mogu

odgovarati. Posebno na području grada Rijeke, tamo ništa ne štima, pa

nema šanse da ZIS funkcionira. Ne pašu gruntovno i katastarsko stanje.“

DORH

„Imate situacije da u katastru stoje jedni brojevi, u gruntovnici drugi,

onda je parcelirano na jedan način u katastru, u gruntovnici na drugi, to

nitko ne zna gdje je što. Ili su isti brojevi pa je u gruntovnici parcelirano, a

u katastru ne, što je u principu nemoguće, ali imate i takve situacije.“

DORH


Sistematizacija postupanja na razini institucija

Jedna od izraženijih prednosti ZIS‐a je sistemsko usklađivanje procedura na cjelokupnom

području RH. ZIS je procesno orijentiran sustav unutar kojeg svi koraci slijede definirane rute

procesa. Svi predviđeni procesi u sustavu su jasno definirani. Procesno orijentiran sustav

osigurava sistematizaciju procedura i jednaka postupanja u svakom od ureda/odjela na

području RH. Prije ZIS‐a zasebni uredi/odjeli prilagođavali su procedure svojim potrebama,

naravno, u određenoj mjeri. Ovo je rezultiralo nejednakim postupanjem uslijed kojeg su

krajnji korisnici, stranke, nerijetko bili u situacijama u kojima su različiti uredi za istu

dokumentaciju imaju različite uvjete. Navedeno je dovodilo do nezadovoljstva stranaka i,

logično, nezadovoljavajuće učinkovitosti sustava. ZIS osigurava identično postupanje na

području cijele RH. Predstavnici ključnih institucija slažu se da će prethodno spomenuto

direktno odraziti na povećanje razine uređenosti zemljišne administracije, kao i zadovoljstvo

stranaka i uključenih referenata.

„ZIS je napravljen relativno slično kao kada smo ručno vodili knjigu.

Procesi su napravljeni onako kako je tada išlo i koraci su predviđeni

zakonom. Ako zakon kaže da to treba ići na B list, onda nemate

mogućnost staviti na C. To je jako dobro, po meni.“ ZKO

„Najvažnija prednost je ujednačenost prakse, da svi moramo ujednačeno

raditi. Prije je bilo dosta oscilacija od gruntovnice do gruntovnice.“ ZKO

Dostupnost podataka online omogućuje izdavanje dokumentacije za bilo koje područje RH u

svim uredima/odjelima, bez obzira na lokaciju i područje djelovanja. Na primjer, svi katastarski

uredi moći će izdavati posjedovne listove za cijelu RH te sve gruntovnice vlasničke listove za

cijelu RH. Ovakvo postupanje nije bilo moguće prije umrežavanja u ZIS‐u. Predstavnici

institucija slažu se da je ovo izuzetno važna prednost sustava koji će se pozitivno odraziti na

veću dostupnost dokumentacije, kao i učinkovitost rada ureda/odjela općenito. Mogućnost

uvida u povezane zemljišne podatke važna je prednost za krajnje korisnike, privatne i pravne

stranke, dodaju predstavnici institucija.


„Recimo, promijenilo se i to da je uvedeno da možemo za cijelu Hrvatsku

davati vlasničke listove. Znači stranka može doći iz Zagreba u Osijek i

dobiti vlasnički list, ovjeren službeno, ne ono tipa neovjerenu kopiju ili

nešto. Iako je i to samo na temelju čestice ili na temelju ZK uloška, nisu

nam uveli na temelju imena. Da je na temelju imena još bi bilo pogodnije

za stranke. Ali stranka najčešće u svom posjedu ima nekakav podatak pa

ne mora putovati na more ili drugi grad, može dobiti vlasnički list.“ ZKO

„Da, rečeno nam je da ćemo moći izdavati posjedovne listove za druge

gradove. To bi moglo biti jako korisno za stranke.“ KU

Uz sistematizaciju postupanja i dostupnost dokumentacije, ZIS osigurava ujednačenost

novčanog poslovanja, napominju predstavnici ključnih institucija. Iako proces evidentiranja

sudskih pristojbi u ZKO‐ima oduzima neko vrijeme referentu u direktnom radu sa strankom,

ujednačavanje financijskog postupanja percipirano je kao značajna prednost ZIS‐a.

„Sada iz ZIS‐a izlaze u svim dijelovima Hrvatske, u svim katastrima

Hrvatske isti dokument, ista su postupanja. Po meni velika prednost je u

tome što je to jedno novčano poslovanje donekle uređeno. Upravne

pristojbe, koliko za što ide, to birate, ne može svatko upisivati. Ne može

ono, sad ću ja izmisliti pa ću ti ovdje naplatiti za nešto 40 kuna upravne

pristojbe, a u Sisku će ti naplatiti 80% kad je za taj posao to predviđeno i

to je predviđeno posvuda.“ KU

Upravljanje organizacijom posla

Voditelji katastara i zemljišnoknjižnih odjela značajnu prednost prepoznaju u mogućnostima

upravljanja organizacijom posla i poslovnim procesima na razini područja kojim upravljaju. ZIS

omogućuje pregled stanja opterećenosti pojedinih djelatnika i ureda/podružnica kojima

upravljaju, tako se vrlo lako može organizirati preusmjeravanje poslova u slučaju

preopterećenosti pojedinog ureda. Ukoliko postoji potreba za rasterećivanjem, link s

temeljnim podacima pošalje se drugom uredu koji jednostavnim pokretanjem linka

jednostavno nastavlja raditi na predmetima. Voditeljima navedeno omogućava bolje praćenje


i efikasnije upravljanje poslovnim procesima. Ovo kao posebno dobrodošlu prednost ističu

voditelji koji, kao posljedicu spajanja sudova, vode nekoliko gruntovnica. Primjeri spomenutih

sudova su Općinski sud u Novom Zagrebu koji je nastao kroz spajanje sudova u Samoboru,

Zaprešiću, Jastrebarskom i Novom Zagrebu te Općinski sud u Osijeku koji je krovni sud za

Đakovo, Valpovo, Našice i Beli Manastir.

„U ZIS‐u su neke stvari jako dobro posložene. Recimo, svakom koraku vidi

se trag, zna se točno tko je što napravio. Ne možeš zavesti predmet, pa ga

obrisati i reći: ´Nisam ja!´. Sve je točno evidentirano. Isto tako, ne možeš

ići dalje od svojih predviđenih ovlasti. Ne može netko tko nema ovlasti

ovjeriti elaborat i sl. Jednostavno mu nestane zadatka i ne može.“ KU

„Ima pozitivnih obilježja. Recimo, svaki voditelj može vidjeti gdje se koji

predmet nalazi, u kojoj je fazi, kod kojeg djelatnika, u kojem postupku

procesa i sl. Po meni, to je stvarno dobro.“ KU

Implementacija internih procedura u ZIS‐u Uz jasno artikulirane prednosti, predstavnici KU‐a i ZKO‐a ukazuju na neusklađenosti internih

procedura (procedura struke) i online sustava ZIS‐a kao važan problem s kojim se susreću.

Primjer koji potkrepljuje navedeno odnosi se na područje djelovanja ZKO‐a. Preciznije, ZIS

nudi upis određenog dokumenta pod točno određenim nazivom, a postojeći dokumenti iste

kategorije koji ovdje trebaju biti uneseni imaju neku od varijacija naziva, ne nužno predviđeni

naziv. Ovo djelatnicima otežava rad i stvara komplikaciju koju rješavaju ručnim upisivanjem.

Kao rješenje problema koji se pojavljuju uslijed ove jednoobraznosti sustava sugovornici

predlažu izdavanje pravilnika o korištenju ZIS‐a. Ovaj pravilnik trebao bi ponuditi jasna

rješenja/alternative za slučajeve/predmete koji (još) nisu dobro riješeni u ZIS‐u.

„Na primjer, imate ponuđeno temeljnu ispravu na temelju koje ćete

knjižiti, recimo da je to Kupoprodajni ugovor, imate ponuđen

Kupoprodajni ugovor, ali netko neće uzeti ponuđeno nego će pisati ručno

jer mu piše Ugovor o kupoprodaji, kako će on uzeti Kupoprodajni. Imaš to


što je ponuđeno, nema veze, zna se što je Kupoprodajni ugovor. Nema

veze piše li Ugovor o kupoprodaji, Kupoprodajni ugovor ili Ugovor o

prodaji. Sve je to bazično isto, ali neki idu za tim, ne točno tako kako piše.

Njemu ta provedba nije tako jednostavna jer pola toga pješke radi što ne

bi trebao. Tu mislim da bi trebao postojati pravilnik. Onda su ostavljene

male mogućnosti gdje možemo nešto dopisivati, neki to ne koriste jer

zaista ne treba, ali neki će to koristiti, jer je naučen da to tako mora

napisati. U tom smislu, ne da netko radi nešto sasvim deseto.“ ZKO

Kolizija relevantnih zakona i ZIS‐om predviđenih procedura predstavlja još jedan od negativnih

elemenata ZIS‐a. S ovim problemom se posebno susreću KU‐i. Predstavnici ističu da određena

postupanja definirana zakonom nisu implementirana u procedure ZIS‐a, što rezultira

postupanjem KU‐a koje je u koliziji sa zakonom. Nedostaju upute za pravovaljano

djelovanje/upisivanje u ZIS‐u u ovim slučajevima. Nadležne institucije trebale bi pripremiti

priručnik za postupanje u prijelaznom razdoblju, dok se ne usklade ZIS i zakonske procedure. A,

kako neke problematike nije jednostavno artikulirati kroz formu priručnika, nadležne

institucije trebale bi organizirati radionice s voditeljima ureda/odjela te na njima definirati

hodograme za postupanje u slučajevima gdje se procedure ZIS‐a ne poklapaju s istim

zakonskima.

„Određeni propisi, postupanja koja su donijeta zakonski, nisu

implementirana u sustav. Postoji lista da se to unese, nije još. Neke stvari

radimo u koliziji sa zakonom.“ KU

„Konkretno za ceste, provođenje Zakona o cestama. To ide na prethodnu

provedbu u zemljišnu knjigu. U zemljišnoj knjizi bi oni to trebali provesti i

onda se kod nas ta cesta ponovno ne treba u upravnom postupku

provoditi, nego u neupravnom postupku, a to je razlika utoliko što ne

izdajete rješenje, ne šaljete svim strankama jer je to već napravila

zemljišna knjiga. Mi taj proces u neupravnom postupku nemamo. Znači,

stavimo u upravni postupak, sad bi trebali slati svim strankama, to bude

obično jako puno stranaka, znate kako se cesta proteže i trebali bi ponovo

postati svim strankama i oni bi se mogli žaliti, a u principu nema potrebe


jer su isto to rješenje dobili iz zemljišne knjige. Onda se snalazimo tako da

pošaljemo samo nositelju, premda ako bi netko postavio pitanje, ako bi se

žalio na drugostupanjski i ne znam ni ja što, to pada iz formalnih razloga.“

KU

Važno je napomenuti da je neusklađenost poslovnih procesa i ZIS‐a neizbježan element

sustava čije funkcionalnosti još nisu finalizirane, sustava koji je u nastajanju, slažu se

predstavnici institucija. Predstavnici ZKO‐a dodaju da je implementacija ZIS‐a započela u

manjim gruntovnicama gdje su interni poslovni procesi i predmeti koji se rješavaju znatno

jednostavniji u odnosu na velike gruntovnice. Implementacija u veće gruntovnice neizbježno

je donosila nove izazove za koja su se morala pronalaziti rješenja u hodu. U tom smislu, ZIS je

nedovršen sustav koji će s vremenom postajati ujednačeniji s relevantnim poslovnim procesima

i nadležnim zakonskim procedurama.

„Neke stvari koje nisu u početku došle do izražaja jer su bile bazirane na

manjim gruntovnicama koje dosta toga nemamo. Mi smo tu veći sud,

Zagreb je još veći sud, sama ta kretaljka predmeta je drugačija. Sad smo

dobili novu kretaljku gdje možemo puno pobliže staviti gdje se predmet

nalazi, jer ima puno mjesta gdje bi mogao biti. U malim gruntovnicama je

to bilo nepotrebno i dan danas njima to ne treba. Imaju tu mogućnost, ali

je sigurno ne koriste, jer nije potrebna.“ ZKO

„ZIS je možda sjajan sustav za male gruntovnice gdje jedna osoba obavi

sve radnje u procesu. No, kada mi u velikoj gruntovnici razlomimo proces

na nekoliko osoba, to ne funkcionira kako bi trebalo. Mi u našem sustavu

imamo sudske upisničare i zapisničare, neovlaštene i ovlaštene referente,

sudske savjetnike i sudce. Takva je situacija u svim velikim

gruntovnicama.“ KU

Percipirana funkcionalnost sustava


Za razliku od procesa implementacije koji se prvenstveno odnosio na KU i ZKO, funkcionalne

karakteristike sustava mogli smo evaluirati i s predstavnicima DORH‐a i PU‐e. Dapače, kao

krajnjim korisnicima kojima je ZIS neophodan alat koji koriste u svakodnevnom radu,

predstavnici ovih institucija jasno artikuliraju pozitivne i negativne funkcionalne karakteristike

sustava.

Logika ZIS‐a razlikuje se od logike programa koje su relevantne institucije prethodno koristile,

slažu se predstavnici s kojima smo razgovarali. ZIS je kreiran zanemarujući logiku programa

koje su institucije koristile prethodno te mnogi djelatnici/referenti institucija ovako značajan

odmak od postojećih programa smatraju neopravdanim, prenose predstavnici istih. Po njima,

nadogradanja postojećih sustava bila bi smisleniji put. Na taj način zadržali bi se pozitivni

elementi funkcionalnosti sustava i logika dobro poznata svim djelatnicima. Važno je

napomenuti da, nakon solidnog upoznavanja s funkcionalnostima, korisnicima sustav postaje

intuitivniji, jednostavniji za korištenje i sveukupno logičniji.

„Ja osobno volim promjene, ne volim kada se uljuljkamo, volim neke nove

stvari, ali ne mogu se pomiriti da ta jedna nova stvar okrene sve za 180

stupnjeva. Ja mislim da treba iskoristiti one dobre stvari i onda na tim

dobrim stvarima graditi novi sustav.“ ZKO

„Sama logika aplikacije razlikuje se od svega što smo do sada koristili, to

je sasvim drugačije aplikativno rješenje.“ KU

„Na početku je novi sustav bio prekompliciran, apsolutno drugačiji od

starog. Za 180 stupnjeva se sve okrenulo. Sve izmjene bile su drugačije, od

gruntovnog izvatka do uknjižbi, sve je bilo drugačije.“ ZKO

„Stariji je bio tehnički jednostavniji, ali nije imao mogućnost povezivanja s

knjigom položenih ugovora ili primjerice sa statusom predmeta ako

postoje aktivne plombe. Novi je povezan s katastrom, katastar ne poznaje

sve zemljišne knjige, ali za podatke koji su već uneseni novi je bolji. Stari

portal je bio tehnički jednostavniji i bilo je lakše ukucati podatke i brže

doći do samog ZK izvatka, novi ima više podataka koje možemo vidjeti.“

DORH


Nije moguće dati jednoznačnu ocjenu percipiranog ubrzavanja (i/ili usporavanja) rada

odjela/ureda. Predstavnici navode da su neki dijelovi procesa ubrzani, dok su drugi usporeni.

Dalje, različiti dijelovi procesa u pojedinim odjelima/uredima ne odvijaju se u istom tempu.

Neke gruntovnice imaju iskustvo sa kompliciranijim i sporijim zaprimanjem predmeta

(potrebno je upisati više podataka). Druge gruntovnice svjedoče o olakšanom/ ubrzanom

zaprimanju predmeta i otežanom/usporenom izdavanju izvadaka (Z pisarnica je proširena).

Pojedine gruntovnice izrazito su zadovoljne pojednostavljenom provedbom rješenja u

zemljišnu knjigu. Uzevši u obzir specifičnosti i različita iskustva, može se zaključiti da ZIS ne

donosi značajne promjene u brzini rada različitih odjela/ureda. Dok su neki dijelovi procesa

ubrzani, drugi su nešto vremenski zahtjevniji u odnosu na prethodne programe. Navedeno se

odnosi na postojeći status implementacije ZIS‐a (samo neke općine imaju BZP).

„Negdje imate da je dugotrajniji put kod zaprimanja, ali je onda brža

provedba i knjiženje jer sustav povlači ispravu, datum, ovjeru i ostale silne

brojke koje su vidljive iz proširene Z pisarnice. Negdje je sporije, a drugdje

brže.“ ZKO

Predstavnici DORH‐a i PU‐e smatraju da ZIS značajno skraćuje vrijeme potrebno za pregled

potrebne dokumentacije. Navedeno se prvenstveno odnosi na harmonizirane podatke. Primjer

koji izdvajaju predstavnici DORH‐a pripremanje/davanje je odgovora na tužbu, čemu predstoji

prikupljanje dokumentacije za pokretanje postupka, odnosno pregledavanje aktivnog stanja u

katastru i zemljišnim knjigama.

„Ubrzava rad jer ne moram čekati 3 dana da mi iz gruntovnice vrate

izvadak, sama dozvola da možemo pristupiti izvatku generalno ubrzava

rad, no ima tih tehničkih stvari koje trebaju biti jednostavnije …“ DORH

„Ne znam što se točno dobilo spajanjem u ZIS. Kako sam shvatio, on treba

povlačiti podatke iz katastra ako kliknete na česticu, no to se kod nas

gotovo nikada ne događa, pa ne vidim spajanja.“ DORH


Predstavnici ključnih institucija ističu nepouzdanost statističkih izlaznih podataka kao značajan

nedostatak ZIS‐a. Kako često podatak za cijeli mjesec ne odgovara zbroju po danima u

mjesecu, sugovornici navode da nemaju sigurnost da se podatak na koji ukazuje ZIS zaista

odnosi na traženi podatak. Navedeno rješavaju tako da dodatno pretražuju programe koje su

koristili ranije, prije ZIS‐a.

„Znači, dođete u katastar i trebate potvrdu je li neka osoba upisana kao

posjednik u katastru. I, od nas dobijete uvjerenje da je Mara Marić

upisana u katastarski operat kao posjednica u katastarskoj općini toj i toj,

u posjedovnom listu. Onda tražite ispis parcele koja je opisana u

dijelovima, u 16 posjedovnih parcela ili u 2 posjedovna lista. U popisu

parcela, aplikacija izbaci samo taj jedan dio. Dakle, vi niste sigurni koliko

ih ima… Moji voditelji su se izjasnili da nemaju puno povjerenja u izlazne

podatke.“ ZKO

„Statistika se više uopće ne može izvući prema svim onim kriterijima kako

mi prikupljamo statističke podatke. Najbanalnija stvar, kada tražite

podatak za cijeli mjesec, koliko ste imali zaprimljenih prijedloga za upis,

dobijete jedan broj, kada tražite, kada razlomite mjesec po danima,

dobijete drugi broj. Recite mi kako je to moguće.“ ZKO


Funkcionalni elementi sustava

Sustav je deficitaran u segmentu pohrane podataka, slažu se predstavnici ključnih institucija

koji unose podatke. Naime, u slučajevima tehničkih poteškoća, kada se program zamrzne i/ili

se dogodi ´bug´, prekida se proces predmeta. Posljedica prekida nepoznat je status predmeta.

Korisnik gubi informacije o statusu unesenih podataka, kao i tijeku predmeta. Korisnik gubi i

mogućnost intervencije na istom predmetu. Navedeno značajno otežava i usporava rad

referenata ZKO‐a i KU‐a, korisnika koji unose podatke u sustav. Isto tako, u spomenutim

situacijama sustav ne informira korisnika o problemu koji se događa. U situacijama ´buga´ i/ili

zamrzavanja aplikacije, sustav prestane s radom bez dostavljanja povratne poruke/napomene

korisniku o istom.

„Imali smo razne zamjerke prema Ericssonu… Ako nešto ne radi, hoćemo

da nas aplikacija odmah obavijesti da ne radi, a ne da mi klikamo i

klikamo, pa se nešto zaglavi i više ništa ne možemo s tim predmetom.“ KU

Dalje, predstavnici ZKO‐a susreću se s problemima vezanim uz pregled kretanja predmeta. ZIS

je dizajniran na način da omogućuje pretraživanje statusa predmeta pomoću kretaljke

elektroničkog predmeta i interne kretaljke. Kretanje elektroničkog predmeta odnosi se na

radnje koje su poduzete od zaprimanja predmeta, i to je kretanje koje zanima stranku. Interna

kretaljka prikazuje u kojem odjelu i/ili kod kojeg referenta se predmet trenutno nalazi i služi za

interno praćenje procesa. Problem nastaje u dijelu gdje su obje kretaljke vidljive svim

korisnicima sustava, što zbunjuje stranke i otežava im pretraživanje statusa predmeta. Ovo je

problem koji se pojavljuje u velikim gruntovnicama. U manjim gruntovnicama broj referenata

uključenih u predmet znatno je manji te nemaju potrebe za internim kretaljkama. Predstavnici

koji navedeno navode kao problem predlažu ograničavanje mogućnosti uvida interne kretaljke

na zaposlenike.

„Pisala sam nekoliko puta da se stranke žale na to što ne znaju gdje se

nalazi predmet… Mi smo u bivšem sustavu imali kretaljku koja je služila


svojoj svrsi jer je imala pravu lokaciju spisa. Sada smo u drugoj priči jer

sada imamo elektronički predmet.“ ZKO

Kolanje predmeta problem je i u manjim odjelima/uredima. Preciznije, ovdje se radi o

neadekvatnim profilima korisnika za sve veličine ureda/odjela. Ovo je negativna posljedica

procesno orijentiranog sustava. U manjim uredima/odjelima jedan referent obavlja više

različitih radnih zadataka u odnosu na referente u većim uredima/odjelima koji su

sistematizacijom radnih mjesta specijalizirani za uže radne zadatke. Kako je sustav procesno

dizajniran, ne omogućuje jednom referentu nepredviđeno kretanja po različitim fazama

procesa, već precizno određenu putanju. Profile korištenja sustava trebalo bi prilagoditi

manjim uredima gdje jedan referent provodi više koraka, predlažu predstavnici manjih KU‐a.

„Bilo bi dobro prezentirati opće kolanje dokumenata unutar ureda, da se

zna tko što radi, a to je vezano i uz sistematizaciju i kadrove kojima

raspolažemo.“ KU

Kao najizraženiji nedostatak ZIS‐a predstavnici DORH‐a i PU‐e ističu opetovano upisivanje

kontrolnih brojeva, što predstavlja mnogo nepotrebnih koraka koji usporavaju rad i percipirani

su kao potpuno neopravdani. Najproblematičnije suvišno unošenje kontrolnog broja odnosi se

na opetovano unošenje istog prije prikaza PDF verzije ZK izvatka, posebno ističu predstavnici.

„Na primjer, kada kliknem 'zemljišne knjige' na ZK izvadak, prvo što mi se

otvara je stara aplikacija, nakon toga kad stavim Bjelovar, ta stara

aplikacija se zatvara i otvara se nova aplikacija pa onda ponovno moramo

tražiti Bjelovar i ostale stvari. Kad dođem do ZK izvatka u novoj aplikaciji

koja je nedavno promijenjena, odnosno pojednostavljena pa ne moram

tražiti dok se ne dođe do ZKO Bjelovar. Kad otvorim ZK izvadak, da bi ga

mogla izvući i da izgleda normalno, moram ponovno otvoriti PDF verziju i

ponovno ukucavati novi kontrolni broj i isto tako ako hoću iz običnog ZK

izvatka doći do povijesnog stanja, ponovno se moram vraćati na početak i

odabrati prvo da se traži povijesni izvadak i onda ponovno kontrolni broj,


mislim da su se tih 6 koraka mogli skratiti jednim ulazom u vlasnički list pa

po njemu onda izabrati ono što hoću.“ DORH

„Jedini problem je ukucavanje dosadnih šifri, kontrolnih brojeva. Ne znam

čemu se dva ili tri puta treba ukucavati. Recimo, otvoriš ZK izvadak i ako

želiš PDF verziju za listanje, trebaš ponovno kontrolni broj. Ako ih ima 5, 5

puta trebaš kontrolni broj …“ PU

Predstavnici Porezne uprave koji se bave otpisom dugova u ZIS‐u koriste isključivo zemljišne

knjige, zanima ih vlasništvo nekretnina. Pregledavaju popis nekretnina koje su u vlasništvu

dužnika te na temelju toga utvrđuju kolika mu je imovina, što je relevantno za otpis duga.

Najizraženiji problem je nemogućnost pretraživanja putem OIB‐a, odnosno nepovezanost

podataka poreznog obveznika s njegovim OIB‐om.

„Problem je što nisu usklađeni podaci sa OIB‐om određenog poreznog

obveznika. Što znači da, kada ukucamo OIB ne dobijemo podatak da li je

osoba vlasnik neke nekretnine ili nije. Pod imenom i prezimenom, ako

tražimo, dobijemo više istih imena i prezimena, no ne s OIB‐om. Ne

dobijemo konkretno onog poreznog obveznika kojeg mi tražimo, to je

jedini i osnovni problem.“ PU

„Kod ovoga programa problem je što neki porezni obveznici koje mi

tražimo nisu evidentirani po OIB‐u. Jednostavno se ne vidi po OIB‐u. Pa,

tada idete po imenu i prezimenu, pa kada ukucate tako dobijete puno

njih, pa onda mi to izbacimo u tablicu, pa putem naših podataka, najčešće

roditelju, jer zemljišne knjige se vode po ocu, još ono ime i prezime

pokojnoga toga i toga ili ime oca... Tako pokušavamo pronaći o kome se

radi. Međutim, u puno slučajeva i to je jednostavno problem. Tada

nemamo gotov podatak, stvarno stanje ne možemo sa sigurnošću

utvrditi.“ PU

Predstavnici ZKO‐a tekst automatiziranog rješenja izdvajaju kao problem s kojim se u

svakodnevnom radu susreću. Radi se o tome da sustav automatizmom povlači riječi u općim


formama, bez prilagodbe s obzirom na gramatiku i pravopis. Tako, prije izdavanja rješenja

referenti gube vrijeme ručnim pregledavanjem i popravljanjem teksta rješenje, npr. imena

budu napisana malim slovima, nema padeža i sl.

Neki od predstavnika PU‐e i DORH‐a izostanak automatiziranog povezivanja glavne knjige i

pripadajućeg ZK odjela i/ili suda ističu kao očit nedostatak. Naime, prilikom pretraživanja

zemljišne knjige u izborniku je moguće odabrati filter Općinski sud, no ovaj podatak često nije

povezan s podatkom o pripadajućem ZK odjelu i/ili sudu. Tada upisuje napamet i ručno traži

podatak koji mu sustav automatizirano ne pokazuje, a trebao bi. Filter koji bi automatski

povezao podatak Općinski sud sa ZK odjelom bio bi rješenje za ovaj problem, dodaju.

„Evo recimo, ovo je upit zemljišne knjige, pregled glavne knjige. Kada

dobijem podatak, meni nikada neće pisati koji je to ZK odjel ili sud.“ PU

Strukovna podrška i služba za podršku

Sistem pružanja podrške korisnicima KU‐a i ZKO‐a predstavlja problematičan element

korištenja ZIS‐a. Na početku, u prvim mjesecima korištenja, korisnicima je bila potrebna

kompletna podrška, za svladavanje osnovnih koraka i provođenje kompleksnijih predmeta.

Nakon upoznavanja sa sustavom, podrška je potrebna se odnosi na slučajeve nemogućnosti

realizacije kompleksnijih predmeta, kao i uslijed pojavljivanja određenih tehničkih poteškoća,

tzv. ´bugova´.

„Mislim, sada se broj grešaka koji prijavljujemo drastično smanjio, no

neke greške se još uvijek prijavljuju. I, tu dolazimo do najveće zamjerke.

Prijaviš i očekuješ da će ti javiti što je, kako je, a to traje jako jako dugo,

nekada prijavljuješ 3‐4 puta istu grešku i traje više od mjesec dana.“ KU

Podrška potrebna za realizaciju kompleksnijih predmeta, realizacija kojih nije na adekvatan

način predviđena ZIS‐om predstavlja strukovnu vrstu podrške. Voditelji odjela/ureda ove

pritužbe prosljeđuju nadređenim instancama: Ministarstvu pravosuđa i Državnoj geodetskoj


upravi te rješavanje sličnih pritužbi pretpostavlja intervenciju strukovne nadležnosti. Potreba

za ovom vrstom podrške bila je učestala u procesu implementacije rada velikih gruntovnica,

kad su se procedure i postupanje prilagođavale većim sustavima. Katastri učestalo imaju

potrebu za ovom vrstom podrške, posebno u slučajevima kompleksnih elaborata i/ili

slučajevima gdje procedure ZIS‐a nisu usklađene sa zakonom te postupanje nije jasno

definirano.

„Moja jedina primjedba je to što izuzetno sporo reagiraju na pritužbe. To

bi trebalo ići brže. Imamo radne grupe, nalazimo se, skupljaju se podaci o

tome što bi sve trebalo promijeniti, no ide sporo. Zašto ide sporo, to znaju

u Ministarstvu. Pretpostavljam da se tu radi o sredstvima, to sve košta.“

ZKO

Tehničke poteškoće prijavljuju se službi za podršku (help desk‐u), odnosno šalju se APIS‐u koji

ih prosljeđuje Ericsson Nikola Tesla d.d. Tehničkih poteškoća bilo je znatno više u početnoj fazi

implementacije. Tehnička infrastruktura KU‐a i ZKO‐a bila je neadekvatna, pa sustav nije

mogao pružati optimalne performanse. Veza je često pucala. Svako puknuće veze ne samo da

je znatno usporavalo rad, već je uzrokovalo gubitke statusa predmeta koji su se događali

uslijed pucanja veze. Ulaganja u snažniji zajednički server pozitivno su se odrazila na tehnički

aspekt korištenja ZIS‐a. Nakon promjene servera, koji su sada pružali adekvatnu platformu za

ZIS, tehničke poteškoće osjetno se smanjuju. No, uz osjetna poboljšanja u tehničkom aspektu,

predstavnici ključnih institucija ukazuju na kontinuirano pojavljivanje ´bugova´. Ovi problemi

prijavljuju se službi za podršku od koje se čeka otklanjanje istih.

„Kada naiđemo na poteškoću, kako oni to vole reći ´bug´, neke stvari brzo

riješe, a neke moramo požurivati. Te tehničke stvari bi svakako trebale biti

brže, naročito kada se radi o grešci u sustavu.“ ZKO


Naglašen nedostatak elementa podrške odnosi se na nedovoljno pravovremeno reagiranje na

pritužbe. Nedovoljno ažurno struka reagira i nudi kvalitetna rješenja za pritužbe u njihovoj

domeni te, isto tako, služba za podršku sporo i inertno nudi rješenja za tehnički dio poteškoća.

„Zapravo, sporost rješavanja prigovora je moja jedina primjedba. Nemam

primjedbe niti na kolege iz Ministarstva pravosuđa niti na Ericsson koji je

izvođač već samo na brzinu tih promjena. Jer, ako mi uočimo da je danas

problem u nečemu, svakako očekujem da to do kraja tjedna bude

riješeno.“ ZKO

„Ono što mene najviše smeta vezano za ZIS je to što Ministarstvo i DGU

vrlo sporo reagiraju na sve naše prijave i probleme. Promjene su spore.

Razumijem da sve to ovisi o financijskim sredstvima, ali mi kao korisnici se

jako teško nosimo sa sporosti rješavanja.“ ZKO

Uz važnost ažurnijeg rješavanja pritužbi, proces slanja pritužbi i pitanja službi za podršku

vremenski je neadekvatan, slažu se predstavnici KU‐a i ZKO‐a. Na dopisivanje sa službom i

pojašnjavanje problema odlazi im previše vremena. Predlažu uvođenje kontaktiranja osobnog

referenta u službi za podršku s kojim bi telefonskim putem mogli brzo i efikasno prenijeti

problem s kojim se susreću. Ovo bi moglo istovremeno olakšati artikuliranje problema i

rješavanje istog, smatraju predstavnici.

„Help desk treba biti ažurniji, možda čak ne bi bilo loše kad bi bila kontakt

osoba. Nekad ne možete napisati što vas sve muči, onda se dopisujemo,

jeste mislili ovo, jeste li mislili ono, naravno da tu kontakt osobu ne može

zvati bilo tko. Ta osoba se ne bi stigla javiti. Možda ne bi bilo loše da

voditelji mogu kontaktirati, da nije isključivo putem mail‐a. Ja postavim

upit, kažem i čekam, dobijem da su zaprimili, kad će riješiti, ne zna se. U

tom smislu ne bi bilo loše. To je to.“ ZKO


Prema izjavama, predstavnici DORH‐a i PU‐e ne koriste usluge službe za podršku. Kako je

njihova uloga još ograničena na korištenje podataka, nemaju potrebu za strukovnim oblikom

podrške. U slučaju tehničkih poteškoća konzultiraju svoje informatičare ili se snalaze

samostalno. Istovremeno, ima slučajeva u kojima bi komunikacija sa službom za podršku

dobro došla, slažu se predstavnici DORH‐a i PU‐e.

„Mi imamo našeg informatičara, a za samu aplikaciju ili sustav ne znam

ima li korisnička podrška. Nikad nisam ni tražila pomoć pa ne znam,

možda mi imamo na razini ministarstva. Za ono što sami istražujemo ili

učimo, pronađemo sami.“ DORH

Preporučena proširenja sustava

U kontekstu povećanja funkcionalnosti, predstavnici DORH‐a predlažu nekoliko poželjnih

poboljšanja sustava. Bilo bi poželjno da su isprave na temelju kojih je izvršen neki upis vidljive

u ZK izvatku. Sada je vidljiv samo ZK izvadak, a upravo su podaci o ispravama na temelju kojih

su izvršeni upisi česti razlozi pretraživanja ZK izvadaka, navode predstavnici DORH‐a. Što se

tiče katastra, DORH‐u bi dostupnost povijesti posjedovanja, odnosno vidljivost promjena na

posjedu od prvog upisa nekretnine, povećala funkcionalnost rada. Postojeća procedura je

traženje pismenog očitovanja katastra. Predstavnici DORH‐a također ističu da im bilo korisno

da u katastru mogu pretraživati posjednika po imenu i prezimenu, za što sada nemaju

mogućnosti.

„S pozicije mog posla, u ZK i svemu vezanom za nekretnine, isprave bi

trebale biti vidljive kroz ZK, temeljem čega je izvršen neki upis trebalo bi

biti vidljivo. Mi to ne vidimo kroz ZK, ovdje vidimo samo upis vlasnika, no

ne temeljem koje dokumentacije je vlasnik.“ PU

Predstavnici Porezne uprave ističu potrebu proširivanja ovlasti unutar njihove institucije.

Naime, podaci ZIS‐a dostupni su samo Središnjem uredu Porezne uprave, ne i područnim

uredima. Tako, svaki slučaj u koji su uključeni uredi treba biti koordiniran iz središnjice. Ovo je


najčešće otegotna okolnost, a često i logistički izuzetno zahtjevno. Ovlasti korištenja ZIS‐a

definirani su zakonom o poreznoj upravi, te je to instanca koja može ponuditi rješenja za

naveden problem.

„Sada samo mi u Središnjem uredu imamo pravo pristupa ZIS‐u, a bilo bi u

redu da ljudi koji rade na određenim poslovima, predmetima, da

određene osobe van Središnjeg ureda, po područnim uredima ili

ispostavama, budu opunomoćene koristiti taj sustav. Jednostavno, njima

je bliže taj teren i to istraživanje, nego meni iz Zagreba. Sada nekoga

usmjeravam kako u Dubrovniku ili u Konavlima neku nekretninu pronaći,

njemu je to puno lakše, za njegove potrebe kada radi.“ PU

Dalje, predstavnici PU predlažu nadogradnju sustava u dijelu povezivanja Knjiga položenih

ugovora i vlasnika nekretnina. Ovo povezivanje omogućilo bi dolazak do podataka metodom

eliminacije.

„Jedan od većih problema je ovako, mi dobijemo dojavu, prijavu, a

moramo se osvrtati na anonimne prijave i na tome raditi. Kaže u toj i toj

zgradi u Zagrebu, taj i taj je vlasnik tog stana. Kada odemo tamo, vidimo

da zgrada postoji, kakva je i tamo postoje neki stanovi. Međutim mi

nigdje ne vidimo njegovo vlasništvo na tim stanom. Kada idemo u

zemljišne knjige, vidimo da je ta zgrada upisana pod građevinsko

poduzeće Dom, sama zgrada, ne u vlasništvu nego u katastru je upisana

na građevinsko poduzeće Dom. Svi ostali stanovi, nije etažirano. Etažira

se na način da se stanovi upišu u knjigu položenih ugovora. Bilo bi

interesantno da se može po adresi ili katastarskoj adresi pogledati, ako

ova korektno zgrada koja je tu, ima deset stanova i ta čestica se upiše. Da

on izbaci koji su sve to iz Knjige položenih ugovora vlasnici, koji su to, ne

znam je to vlasnički list ili se drukčije zove izrada, iz Knjige položenih

ugovora na toj nekretnini.“ PU


Zaključci

Koncept zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastara (ZIS) općenito nailazi

na snažno odobravanje. Ovaj sveobuhvatan i izuzetno kompleksan projekt nužna je

pretpostavka i posljedica sustavnog uređenja i vođenja zemljišne administracije. Uz sustavno

uređenje administracije, ZIS će se pozitivno odraziti na učinkovitost, kvalitetu i brzinu rada

uključenih institucija, prvenstveno katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih odjela, slažu se

predstavnici istih.

U trenutku provođenja ovog istraživanja ne postoji platforma za cjelovito korištenje ZIS‐a,

napominju predstavnici. Preduvjet za cjelovito funkcioniranje sustava uvođenje je jedinstvene

baze podataka katastara i zemljišnih knjiga (BZP). Kako samo pojedine općine imaju

harmonizirane podatke, odnosno BZP, preduvjeti za upotrebu ZIS u punom smislu zadovoljeni

su tek na određenom području RH. Predstavnici ključnih institucija smatraju da se značajne

prednosti ZIS‐a mogu očekivati kada većina ili sve općine budu imale usklađene podatke

katastara i zemljišnoknjižnih odjela, do tada su prednosti parcijalne naravi.

ZIS je percipiran kao inovativan sustav. Povezivanje katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka

značajna je inovacija, dominantno je mišljenje predstavnika institucija. Uz navedeno,

povezivanje grafike i alfanumerike predstavlja najizraženiju novinu u radu katastara koja će se

pozitivno odraziti na učinkovitost rada te na smanjenje pogrešaka u radu. Zemljišnoknjižni

odjeli značajnu inovaciju prepoznaju u provedbi prijavnih listova (list A), koji će se popunjavati

u katastrima i prosljeđivati zemljišnoknjižnim odjelima. Navedeno će se na pozitivan način

odraziti na povećanje učinkovitosti i ubrzanje zemljišnoknjižnih postupanja. Iz pozicije

Državnog odvjetništva i Porezne uprave, inovativna je dostupnost povezanih i usklađenih

zemljišnih podataka.

Implementacija sustava bila je zahtijevan proces. Proces implementacije prvenstveno se odnosi

na katastarske urede i zemljišnoknjižne odjele, kako Državno odvjetništvo i Ministarstvo


financija – Porezna uprava u trenutku provedbe istraživanja ZIS koriste kao krajnji korisnici.

Proces je bio zahtijevan u dijelu tehničkog savladavanja sustava, kao i u segmentu osnaživanja

zaposlenika korisnika. Uredi/odjeli trebali su se organizacijski pripremiti za uvođenje ZIS‐a,

(re)organizirati posao i prilagoditi se u kadrovskom smislu. U pripremnoj fazi i prilikom samog

uvođenja sustava, djelatnicima je bila organizirana prigodna obuka od strane izvoditelja,

stručnjaka Ericsson Nikola Tesla d.d. Provedeni trening ocijenjen je vrlo dobro.

Primjena cjelovitog ZIS‐a donijeti će značajna poboljšanja u području sistematizacije poslovnih

procedura, suglasni su predstavnici. ZIS je procesno orijentiran sustav u kojem su jasno

definirani svi strukom predviđeni procesi. Na taj način sustav osigurava sistematizaciju

postupanja u svim uredima/odjelima i omogućava izdavanje dokumentacije u svim

uredima/odjelima na razini RH. Isto tako, ZIS osigurava ujednačenost novčanog poslovanja.

Ovo su najznačajnije prednosti ZIS‐a, slažu se predstavnici.

Interno upravljanje organizacijom posla i poslovnim procesima također predstavlja važnu

prednost ZIS‐a, slažu se predstavnici ključnih institucija. ZIS omogućava pregled stanja

opterećenosti pojedinih djelatnika i ureda/podružnica kojima upravljaju, tako se vrlo lako

može organizirati preusmjeravanje poslova u slučaju preopterećenosti pojedinog ureda.

S druge strane, neusklađenost internih procedura (procedura struke) i sustava predstavlja

značajan problem. Navedeno je posljedica jednoobraznosti sustava uslijed koje određene

interne procedure ne mogu biti provedene na adekvatan način. Predstavnici predlažu

kreiranje pravilnika koji bi propisao alternativna rješenja za slučajeve koji nisu adekvatno

dizajnirani u ZIS‐u, pravilnika o korištenju ZIS‐a. Kolizija određenih zakona i ZIS‐om predviđenih

procedura također predstavlja nedostatak, ističu predstavnici KU‐a. I ovdje se kreiranje

priručnika za postupanje dok se ne usklade ZIS i zakonski propisi pojavljuje kao odgovarajuće

rješenje.

Uz evidentne prednosti, ZIS je percipiran kao funkcionalno nedovoljno učinkovit. Predstavnici

očekuju da će u narednom razdoblju neadekvatni funkcionalni elementi biti poboljšani,

odnosno sustav finaliziran, što će se odraziti na povećanje kvalitete rada. Negativno ocijenjeni


funkcionalni elementi sustava su: prekidi procesa, nedovoljna pouzdanost statističkih izlaznih

podataka, dizajn kretaljki predmeta, opetovano upisivanje kontrolnih brojeva, nemogućnost

pretraživanja putem OIB‐a, generički tekst rješenja i sl.

Sustav pružanja podrške, kako strukovne tako i tehničke (služba za podršku) predstavnicima

institucija predstavlja značajne probleme. Iako su mnoge poteškoće od početne faze do

trenutka provođenja istraživanja otklonjene, korisnici se kontinuirano susreću s tehničkim

problemima i neodgovarajućim aplikativnim rješenjima. O istima kontinuirano obavještavaju

krovne strukovne organizacije (Ministarstvo pravosuđa i Državnu geodetsku upravu) i službu

za podršku (APIS koji zahtjeve prosljeđuje Ericsson Nikola Tesla d.d.), koji na pritužbe često

reagiraju nepravovremeno. S ciljem poboljšanja ovog segmenta, uz bržu reakciju, predstavnici

institucija predlažu proširivanje sustava podrške na osobnog referenta koji bi bio dostupan za

telefonske konzultacije.

Na kraju, važno je napomenuti da postojeći nedostaci ZIS‐a predstavljaju neizbježnu posljedicu

sustava koji nije finaliziran, sustava koji je u nastajanju. U narednom periodu, u vremenu

finaliziranja sustava, preporuča se nastavak konzultiranja relevantnih institucija u svim važnim

pitanjima.

Documents

zadovoljstva korisnika zemljišnoknjižnih odjela općinskih ... zadovoljstva korisnika.pdf · 2009. godine, na kraju prethodnog Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastra