Embed Size (px)
Citation preview
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije, Trgovina
ANALIZA ZADOVOLJSTVA KORISNIKA
TRANSPORTNIM I PRATEĆIM USLUGAMA U
HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA
Diplomski rad
Marta Sremac
Zagreb, rujan, 2018.
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije, Trgovina
ANALIZA ZADOVOLJSTVA KORISNIKA
TRANSPORTNIM I PRATEĆIM USLUGAMA U
HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA
ANALYSIS OF CUSTOMER SATISFACTION WITH
TRANSPORT AND SUPPORTING SERVICES IN
CROATIAN AIRPORTS
Diplomski rad
Marta Sremac, 0081121907
Mentor: Doc. dr.sc. Dora Naletina
Zagreb, rujan, 2018.
SAŽETAK
Zračni promet predstavlja izuzetno važnu granu prometa budući da omogućuje najbrži
način svladavanja prostornih udaljenosti između država te pridonosi razvoju gospodarstva,
trgovine i turizma. Iz godine u godinu broj dalekih putovanja se povećava, ljudi su počeli
sve više putovati te se samim time povećava značaj zračnog prometa. Republika Hrvatsku
mora iskoristiti geografski položaj koji pridonosi razvoju zračnog prometa budući da se
nalazi na križanju puteva zapadne i istočne Europe. Za razvoj zračnog prometa veliko
značenje imaju same zračne luke te je iznimno bitno da su one kvalitetne odnosno da su
korisnici usluga zračnih luka zadovoljni. Cilj ovog rada je analizirati zadovoljstvo
korisnika hrvatskim zračnim lukama te uspješnost istih gledano s aspekta povećanja broja
putnika. Rezultati provedenog primarnog istraživanja, u kojem je kao instrument korišten
anketni upitnik, pokazuju kako je korisnicima kod odlučivanja o kupovini karte najbitnija
cijena i sigurnost. Korisnici nisu u potpunosti zadovoljni omjerom cijene i kvalitete te su
nezadovoljni cijenama parkinga u zračnim lukama te u ugostiteljskim objektima.
Ključne riječi: Republika Hrvatska, zračni prijevoz, zračne luke, zadovoljstvo korisnika
SUMMARY
Air traffic is an extremely important branch of transport since it represents the fastest way
to overcome distances between states and contributes to the development of the economy,
trade and tourism. Year after year, the number of distant journeys increases, people travel
more and thus increasing the significance of air traffic. Croatia should take advantage of
the geographical position that contributes to the development of air transport as it is located
at the crossroads of Western and Eastern Europe. For the development of air transport
great significance have their own airports and it is extremely important that they are of
good quality and that the users of airport services are satisfied. The aim of this paper is to
analyze the satisfaction of users at Croatian airports and the success of these same ports in
terms of increasing passenger numbers. The results of the conducted primary survey
conducted by the survey questionnaire show that for the customers, when deciding on the
purchase of tickets, price and security are the most important factor. Users are not entirely
satisfied with the price and quality ratio and are unhappy with the prices of parking at
airports and in catering facilities.
Key words: Republic of Croatia, air transport, airport, customer satisfaction
SADRŽAJ
1. UVOD ..................................................................................................................... 1
1.1. Predmet i cilj rada ....................................................................................................... 1
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ........................................................................ 1
1.3. Sadržaj i struktura rada ............................................................................................... 1
2. KARAKTERISTIKE ZRAČNOG PROMETA ...................................................... 3
2.1. Pojmovno određenje zračnog prometa ....................................................................... 3
2.2. Povijesni razvoj zračnog prometa .............................................................................. 3
2.3. Prednosti i nedostaci zračnog prometa ....................................................................... 6
3. ZRAČNI PROMET U REPUBLICI HRVATSKOJ .............................................. 8
3.1. Povijesni razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj .......................................... 8
3.2 Zračne luke u Republici Hrvatskoj ............................................................................ 10
3.3. Analiza niskotarifnih prijevoznika u Republici Hrvatskoj ....................................... 21
3.4. Analiza zračnog prijevoza putnika i tereta u Republici Hrvatskoj ........................... 28
3.5. Strategija daljnjeg razvoja zračnog prometa u Republici Hrvatskoj ........................ 30
4. ANALIZA ZADOVOLJSTVA KORISNIKA TRANSPORTNIM I PRATEĆIM
USLUGAMA U HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA .................................................... 34
4.1. Pregled postojećih istraživanja ................................................................................. 34
4.2. Instrument istraživanja ............................................................................................. 37
4.3. Rezultati istraživanja ................................................................................................ 37
4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja ....................................................... 47
5. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 48
POPIS LITERATURE ......................................................................................................... 50
POPIS TABLICA ................................................................................................................ 56
POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................... 57
2
POPIS SLIKA ..................................................................................................................... 58
Prilog 1. Anketni upitnik ..................................................................................................... 59
Prilog 2. Opći i specifični ciljevi razvoja zračnog prometa do 2030. godine...................... 65
ŽIVOTOPIS ........................................................................................................................ 66
1
1. UVOD
1.1. Predmet i cilj rada
Iz godine u godinu broj dalekih putovanja se povećava. Tu veliku ulogu ima zračni promet
budući da omogućava svladavanje velikih udaljenosti u jako kratkom vremenu. Tehnološki
napreci su omogućili sve veću dostupnost usluga zračnog prometa budući da dolazi do
smanjenja cijena te povećanja konkurencije na tržištu. Budući da je Republika Hrvatska
turistička zemlja zračni promet predstavlja iznimno bitan faktor kod prijevoza putnika,
pogotovo za vrijeme ljetnih mjeseci. No, zračni promet se sve više koristi i u svrhu
svakodnevnih poslovnih putovanja.
Cilj rada je prikazati dinamičnost i značaj zračnog prometa te sve veći razvoj zračnih luka
u Republici Hrvatskoj. Uz to je cilj analizirati i prikazati koliko su korisnici zadovoljni
zračnim lukama u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu je napravljeno primarno istraživanje
zadovoljstva korisnika u sklopu kojeg je analizirano zadovoljstvo, učestalost korištenja te
iskustva putnika koji su koristili usluge zračnih luka u Republici Hrvatskoj.
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja
Prilikom izrade rada, a u svrhu objašnjenja pojmova te analize podataka, korišteni su
sekundarni podaci iz knjiga, časopisa, znanstvenih članaka te raznih web izvora.
Sekundardni podaci su korišteni za prvi, teorijski dio rada, dok su za drugi dio rada,
istraživački, korišteni primarni podaci koji su prikupljeni metodom anketiranja. Prikupljeni
podaci analizirani su većim brojem znanstvenih metoda pa su tako prilikom izrade rada
korištene metoda analize i sinteze, metoda deskripcije te metoda kompilacije.
1.3. Sadržaj i struktura rada
Rad je strukturian u pet poglavlja.
U prvom poglavlju, uvodnom dijelu, ukratko je opisana tema, cilj i struktura rada te
metode i izvori koji su korišteni prilikom izrade rada.
2
Drugo poglavlje se sastoji od tri potpoglavlja od kojih prvo objašnjava sam pojam zračnog
prometa, dok drugo prikazuje razvoj zračnog prometa u svijetu kroz povijest i povijesne
događaje. Poglavlje završava s analizom prednosti i nedostataka zračnog prometa.
Treće poglavlje je fokusirano na zračni promet u Republici Hrvatskoj te počinje s razvojem
zračnog prometa u Republici Hrvatskoj kroz povijest. Potom su analizirane hrvatske zračne
luke te ostvareni broj putnika kroz određeno vremensko razdoblje. Dodatno je napravljena
analiza niskotarifnih prijevoznika te njihovog značaja za pojedine luke u Republici
Hrvatskoj. Analiziran je i zračni promet tereta u putnika u Republici Hrvatskoj te poglavlje
završava strategijom daljnjeg razvoja zračnog prometa.
Četvrto poglavlje se odnosi na istraživački dio rada, koji se odnosi na istraživanje
zadovoljstva korisnika transportnim i pratećim uslugama zračnih luka u Republici
Hrvatskoj te započinje pregledom postojećih istraživanja. Ukratko je predstavljen
instrument istraživanja te su prikazani i analizirani rezultati istraživanja.
U posljednjem, petom poglavlju, je iznesen zaključak.
3
2. KARAKTERISTIKE ZRAČNOG PROMETA
2.1. Pojmovno određenje zračnog prometa
Zračni promet obuhvaća usluge prijevoza, prijenosa te premještanja robe i putnika svim
vrstama zrakoplova i letjelica i na svim zrakoplovnim putovima, bez obzira poduzimaju li
se u gospodarske ili druge svrhe (Zelenika, 2006). Podjela javnog zračnog prometa je na
redoviti (linijski) i izvanredni (povremeni, čerter) promet. Linijski je svima dostupan pod
istim uvjetima te se obavlja prema unaprijed određenim linijama dok je povremeni
dostupan pod posebnim uvjetima te ne prometuje prema unaprijed određenim linijama
(Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017).
Prijevozna sredstva koja se koriste u zračnom prometu su letjelice teže od zraka
(zrakoplov, helikopteri i rakete) te letjelice koje su lakše od zraka (baloni) (Narodne
novine, 2013). Dok je u povijesti kretanje balonom bilo jednostavnije, razvojem sve
snažnijih motora zrakoplov je izbio u prvi plan te je razvoj zračnog prometa baziran upravo
na razvoju i usavršavanju mlaznog motora, odnosno zrakoplova.
U svojoj osnovi, zračni promet ima funkciju prijevoza putnika. Putnik se prevozi uz
određenu naknadu te za uzvrat traži sigurnost, točnost, brzinu, redovitost, udobnost,
ekonomičnost. Upravo iz tog razloga avioprijevoznici moraju, kako bi privukli pozornost
putnika, biti u kontaktu s novitetima i pravnim propisima te se moraju razvijati i
modernizirati (Petrović, Turkalj, 2017). Zračni promet je najmlađa vrsta prometa te je
ovakav način transporta predstavljen 1903. godine, ali je 1930. razvijen do oblika koji
poznajemo danas (Etim, 2018).
2.2. Povijesni razvoj zračnog prometa
Sam početak ideje letenja je star gotovo kao i ljudski rod budući da je čovjek uvijek sanjao
o mogućnosti letenja. Jedna od prvih rasprava o letjelicama potječe iz 1250. godine, a
začetnik tih rasprava je bio znanstvenik Roger Bacon. Tek dva stoljeća kasnije pojavljuju
se prve konstrukcije letjelica s krilima koje je kreirao poznatiji znanstvenik - Leonardo da
Vinci (Prometna zona, N/A). On je tvrdio da bi ljudi mogli letjeti zrakom uz pomoć
strojeva s velikim krilima koja bi trebala biti dizajnirana na način da prevladaju otpor
zraka. Brojni crteži koje je ostavio iza sebe prikazuju njegove ideje različitih letjelica s
4
krilima, balona pa čak i današnjih helikoptera. Leonardo, nažalost, nije realizirao svoje
ideje (Schmitt, Gollnick, 2016).
Za razliku od Da Vincia, braća Montgolfier su uspjela razviti balon na vrući zrak. Prvi let
njihovog balona je bio održan 1783. godine ispred kralja u Versaillesu. Balonom su u zrak
bila dignuta prva tri putnika – pijetao, ovca i pas. Prvi let s ljudima u vrućem balonu je bio
također poduhvat braće Montgolfier samo par mjeseci nakon leta u Versaillesu. Balon je s
dva putnika letio iznad Pariza - 9 kilometara, 25 minuta. Nedostatak tadašnjeg modela
balona je bio taj što se njime nije moglo upravljati nego je bio nošen vjetrom te iz tih
razloga nije mogao biti korišten u svrhe transporta ljudi od jedne lokacije do druge, a ni u
vojne svrhe, što je bila želja tadašnjih vladara (The Editors of Encyclopaedia Britannica,
1999).
Neko vrijeme je prošlo do trenutka kada je Sir Geroge Cayley definirao i razvio principe
koji su osnova za budući razvoj letjelica. Cayley je razvio brojne modele kojima je
uspješno prikazao principe koje je razvio. Mnogi povjesničari ga smatraju ocem modernog
zrakoplovstva. Ipak je bitno za napomenuti da je on samo konstruirao modele i postavio
principe te da nije razvio konačnu ideju, odnosno letjelicu koja bi mogla prevoziti ljude
zrakom (Schmitt, Gollnick, 2016).
Druga polovica 19. stoljeća je donijela dvije različite filozofije kada je u pitanju ideja o
transportu zrakom, radi se o principu „lakše od zraka“ i principu „teže od zraka“. Princip
„lakše od zraka“ je započeo testiranjima braće Montgolfier te kasnijim razvojem velikih
letjelica od strane Grafa Zeppelina. Letjelice su poznatije pod imenom „cepelin“, upravo
prema nazivu svog izumitelja. Njegovi cepelini su uspjeli preletjeti Atlantik između 1931. i
1937. s približno 50 putnika. Princip „teže od zraka“ nije bio općeprihvaćen te su svi
znanstvenici koji su se bavili njime na početku 20. stoljeća bili ismijavani te su naišli na
brojne kritike. Prvi koji su napravili letjelicu težu od zraka, odnosno prvi zrakoplov, su
braća Wright. Radilo se, također, o prvoj letjelici kojom se moglo upravljati te su svoj prvi
let imali 17. prosinca 1903. godine. Ubrzo nakon braće Wright, 1909. godine, francuski
aviatičar Louis Bleriot je napravio svoj prvi zrakoplov kojim je preletio engleski kanal.
Nakon toga je došlo do ubrzanog razvoja letjelica s različitim konceptima te je porastao
interes vlada te raznih nacionalnih tijela koji su zrakoplove željeli koristiti u vojne svrhe.
5
Zabilježen je podatak da je tijekom Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) konstruirano oko
80.000 letjelica (Schmitt, Gollnick, 2016).
Početak civilnog zračnog prometa je započeo završetkom Prvog svjetskog rata. U tom
razdoblju ljudi nisu imali veliko povjerenje u tadašnje letjelice te su letovi služili uglavnom
za slanje pošte. Prvi komercijalni let je bio godine 1935. s prvim putničkim avionom koji
je prevozio putnike, a radilo se o avionu Douglas DC-3. Tim letom je započelo moderno
zrakoplovstvo (Transport legaue, N/A).
Za vrijeme Drugog svjetskog rata fokus je također, kada su u pitanju letjelice, bio na vojsci
te korištenju letjelica u svrhu napada/obrane. To razdoblje je obilježio i sve bolji razvoj
motora te su avioni postali brži i pouzdaniji. Broj pilota se, također, povećavao.
Završetkom Drugog svjetskog rata, sva tehnologija koja se razvila u svrhu rata se krenula
prenamjenjivati u civilnu tehnologiju. Tako su se vojni avioni prenamjenili u civilne te je
upotreba novih mlaznih motora omogućila brža putovanja te let na većim visinama
(Schmitt, Gollnick, 2016). Upravo 50-ih godina prošlog stoljeća se mlazni motori, koji su
do tada bili korišteni isključivo u vojne svrhe, počinju upotrebljavati u putničkom
prijevozu (Ilić, 2004). Prvi mlazni zrakoplov proizveden je 1958. godine te je letio
uglavnom preko Sjevernog Atlantika, a radi se o američkom zrakoplovu - Boeing B-707
(Prebežac, 1998). Sredinom 1960-ih godina razvoj zračnog prijevoza je krenuo ubrzano
rasti te je zanimljiv podatak da je broj putnika prevezenih zračnim prijevozom 60-ih
godina bio 177.000.000 dok je 1926. godine taj broj bio tek 120.000 (Schmitt, Gollnick,
2016).
Uz putnički prijevoz svoj razvoj je doživio i prijevoz tereta, pogotovo 90-ih godina kad je
prijevoz tereta rastao čak i brže od putničkog prijevoza. U razdoblju od 1970. do 2000.
putnički promet povećao se 6 i pol, a teretni čak 10 puta. Broj putnika 2000. godine je
dosegao brojku od 1,4 milijarde, što znači da je u prosjeku svaki peti stanovnik Zemlje
putovao avionom. Gledano geografski, tri četvrtine putnika je putovalo unutar 3 područja:
Sjeverna Amerika (35,5%), Europa (23,2%) te Azija (15,9%) s dominantnom ulogom
Japan. Od deset najprometnijih luka svijeta, 2000. godine, pet ih je bilo iz SAD-a, četiri iz
EU te jedna iz Japana (Ilić, 2004).
6
Budućnost zračnog prometa je u nadzvučnim avionima, avionima bržim od brzine zvuka.
Jedan takav avion je napravljen već 1960-ih u francusko-britanskoj suradnji pod nazivom
Concorde te je u promet uveden 1976. godine (Curiosity, Staff, 2017). Ukupno je
proizvedeno 20 letjelica od kojih je njih 14 bilo za komercijalne svrhe. Mogao je prevesti
100 putnika i 9 članova posade te je putovao brzinom dvostruko većom od brzine zvuka
(udaljenost od Londona do New Yorka bi prešao za 3 i pol sata, dok ostalim avionima
treba 7-8 sati). Godine 1996. ostvaren je rekord te je ta udaljenost pređena za manje od tri
sata. Concorde je povučen iz upotrebe, navodno zbog visokih troškova održavanja što je sa
sobom nosilo i visoke cijene karata. Konačno povlačenje Concordea iz prometa se
dogodilo 2003. godine (Ilić, 2004). Očekuje se da će za tri godine novi nadzvučni putnički
avioni biti u upotrebi, a na razvoju aviona trenutno radi NASA (Banke, 2018).
2.3. Prednosti i nedostaci zračnog prometa
Brojne su prednosti zračnog nad ostalim vrstama prometa. Naravno, prva koja se ističe je
brzina budući da se radi o najbržoj vrsti prometa, budući da su zrakoplovi, iza raketa,
najbrže prometno sredstvo. Brzine koje postižu putnički zrakoplovi sežu do 900 km/h dok
danas najmodernije željeznice prometuju brzinama do 300 km/h (Škurla Babić, Tatalović,
Bajić, 2017). Upravo zbog velikih brzina proizlazi još jedna od prednosti, a to je
svladavanje velikih udaljenosti u kratkom roku. Isto tako, nepostojanje fizičkih barijera
omogućava lakše prevladavanje udaljenosti te korištenje najkraće i direktne rute. Stoga se i
može koristiti za prijevoz na udaljena i teško dostupna područja. Kada je u pitanju prijevoz
tereta, zrakoplovi su pouzdaniji kod prijevoza vrijedne te lakokvarljive robe obzirom da su
u zračnom prometu puno rijeđe krađe te manipulativni gubici. Carinske formalnosti su
manje nego u drugim vrstama prijevoza što ubrzava prijevoz robe. Dokumenti koji se
koriste su: zračni teretni list, robni cargo manifest i NOTOC (eng. notification to captain)
(Drljača 2017).
7
Slika 1. Zračni teretni list
Izvor: Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja hrvatskog registra civilnih zrakoplova, Dostupno na:
http://www.propisi.hr/print.php?id=12046 (25.7.2018.).
Zračni promet ima i svoje nedostatke. Definitivno se radi o najskupljoj vrsti prijevoza te su
potrebna velika ulaganja u zrakoplove i zračne luke. Upravo iz tog razloga cijene karata su
visoke te ponekad nedostupne većini populacije. Također, kapaciteti nošenja prtljage su
ograničeni te dodatno iz tog razloga iziskuju dodatne troškove korisnika za nošenje
dodatne prtljage. Velika je ovisnost zračnog prometa o vremenu odnosno klimatskim
promjenama, pogotovo u zimskim razdobljima kad se letovi odgađaju zbog magle, snijega
ili kiše (Mehta, 2017). Jedna od bitnih stavki, kada su u pitanju nedostaci zračnog prometa,
svakako je utjecaj na okoliš. Kod utjecaja na okoliš konkretno se misli na tri stavke, a to
su: buka, klimatske promjene te zagađenje zraka. Zrakoplovi ispuštaju brojne zagađivače
od kojih je CO2 (ugljični dioksid) najznačajniji koji utječe na klimatske promjene. Kada je
u pitanju zagađenje zraka, ističu se dva zagađivača koja proizlaze iz zračnog prometa,
odnosno zrakoplova, a to su dušikovi oksidi te čestice u zraku (eng. particulate matter).
Dušikovi oksidi se emitiraju pri izgaranju goriva te štete zdravlju, ali uzrokoju i
zakiseljavanje vode i tla. Čestite u zraku su jedan od najopasnijih zagađivača prodiru u
osjetljiva područja dišnog sustava te mogu uzrokovati brojne bolesti (EASA, 2016).
8
3. ZRAČNI PROMET U REPUBLICI HRVATSKOJ
3.1. Povijesni razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj
Republika Hrvatska ima dugu i bogatu povijest kada je u pitanju zračni promet. Faust
Vrančić, Šibenčanin, kojeg nazivaju i hrvatskim Leonardom Da Vincijem, je nacrtao i
dizajnirao padobran već u 17. stoljeću. Iako je Da Vinci taj koji je prvi nacrtao padobran,
Vrančić ga je prvi javno objavio, izradio te čak i testirao te skakao s rubova litica te
crkvenih tornjeva (The European Library, N/A).
Zračna luka Zagreb je proslavila svoj 50. rođendan 2016. godine., a lokacija na kojoj je
prvotno sagrađena 1909. godine bio je Črnomerec, točnije između Selske ceste i potoka
Črnomerec. Sagrađena je samo 6 godina nakon prvog povijesnog leta braće Wright
(Putoholičari, 2011). Aerodrom, odnosno uzletište, je otvorio Slavoljub Penkala, izumitelj
slovačkog podrijetla koji je živio, radio i umro u Zagrebu. 1910. godine je dovršio i svoj
zrakoplov, ujedno i prvi hrvatski zrakoplov. Nažalost njegov let nije bio uspješan, letio je
na visini od samo desetak metara te je pri tom letu avion i razbijen. Nakon toga je Penkala
odustao od zrakoplovstva, ali je obilježio početak hrvatskog zračnog prometa prvim
zrakoplovom, otvaranjem prvog aerodroma te kao odgojitelj i instruktor prvog hrvatskog
pilota – Dragutina Novaka (Aeroklub Zagreb, 2018). Uzletište je ubrzo nakon Penkalinog
neuspješnog leta prodano poduzetniku Merčepu koji je zajedno s braćom Rusjan iz Gorice
radio na izgradnji zrakoplova. Vrlo brzo su „postavili neslužbeni svjetski rekord kada je
njihov 7 metara dugi monoplan poletio sa svega 28 metara zaleta“ (Barić, 2017). Prije Prvog
svjetskog rata aerodromi su bili travnati te su se avioni koristili uglavnom za vojne svrhe.
Tada se u Hrvatskoj nalazilo 5 travnatih aerodroma: Zagreb, Split (Sinj), Dubrovnik,
Rijeka (Šušak) te Vukovar (Oborovo) (Pavlin, 2006).
Nakon Prvog svjetskog rata u Zagrebu kreće izgradnja novog aerodroma, prve zagrebačke
zračne luke u punom smislu te riječi. Izgradnja je započela 1923. godine, a završena je
1926. godine. Aerodrom je izgrađen na istočnom dijelu grada te je nazvan Borongaj.
Koristio se u vojno-civilne svrhe te je imao pistu dugu 750 metara. Luka je na kraju
Drugog svjetskog rata više puta bombardirana. Nakon završetka rata Luka Borongaj se
prestala koristiti u civilne svrhe te je na navedenom području krenula djelovati vojna
radionica. Vojna radionica je 1961. godine preseljena u Veliku Goricu te je luka Borongaj
u potpunosti prestala sa svojim djelovanjem. Kao zamjena za Borongaj odabrana je zračna
9
luka Lučko s travnatom uzletno-sletnom stazom dugom 1500 metara, no luka Lučko nije
mogla pratiti razvoj zrakoplovstva te je civilni promet trajao tek do 1959. godine (Vrančić,
Nadilo, 2006). Nakon tog trenutka aerodrom Lučko je služio isključivo za sportsko
zrakoplovstvo (Građevinar, 2015).
Godine 1959. zračni promet se seli na Pleso koji je do tog trenutka bio isključivo vojni
aerodrom. „Uzletno-sletna staza bila je duga 2500 metara, a platforma je mogla primiti pet
manjih zrakoplova“ (Pavlin, Dimnik, Rapan, 2006). 1962. godine osnovano je poduzeće za
aerodromske usluge pod nazivom „Zrakoplovna luka Zagreb“. U tom trenutku
''Zrakoplovna luka Zagreb'' raspolagala je betonskom pistom duljine 2500 m, paralelnom
rulnom stazom, putničkom zgradom površine 1000 m², stajankom za 5 manjih zrakoplova i
nekoliko manjih pratećih objekata uglavnom montažnih baraka (Zračna luka Zagreb, N/A).
Taj trenutak je naznačio prvi međunarodni aerodrom u Hrvatskoj te početak masovnog
oblika prijevoza stanovništva. Nagli razvoj turizma u svjetskim i domaćim relacijama
postaje sve značajnijim čimbenikom razvoja zračnog prometa te je 1963. godine prevezeno
131380 putnika, 813 tona tereta i zabilježeno 5620 polijetanja zrakoplova, a 1966. godine
uzletno-sletna staza proširena je i produžena na 2864 metara te je izgrađena nova upravna
zgrada s kontrolnim tornjem (Pavlin, Dimnik, Rapan, 2006).
Razdoblje od 1966. godine do 1975. godine obilježava veliki porast u korištenju zračnog
prometa odnosno porast u prometu hrvatskim zračnim lukama, a ujedno se radi o najvećem
povijesnom porastu. Porast je dosegao svoj vrhunac 1969. godine kada je iznosio čak 58%
(porast putnika u odnosu na godinu ranije) (Pavlin, 2000).
Stagnacija zračnog prometa u Republici Hrvatskoj je zabilježena krajem 80-ih godina
prošlog stoljeća. Zbog rata na našim područjima aerodromi su bili okupirani, a oprema i
zrakoplovi oštećeni (Pavlin, 2003). Zračni promet se opet pokrenuo 1992. godine te je iste
godine, u travnju, Hrvatska postala punopravna članica ICAO (Međunarodne organizacije
za civilno zrakoplovstvo) (Hrvatska kontorola zračbe plovidbe, N/A).
Danas Republika Hrvatska ima 7 zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek, Rijeka,
Pula i Zadar), aerodrom Brač te 2 zračna pristaništa (Vrsar i Lošinj), a što je dovodi do
udjela od 1% ukupnog međunarodnog zračnog prometa (Pavlin, 2003).
10
3.2 Zračne luke u Republici Hrvatskoj
Zagreb, Split i Dubrovnik su naše 3 velike zračne luke dok Osijek, Rijeka, Pula i Zadar se
mogu okarakterizirati kao sekundarne. U ostalim europskim zemljama postoji podjela na
primarne i sekundarne zračne luke. Karakteristika primarnih je ta što u iste ne slijeću
niskotarifni prijevoznici. U sekundarne luke niskotarifni prijevoznici slijeću te ih
karakterizira i promet manji od 4 milijuna putnika. Iako bi po navedenim karakteristikama
luke u Hrvatskoj mogle biti svrstane u primarne/sekundarne, takva podjela u Hrvatskoj ne
postoji.
Zračna luka u Zagrebu, pod nazivom „Zračna luka Franjo Tuđman“ (naziv koji je aktualan
od 2016. godine) je najveća zračna luka u Republici Hrvatskoj te je ujedno i ključna za
putovanja unutar i izvan zemlje kako za turizam tako i za poslovanje. Samim time je
iznimno bitna za ekonomski razvitak zemlje. Trenutno je Zagreb izravno povezan s 39
destinacija, a u redovnom prometu lete 24 zrakoplovne kompanije. Dugo vremena je
kapacitet zračne luke bio oko 2 milijuna putnika godišnje te nije mogla pratiti sve veće
zahtjeve tržišta. Upravo iz tog razloga, Vlada Republike Hrvatske je odlučila sagraditi novi
terminal, 2,5 km udaljen od starog terminala, pod državno-privatnim vlasništvom, veličine
65.600 m2 (World Bank Group, 2017). U tih 65.000 kvadratnih metara se nalaze četiri
razine te 30 šaltera za „check in“, 9 prolaza za sigurnosni pregled putnika, 8 mostova za
zrakoplove te tri stajanke za manje zrakoplove, sortirnica za prtljagu, preko 1000
parkirališnih mjesta, prodavaonice i ugostiteljski sadržaji.
Bitno je istaknuti da izgradnja novog terminala donosi i „nove putničke tokove: cestovni
pristup za putnike novom putničkom terminalu odvija se preko istočne goričke obilaznice
koja modernim prometnicama spaja čvorište Kosnica autoceste A3 (Bregana-Zagreb-
Slavonski Brod), istočni ulaz u Zagreb preko Domovinskog mosta, kao i autocestu A11
(Zagreb-Sisak) odnosno nove cestovne obilaznice Velike Gorice.“ ZET je uveo dodatnu
autobusnu liniju koja vozi direktno do zračne luke te je, uz autobus koji ide direktno s
Autobusnog kolodvora, u organizaciji zračne luke, omogućena i ta, dodatna, a i nešto
povoljnija opcija (Turistička zajednica grada Velika Gorica, N/A). Izgradnjom novog
terminala kapacitet je povećan na 5 milijuna putnika s mogućnošću povećanja na 8
milijuna. Bitno je napomenuti da je ovom izgradnjom omogućen izravni ulazak iz zgrade u
zrakoplov. Novi terminal je započeo s radom 28. ožujka 2017. godine te je isti taj dan sav
11
promet, sa starog terminala, prebačen na novi (Pavlić, 2017). Povećanje je bilo opravdano
budući da broj putnika raste iz godine u godinu, uz blage padove 2009. i 2013. godine dok
je 2017. godine prvi put u povijesti prešao brojku od 3 milijuna, što je vidljvo u tablici broj
1.
Tablica 1. Broj putnika u Zračnoj luci Zagreb/Franjo Tuđman 2007.-2017.
GODINA PUTNICI TREND (%)
2007. 1.992.455 0,00
2008. 2.192.453 10,04
2009. 2.062.242 - 5,94
2010. 2.071.561 0,45
2011. 2.319.098 11,95
2012. 2.342.309 1,00
2013. 2.300.231 - 1,80
2014. 2.430.971 5,68
2015. 2.587.798 6,45
2016. 2.766.087 6,89
2017. 3.092.047 11,78
Izvor: Vince D. , Štimac I., Zračna luka Zagreb: Statistika; Dostupno na: http://zlz-zagreb
airport.hr/hr/statistika (11.8.2018.).
Tablica 2. Broj putnika po mjesecima za 2017. i 2018. godinu
Mjesec 2017. 2018.
Siječanj 168.788. 191.276
Veljača 154.679 170.658
Ožujak 192.533 223.642
Travanj 240.168 253.843
Svibanj 268.847 300.676
Lipanj 310.921 331.533
Srpanj 351.532
Kolovoz 347.663
Rujan 330.855
Listopad 297.682
Studeni 222.697
Prosinac 205.682
Ukupno 3.092.047 1.471.628
Izvor: Vince D. , Štimac I., Zračna luka Zagreb: Statistika; Dostupno na: http://zlz-zagreb-
airport.hr/hr/statistika (11.8.2018.).
12
Trend rasta se nastavlja i u 2018. godini što može uočiti i u podacima prikazanim u tablici
2. gdje su dostupni podaci za prvu polovicu 2018. godine. Može se uočiti kako je u
svakom, od 6 mjeseci, došlo do porasta broja putnika.
Na grafikonu 1 je napravljena usporedba 2017. i 2018. godine te je vidljiv postotak za
svaki od mjeseca. Vidljivo je da je najveći postotak odnosno najveće povećanje broja
putnika bilo u mjesecu ožujku te iznosi 16% il, izraženo brojčano, 31.109 putnika. Može se
zaključiti da je i u mjesecima izvan ljetne sezone došlo do povećanja te prosječno
povećanje za prvu polovicu godine iznosi 10%. Stoga se zaključuje kakoje izgledno da će
se i u ljetnoj sezoni nastaviti trend rasta. Ljetnom rastu prometa trebalo bi pridonijeti i
povećanje kapaciteta naleta postojećih partnera, poput španjolske Iberije, koja je na svojim
linijama za Madrid najavila povećanje broja letova (SEEbiz 2018).
Grafikon 1. Usporedba broja putnika za prvih 6 mjeseci (2017. i 2018. godina) i postotna
promjena
Izvor: kreirala autorica prema Vince D. , Štimac I., Zračna luka Zagreb: Statistika;
Dostupno na: http://zlz-zagreb-airport.hr/hr/statistika. (11.8.2018.).
Zračna luka Split je izgrađena davne 1979. godine te je predviđena za najviše milijun
putnika godišnje. Međutim, taj kapacitet nikako nije dovoljan budući da u Split godinama
dolazi preko milijun putnika te je brojka od milijun dosegnuta 2006. godine dok je 2016.
godine ta brojka prešla 2 milijuna, što je vidljivo u tablici 3 koja prikazuje broj putnika od
0,00%
2,00%
4,00%
6,00%
8,00%
10,00%
12,00%
14,00%
16,00%
18,00%
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj
2017. 2018. %
13
2013. do 2018. godine (za prvih 7 mjeseci 2018. godine). 2017. godine je broj putnika
gotovo dosegao brojku od 3 milijuna te je te iste godine ujedno i najveće povećanje broja
putnika, čak 23%.
Tablica 3. Broj putnika u Zračnoj luci Split (2013.-2017.)
Godina 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
(za srpanj)
Putnici 1.581.734 1.752.657 1.955.400 2.289.987 2.818.176. 1.716.134
Trend 0% 10,8% 10,37% 17,11% 23,07% 12,2 %
Izvor: Split Airport: Statistics (2018); Dostupno na: http://www.split-
airport.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=160&Itemid=115&lang=en
(11.8.2018.).
Zanimljiva je informacija da preko 90% putnika koji prođu kroz splitsku zračnu luku
dolaze s međunarodnih linija. 2016. godine kad je porast putnika bio čak 17 %, njih 94,5%
je bilo s međunarodnih linija. Ostvaren je i porast broja letova za 9%. Te iste godine je, u
srpnju, zabilježen najveći broj prolazaka putnika kroz luku – čak pola milijuna. Ta brojka
je ujedno i najveća ostvarena ikada (u tom trenutku) u zračnim lukama u Hrvatskoj
(Poslovni dnevnik, 2017). Već iduće godine splitska luka nastavlja nizati rekorde te je u
srpnju 2017. broj prolaza putnika kroz luku bio čak 657.056 što predstavlja povećanje od
21% u odnosu na srpanj 2016. godine (Bogdan, 2017). Upravo iz tog razloga, zbog sve
većeg povećanja broja putnika koji će vrlo vjerojatno ove godine doseći 3 milijuna, 2017.
godine je započet projekt povećanja i rekonstrukcije Zračne luke Split. „Planiranom
rekonstrukcijom putnička zgrada će se proširiti na tri kata i dobiti ukupno 35 tisuća
četvornih metara, zbog čega će terminal u vršnom satu moći primati 2.500 putnika.
Predviđeno je i širenje parkirališta za autobuse i automobile s pripadajućim sadržajima za
35,5 tisuća četvornih metara, autobusnim terminalom, uredima za rent-a-car agencije te će
biti izgrađen i pješački most koji će se spajati na putnički terminal.“ Završetak radova je
planiran za početak ljetne sezone 2019. godine (Poslovni dnevnik, 2017).
Zračna luka Dubrovnik nalazi se u Čilipima gdje je izgrađena nakon II. svjetskog rata dok
je njena prva lokacija bila u naselju Gruda u Konavlima (Zračna luka Dubrovnik).
Zračnom lukom Dubrovnik leti čak preko 70 kompanije na više od 100 različitih
14
destinacija (nacionalnih i međunarodnih) (Dubrovnik Insider 2017). „Važnost Zračne luke
Dubrovnik očituje se u tome što omogućuje povezivanje Dubrovačko–neretvanske
županije i udaljenih odredišta (domaćih i inozemnih) budući da je cestovna povezanost
Dubrovačko–neretvanske županije kompromitirana činjenicom da je na maloj udaljenosti
potrebno dva puta prijeći granicu s Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o problemu koji će
dodatno dobiti na važnosti ulaskom Republike Hrvatske u šengenski prostor, što znači još
strožu graničnu kontrolu. Željeznički prijevoz ne postoji, a grad Dubrovnik pomorskim je
vezama povezan samo s obližnjim otocima (Šipan, Lopud, Koločep, Mljet, Korčula i
Lastovo). Jedino zračni prijevoz omogućava slobodan dnevni protok ljudi i dobara bez
prelaska državne granice s državom koja nije članica Europske unije“(Ministarstvo
prometa pomorstva i infrastrukture). Kapacitet zračne luke do unazad godine dana je bio
1,5 milijuna putnika, no tu brojku su prešli još 2013. godine. kada je ostvarena brojka od
1.522.629 putnika (Zračna luka Dubrovnik, N/A). Broj putnika je nastavio rasti, što je
vidljivo i u tablici 4 gdje je prikazan broj putnika za razdoblje od 2013. do 2018. godine.
Tablica 4. Broj putnika u Zračnoj luci Dubrovnik za razdoblje 2013.-2018. (za prvih 7
mjeseci
Godina 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
(srpanj)
Putnici 1.522.629 1.584.471 1.693.934 1.993.243 2.323.065 1.377.143
Trend 0% 4,06% 6,91% 17,67% 16,55% 9,76 %
Izvor:
Zračna luka Dubrovnik: Statistika; Dostupno na: http://www.airport-
dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/statistika (11.8.2018.).
Najveći porast putnika je bio u 2016. godini kada je iznosio preko 17% te u 2017. kad je
iznosio preko 16% te je u toj godini dosegnuta i brojka od 2 milijuna putnika. Velikoj
popularnosti Dubrovnika kao destinacije sigurno je pomoglo i snimanje popularne serije
Game of Thrones te snimanje filma Star Wars (8. epizoda) koje se odvijalo upravo 2016.
godine. Sve veća posjećenost te samim time i sve veća opterećenost luke koja je imala
kapacitet od samo 1.5 milijuna putnika je dovela do toga da se pokrenula rekonstrukcija
zračne luke. U svrhu rekonstrukcije i proširenja luke pokrenut je Projekt „Razvoj Zračne
luke Dubrovnik“ koji je sufinanciran sredstvima Europske Unije, putem operativnog
programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020 (Dubrovnik press, 2018). Upravo 2017.,
kada je i dosegnuta brojka od 2 milijuna putnika, je dovršen novi terminal te se još uvijek
15
radi na obnovi uzletno-sletne staze, obnova se nastavlja ove godine u zimskim mjesecima
zbog manjeg broja putnika u tom razbolju (Dulist, 2018).
Zračna luka Zadar je jedina koja nije doživjela smanjenje broja putnika zbog gospodarske
krize i recesije 2009. godine (Gašparović, 2011), međutim pravi rast broja putnika je
dosegnut tek u zadnjih par godina te su brojku od pola milijuna putnika dosegli 2016.
godine (Zadar Airport, N/A). Uzrok tog rasta je dolazak niskotarifnih kompanija. „Svojim
modelom udruženog oglašavanja u suradnji s Gradom Zadrom i Zadarskom županijom, te
HTZ-om i lokalnim Turističkim zajednicama zadarska Zračna luka pionir je u uvođenju
niskotarifnih linija u zračnom prometu Hrvatske. Od tada, Zračna luka Zadar iz godine u
godinu ruši rekorde putničkoga prometa.“ Rastu broja putnika je najviše pogodovao
dolazak irskog Rynaira, najveće niskotarifne kompanije na svijetu, koji je u Zadar došao
2007. godine. Nakon što je Rynair uvidio turistički potencijal Zračne luke Zadar 2012.
godine otvara svoju bazu u Zadru, a ubrzo nakon toga su i ostale kompanije kao što su
Lufthans, Eurowings, easyJet i Croatia Airlines počinju širiti svoje mreže linija prema
Zadru. Upravo zbog ubrzanog rasta koji je pospješen dolaskom niskotarifnih kompanija
nakon samo nekoliko sezona, tek obnovljena zgrada zračne luke morala se rekonstruirati i
proširiti. Tako je Zadar sredinom 2008. godine dobio novi terminal odnosno VIP terminal,
prvi takav terminal u Hrvatskoj, koji je privukao nove goste koji svojim privatnim
avionima žele posjetiti Hrvatsku (Zadar Airport). U tablici 5 je vidljivo kretanje broja
putnika za razdoblje od 2015. do 2018. godine (prvih 7 mjeseci) te postotne promjene.
Tablica 5. Broj putnika u Zračnoj luci Zadar za razdoblje 2015.-2018. (za prvih 7 mjeseci)
Godina 2015. 2016. 2017. 2018.
Putnici 487.652 520.226 589.468 327.810
Trend 0% 6,68% 13,31% 23,91%
Izvor: Zračna luka Zadar, Dostupno na: https://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa
(12.8.2018).
U tablici je vidljivo da je najveće povećanje bilo 2017. godine, ali i da je za ovu godinu, za
prvih 7 mjeseci, povećanje veće za 10%. Ukoliko se takav ako trend nastavi ili ostane isti,
Zračna luka Zadar bi po prvi puta mogla dosegnuti brojku od 600.000 putnika. Ukoliko se
promatra duže vremensko razdoblje (grafikon 2) može se uočiti kako je upravo od 2007.
16
godine krenuo ranije spomenuti rast uzrokovan dolaskom Rynaira, ali i proširenjem zgrade
putničkog terminala te je taj rast iznosio čak 82,66%.
Grafikon 2. Ukupan broj putnika u Zračnoj luci Zadar za razdoblje 2005.-2017.
Izvor: Zračna luka Zadar, Dostupno na: https://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa
(12.8.2018).
Zračna luka Rijeka nalazi se na otoku Krku te je otvorena 2. svibnja 1970. godine. Nalazi
se na odličnoj lokaciji, „u srcu Europe“, što je i vidljivo na slici 1. Samo 120 minuta vožnje
od Zračne luke Rijeka živi čak 3 milijuna ljudi (Aerodrom Rijeka).
Slika 2. Položaj Zračne luke Rijeka i udaljenost od najbližih europskih gradova
Izvor: Aerodrom Rijeka; Dostupno na: http://rijeka-airport.hr/hr/tehnicki-podaci (12.8.2018.).
86.895
65.490
119.626
158.061
215.792
275.320
285.007
370.661
472.530
495.565
487.181
520.126
589.468
0 100.000 200.000 300.000 400.000 500.000 600.000 700.000
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
17
Unatoč odličnoj lokaciji duže vrijeme nije postizala dobre rezultate te tek unazad dvije-tri
godine počinje bilježiti nešto bolje rezultate. Broj putnika u zadnjih par godina je oko
140.000 putnika godišnje, s manjim promjenama. Jedino veće povećanje broja putnika je
bilo 2015. godine što je i vidljivo na grafikonu 3. U 2014. godini je došlo do značajnog
pada broja putnika, no sve je popravljeno velikim rastom u 2015. godini koji je velikim
djelom zasluga Croatia Airlinesa koji je upravo 2015. godine ostvario povećanje prometa
za 162% (Zračna luka Rijeka, N/A). Nakon velikog porasta prometa 2015. godine, nije bilo
značajnih povećanja. 2016. godine je došlo do povećanja od tek 4%, dok je u 2017. godini
došlo do pada od 2,5%.
Grafikon 3. Ukupan broj putnika u Zračnoj luci Rijeka za razdoblje 2011.-2017.
Izvor: Aerodrom Rijeka: Statistika; Dostupno na: http://rijeka-airport.hr/hr/statistika
(12.8.2018.).
U tablici 6 je prikazana usporedba prometa putnika za 2017. i 2018. godinu za prvih sedam
mjeseci kako bi se vidjelo može li se očekivati rast nakon blagog pada u 2017. godini. U
prvih 5 mjeseci 2018. godine došlo do velikog povećanja broja putnika u odnosu na te iste
mjesece u 2017. godini. Ukupno gledajući za prvih sedam mjeseci došlo je do povećanja
broja putnika u 2018. godini za 23.712 putnika odnosno 33,78% u odnosu na prvih sedam
mjeseci 2017. godine.
84.713 77.082
142.975
106.235
139.718 145.297 142.111
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
160.000
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
18
Tablica 6. Broj putnika u Zračnoj luci Rijeka za razdoblje 2017.-2018. (za prvih 7 mjeseci)
Godina Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Ukupno
2017. 128 240 754 3.996 10.401 22.411 32.271 70.201
2018. 1.406 751 2.631 7.091 17.476 22.726 41.832 93.913
Trend 998,4% 212,9 % 248,9% 77,45% 68,02% 1,4% 29,63% 33,78%
Izvor: Aerodrom Rijeka: Statistika; Dostupno na: http://rijeka-airport.hr/hr/statistika
(12.8.2018.).
Predviđanja i planovi Zračne luke Rijeka kada je u pitanju povećanje broja putnika, prema
riječima njenog direktora, su pola milijuna putnika do 2020. godine (Glavan, 2017).
Grafikon 4. Broj putnika u Zračnoj luci Pula za razdoblje 2007.-2017.
Izvor: Pula Airport; Dostupno na: https://airport-pula.hr/poslovno/o-zracnoj-luci/statistika/
(12.8.2018.).
Zračna luka Pula se nalazi na Valturskom polju, a svoje prvo uzlijetanje je imala davne
1911. godine dok su civilni letovi započeli 1924. godine kada je uspostavljena veza s
Trstom, Opatijom i Anconom. 1967. godine u upotrebu, za civilne svrhe, je stavljen
dotadašnji vojni aerodrom te je kao takva doživjela i veliki uspjeh 1987. godine kada je
384.487 397.363
318.838 332.399 358.320
377.428 360.556
382.992 359.426
436.121
595.812
0
100.000
200.000
300.000
400.000
500.000
600.000
700.000
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
19
primila čak 701.370 putnika. 1989. je započeo projekt izgradnje nove pristanišne zgrade te
je time kapacitet povećan na mogućnost primanja milijun putnika. Nakon toga je došlo do
razdoblja rata i do stagnacije prometa koji je svoj rast ostvario 1999. godine s nešto
izmjenjenim sastavom gostiju (Britance su zamjenili putnici iz istočnoeuropskih zemalja),
ali i izmijenjenom strukturom zrakoplovnih kompanija. Nekadašnje charter kompanije,
zamijenile su niskobudžetne kompanije i kompanije koje lete na redovnim linijama (Pula
Airport). Kako se kretao broj putnika zadnjih nekoliko godina vidljivo je na grafikonu 4
gdje je prikazan ukupan broj putnika za razdoblje 2007.-2017.
Nakon pada broja putnika u 2009. godini, što je vrlo vjerojatno uzrokovano gospodarskom
krizom i recesijom, uslijedio je rast. Rast je uslijedio sve do 2013. godine kada je došlo do
blago pada broja putnika koji je uzrokovan padom broja putnika iz Rusije, pad je iznosio
čak 45%, a do njega je došlo zbog uvođenja viznog režima za građane Rusije (Zračna luka
Pula, 2013). Do blagog pada je došlo i 2015. godine, ali te godine se vraćaju putnici iz
Velike Britanije te su opet upravo oni u najvećem postotku sletjeli u Zračnu luku Pula. Te
iste godine je započela i obnova zračne luke, a počelo je i pristizati sve više niskotarifnih
avikompanija uz veliku pomoć Istarske županije i Turističke zajednice Istra koji su u 2015.
godini izdvojili 8 milijuna kuna za poticanje avioprijevoznika (Glas Istre, 2015). Rezultat
toga je ponovni rast u 2016. godini, ali onaj najznačajniji je vidljiv u 2017. godini kada je
broj putnika dosegao gotovo 600.000. Prognoze direktora Zračne luke Pula su da bi u
2018. godini trebali doseći brojku od 700.000 putnika te da očekuje porast za otprilike 15%
(Glas Istre, 2018). Trenutni broj putnika za 2018. (za prvih 7 mjeseci iznosi 378.870 dok je
za prošlu 2017. godinu, za isto razdoblje, ta brojka bila 311.964 što predstavlja rast od
21.45%. Ako se ovaj trend nastavi Zračna luka Pula bi mogla ostvariti, ali i premašiti cilj
od 700.000 putnika.
2017. i 2018. godina su iznimno uspješne za ovu zračnu luku iz još dva razloga. 2017.
godine dobili su certifikat za infrastrukturu te je Zračna luka Pula prva zračna luka u
Hrvatskoj koja je uspješno završila proces konverzije svjedodžbe aerodroma prema
zahtjevima europske uredbe iz 2014. godine. Naime, „Europska komisija je u veljači 2014.
godine donijela Uredbu 139/2014 o utvrđivanju zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s
aerodromima. Tom je uredbom Komisija definirala provedbena pravila za utvrđivanje
uvjeta za projektiranje i siguran rad aerodroma koja odražavaju najnovija dostignuća i
20
najbolje prakse u području aerodroma, a uzimajući u obzir primjenjive standarde i
preporučene prakse Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO)“ (HINA,
2017). 2018. godina, uz veliko povećanje putnika, za ovu zračnu luku donosi i jedan veliki
projekt: Inter-pass (eng. Intermodal Passengers Connectivity between Ports and Airports.
„Intermodalna povezanost putnika između luka i zračnih luka, a u koji su uključeni Zračna
luka Pula i Lučka uprava Pula, piše Glas Istre. „Cilj projekta je poboljšavanje intermodalne
povezanosti između luka i zračnih luka u jadransko-jonskoj regiji kako bi se poboljšao
protok putnika, uglavnom putnika i turista sa kruzera, u dostizanju turističkih odredišta
smještenih na jadranskoj i jonskoj obali za vrijeme glavne sezone“ Također tijekom
projekta je planirana i nabava autobusa za prijevoz putnika, koja je upravo u tijeku, a koja
će cestovnim putem spojiti Zračnu i Lučku luku Pula (HrTurizam.hr, 2018).
Zračna luka Osijek izgrađena je i puštena u promet 30. svibnja 1980. međutim ubrzo je
došao rat koji je ostavio velike posljedice za ovu zračnu luku. Obnovljena je i osposobljena
2001. godine (Osječka). Značajno povećanje prometa vidljivo je tek 2008. godine te je to
posljedica uvođenja novih prijevoznika na tržište. Najveći doprinos dolazi od niskotarifnih
prijevoznika, upravo te godine je sklopljen ugovor s njemačkim Germanwingsom, broj
putnika se povećao s 2.777 na 14.686. što je vidljivo na grafikonu 5.
Grafikon 5. Ukupan broj putnika u Zračnoj luci Osijek za razdoblje 2005.-2017.
Izvor: MMPI: Zračna luka Osijek: Analiza tržišta; Dostupno na: https://www.aik-invest.hr/wp-
content/uploads/2016/12/Zracna-luka-Osijek-prosinac-2017.pdf (21.8.2018.).
2.343 2.871 2.766
14.685
20.438 20.824 22.104
2.195 3.489
27.187 29.509
30.732
43.373
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
35.000
40.000
45.000
50.000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
21
U 2009. godini je došlo do novog povećanja (cca 40%), a upravo te godine je sklopljen
ugovor na pet godina s Ryanairom. Broj putnika je i dalje imao blagi rast u 2010. i 2011.
godine dok je 2012. godinu je obilježio značajni pad broja putnika, čak 900%. Pad je
uzrokovan Rynairovim raskidom ugovora za kojeg su se odlučili zbog nedostatka
subvencija. 2013. godina je bila slična 2012. godini, ali s blagim porastom. Obnavljanjem
ugovora s Rynariom 2014. godine opet dolazi do rasta, najvećeg do tada, a pomogla je i
atraktivna destinacija - London. Rastući trend se nastavio i traje sve do danas. Iako je
Rynair prestao letjeti 2017. godine, upravo 2017. godine je ostvarena najveća brojka
putnika te je dosegnuta po prvi puta brojka od 40.000 putnika. Umjesto Rynaria uvedene
su dvije nove tvrtke: Eurowings i Wizz Air (Ministarstvo pomorstva, prometa i
infrastrukture, N/A). Očekuje se da će se trend rasta nastaviti te Zračna luka Osijek planira
u 2018. godini udvostručiti brojku iz 2017. godine (HrTurizam.hr, 2018).
3.3. Analiza niskotarifnih prijevoznika u Republici Hrvatskoj
Niskotarifni prijevoznici predstavljaju konkurenciju komercijalnim avioprijevoznicima
zbog cijene prijevoza, koja je sama po sebi najvažniji čimbenik za većinu korisnika.
Struktura cijena komercijalnih prijevoznika (s punom uslugom) onemogućuje efikasno
natjecanje s cijenama koje nude niskotarifni avioprijevoznici. Standardne karakteristike
niskotarifnih prijevoznika su (Vidović, 2010):
1. Distribucija (rezervacije telefonskom prodajom ili internetom).
2. Usluge u vrijeme leta (nema diferenciranja razreda, ne poslužuju hranu i piće).
3. Učestali letovi i jedan tip zrakoplova (nekoliko letova dnevno po zrakoplovu).
4. Minimalna kašnjenja.
5. Niske cijene i jednostavne operacije, bez udruživanja s drugim operatorima.
6. Visoka iskorištenost.
7. Izravne, kraće relacije.
8. Sporedne, slabije frekventne zračne luke.
9. Ciljevi rasta (10% godišnje).
10. Radnici (udio u dobiti, visoka produktivnost, konkurentne plaće.
11. Zapošljavanje obučenog i kvalificiranog letačkog i kabinskog osoblja.
Niskotarifni prijevoznici su se u Republici Hrvatskoj pojavili 2004. godine te je do tada
bilo uvriježeno mišljenje da oni dovode siromašne putnike dok je danas jasno da dovode
22
putnike s većim informatičkim znanjem, koji traže jeftine letove i neplanirane prigode za
putovanja. „Prvi niskotarifni prijevoznik u redovnom prometu u Hrvatskoj bio je
Germanwings koji je 2004. uspostavio cjelogodišnji promet između Kölna (Bonna) i
Zagreba te sezonsku liniju između Kölna (Bonna) i Splita, a vrlo brzo nakon uvođenja
linija iz Kölna za Zagreb i Split uveli su linije iz Berlina, Stuttgarta, Hamburga i Bonna za
Hrvatsku“ (Vidović, 2010).
Niskotarifne aviokompanije koje slijeću u hrvatske zračne luke su: Ryanair, Germanwings
(Eurowings), Norwegian, Air Berlin, Wizz Air, Volotea, Vueling, Thomson Airways,
InterSky, TUIfly, Eurolot, Monarch Airlines, Jet2com, EasyJet, Flybe, Jetairfly, Aer
Lingus, DanubeWings, Sky Europe, Flyglobespan, Clickair, On Air i Sterling. (Matić
N/A).
Tablica 7. Struktura odlazećih putnika po prijevoznicima za Zračnu luku Split (2014. i
2015. godina)
Prijevoznik 2015. Struktura 2014. Struktura Indeks
Croatia Airlines 215.211 22,1 214.470 24,6 100
Ostali domaći
prijevoznici 1.143 0,1 896 0,1 128
Strani prijevoznici 301.426 31,0 289.503 33,2 104
Niskotarifni prijevoznici 455.177 46,8 366.877 42,1 124
Ukupno 972.957 100,00 871.746 100,0 112
Izvor: Zračna luka Split; Dostupno na:
http://www.splitairport.hr/images/Revizorsko_Godisnje_izvjesce_2015.pdf (23.8.2018.).
Iako je upravo zagrebačka zračna luka prva imala niskotarifnog avioprijevoznika
(Germanwings), trenutno, od svih zračnih luka u Hrvatskoj, ima daleko najmanji udio
niskotarifnih prijevoznika te je 2017. godine zagrebačka luka imala tek četiri niskotarifna
avioprijevoznika: Eurowings, Vueling, Norwegian i Monarch (Vidović, 2010). Kada je u
pitanju Zračna luka Split situacija je upravo suprotna te većina ostvarenog prijevoza
putnika ide upravo preko niskotarifnih prijevoznika. Navedeno je vidljivo i u tablici 7.
Niskotarifni prijevoznici zauzimaju gotovo polovicu prometa (odlazećih) putnika te za
2014. postotak iznosi 42,1% dok je u 2015. došlo do porasta na 46,8%.
23
Najznačajniji operator i dalje ostaje Croatia Airlines dok je najveći porast prometa ostvario
EasyJet koji je prema broju putnika odmah iza Croatia Airlinesa. Prate ih Germanwings,
SAS i Norwegian, a značajan rast u broju putnika imali su Vueling, Lufthansa i Wizzair
(Zračna luka Split, N/A).
Tablica 8. Top 13 avioprijevoznika zračne luke Dubrovnik za 2017. godinu
Avio kompanija Broj putnika Postotak
Croatia Airlines 428489 18,44
Easy Jet 306791 13,21
Jet2Com 142782 6,15
Vueling Airlines 115317 4,96
Thomson Airways 99449 4,28
Austrian Airlines 88678 3,82
Lufthansa 87921 3,78
Norwegian Air Shuttle 87278 3,76
Norwegian Air
International
84543 3,64
Monarch Airlines 84024 3,62
Eurowings 81931 3,53
British Airways 81915 3,53
Turkish Airlines 55340 2,38
Izvor: Zračna luka Dubrovnik: Statistika; Dostupno na: http://www.airport-
dubrovnik.hr/images/stories/stat/Top13Avioprijevoznika.pdf (22.8.2018.).
Niskotarifni prijevoznici značajni su i za Zračnu luku Dubrovnik gdje se na listi prvih 31
prijevoznika nalazi 11 niskotarifnih (Putovnica.net, N/A). U tablici 8 je prikazano prvih 11
prijevoznika dubrovačke zračne luke. Također je i tu najznačajnija Croatia Airlines koja
ima udio od 18,44% što predstavlja pad s obzirom na 2016. godinu kada je udio bio
19,81%, slijede ju niskotarifni Easy Jet koji je na drugom mjestu, isto kao i 2016. godine,
ali je došlo do rasta s udjela od 10,89% na 13,21% te Jet2Com koji je porastao s 4,6% na
6,15%.
24
Na zadarskoj zračnoj luci trenutno posluje 12 prijevoznika, a od toga su četiri niskotarifna:
Rynair, Eurowings, Vueling i EasyJet. Niskotarifni prijevoznici predstavljaju veliki značaj
za ovu luku budući da je njihovim dolaskom došlo do velikog porasta broja putnika. Na
grafikonu 6 je prikazan ukupan broj putnika po za 3 top prijevoznika. Najveći značaj ima
Rynair koji je u 10 sezona (2007.-2016.) prevezao gotovo 2 milijuna putnika dok drugo
mjesto zauzima Croatia Airlines koja je u istom razdoblju prevezla 547.086 što je gotovo 4
puta manje od prvog - Rynaira. Slijedi ih Eurowings (do 2016. godine je poslovao pod
imenom Germanwings) koji je u navedenih deset sezona prevezao 387.905 putnika.
Grafikon 6. Ukupan broj putnika za Zračnu luku zadar za 3 top prijevoznika (2007.-2016.)
Izvor: Zračna luka Zadar: Statistika https://www.zadar-airport.hr/statistika-prometa
(22.8.2018.).
Kada je u pitanju Zračna luka Rijeka, i tu niskotarifni prijevoznici dominiraju po broju
prevezenih putnika. Grafikon 7 prikazuje udio ostvarenog broja putnika prema vrsti
prometa za 2017. godinu. Vidljivo je da niskotarifni prijevoznici (LCC) zauzimaju preko
60% ukupnog prometa, točnije 67%.
27.671 43.620
108.168
162.964 167.593
202.190
303.014 315.376 319.500
339.052
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
RYR CTN EWG
25
Grafikon 7. Ostvareni broj putnika po vrsti prometa 2017.
Izvor: Zračna luka Rijeka: Godišnje izvješće za godinu završenu 31. prosinca 2017.;
Dostupno na: http://rijeka-airport.hr/pages/sub/26/doc_hr/godisnje-izvjesce-o-stanju-i-
poslovanju-drustva-za-2017.pdf (23.8.2018.).
Najveći postotak broja putnika među niskotarifnim prijevoznicima ima
Eurowings/Germanwings i to 58%, a slijedi ga Rynair s 40%. Norwegian Air Shuttle ima
tek 2%. Navedeno je vidljivo na grafikonu 8.
LCC
93407
0,67 Izvanredni
1708
0,01
Redovni
26409
0,19
Charter
17956
0,13
LCC
Izvanredni
Redovni
Charter
26
Grafikon 8. Ostvareni broj putnika niskotarifnih prijevoznika za 2017.
Izvor: Zračna luka Rijeka: Godišnje izvješće za godinu završenu 31. prosinca 2017.; Dostupno na:
http://rijeka-airport.hr/pages/sub/26/doc_hr/godisnje-izvjesce-o-stanju-i-poslovanju-drustva-za-
2017.pdf (23.8.2018.).
U top šest prijevoznika Zračne luke Pula za 2016. godinu, čak četiri su niskotarifna što je
vidljivo na Grafikonu 9. Prvi na listi je upravo niskotarifni prijevoznik Rynair sa 17,5%,
slijede ga Thomskon Airways i Croatia Airlines, a nakon njih slijede tri niskotarifna
prijevoznika: Norwegian sa 7,6%, Easyjet sa 7,3% te Eurowings s 5,5%.
Grafikon 9. Struktura prometa po najzastupljenijim zrakoplovnim kompanijama za 2016.
godinu u Zračnoj luci Pula
Izvor: Pula Airport: Godišnje izvješće uprave o stanju društva „Zračna luka Pula“ d.o.o. u
2016. godini; Dostupno na: https://airport-pula.hr/poslovno/o-zracnoj-luci/poslovna-
financijska-izvjesca/ (23.8.2018.).
Eurowings/Germ
anwings; 53.638;
58%
Rynair; 37.523;
40%
Norwegian
Air Shuttle;
2.246; 2% Eurowings/Germanwings
Rynair
Norwegian Air Shuttle
17,5%
13,9% 9,6%
7,3%
7,6%
5,5% Rynair
Thomson Airways
Croatia Airlines
Easyjet
Norwegian
Germanwings/Eurowings
27
Niskotarifni prijevoznici su u Zračnoj luci Osijek prisutni od 2008. godine, uz 2 godine
prekida (2012. i 2013.) te je upravo tih godina zabilježen pad odnosno razmjerno manji
broj putnika nego ostalih godina. Navedeno je vidljivo i na grafikonu 10 koji prikazuje
ukupan broj prevezenih putnika i udio niskotarifnih za razdoblje 2008.-2016. U 2011.
godini je udio niskotarifnih bio čak 83% dok je u 2012. i 2013. uz nepostojanje
niskotarifnih kompanija Zračna luka Osijek imala iznimno loše rezultate od tek nešto više
od 2 odnosno 3 tisuće putnika. Iako je Germanwings bio prvi koji je 2008. došao u ovu
zračnu luku, već iduće godine je otišao te njegovo mjesto zauzima Rynair koji je ostao do
2011. te se vratio 2014. Na grafikonu je vidljiv porast od 2014. do 2016. godinije koji je
uslijedio nakon povratka Rynair. Eurowings (do 2016. Germanwings) se vratio u Zračnu
luku Osijek u svibnju 2017. zajedno s Wizz Airom te je prvi put u povijesti ove luke
pređena brojka putnika od 40.000 (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture). Iz
ovoga je vidljiva važnost niskotarifnih prijevoznika za Zračnu luku Osijek.
Grafikon 10. Ukupan broj prevezenih putnika i udio niskotarifnih putnika u Zračnoj luci
Osijek za razdoblje 2008.-2016.
Izvor: Zračna luka Osijek: Statistika; Dostupno na: http://www.osijek-airport.hr/
(23.8.2018.).
14.690
20.440 20.820 22.100
2.195 3.489
27.190
29.030
30.730
12.480 13.060 14.400
18.300
0 0
18.170
20.660 20.650
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
35.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Prevezeni putnici Prevezeni putnici (LCC)
28
3.4. Analiza zračnog prijevoza putnika i tereta u Republici Hrvatskoj
Budući da na gospodarstvo Hrvatske uvelike utječu rezultati ostvareni od strane turističkog
sektora to se odražava i na hrvatsko zrakoplovno tržište. Zračni promet putnika u Hrvatskoj
je izrazito sezonalnog karaktera s jakim turističkim kretnjama. „Hrvatsko zrakoplovno
tržište karakterizira izražena sezonalnost potražnje s visokim stupnjem konkurencije u
ljetnim mjesecima. Tijekom ljetne sezone na hrvatskom tržištu operira gotovo 100
zrakoplovnih kompanija, više od polovine svih putnika preveze se u trećem kvartalu, dok
je u zimskom razdoblju njihova prisutnost minimalna“ (Croatia Airlines, 2018).
Sezonalnost zračnog prometa u Hrvatskoj je vidljva na grafikonu 11. Vidljivo je da je
najveći broj putnika ostvaren upravo u 3. kvartalu.
Grafikon 11. Ukupan broj prevezenih putnika u zračnom prometu u Republici Hrvatskoj
po kvartalima za razdoblje 2015.-2017.
Izvor: obrada autorice na osnovu podataka DZS-a; Dostupno na:
https://www.dzs.hr/app/kalendar/PubBySubject.aspx (24.8.2018.).
Analiza mjesečne distribucije broja putnika pokazuje kako je zračni prijevoz u Republici
Hrvatskoj izravno povezan s turizmom. Potražnja u svim hrvatskim zračnim lukama znatno
se povećava u razdoblju od svibnja do rujna. To osobito vrijedi za Zračnu luku Split i
Zračnu luku Dubrovnik koje u ljetnim mjesecima, srpnju i kolovozu, bilježe
0
500.000
1.000.000
1.500.000
2.000.000
2.500.000
3.000.000
3.500.000
4.000.000
4.500.000
5.000.000
I.-III. IV.-VI. VII.-IX. X.-XII.
2015. 2016. 2017.
29
dvadeseterostruko veći promet putnicima nego u veljači. Broj putnika u zagrebačkoj
zračnoj luci „Franjo Tuđman“ u srpnju je gotovo dvostruko veći od prometa u veljači.
Zračne luke u Rijeci i Puli imaju izvan sezone promet na donjoj granici, dok u kolovozu
broj putnika Zračne luke Rijeka naraste na gotovo 35.000, a u Zračnoj luci Pula na 85.000
putnika mjesečno, velika sezonska odstupanja u svim zračnim lukama ukazuju na potrebu
promjene turističkog koncepta s ciljem produljenja sezone (Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture, N/A). Broj putnika iz godine u godinu raste, a najveći rast je
vidljiv upravo u 3. kvartalu 2017. godina kada je iznosio 18,6% dok je ukupan porast broja
putnika za 2017. godinu bio 18%. Gotovo 85% cijelog putničkog prometa u zračnim
lukama se odvija u 3 najveće zračne luke: Zračnoj luci „Franjo Tuđman“ (36%), Zračnoj
luci Split (25%) i Zračnoj luci Dubrovnik (24%).
Analizira li se struktura putnika te potražnja za uslugama zračnog prometa, može se uočiti
kako su najveći generator prometa stranci sa čak 88%, a uzrok tomu je izloženost zemlje
recesiji i gospodarskoj krizi (Croatia Airlines, 2018).
Kada je u pitanju zračni prijevoz tereta, velik utjecaj na isti imaju gospodarska i politička
kretanja u svijetu. Definitivno najveći utjecaj je imala, naravno, gospodarska kriza pri
čemu su najlošije prošla tržišta koja su u najvećoj mjeri ovisna o industrijskoj proizvodnji.
Oporavkom od posljedica globalne krize ujedno dolazi i do ponovnog rasta zračnog kargo
prometa. Ukupni potencijal zračnog kargo prometa u razdoblju od 2007. do 2010. godine
iznosi između 10.500 i 15.000 tona te se najvećim dijelom oslanja na Zagreb (Drljača,
Pašagić Škrinjar, Brnjac, 2012). U Hrvatskoj je već godinama prisutno opadanje zračnog
kargo prometa, što je i vidljivo na grafikonu 12. Pad je prisutan od 2006. godine, samo je
2007. godine došlo do neznatnog rasta. Međutim pad je do krize bio gotovo zanemariv, a
nakon krize i recesije vidljiv je značajan pad prijevoza tereta zrakom u Republici
Hrvatskoj. Ukoliko se usporedi 2015. godinu s 2007. godinom može se uočiti da se radi o u
pola manjoj brojci. 2016. godina je donijela sa sobom još jedan pad prometa koji je u pola
manji od vrijednosti koja je bila zabilježena 2008. godine koja je prethodila krizi.
Osim gospodarske krize Hrvatska se također nosi sa strukturnim problemima u
gospodarstvu. „Različite loše odluke vezane uz ekonomske politike koje se u Hrvatskoj
donose već duži niz godina i nepronalazak adekvatnog rješenja doveo je do pada
30
proizvodnje, investicija, izvoza, potrošnje, kao i do propadanja velikog broja u prvom redu
proizvodnih poduzeća, a zatim i ostalih. Sve navedeno dovelo je do preseljenja dijela
Carga sa zračnog prijevoza na brodski i kamionski, na globalnoj razini“ (Rakuš, 2017).
Grafikon 12. Prevezeni teret zračnim prijevozom u Republici Hrvatskoj, 2007.-2016.
Izvor: DZS: Statistički ljetopis za 2017.; Dostupno na:
https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2017/sljh2017.pdf (25.8.2018.).
Veliki svjetski otpremnici te logističke kompanije su početkom krize naložile svojim
ispostavama u Hrvatskoj da kargo usmjeravaju na druge zračne luke, primjerice na Graz i
Beč, što je dodatno utjecalo na pad zračnog prijevoza tereta u Hrvatskoj. Također, postoje
brojna zakonska i regulatorna ograničenja nametnuta od strane raznih država koja se
odnose na zračni prijevoz. Jedno od takvih ograničenja je imala i Hrvatska, a isto se
odnosilo na izostanak potpunog institucionalnog okvira koji regulira promet zrakoplova
koji prekoračuju dozvoljenu razinu buke, kao npr. IL76 koji u znatnoj mjeri čini ponudu
Cargo prostora na svjetskom tržištu (Drljača, 2009).
3.5. Strategija daljnjeg razvoja zračnog prometa u Republici Hrvatskoj
Zračni promet postaje sve značajniji model prometa. Iako je vrlo osjetljiv na ekonomske i
energetske krize, ratne sukobe i teroristička djelovanja, na globalnoj razini evidentira se
konstantan porast prometa putnika, između 5 i 7% godišnje (Peović, Vince, Štimac, 2012).
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Ukupno Međunarodni prijevoz
31
Zračni promet predstavlja veliki značaj i za Republiku Hrvatsku pogotovo s obzirom na to
da se radi o turistički orijentiranoj zemlji.
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji te budućim ulaskom u Schengenski
prostor sektoru zračnog prometa se postavljaju određeni izazovi te su glavni prioreti
sektora usredotočeni na sljedeće (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, N/A):
modernizacija dubrovačke zračne luke zbog potrebe za unapređenjem pristupa
dubrovačkoj regiji;
prilagodba relevantnih zračnih luka europskim zahtjevima po pitanju sigurnosti i
upravljanja, kako bi se efikasnije upravljalo zahtjevnim sezonskim vršnim
prometom i kako bi se zračne luke pripremile za moguće pristupanje Hrvatske
Schengenskom sporazumu;
povećanje održivosti sustava zračnog prometa te povećanje učinkovitosti
održavanja luka i smanjenja utjecaja na okoliš;
poboljšanje standarda sigurnosti u zračnim lukama i zračnom prometu;
unapređenje pristupa zračnim lukama (naglasak na javni prijevoz) budući da u
Republici Hrvatskoj ne postoji zračna luka koja je povezana željeznicom ili
tramvajem pa se prijevoz putnika odvija se automobilima, javnim autobusima ili
taksijem.
Kada je u pitanju modernizacija Zračne luke Dubrovnik bitno je napomenuti da je
Dubrovnik jedno od glavnih odredišta na Jadranskoj obali. S obzirom na geografsko
područje na kojem se nalazi koje tvori enklavu, potrebno je održati postojeće, ali i
poboljšati prometne veze kako bi se osigurala dobra povezanost. „Planirane mjere
uključuju proširenje postojećih prometnih/infrastrukturnih kapaciteta u svrhu održavanja
postojeće razine kvalitete usluga, smanjenje/uklanjanje uskih grla, sanaciju postojećih i
izgradnju novih kolničkih konstrukcija i objekata koji su potrebni za sigurno i neometano
poslovanje zračne luke, provedbu mjera za zaštitu okoliša, provedbu mjera za povećanje
energetske učinkovitosti i nabavu potrebne opreme i uređaja“ (Ministarsvo pomorstva,
prometa i infrastrukutre, N/A) U planu je i razvoj manjih zračnim luka na velikim otocima,
u cilju bolje pokrivenosti teritorija Republike Hrvatske odnosno unaprjeđenja regionalne
povezanosti te kako bi se zadovoljio povećani turistički promet. „Mjera bi pridonijela
jačanju intermodalnosti prometnog sustava povezivanjem zračnog, cestovnog i pomorskog
32
prometa“. Navedenom strategijom se predviđa razvoj tercijarnih luka na sljedećim
otocima: Hvaru, Visu, Korčuli, Ploče, Lisačke rudine i Lastovu (Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture, N/A).
Jedan od problema koji se ističe je pristupačnost zračnim lukama te raspodjela putnika
prema vrsti prijevoznih sredstava u strukturi prijevoza u smjeru zračne luke i od nje
pokazuje kako njih 36% putuje automobilom, u prosjeku jedan i pol putnik po vozilu, njih
33% putuje autobusom, uz popunjenost od 25 putnika, a 31% putnika putuje taxijem. Cilj
je da se u budućnosti provedu mjere s ciljem poboljšanja usluge prijevoza putnika do
zračnih luka „u vidu povećanja propusne moći prometnica, ili u vidu smanjenja
opterećenja cestovne mreže putem upravljanja potražnjom, ili uvođenjem alternativnih
oblika prijevoza i slično.“ U Republici Hrvatskoj ne postoji zračna luka koja je povezana
željeznicom ili tramvajem te je u planu da se omogući povezanost tim vrstama prijevoza do
zračnih luka u budućnosti. U tablici 9 je prikazana struktura prijevoza prema zračnim
lukama u Republici Hrvatskoj.
Tablica 9. Raspodjela prijevoza do zračnih luka prema vrsti prijevoznog sredstva
Zračna luka Autobus Automobil Taxi
Zagreb 33% 36% 31%
Split 25% 37% 38%
Dubrovnik 35% 33% 32%
Osijek - 50% 50%
Rijeka 33% 32% 35%
Pula 28% 40% 32%
Zadar 35% 33% 32%
Izvor: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukutre; Dostupno na:
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MMPI%20Strategija%20prometnog%20razvoja%20
RH%202017.-2030.-final.pdf#page=133&zoom=100,0,94 (5.9.2018.).
Sigurnost je pri vrhu prioriteta te je cilj razvoj najviših standarda sigurnosti zračnog
prometa na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bi se smanjile opasnosti u
zračnom prometu. Cilj je smanjivanje nesreća i ograničavanje negativnih posljedica
nesreća. Bitno je da zračne luke zadovoljavaju međunarodne sigurnosne standarde. Uz
33
sigurnost posebna pozornost se pridaje podizanju svijesti o zadovoljstvu kupaca te se ističe
važnost nadziranja kvalitete usluge pomoću ključnih pokazatelja uspješnosti. Ističe se
važnost prezentiranja rezultata na javan, jasan i jezgrovit način kako bi se vidjela mišljenja
javnosti i sudionika u samome procesu.
Za budućnost zračnog prometa u Republici Hrvatskoj bitne su i inovacije odnosno
modernizacija zračne navigacije i zrakoplovne flote. U cilju otvarinja tog cilja potrebno se
okrenuti istraživanju, razvoju i zaštiti okoliša u suradnji s privatnim ulagačima i Vladom
Republike Hrvatske u vidu posebnih fondova. Potrebno je što više pozornosti posvetiti
primjeni inovacija te postizanju sukladnosti s novim tehnološkim standardima
(Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, N/A). U prilogu 1 su detaljno vidljivi
ciljevi (opći i specifični) za razvoj zračnog prometa u Republici Hrvatskoj za period 2017.-
2030.
34
4. ANALIZA ZADOVOLJSTVA KORISNIKA TRANSPORTNIM I
PRATEĆIM USLUGAMA U HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA
4.1. Pregled postojećih istraživanja
Brojni radovi se bave analizom zračnog prometa te zračnih luka u Republici Hrvatskoj, a
najbitnija saznanja nekih dosad provedenih istraživanja prezentirana su u nastavku.
Pavlin (2003) analizira stanje aerodroma u Republici Hrvatskoj te ističe kako unatoč
velikom broju aerodroma zaostajemo s ostvarenim prometom te s tehnološkim napretkom.
Stavljen je naglasak na unaprijeđenju i razvitku aerodroma, modernizaciji usluga te
produžetku sezone koja je, pogotovo na jugu države ograničena samo na ljetne mjesece.
Zaključuje kako je potrebna izrada Strategije razvitka aerodroma u Republici Hrvatskoj ili
Nacionalnog plana razvitka aerodroma.
Gašparović (2011) se osvrnuo na povezanost turizma i zračnog prijevoza u Republici
Hrvatskoj. Analizirani su podaci broja putnika u zračnim lukama i pristaništima te se ti
podaci koreliraju s brojem dolazaka turista i brojem ostvarenih noćenja. Utvrđena je
međuovisnost broja prevezenih putnika s brojem noćenja turista. Donesen je zaključak o
izrazitoj sezonalnosti broja putnika u zračniim lukama i pristaništima te se zaključuje da je
najveći broj putnika ostvaren u ljetnim mjesecima.
Peović, Vince i Štimac (2012) analiziraju utjecaj globalizacije na razvoj strategija i
gospodarstava zemalja te utjecaj istih na razvoj zračnog prometa. Poseban značaj je pridan
ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju budući da su time otvorena vrata prema
europskim fondovima koji su ponajprije namijenjeni za velike infrastrukturne projekte.
Dalnji razvoj zračnih luka u Republici Hrvatskoj uvelike će ovisiti o educiranosti i
sposobnosti domaćih. Stručnjaka (Peović, Vince, Štimac, 2012).
Bajić, Tatalović i Kučko (2014) istražuju utjecaj liberalizacije na hrvatsko zrakoplovno
tržište te ističu kako je znatno utjecala na povećanje potražnje u međunarodnom redovnom
putničkom prometu. Ističu kako zrakoplovno okruženje u Hrvatskoj postaje sve zahtjevnije
i dinamičnije te analiziraju konkurenciju Hrvatske i ukazuju na to da domaći prijevoznici
moraju nastaviti započete procese restrukturiranja i unaprijediti efikasnost poslovnog
modela.
35
Gašparović, Jakovčić i Vrbanc (2012) ističu važnost niskotarifnih zrakoplovnih kompanija
za Republiku Hrvatsku. Analiziraju sezonalnost zračnog prijevoza putnika te dolaze do
zaključka da je u ljetnim mjesecima, kada se prevozi najveći broj putnika, velik broj
niskotarifnih letova koji su vezani uz turistička putovanja. Zračna luka Zagreb je jedina
koja u svojoj strukturi putovanja ima većinom poslovno motivirana putovanja (Gašparović,
Jakovčić, Vrbanc, 2012).
Neki od radova u stranoj literaturi koji se bave analizom zadovoljstva korisnika zračnim
lukama te pruženim uslugama zračnih luka analizirani su u nastavku.
Aueanantakorn (2015) je istraživao faktore koji utječu na zadovoljstvo korisnika u dvije
azijske zračne luke (Levant i EAX) te je dodatno usporedio razlike između odgovora
korisnika jedne i druge zračne luke. Rezultati su pokazali kako za putnike i jedne i druge
zračne luke postoji odnos između kvalitete usluge tokom leta i zadovoljstva kupaca.
Međutim, samo su putnici EAX Airwaysa pokazali odnos zadovoljstva sa cijenom,
promocijom te imidžom i kvalitetom usluge. To sugerira da je kvaliteta usluge u letu
obično faktor zadovoljstva kupaca. Zadovoljstvo kupaca dovodi do pozitivnih učinaka ka
ponovnom korištenju usluga zračne luke (Kanyart, 2015).
Ringle, Sarstedt i Zimmermann (2014) provpde istraživanje o zadovoljstvu korisnika
usluga zračnih luka te uvode percipiranu sigurnost kao nositelja zadovoljstva, koja još do
tada nije razmatrana u literaturi. Rezultati istraživanja pokazali su kako je percipirana
sigurnost jedan od ključnih pokretača koji mogu objasniti stupanj ukupnog zadovoljstva
kupaca. Percipirana sigurnost ima znatno veći utjecaj na cjelokupno zadovoljstvo korisnika
koji putuju u turističke svrhe nego na poslovne putnike, što podrazumijeva da zračni
prijevoznici trebaju snažnije naglasiti sigurnosne značajke oglašavanja usmjerene na
putnike koji putuju u svrhu turizma (Ringle, Sarstedt, Zimmermann, 2014).
Hussain, Nasser i Hussain (2014) su istraživali veze između kvalitete usluge, imidža
davatelja usluga, očekivanja kupaca, percipirane vrijednosti, zadovoljstva kupaca i
lojalnosti brandu u zračnoj luci u Dubaiu. U istraživačkoj inicijativi koja koristi
kvantitativni pristup, analizirani su podaci iz 253 upitnika. Analiza podataka ukazuje na to
da kvaliteta usluge, percipirana vrijednost i imidž robne marke imaju značajan pozitivan
36
utjecaj na zadovoljstvo kupaca, što zauzvrat može dovesti do lojalnosti brandu (Hussain,
Nasser, Husain, 2014).
Kong Wing Chow (2013) u svom radu analizira vezu između zadovoljstva korisnika, žalbi
korisnika te kvalitete pružene usluge kineskih zračnih luka. Pritužbe klijenata povećavaju
se s povećanjem broja oštećenih torbi/kofera, ali opadajućom stopom. S druge stranje,
točnost letova nema značajan utjecaj na pritužbe klijenata. Prijevoznici koji nisu državni ili
privatni vlasnici primaju znatno više pritužbi klijenata u odnosu na prijevoznike u
državnom vlasništvu, a najveći se broj pritužbi vrši u trećem kvartalu koji pokriva visoku
sezonu ljetnih praznika (
Namukasa (2013) je istražila utjecaj kvalitete usluge zračnih luka na zadovoljstvo putnika
te na njihovu lojalnost. Istraživanje je pokazalo da kvaliteta usluga prije, za vrijeme i
poslije leta imaju značajan utjecaj na zadovoljstvo putnika. Dodatno, zadovoljstvo putnika,
kao posredna varijablja, ima utjecaj i na lojalnost putnika. Uočeno je da se zadovoljstvo
putnika razlikovao od osobe do osobe budući da su neki bili više zainteresirani za usluge
izvan leta, neki za usluge u avionu, drugi za kvalitetu hrane, dok su neki htjeli više dodatne
prtljage.
Clemes, Gan, Kao, Choong (2008) su analizirali faktore koji utječu na zadovoljstvo
putnika u zračnom prometu. Analiza je provedena na uzorku od 428 putnika. Istražena je
dimenzionalnost percipirane kvalitete usluge u međunarodnoj zračnoj vožnji i utvrđeno je
sedam dimenzija. Dimenzije uključuju: točnost, osiguranje, udobnost, susretljivost,
udobnost, jelo i sigurnost. Rezultati otkrivaju da je tih sedam dimenzija pozitivno
povezano s percipiranom kvalitetom usluga u međunarodnom zračnom prometu, a od ovih
7 dimenzije, sigurnost i osiguranje najvažnija su dimenzija. Točnost je najmanje važna
dimenzija prema percepciji putnika. Osim toga, rezultati pokazuju da će se percepcija
putnika o kvaliteti međunarodne turističke usluge razlikovati prema dobi, spolu, dohotku,
zanimanju i bračnom statusu putnika.
Kada je u pitanju istraživanje kvalitete zračnih luka te zadovoljstva putnika zračnim
uslugama/lukama u Republici Hrvatskoj, ne postoji puno radova na tu temu. Tako
Vidaković (2017) ističe da je za dugoročno zadržavanje korisnika i pridobivanje novih, te
37
za borbu protiv konkurencije, ključno kontinurirano poboljšanje i povećanje opsega usluga.
Pomoću Šest Sigma metode analizira opće razine kvalitete usluga pruženih u zračnom
prometu u Republici Hrvatskoj. Niti jedna zrakoplovna tvrtka nije implementirala Šest
Sigma metodu kao sustav upravljanja kvalitetom u segmentu planiranja procesa usluga
koje se pružaju putnicima. U sklopu rada je analizirano i zadovoljstvo putnika te je točnost
polijetanja zrakoplova procijenjena je sa najmanjom općom razinom kvalitete. Stavljen je
naglasak na prednost Šest Sigma metode naspram ISO 9001:2008 koji, iako daje visoku
vjerojatnost zadovoljnih korisnika ISO certificiranom uslugom, ne stavlja naglasak na
zahtjeve o razini otklanjanja odstupanja, dok Šest Sigma metoda, u planiranju procesa
usluga, ciljanim pristupom centriranja svakog pojedinog procesa u potpunosti otklanja
odstupanja (Vidaković, 2017).
4.2. Instrument istraživanja
Provedeno primarno istraživanje za cilj je imalo utvrditi zadovoljstvo korisnika uslugama
zračnih luka u Republici Hrvatskoj. Instrument istraživanja je bio jednostavni anketni
upitnik (Prilog 1), a istog su ispitanici, uz osobno anketiranje, najvećim dijelom popunili
online, putem e-maila i društvenih mreža. Jednostavni anketni upitnik sastojao se od 16
pitanja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 136 ispitanika te nije bilo kriterija budući
da su ispitanici mogli biti bilo kojeg spola, obrazovanja, dobnih granica i dr
4.3. Rezultati istraživanja
Jednostavni anketni upitnik ispunilo je 136 ispitanika na području Republike Hrvatske. 132
ispitanika, odnosno 97% njih je koristilo usluge zračnih luka Republike Hrvatske što je i
vidljivo na Grafikonu 13.
Grafikon 13. Korištenje usluga zračnih luka Republike Hrvatske
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
97,06%
2,94%
DaNe
38
Grafikon 14. Struktura ispitanika prema spolu
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Kada je u pitanju spol ispitanika, njih 134 je odgovorilo na ovo pitanje. Podjednak broj
muškaraca i žena je ispunio anketni upitnik, s blagom prednosti žena koje su s 55,4% u
većini. Navedeno je vidljivo na Grafikonu 14.
Što se tiče dobi ispitanika, njih 135 su odgovorili na ovo pitanje. Mlađih od 18 godina nije
bilo te ih je većina bila u dobi od 26 do 35 godina, zatim u dobi od 18 do 25 godina te u
dobi od 36 do 45 godina. Navedeno je vidljivo na Grafikonu 15.
Grafikon 15. Struktura ispitanika prema dobi
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
54,48%
45,52% Žensko
Muško
28,15%
48,89%
17,78%
3,70% 1,48%
od 18 do 25 godina
od 26 do 35 godina
od 36 do 45 godina
od 46 do 55 godina
više od 56 godina
39
Od 135 ispitanika, koliko ih je odgovorilo na pitanje o stručnoj spremi, više od polovice
njih je više stručne spreme odnosno fakultetskog obrazovanja. Njih gotovo 23% je
studenata dok je gotovo 16% onih koji imaju završenu srednju stručnu spremu. Udio
ispitanika po stručnim spremama je prikazan na Grafikonu 16.
Grafikon 16. Struktura ispitanika prema stručnoj spremi
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Svi ispitanici su se izjasnili vezano uz radni status. Više od polovice ispitanika je u stalnom
radnom odnosu, njih 57%, dok nešto više od 20% ispitanika radi preko studentskog
servisa, a njih gotovo 13% je zaposleno na određeno vrijeme. Udio ispitanika prema
statusu radnog statusa je prikazan na Grafikonu 17.
Grafikon 17. Struktura ispitanika prema radnom statusu
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
1,48%
15,56%
22,22%
51,11%
9,63% završena KV, VKV, srednja škola do
3godine
završena srednja stručna škola ili gimnazija
(4 godine)
studiram
završena viša škola, fakultet, VŠS
završen magisterij, doktorat
57,35% 13,24%
1,47% 19,85%
2,21% 5,88%
zaposlen/-a; u stalnom radnomodnosu zaposlen/-a; na određeno vrijeme
radim honorarno radim preko studentskog serivsa (SC)
samozaposlen/a nezaposlen/a
40
Svi ispitanici su odgovorili na pitanje vezano uz mjesečni prihod te je podjednak udio onih
ispitanika koji imaju mjesećni prihod od 5501 do 7000 kn te onih koji imaju prihod veći od
9000 kn. Nešto malo veći je postotak onih koji imaju prihod veći od 9000 kn. Navedeno je
vidljivo na Grafikonu 18.
Grafikon 18. Struktura ispitanika prema visini mjesečnih prihoda
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Najveći broj ispitanika živi u Zagrebu i okolici, više od 70%, slijede Slavonija i Dalmacija
s podjednakim udjelom. Navedeno je prikazano u Grafikonu 19.
Grafikon 19. Struktura ispitanika prema regiji stanovanja
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
5,88%
7,35%
8,09%
11,76%
19,85% 15,44%
25,00%
6,62%
do 1200
1201-2000
2001-3500
3501-5500
5501-7000
7001-9000
više od 9000
nemam prihod
71,32%
2,94%
10,29%
6,62%
8,82% Zagreb i okolica
sjeverna Hrvatska
Slavonija
Istra, Primorje i Gorski Kotar
Dalmacija
41
Grafikon 20 pokazuje iz koje luke su najčešće ispitanici putovali. Tu je vidljivo da je
večina, preko 80% ispitanika, najčešće putovala iz zagrebačke zračne luke. Preostali broj
ispitanika je podjednako podijeljen na ostale zračne luke u Hrvatskoj.
Grafikon 20. Struktura najčešće korištenih zračnih luka
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Kada je u pitanju svrha putovanja većina ispitanika je putovala u turističke svrhe i to više
od 50% ispitanika (Grafikon 21). Nešto manje od 30% ispitanika uglavnom putuje i koristi
usluge zračnih luka u poslovne svrhe dok njih gotovo 12% uglavnom putuje u posjet
obitelji.
Grafikon 21. Struktura ispitanika s obzirom na svrhu putovanja
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
87%
4% 3% 2%
1% 1% 2%
Zagreb Split Dubrovnik Zadar Osijek Rijeka Pula
27,94%
12,50% 57,35%
posao
posjet obitelji
odlazak u turističku destinaciju
život u drugoj državi
edukacija
sve navedeno
42
Najveći broj ispitanika putuje jedan puta godišnje (44%) te 2 do 5 puta godišnje (38,8%),
njih 12 se izjasnilo da putuju od 6 do 10 puta godišnje, a njih 8 da putuju više od 11 puta
godišnje (Grafikon 22).
Grafikon 22. Učestalost putovanja
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Najviše ispitanika je putovalo u zemlje Europske unije, preko 80%, te po ostatku Europe.
Ostale destinacije su podjednako zastupljene, a najmanji broj ispitanika je putovao u
Australiju, tek njih 4. Navedeno je vidljivo na grafikonu 23.
Grafikon 23. Destinacije u koje su ispitanici putovali
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
44,12%
38,97%
8,82%
5,88% 2,21%
jednom
2 do 5 puta
6 do 10 puta
11 i više
nikada nisam putovao/la avionom
110
26
16
11
4
13
0 20 40 60 80 100 120
Europska
unija
ostatak Europe
Amerika
Azija
Australija
Afrika
43
Grafikon 24 prikazuje aviprijevoznike koji su najčešće korišteni od strane ispitanika. Više
od polovice (57,9%) ispitanika najčešće je koristilo usluge Croatia Airlinesa, zatim
Lufthansa (12%) te Rynaira (11,3%).
Grafikon 24. Najčešće korišteni avioprijevoznici
Izvor: izradila autorica na temelju prikupljenih podataka
Na grafikonu 25 je vidljivo koje usluge su ispitanici najčešće koristili. Ispitanici su
najčešće koristili standardu/osnovnu uslugu prijevoza, njih 121. Dodatnu prtljagu je
koristilo njih 33, a osiguranje 28 ispitanika. Najmanji broj ispitanika, njih tek 2, je koristilo
uslugu priority boardinga.
78
7
6
16
4
9
17
4
3
2
8
3
2
1
1
1
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Croatia Airlines
Germanwings
Turkish Airlines
Rynair
KLM
Eurowings
Lufthansa
British Airways
Air France
Australian Airlines
Qatar Airlines
TAP Portugal
Brussels airlines
Emirates
SAS
United
44
Grafikon 25. Vrste usluga koje ispitanici koriste kada putuju
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Ispitanici do aerodroma najčešće putuju privatnim prijevozom (65,2%) dok podjednak broj
ispitanika do aerodroma putuje taxijem i organiziranim prijevozom aerodroma (bus)
(grafikon 26).
Grafikon 26. Struktura ispitanika prema načinu transporta do aerodroma
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Ispitanici smatraju da je pri donošenju odluke o kupovini karte najvažniji faktor cijena.
Odmah nakon cijene s najvišom ocjenom je sigurnost, kao što je pokazalo i istraživanje
121
4
4
33
28
2
8
7
17
0,00 20,00 40,00 60,00 80,00 100,00 120,00 140,00
karta standard
karta leisure
karta business+
dodatna prtljaga
osiguranje
priority boarding
najam automobila
usluge transfera
parkiranje na aerodromu
87; 65%
25; 19%
21; 16%
privatni prijevoz
taxi
organizirani prijevoz
aerodroma (bus)
45
koje su proveli Ringle, Sarstedt, Zimmermann (2014) koji su došli do zaključka da je
percipirana sigurnost jedan od ključnih pokretača koji mogu objasniti stupanj ukupnog
zadovoljstva kupaca. Sigurnost, kao bitan faktor zadovoljstva kupaca, je istaknuta i u
istraživanju koje su proveli Clemes, Gan, Kao, Choong (2008) te je između sedam
dimenziaj koje su istražili, zaključeno kako je upravo sigurnost najvažnija dimenzija.
Poštivanje voznog reda je za ispitanike, također, iznimno važno kada je u pitanju
donošenje odluke o kupovini karte. Navedeni rezultat istraživanja se razlikuje od
istraživanja koje je proveo Kong Wing Chow (2013) u kojem je zaključeno da točnost
letova nema značajan utjecaj na pritužbe klijenata te samim time da ne predstavlja prioritet
putnicima kod donošenja odluke o kupovini karte. Također, u analizi koju su proveli
Clemes i suradnici (2008) zaključeno je kako je točnost je najmanje važna dimenzija
prema percepciji putnika. Pri vrhu prioriteta su i reputacija avioprijevoznika te način
plaćanja. Najmanje bitni faktori kod odlučivanja o kupovini karte za sudionike su
uređenost aerodroma te ponuda dodatnih usluga
Tablica 10. Važnost faktora koji utječu na proces donošenja odluke o kupnji karte
1 2 3 4 5 Prosjek
cijena karte 3 2 11 32 88 4,47
sigurnost 6 7 12 32 79 4,26
udobnost sjedala 17 26 42 34 17 3,06
uređenost aerodroma 26 34 51 18 7 2,60
ljubaznost osoblja 16 18 47 35 20 3,18
način plaćanja 12 4 41 45 34 3,63
reputacija avioprijevoznika 5 10 26 57 38 3,83
ponuda dodatnih usluga 25 29 43 27 12 2,79
poštivanje voznog reda 6 3 19 48 60 4,13
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
Tablica 11 prikazuje zadovoljstvo ispitanika pruženom uslugom avioprijevoznika. Najviše
ispitanika smatra da su cijene parkinga u hrvatskim zračnim lukama iznimno visoke kao i
cijene usluga u ugostiteljskim objektima. Uglavnom su zadovoljni čistoćom čekaonica te
ljubaznošću osoblja u ugostiteljskim objektima kao i načinima plaćanja za dodatne usluge,
iako tu ima mjesta za napredak.
46
Tablica 11. Zadovoljstvo ispitanika pruženom uslugom avioprijevoznika
1 2 3 4 5 Prosjek
Zadovoljan/-na sam kvalitetom usluge obzirom na
plaćenu cijenu karte. 12 27 41 39 17 3,16
Zadovoljan/-na sam ponudom dodatnih usluga u
hrvatskim zračnim lukama. 18 27 50 23 9 2,64
Visina naknade koja se naplaćuje za dodatne usluge je
prihvatljiva. 29 41 43 16 7 2,49
Zadovoljan/-na sam ponuđenim načinima plaćanja za
dodatne usluge. 6 19 56 36 19 3,32
Zadovoljan/-na sam brzinom pružanja dodatnih usluga. 5 22 64 32 13 3,19
Osoblje u hrvatskim zračnim uslugama dobro je
informirano o ponudi dodatnih usluga. 5 22 64 42 17 3,63
Ponuda dodatnih usluga u hrvatskim zračnim lukama je
oskudna u usporedbi s zračnim lukama u inozemstvu. 7 15 35 37 42 3,68
Zadovoljan/-na sam ljubaznošću osoblja koje pruža
dodatne usluge. 8 14 43 55 16 3,42
Asortiman u duty free prodavaonicama u hrvatskim
zračnim lukama je odgovarajućeg opsega. 21 32 44 27 12 2,83
Zadovoljan/-na sam omjerom cijene i kvalitete u duty
free prodavaonicama. 27 34 47 22 6 2,60
Cijene parkinga u hrvatskim zračnim lukama su iznimno
visoke. 3 17 24 32 60 3,95
Ponuda parkirnih mjesta u hrvatskim zračnim lukama je
na prihvatljivoj razini. 19 14 41 47 15 3,18
Besplatno korištenje Interneta u hrvatskim zračnim
lukama je prihvatljive brzine. 9 26 49 41 11 3,14
Besplatno korištenje Interneta u hrvatskim zračnim
lukama je lako dostupno. 11 22 52 35 16 3,17
Naknade za usluge mijenjanja novca su prihvatljive
visine. 9 27 71 21 8 2,96
Informacije o dodatnim uslugama su lako uočljive. 6 32 63 31 4 2,96
Usluge shuttle busa zračne luke su na visokoj razini. 8 24 71 26 7 3
Dostupnost taxi-ja u zračnoj luci je prihvatljiva. 8 17 56 37 18 3,29
Čistoća u čekaonicama je iznimno visoka. 5 17 40 50 24 3,5
Opremljenost čekaonica je na visokoj razini.. 13 32 54 25 1
2 2,93
Usluga dodatne zaštite putne prtljage je zadovoljavajuće
kvalitete. 6 14 79 30 7 3,13
Cijena usluge dodatne zaštite prtljage je prihvatljive
visine. 10 27 66 30 3 2,91
Usluge u ugostiteljskim objektima su visoke kvalitete. 15 41 51 26 3 2,71
Cijene usluga u ugostiteljskim objektima su visoke. 4 14 28 33 57 3,92
Osoblje u ugostiteljskim objektima iznimno je ljubazno. 9 23 53 40 11 3,15
Izvor: izrada autorice na temelju prikupljenih podataka
47
4.4. Ograničenja i preporuke za buduća istraživanja
Rezultati ove ankete se ne mogu generalizirati niti upotrebljavati na svjetskoj ili europskoj
razini budući da se radi o relativno malo broju ispitanika (136) koji su svi s područja
Republike Hrvatske. Dodatno ograničenje je to što je većina ispitanika s područja Zagreba
i okolice koji su većinom koristili usluge upravo Zračne luke Zagreb.
Preporuka za buduća istraživanja je veći geografski obuhvat, po regijama Republike
Hrvatske zbog veće preciznosti i uzorka. Budući da je usluga zračnog prometa u Republici
Hrvatskoj izrazito sezonalnog karaktera bilo bi dobro provesti istraživanje u ljetnim i u
zimskim mjesecima odvojeno, odnosno za vrijeme ljetne sezone i izvan nje.
48
5. ZAKLJUČAK
Zračni prijevoz je od najranije povijesti bio zanimljiv i privlačan ljudima. S porastom
potražnje za što bržim načinom transporta te što bržim svladavanjem udaljenosti sve više
dobiva na važnosti i postaje sve značajniji model prometa. Rezultat toga je da iz godine u
godinu raste broj putnika koji odabiru upravo zračni prijevoz za svoja putovanja bila ona
turističke, privatne ili poslovne prirode.
Zračne luke u Hrvatskoj iz godine u godinu obaraju rekorde broja putnika te, iako se
najviše prometa odvija u tri najveće zračne luke: Zračnoj luci „Franjo Tuđman“, Zračnoj
luci Split i Zračnoj luci Dubrovnik i ostale, manje luke ostvaruju zavidne rezultate,
ponajprije zahvaljajući niskotarifnim aviokompanijama. Liberalizacijom zrakoplovnog
tržišta okruženje za zračne luke postaje sve dinamičnije i zahtjevnije. Na zrakoplovno
tržište dolazi sve više novih kompanija koje dolaze s novim destinacijama, novim
mogućnostima i cijenama te time potpomažu stvaranje pozitivne slike Hrvatske na
međunarodnom tržištu.
Budući da je Hrvatska turistička zemlja, najveći broj putnika dolazi upravo tijekom ljetne
sezone te je na zrakoplovnom tržištu Hrvatske izražena sezonalnost. Velika sezonska
odstupanja u svim zračnim lukama ukazuju na potrebu promjene turističkog koncepta s
ciljem produljenja sezone. Posebna pozrost, kada je u pitanju duži razvoj zračnog prometa,
se treba posvetiti i sigurnosti te je cilj razvoj najviših standarda sigurnosti zračnog prometa
kako bi se smanjile opasnosti u zračnom prometu. Sve se veća pozornost pridaje podizanju
svijesti o zadovoljstvu putnika i nadzoru kvalitete budući da upravo zadovoljstvo putnika i
kvaliteta usluge vode do povećanja broja putnika.
Istraživanje zadovoljstva korisnika provedeno za potrebe izrade ovog rada, na području
Republike Hrvatske, pokazalo je kako je korisnicima kod odabira cijene karte najbitnija
cijena te da nisu u potpunosti zadovoljni omjerom cijene i kvalitete dobivenog. Dodatno su
nezadovoljni i cijenama parkinga u zračnim lukama te cijenama u ugostiteljskim
objektima. Kada su u pitanju ugostiteljski objekti na aerodromima dodatno nezadovoljstvo
je iskazano kvalitetom usluge. Dodatne usluge, koje nisu rangirane visoko kao bitne pri
odluci o kupovini karte, također ne zadovoljavaju korisnike te smatraju da ponuda
dodatnih usluga u hrvatskim zračnim lukama je oskudna u usporedbi s zračnim lukama u
49
inozemstvu. Jednako mišljenje korisnici imaju i o duty free prodavaonicama u hrvatskim
zračnim lukama te smatraju da asortiman nije odgovarajućeg opsega. Iz rezultata
istraživanja možemo zaključiti da ima mjesta za napredak kada su u pitanju usluge zračnih
luka u Republici Hrvatskoj.
50
POPIS LITERATURE
1. Aerodrom Rijeka. Dostupno online: http://rijeka-airport.hr/hr/tehnicki-podaci
(12.8.2018.).
2. Aeroklub Zagreb (2018). Povijest Aerokluba Zagreb: Tko je bio Slavoljub Penkala?,
Dostupno online: http://aeroklub-zagreb.hr/povijest-aerokluba-zagreb/ (22.7.2018.).
3. Aueanantakorn, K. (2015). Customer satisfaction with air transport; Dostupno na:
https://jscm.au.edu/index.php/sep2007/article/view/115 (20.9.2018.)
4. Banke, J. (2018). Lockheed Martin to build NASA plane that will fly faster than sound;
Dostupno na: https://www.geospatialworld.net/blogs/nasa-x-plane-construction-begins-
now/ (25.7.2018.).
5. Barić, V. (2017). Letio je na visini od desetak metara; Dostupno na:
https://100posto.hr/zivot/na-danasnji-dan-1910-godine-poletio-je-prvi-hrvatski-avion-
izum-eduarda-slavoljuba-penkale (22.7.2018.).
6. Bogdan, A. (2017). Rekonstrukcija zračne luke Split: Novi putnički terminal u Zračnoj
luci Split. časopis Građevinar, 69(2017).
7. Kong Wing Chow C. (2013). Customer satisfaction and service quality in the Chinese
airline industry; Dostupno na:
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0969699713001439#!
(20.9.2018.)
8. Clemes, M., Gan, C., Kao T., Choong, M. (2008). An empirical analysis of customer
satisfaction in international air travel; Dostupno na:
https://businessperspectives.org/images/pdf/applications/publishing/templates/article/ass
ets/2229/IM_en_2008_2_Clemes.pdf (20.9.2018.)
9. Croatia Airlines (2018). Godišnje izvješće društva Croatia Airlines d.d. i Grupe Croatia
Airlines za 2017. godinu; Dostupno
na:file:///C:/Users/sremac/Downloads/Godi%C5%A1nje%20izvje%C5%A1%C4%87e
%20CA%20i%20Grupe%20za%202017.%20godinu.pdf (25.8.2018.).
10. Curiosity Staff (2017). The Concorde Was A 1970s Passenger Jet That Went Faster
Than The Speed Of Sound, Dostupno na: https://curiosity.com/topics/the-concorde-was-
a-1970s-passenger-jet-that-went-faster-than-the-speed-of-sound-curiosity/ (20.7.2018.)
11. Drljača, M. (2017). Air cargo handling process, University of Zagreb, Faculty of
Transport and Traffic Science, Zagreb, Opatija, Dostupno na:
51
https://bib.irb.hr/datoteka/932622.Drljaa_M._Air_Cargo_Handling_Process.pdf
(25.7.2018.).
12. Drljača, M., Pašagić Škrinjar, J., Brnjac, N. (2012). Analiza prometa tereta u
zračnom prometu Republike Hrvatske i smjernice budućeg poslovanja. Znanstveno
vijeće za promet, Zagreb, str. 23-30.
13. Dubrovnik Insider (2017). Uspješna godina Zračne luke Dubrovnik: u 2018.godini
planiraju se novi letovi; Dostupno na:
http://dubrovnikinsider.hr/index.php/kontakt/item/2951-foto-uspjesna-godina-zracne-
luke-dubrovnik-u-2018-godini-planiraju-se-novi-letovi (11.8.2018.).
14. Dubrovnik press (2018). Na zimu se nastavlja obnova ZL Dubrovnik; Dostupno na:
https://www.dubrovnikpress.hr/index.php/impressum/itemlist/tag/zra%C4%8Dna%20lu
ka%20dubrovnik (11.8.2018.).
15. Dulist (2018). Zračna luka Dubrovnik Zbog radova skraćena staza i manji broj
slijetanja; Dostupno na:https://www.dulist.hr/zracna-luka-dubrovnik-zbog-radova-
skracena-staza-i-manji-broj-slijetanja/517527/ (12.8.2018.).
16. EASA (2016). European Aviation Enviromental Report 2016; Dostupno na:
https://www.easa.europa.eu/eaer/system/files/usr_uploaded/European%20Aviation%20
Environmental%20Report%202016%20-72dpi.pdf (13.8.2018.)
17. Etim, J. (2018). Air Transport: Definition,Types, Development, Advantages
Disadvantages of Air Transport, Dostupno na:
http://www.jotscroll.com/forums/3/posts/198/air-transport-definition-types-
development-advantages-disadvantages.html (19.7.2018.).
18. Gašparović, S. (2011). Air transportation and tourism in the croatian littoral,
Department of Geography. Geoadria 16(2)155-187.
19. Glas Istre (2018). Dostupno na: https://www.glasistre.hr/1b063fc7-1523-49b8-
8559-f5bf2698b284 (20.8.2018.).
18. Glas Istre (2015). Dostupno na: https://www.glasistre.hr/vijesti/pula-istra/pula-zadar-
ili-rijeka-nisu-si-konkurencija-za-ryanair-504495 (20.8.2018.).
20. Glavan, M. (2017). Direktor Zračne luke Rijeka: „Do 2020. ćemo imati pola
milijuna putnika; Dostupno na: http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Direktor-Zracne-
luke-Rijeka-Do-2020.-cemo-imati-pola-milijuna-putnika?meta_refresh=true
(12.8.2018.).
52
21. Hina (2017). Zračna luka Pula prva u Hrvatskoj s EU certifikatom; Dostupno na:
http://hr.n1info.com/a197654/Biznis/Zracna-luka-Pula-prva-u-Hrvatskoj-s-EU-
certifikatom.html (20.8.2018.).
22. HrTurizam.hr (2018). Započeo je projekt INTER-PASS – Intermodal Passengers
Connectivity between Ports and Airports; Dostupno na: http://hrturizam.hr/u-puli-
dubrovniku-uskoro-intermodalna-povezanost-putnika-izmedu-luka-zracnih-luka/
(20.8.2018.).
23. HrTurizam.hr (2018). Zračna luka Osijek planira ove godine udvostručiti broj
putnika Dostupno na http://hrturizam.hr/zracna-luka-osijek-planira-ove-godine-
udvostruciti-broj-putnika/ (10.8.2018.)
24. Hrvatska kontrola zračne plovidbe (N/A). Povijest; Dostupno na:
http://www.crocontrol.hr/default.aspx?id=22 (28.8.2018.).
25. Hussain, R., Hussain Yomna, K., Nasser, A. (2014). Service quality and customer
satisfaction of a UAE-based airline: An empirical investigation; Dostupno na:
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0969699714001355 (20.9.2018.)
26. Ilić, M. (2004). Promet i energetika: 100 godina zračnog prometa, Dostupno na:
http://www.geografija.hr/teme/100-godina-zracnog-prometa/ (19.7.2018.).
27. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zračni promet, Dostupno na:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67447 (21.7.2018.).
28. Matić, B. (N/A): Niskotarfini avio prijevoznici iz Hrvatske, Dostupno na:
http://rimputovanje.blogspot.com/2011/04/niskotarifni-avio-prijevoznici-iz.html
(28.8.2018.).
29. Mehta, P. (2017). Air Transport: Advantages and Disadvantages, Dostupno na:
http://www.economicsdiscussion.net/articles/air-transport-advantages-and-
disadvantages/2179 (23.7.2018.)
30. Ministarstvo pomorstva, promet i insfrastrukture: Zračna luka Osijek: Analiza
tržišta; Dostupno na: https://www.aik-invest.hr/wp-content/uploads/2016/12/Zracna-
luka-Osijek-prosinac-2017.pdf (21.8.2018.).
31. Ministarstvo pomorstva, prometa i insfrastrukture (2017). Strategija prometnog
razvoja Republike Hrvatske (2017. – 2030.); Dostupno na:
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MMPI%20Strategija%20prometnog%20razvoja
%20RH%202017.-2030.-final.pdf#page=133&zoom=100,0,94 (27.8.2018.).
53
32. Nadilo, B, Vrančić T. (2015). Gradnja međunarodne zračne luke u Zagrebu.
Građevinar, 67(4), str. 372-381. Dostupno na: http://www.casopis-
gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE_67_2015_4_6_Gradili%C5%A1te.pdf (28.8.2018.).
33. Namuka, J. (2013). The influence of airline service quality on passenger
satisfaction and loyalty : The case of Uganda airline industry; Dostupno na:
https://www.emeraldinsight.com/doi/abs/10.1108/TQM-11-2012-0092 (20.9.2018.)
34. Narodne novine (2013). Zakon o zračnom prometu, Zagreb: Narodne novine d.d.,
broj 127.
35. Osječka: 35 godina Zračne luke Osijek; Dostupno na: http://osjecka.com/35-
godina-zracne-luke-osijek/ (21.8.2018.).
36. Pavlić, V. (2017). New terminal at Zagreb Airport officially open; Dostupno na:
https://www.total-croatia-news.com/business/17655-new-terminal-at-zagreb-airport-
officially-opened (10.8.2018.).
37. Pavlin, S. (2003). Analiza stanja i perspektive razvitka hrvatskih aerodroma.
Dostupno na: https://www.bib.irb.hr/141974 (10.8.2018.).
38. Pavlin, S. (2000). Mogući razvitak zračnog prometa za potrebe razvoja turizma u
Primorsko-goranskoj županiji. Zagreb: Acta Turistica.
39. Pavlin, S.(2006). Aerodromi I. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu: Fakultet prometnih
znanosti.
40. Pavlin, S., Dimnik, I., Rapan, M (2006). Problematika razvoja zračne luke Zagreb.
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za promet.
41. Peović, T., Vince, D., Štimac, I. (2012). Razina prilagodbe zračnog prometa
Republike Hrvatske trendovima i poslovnom okruženju europskoga zračnog prometa;
zbornik radova. Znanstveni skup Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i
osnovne smjernice daljnjeg razvoja Dostupno na:
file:///C:/Users/sremac/Downloads/577693.HAZUskup2012_PeovicVinceStimac.pdf
(25.8.2018.).
42. Petrović, M., Turkalj, A. (2017). PRAVA PUTNIKA U ZRAČNOM PROMETU.
Paragraf, 1(1), 139-158. Dostupno online: https://hrcak.srce.hr/188423 (25.8.2018.).
43. Poslovni dnevnik (2017). Hrvatska: Zračna luka Split očekuje 2,7 milijuna putnika;
Dostupno na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/zracna-luka-split-ocekuje-27-milijuna-
putnika-324142 (11.8.2018.).
54
44. Prebežac, D. (1998). Poslovna strategija zrakoplovnih kompanija. Zagreb: Golden
marketing.
45. Prometna zona, Zračni promet: Povijest zračnog prometa, Dostupno na:
https://www.prometna-zona.com/zracni-promet/ (19.7.2018.).
46. Pula Airport: Razvoj zračne luke; Dostupno na: https://airport-pula.hr/o-zracnoj-
luci/razvoj-zracne-luke/ (12.8.2018.).
47. Putovnica (N/A). Jeftini letovi iz Dubrovnika; Dostupno na:
https://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/dubrovnik/jeftini-letovi-izdubrovnika.
48. Putoholičari (2011). Zračna luka Zagreb-Pleso, Aerosvijet; Dostupno na:
http://www.putoholicari.rtl.hr/zracna-luka-zagreb-pleso-281/ (28.8.2018.).
49. Ringle, C., Sarstedt, M., Zimmermann, L. (2014). Customer Satisfaction with
Commercial Airlines: The Role of Perceived Safety and Purpose of Travel. Journal of
Marketing Theory and Practice, 19(4), str. 459-472.
50. Schmitt, D., Gollnick, V. (2016). Air Transport System, Chapter 2: Historical
Development of Air Transport. Wien: Springer-Verlag.
51. SEEbiz (2018). Zračna luka Franjo Tuđman: 12% više putnika u prva tri mjeseca;
Dostupno na: http://www.seebiz.eu/zracna-luka-franjo-tudman-12-vise-putnika-u-prva-
tri-mjeseca/ar-173025/ (11.8.2018.).
52. Škurla Babić, R., Tatalović, M., Bajić, J. (2017). Air Transport Competition
Challenges. International Journal for Traffic and Transport Engineering, 7(2), str. 144-
163. Dostupno na:
https://www.bib.irb.hr/pretraga/?q=Tatalovi%C4%87%2C+Mirko&by=author&citation
=harvard (25.7.2018.).
53. The Editors of Encyclopaedia Britannica (1999). Joseph-Michel and Jacques-
Étienne Montgolfier: FRENCH AVIATORS, Dostupno na:
https://www.britannica.com/biography/Montgolfier-brothers (19.7.2018.).
54. The European library: 17th century inventor dubbed the Leonardo da Vinci of
Croatia; Dostupno na: http://www.theeuropeanlibrary.org/tel4/newsitem/2102
(20.7.2018.).
55. Transport legaue: History of air transport industry; Dostupno na:
http://www.transportleague.com/history-air-transport.html (19.7.2018.).
55
56. Turistička zajednica grada Velike Gorice: Otvoren novi putnički terminal Zračne
luke Franjo Tuđman; Dostupno na: http://www.tzvg.hr/sadrzaj/pregled/otvoren-novi-
putnicki-terminal-zracne-luke-franjo-tudman/904/ (11.8.2018.).
57. Vidović, A. (2010) Model niskotarifne zrakoplovne operative u Hrvatskoj.
doktorski rad. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti.
58. Vrančić, T., Nadilo, B. (2015). Gradnja međunarodne zračne luke u Zagrebu.
Građevinar, 67(4)., str. 372-381.
59. World Bank Group (2017). Multilateral development banks’ collaboration:
infrastructure investment project briefs: Croatia: Zagreb International Airport; Dostupno
na: https://library.pppknowledgelab.org/documents/2884/download (10.8.2018.).
60. Zadar Airport. Statistika prometa; Dostupno na: https://www.zadar-
airport.hr/statistika-prometa (12.8.2018.).
61. Zadarski.hr (2018). Regional: 75. rođendan Slobodne Dalmacije: Projekti koji su
promijenili Zadarsku županiju Zračna luka Zadar: prvi aerodrom s dvije piste; Dostupno
online: https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/regional/clanak/id/552173/zracna-luka-
zadar-prvi-aerodrom-s-dvije-piste (10.8.2018.)
62. Zakon o zračnom prometu, NN 69/09, 84/11, 54/13, 127/13, 92/14, Dostupno na:
https://www.zakon.hr/z/177/Zakon-o-zra%C4%8Dnom-prometu (19.7.2018.).
63. Zelenika, R. (2006). Multimodalni prometni sustavi. Rijeka: Ekonomski fakultet.
64. Zračna luka Dubrovnik. Povijest Zračne luke Dubrovnik; Dostupno na:
http://www.airport-dubrovnik.hr/index.php/hr/o-nama/povijest (11.8.2018.).
65. Zračna luka Pula (2013). Godišnje izvješće o stanju društva „Zračna luka Pula“
d.o.o. 2013. godina; Dostupno na: http://airport-pula.hr/wp-
content/uploads/2017/09/Godi%C5%A1nje-izvje%C5%A1%C4%87e-o-stanju-
dru%C5%A1tva-2013.g..pdf (20.8.2018.).
66. Zračna luka Rijeka. Dostupno na: http://rijeka-
airport.hr/pages/sub/26/doc_hr/godisnje-izvjesce- -o-stanju-poslovanju-drustvazlr-
2015.pdf (12.8.2017.).
67. Zračna luka Split. Dostupno na: http://www.split
airport.hr/images/Revizorsko_Godisnje_izvjesce_2015.pdf (23.8.2018.).
68. Zračna luka Zagreb. Povijest Zračne luke Zageb d.o.o.. Dostupno na:
http://www.zlz-zagreb-airport.hr/hr/povijest-zra%C4%8Dne-luke-zagreb-doo
(28.8.2018.).
56
POPIS TABLICA
Tablica 1. Broj putnika u Zračnoj luci Zagreb/Franjo Tuđman 2007.-2017. ...................... 11
Tablica 2. Broj putnika po mjesecima za 2017. i 2018. godinu .......................................... 11
Tablica 3. Broj putnika u Zračnoj luci Split (2013.-2017.) ................................................. 13
Tablica 4. Broj putnika u Zračnoj luci Dubrovnik za razdoblje 2013.-2018. (za prvih 7
mjeseci ................................................................................................................................. 14
Tablica 5. Broj putnika u Zračnoj luci Zadar za razdoblje 2015.-2018. (za prvih 7 mjeseci)
............................................................................................................................................. 15
Tablica 6. Broj putnika u Zračnoj luci Rijeka za razdoblje 2017.-2018. (za prvih 7 mjeseci)
............................................................................................................................................. 18
Tablica 7. Struktura odlazećih putnika po prijevoznicima za Zračnu luku Split (2014. i
2015. godina) ....................................................................................................................... 22
Tablica 8. Top 13 avioprijevoznika zračne luke Dubrovnik za 2017. godinu..................... 23
Tablica 9. Raspodjela prijevoza do zračnih luka prema vrsti prijevoznog sredstva............ 32
Tablica 10. Važnost faktora koji utječu na proces donošenja odluke o kupnji karte .......... 45
Tablica 11. Zadovoljstvo ispitanika pruženom uslugom avioprijevoznika ......................... 46
57
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Usporedba broja putnika za prvih 6 mjeseci (2017. i 2018. godina) i postotna
promjena .............................................................................................................................. 12
Grafikon 2. Ukupan broj putnika u Zračnoj luci Zadar za razdoblje 2005.-2017. .............. 16
Grafikon 3. Ukupan broj putnika u Zračnoj luci Rijeka za razdoblje 2011.-2017. ............. 17
Grafikon 4. Broj putnika u Zračnoj luci Pula za razdoblje 2007.-2017. ............................. 18
Grafikon 5. Ukupan broj putnika u Zračnoj luci Osijek za razdoblje 2005.-2017. ............. 20
Grafikon 6. Ukupan broj putnika za Zračnu luku zadar za 3 top prijevoznika (2007.-2016.)
............................................................................................................................................. 24
Grafikon 7. Ostvareni broj putnika po vrsti prometa 2017.................................................. 25
Grafikon 8. Ostvareni broj putnika niskotarifnih prijevoznika za 2017. ............................. 26
Grafikon 9. Struktura prometa po najzastupljenijim zrakoplovnim kompanijama za 2016.
godinu u Zračnoj luci Pula................................................................................................... 26
Grafikon 10. Ukupan broj prevezenih putnika i udio niskotarifnih putnika u Zračnoj luci
Osijek za razdoblje 2008.-2016. .......................................................................................... 27
Grafikon 11. Ukupan broj prevezenih putnika u zračnom prometu u Republici Hrvatskoj
po kvartalima za razdoblje 2015.-2017. .............................................................................. 28
Grafikon 12. Prevezeni teret zračnim prijevozom u Republici Hrvatskoj, 2007.-2016. ..... 30
Grafikon 13. Korištenje usluga zračnih luka Republike Hrvatske ...................................... 37
Grafikon 14. Struktura ispitanika prema spolu .................................................................... 38
Grafikon 15. Struktura ispitanika prema dobi ..................................................................... 38
Grafikon 16. Struktura ispitanika prema stručnoj spremi.................................................... 39
Grafikon 17. Struktura ispitanika prema radnom statusu .................................................... 39
Grafikon 18. Struktura ispitanika prema visini mjesečnih prihoda ..................................... 40
Grafikon 19. Struktura ispitanika prema regiji stanovanja .................................................. 40
Grafikon 20. Struktura najčešće korištenih zračnih luka ..................................................... 41
Grafikon 21. Struktura ispitanika s obzirom na svrhu putovanja ........................................ 41
Grafikon 22. Učestalost putovanja ...................................................................................... 42
Grafikon 23. Destinacije u koje su ispitanici putovali ........................................................ 42
Grafikon 24. Najčešće korišteni avioprijevoznici ............................................................... 43
Grafikon 25. Vrste usluga koje ispitanici koriste kada putuju ............................................ 44
Grafikon 26. Struktura ispitanika prema načinu transporta do aerodroma.......................... 44
58
POPIS SLIKA
Slika 1. Zračni teretni list ...................................................................................................... 7
Slika 2. Položaj Zračne luke Rijeka i udaljenost od najbližih europskih gradova .............. 16
59
Prilog 1. Anketni upitnik
1. Jeste li ikada koristili usluge zračnih luka Republike Hrvatske?
• da
• ne.
2. Iz koje hrvatske zračne luke ste najčešće putovali:
• Zagreb
• Split
• Dubrovnik
• Zadar
• Osijek
• Rijeka
• Pula.
3. Koja je uglavnom svrha Vašeg putovanja:
• posao
• posjet obitelji
• odlazak u turističku destinaciju
• nešto drugo, navesti:______________.
4. Koliko puta godišnje putujete:
• jednom
• 2 do 5 puta
• od 6 do 10 puta
• 11 i više
• nikada nisam putovao/la avionom.
5. Destinacije u koje ste putovali nalaze se u:
• u Europskoj uniji
• ostatku Europe
• Americi
• Aziji
60
• Australiji
• Africi.
6. Usluge kojeg avioprijevoznika ste najčešće koristili
• Croatia Airlines
• Germanwings
• Air Serbia
• Turkish Airlines
• Ryan Air
• Aeroflot
• KLM
• Eurolot
• Eurowings
• Lufthansa
• British Airways
• Air France
• Austrian Airlines
• Qatar Airways
• TAP Portugal
• MALEV Hungarian Airlines
• Neki drugi prijevoznik, molim Vas navedite: ____________.
7. Molim Vas označite koje od sljedećih usluga koje koristite kada putujete:
• karta standard
• karta leisure
• karta business+
• dodatna prtljaga
• osiguranje
• priority boarding
• najam automobila
• usluge transfera
• parkiranje na aerodromu
61
• ostalo: ___________________.
8. Prema aerodromu najčešće putujete:
• taxijem
• privatnim prijevozom
• organiziranim prijevozom aerodroma (bus).
9. Molim Vas ocijenite ocjenama od 1 do 5 važnost faktora koji utječu na Vaš proces
odluke o kupnji karte određenog avioprijevoznika (1 – u potpunosti nevažno, 2 – nevažan,
3- niti nevažan niti važan, 4 – važan i 5 – iznimno važan faktor).
1 2 3 4 5
Cijena karte
Sigurnost
Udobnost sjedala
Uređenost aerodroma
Ljubaznost osoblja
Način plaćanja
Reputacija prijevoznika
Ponuda dodatnih usluga
Poštivanje voznog reda
10. Rangirajte obilježja koja smatrate da bi zračne luke u Hrvatskoj trebale poboljšati
ocjenama od 1 do 9 gdje je 1 najviša, a 9 najniža ocjena:
• način plaćanja
• cijena karata
• hrana i piće
• lakoća online bookinga
• udobnost
• uslužnost osoblja
• organiziranost prijevoza do aerodroma
• točnost
• načini plaćanja.
62
11. Molim Vas navedite stupanj slaganja s tvrdnjama koje se odnose na Vaše
zadovoljstvo uslugama u hrvatskim zračnim lukama, pri čemu je 1 = u potpunosti se ne
slažem, 2 = ne slažem se, 3 = niti se slažem, niti se ne slažem, 4 = slažem se, 5 = u
potpunosti se slažem.
1 2 3 4 5
Zadovoljan/-na sam kvalitetom usluge obzirom na plaćenu
cijenu karte.
Zadovoljan/-na sam ponudom dodatnih usluga u hrvatskim
zračnim lukama.
Visina naknade koja se naplaćuje za dodatne usluge je
prihvatljiva.
Zadovoljan/-na sam ponuđenim načinima plaćanja za
dodatne usluge.
Zadovoljan/-na sam brzinom pružanja dodatnih usluga.
Osoblje u hrvatskim zračnim uslugama dobro je informirano
o ponudi dodatnih usluga.
Ponuda dodatnih usluga u hrvatskim zračnim lukama je
oskudna u usporedbi s zračnim lukama u inozemstvu.
Zadovoljan/-na sam ljubaznošću osoblja koje pruža dodatne
usluge.
Asortiman u duty free prodavaonicama u hrvatskim zračnim
lukama je odgovarajućeg opsega.
Zadovoljan/-na sam omjerom cijene i kvalitete u duty free
prodavaonicama.
Cijene parkinga u hrvatskim zračnim lukama su iznimno
visoke.
Ponuda parkirnih mjesta u hrvatskim zračnim lukama je na
prihvatljivoj razini.
Besplatno korištenje Interneta u hrvatskim zračnim lukama
je prihvatljive brzine.
Besplatno korištenje Interneta u hrvatskim zračnim lukama
je lako dostupno.
Naknade za usluge mijenjanja novca su prihvatljive visine.
Informacije o dodatnim uslugama su lako uočljive.
Usluge shuttle busa zračne luke su na visokoj razini.
Dostupnost taxi-ja u zračnoj luci je prihvatljiva.
Čistoća u čekaonicama je iznimno visoka.
Opremljenost čekaonica je na visokoj razini..
Usluga dodatne zaštite putne prtljage je zadovoljavajuće
kvalitete.
63
Cijena usluge dodatne zaštite prtljage je prihvatljive visine.
Usluge u ugostiteljskim objektima su visoke kvalitete.
Cijene usluga u ugostiteljskim objektima su visoke.
Osoblje u ugostiteljskim objektima iznimno je ljubazno.
12. Dob:
• manje od 18 godina
• od 18 do 25 godina
• od 26 do 35 godina
• od 36 do 45 godina
• od 46 do 55 godina
• više od 56 godina.
13. Spol:
• muško
• žensko.
14. Radni status:
• zaposlen/-a; u stalnom radnom odnosu
• zaposlen/-a; na određeno vrijeme
• radim honorarno
• radim preko studentskog servisa (SC-a)
• radim neprijavljeno
• samozaposlen/-a
• nezaposlen/-a.
15. Osobni mjesečni prihod:
• manje od 1 200 kn
• od 1 201 do 2 000 kn
• od 2 001 do 3 500 kn
• od 3 501 do 5 500 kn
• od 5 501 do 7 000 kn
• od 7 001 do 9 000 kn
64
• više od 9 000 kn
• nemam mjesečni osobni prihod.
16. Stručna sprema:
• bez školske spreme/nezavršena osnovna škola
• završena osnovna škola
• završena KV, VKV, srednja škola do 3 godine
• završena srednja stručna škola ili gimnazija (4 godine)
• studiram
• završena viša škola, fakultet, VŠS/VSS
• završen magisterij, doktorat.
17. Regija u kojoj stanujete:
• Zagreb i okolica
• sjeverna Hrvatska
• Slavonija
• Lika, Kordun i Banovina
• Istra, Primorje i Gorski kotar
• Dalmacija.
65
Prilog 2. Opći i specifični ciljevi razvoja zračnog prometa do 2030. godine
66
ŽIVOTOPIS
S KI LL S L A N G U A G E S P O R T R A I T
MS OFFICE CROATIAN (native) Goaloriented Reliable
SAP ENGLISH Hardworking Organizied
DRIVING LICENCE SPANISH (A1) Efficient
Management
Skills Creative
W O R K E X P E R I E N C E
Sales and Marketing Assistant|
Printec Croatia d.o.o. | 15.1.2018. -
Managing key account clients, handling offers,
purchase orders, calculations, organizing
events for the company...
Project manager | Mediator Digital d.o.o.
| 1.10.2017.-15.1.2018.
Maintainig relationships with clients, project
management, team leader, marketing and PR.
Key account manager assistant | Hrvatski Telekom
d.d.| 21.9.2013.-31.7.2017.
Support for key account customers (financial,
technical…) and for key account managers, helping
them in maintaining relationships with key account
customers and solving challenges; handling; handling
international operators; had the best results of the
group and joined the „Club of excellence“.
Office assistant |Amis Telekom d.o.o. |2012.-2013.
Setting up meetings for sales managers.
Event manager/PR |Posh Fantasy Bar and Shamballa
| 2009-2011
Organizing events and managing the staff.
0915924075
https://www.linkedin.com/in/ marta-sremac-626903167/
O T H E R
Autoshow organization
Managing commercial
shootings
Sales (cars and
motorcycles)
Marketing agency Lotus
Vipnet d.o.o. sales
Assisting on music video
shootings
M A R T A S R E M A C
