X Endokrini Sustav

7/24/2019 X Endokrini Sustav

1/37

Endokrini sustav


2/37

Endokrini sustav je sustav lijezda s unutarnjim luenjem.

Te lijezde (koje zovemo i endokrinim lijezdama) lue svojeproizvode izravno u krv ili limfu i cerebrospinalnu tekuinu.

lijezde s vanjskim luenjem (npr. jetra ili lijezdeslinovnice) ne lue svoje proizvode u krv nego na razna drugamjesta (na povrinu koe! u probavni kanal! itd).

"roizvode lijezda sa unutarnjim luenjem zovemo hormoni.#ni se izluuju u krv u vrlo malim koliinama! a nji$ova jezadaa trajna regulacija fizioloki$ procesa.

%ormoni su svojem kemijskom sastavu mogu biti&

amini (na pr. adreanlin) prostaglandini (na pr. prostaglandin E) steroidi (na pr. testosteron) peptidi i proteini (na pr. $ormon rasta)


3/37

*ednom izlueni iz endokrini$ lijezda! $ormoni krue itavim tijelom! ali djelujusamo na ona tkiva odnosno organe ije stanice imaju posebne receptore za nji$.

Endokrine lijezde sisavaca su&

%ipofiza Epifiza +titna lijezda (titnjaa) "atitna lijezda ,uteraa (pankreas) samo njezin endokrini dio- Egzokrini lui probavne

enzime- adbubrena lijezda /polne lijezde (sjemenici i jajnici)

0ijelom endokrinog sustava smatra se i dio mozga koji se zove $ipotalamus. #nima vaan uinak na $ipofizu i na proizvodnju mnogi$ $ormona. "ostoje! me1utim!neka tkiva i organi koji djeluju kao privremene endokrine lijezde. Takva su tkivaodn. organi uto tijelo i posteljica. uto tijelo lui estrogene i progesteron! aposteljica (placenta) korionski gonadotropin.


4/37

,lavnina endokrini$organa nastaje odepitelni$ tkina! kao to jeto sluaj i sa egzokrinim

lijezdama. Endokrini organimezodermskog porijeklauglavnom stvarajusteroidne $ormone! dok su$ormoni organaektodermskog iendodermskog porijeklaamini! proteini! polipeptidiili derivati aminokiselina.


5/37

"odjela $ormona

Endokini $ormoni(nemaju izvodne kanale!osloba1aju se u tjelesne tekuine i dopremaju docilja koji je udaljen u odnosu na endokrini organ).

"arakrini $ormoni (djeluju na stanice koje su od

sekretorni$ stanica udaljene samo vanstaninimprostorom 2 djeluju na prostorno bliske stanice!npr. inzulin).

3utokrini $ormoni( izbacuju se iz stanice u kojoj

su stvoreni i djeluju na te stanice a u nekimsluajevima i na susjedne! npr. prostaglandini). 4ntakrini $ormoni(djeluju na stanice koje i$

stvaraju bez osloba1anja u vanstanini prostor).


6/37

euroendokrini sustaveuroendokrini sustav

4ntegracioni sustavi kraljenjaka su me1usobnopovezani u jedinstven neuroendokrini sustavneuroendokrini sustav.

5eza izme1u ivanog i endokrinog sustava se

uspostavlja na nivou hipotalamusa! gdje se vrikontrola svi$ visceralni$ aktivnosti! ukljuujui ikontrolu na najveim dijelom endokrinog sustava.

#va je kontorla omoguena sekretornomaktivnou neurona preoptike zone prednjegmozga i neki$ neurona $ipotalamusa.


7/37

0jelovanje $ipotalamusa i$ipofize&

$ipotalamus6 7 drak (infundibulum)6 8 stranji reanj $ipofize

(neuro$ipofiza)6 9 prednji reanj $ipofize

(adeno$ipofiza)6 : glomeruli bubrega6 ; i < mlijene lijezde6 = glatki miii maternice6 > kosti! tkiva6 testis6 9 jajnik6 ? titna lijezda6 : nadbubrena lijezda


8/37

HIPOTALAMUS& %ipotalamus je dio mozga! ali zbog svoje uskepovezanosti sa $ipofizom ima vrlo vanu ulogu u endokrinom sustavu.

#n lui slijedee $ormone& Faktor luenja adrenokortikotropina (@A%) peptid& "otie luenje

adrenokortikotropina.Faktor luenja hormona rasta (,A%) peptid& "otie luenje $ormonarasta.Faktor luenja gonadotropina (,nA%) peptid& "otie luenje $ormona

stimulacije folikula i luteinizirajueg $ormona.Faktor inhii!ije luenja melatonina (B4%) peptid& Co luenjemelatonina.Faktor inhii!ije luenja prolaktina ("4%) amin& Coi luenjeprolaktina.Somatostatin (,4%) peptid& Coi luenje $ormona rasta i mnogi$drugi$ $ormona (na pr. tireotropina i inzulina).


9/37

Hipo"i#a(lat. glandula pituitaris)

je najznaajnija endokrina lijezda. "roizvodi mnoge $ormone iupravlja radom svi$ drugi$ lijezda. alazi se donje strane mozga iona je lijezda s unutranjim luenjem. Dunkcionalno je povezana sahipotalamusom.

,ra1ena je od tri temeljna dijela! prednjeg! srednjeg i stranjeg

renjakoji se razlikuju po svom razvoju! gra1i i funkciji& "rednji reanj ("rednji reanj (adeno$ipofizaadeno$ipofiza)) izvor je $ormona rasta! prolaktina!folikul stimulirajueg $ormona (D/%)! luteinizirajueg $ormona (%)!tirotropina (T/%)! adrenokortikotropnog $ormona (3@T%)

/rednji reanj (/rednji reanj (pars intermediapars intermedia)) razvijeniji je kod neki$ ivotinja!izluuje melanocitstimulirajui $ormon (B/%)

/tranji reanj (/tranji reanj (neuro$ipofizaneuro$ipofiza)) izluuje oksitocin i antidiuretski$ormon (vazopresin).

"rema svom poloaju najzatieniji je dio tijela. 5elika je oko cm iteka oko

%ipofiza uskla1uje rad drugi$ lijezda sa unutranjim luenjem.
http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hipotalamus&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hipotalamus&action=edit&redlink=1


10/37

HIPOFI$A& /astoji se prednjeg renja (adeno$ipofize)! srednjeg renja istranjeg renja (neuro$ipofize). "rednji reanj lui adrenokortikotropni$ormon (adrenokortikotropin)! $ormon rasta! prolaktin! tireotropni $ormon(tireotropin)! $ormon stimulacije folikula (D/%) i luteinizirajui $ormon (%)./tranji reanj lui antidiuretiki $ormon (vazopresin) i oksitocin. judi

nemaju srednji reanj $ipofize! ali u ivotinja koje ga imaju (na pr. takor) onlui i $ormon stimulacije melanocita (melatonin).

Adrenokortikotropni hormon (3@T%) peptid& "otie luenjeglukokortikoidni$ $ormona nadbubrene lijezde.Hormon stimula!ije "olikula (D/%) glikoprotein& "otiesazrijevanje folikula u jajnicima.Luteini#iraju%i hormon (%) glikoprotein& G enki regulirazavrno sarijevanje folikula! luenje estrogena! ovulaciju!nastanak utog tijela i luenje progesterona. G mujaka potieproizvodnju i luenje androgeni$ $ormona.Tireotropni hormon (T/%) glikoprotein& "otie proizvodnju iluenje $ormona titne lijezde.


11/37

Prolaktin (") peptid& "otie proizvodnju proteina mlijeka i rastmlijeni$ lijezda. Gtjee i na specifino majinsko ponaanje.

Hormon rasta (,%) peptid& "otie proizvodnju proteina i rasttkiva. Gbrzava transport glukoze i aminokiselina u stanice terazgradnju masti. "otie i proizvodnju protutijela.Hormon stimula!ije melano!ita (B/%) peptid& 0rugo ime zaovaj $ormon je melatonin. G neki$ ivotinja lui ga srednji reanj$ipofize! a u neki$ (i u ljudi-) epifiza. "otie temeljnu razinuproizvodnje melanina u melanocitima i tako utjee na temeljnuboju koe (ne na crnjenje izazvano sunevim zrakama-). G ljudi je

povezan sa indukcijom spolne zrelosti.Antidiuretiki hormon ili va#opresin (30%) peptid& "oveavareapsorpciju vode u bubrezima.#ksitocin peptid& "otie kontrakciju glatki$ miia maternicepri porodu. "otie kontrakciju glatki$ miia u dojkama te takopomae istiskivanju mlijeka pri dojenju.


12/37


13/37

,landula pinealis (epifiza) razvija se u obiku evaginacije dorzalnog

zida me1umozga i prvobitno je

prestavljala neparno oko kraljenjaka. Cod 3namniota ima fotoreceptornu

ulogu. Cod sisavaca je preobraena u

endokrini organ. uenje epifize ima in$iborno dejstvo

na rad spolni$ lijezda (melatonin) i napojavu sekundarni$ spolni$ odlika.

0jejstvo epifize je antagonistiko u

odnosu na $ipofizu. Gloga je u ritmike aktivnosti

organizma (cirkadijalni ritam).


14/37

Endokrini organi drijelnog porijeklaEndokrini organi drijelnog porijekla

Tiroidea (titnjaa)! paratiroidea!ultimobran$ijalna tijela i timuspotjeu od drijelnog zida crijeva.

"aratiroidea! ultimobran$ijalna tijela i timus seformiraju od embrionskog materijala drijelni$vrea! a tiroidea od materijala ventralnog dijeladrijela koji se nalazi izme1u prvog i drugog paradrijelni$ vrea.


15/37

&TIT'A (LI)*$+A (+T4T*3H3)&

kod veine kraljenjaka jasno definiran organ Cod kolousta i Teleostei dijelovi titnjae su

difuzno raspore1eni u drijelnoj regiji! slezini!mozgu ili oima.

Tiroidea je parna kod vodozemaca! reptila i ptica. Cod 0ipnoi i sisavca gra1ena iz 7 renja i nalazi se

u blizi larinksa! tra$eje i bron$ija.

,ra1a je folikularna. #vo je jedina endokrina lijezda koja pokazujeodlike egzokrine sekrecije.


16/37

#na lui trijodtironin! tiroksin i kalcitonin. Trijodtironin i tiroksin imaju slino djelovanje i slinog su

kemijskog sastava! Tiroksin derivat aminokiseline (tirozina)& ue ga

folikularne stanice titnjae. Gbrzava metabolizam!

proizvodnju topline! potie ukupni rast i razvoj organizma! uvodozemaca regulira metamorfozu. 0jeluje na sva tkiva! aliposebno na skeletne miie! srce! jetru i bubrege.,al!itonin peptid& ue ga parafolikularne stanice./manjuje otpuanje kalcija iz kostiju. "ojaava luenjekalcija i fosfata urinom.

PA&TIT'A (LI)*$+A -paratiroidea.& /mjetena je natitnjai i u nekoliko dijelova. ui $ormon patitne lijezde& Hormon pa/titne 0lije#de ("T%) peptid& "otie otputanje

kalcija iz kostiju. "oveava apsorpciju kalcija u crijevu ismanjuje izluivanje kalcija u urinu.


17/37

PA&TIT'A (LI)*$+A -paratiroidea.&

"ostoji samo kod kopneni$ kraljenjaka! kodvodozemaca se javlja nakon metamorfoze u adultnioblik.

/mjetena je na titnjai i u nekoliko dijelova. ui$ormon patitne lijezde&

Hormon pa/titne 0lije#de ("T%) peptid& "otieotputanje kalcija iz kostiju. "oveava apsorpcijukalcija u crijevu i smanjuje izluivanje kalcija uurinu.


18/37

Gltimobran$ijalna tijela

Cod riba se ovi endokrini organi javljaju u oblikuparni$ masa u blizini mjesta nastanka (jednjak)!kod Tetrapoda su u blizini titnjae.

3dultni sisavci i kolouste nemaju ove endokrineorgane.

ue kalcitonin (sniava koliinu kalcija u krvi isudjeluje u njegovom deponiranju u kostima).


19/37

Timus

imfoepitelijalan organ. 3gnatni kraljenjaci nemaju grudnu lijezdu. Aibe i vodozemci 2 nekoliko parova limoidni$ tijela u drijeloj regiji. Crokodili i ptice 2 dva para organa.

3mniota (tendencija spajanja u veu masu pomjerenu u grudnu duplju!u blizini srca. maksimalnu razvijenost timus postie u juvenilnom stadiju. 0o postizanja spolne zrelosti tkivo timusa se resorbira i zamjenjue

vezivom. %ormoni timusa& . timozini 2 stimuliraju mitozu! diferencijaciju limfocita i injiciranju

osjetljivost imunog sustava na antigene 7. timopoetin 8. timulin G timusu sazrijevaju Tlimfociti iji prekursori dolaze iz

$emopoetinog tkiva.


20/37

3drenalni kompleksadbubrene lijezde "arne ljezdane tvorevine vii$ kraljenjaka! lee u

neposrednoj blizini bubrega. #bu$vaaju dva ljezdana sustava razliitog#bu$vaaju dva ljezdana sustava razliitog

porijekla&porijekla& . me1ububreni ( interrenalni). me1ububreni ( interrenalni) 7. nadbubreni (suprarenalni6 adrenalni6 kromafini)7. nadbubreni (suprarenalni6 adrenalni6 kromafini) #va dva sustava su spojena u jednu lijezdu kod

vii$ kraljenjaka! a odvojena su kod nii$kraljenjaka.


21/37

Be1ububreni sustav

ljezdane stanice koje u sebi sadre lipoide.

Ioje se anilinskim bojama.

astaju iz celomskog epitela! od kojeg se uprostoru izme1u mezonefrosa odvajaju epitelijalni

pupoljci 2 probitno segmentalno raspore1eni akasnije srastaju u jednu staninu traku.


22/37

3drenalni sustav

astaje iz matrijala od kojeg se razvijajusimpatike ganglije.

ljezdane stanice koje nastaju iz tog materijalamogu ostati u samim ganglijama ili se izdvajati uzasebne stanine komplekse i vrpce.

Te su stanice oznaene kao kromafine! jer seintenzivno boje spojevima kroma.

#ba sustava vre endokrinu ulogu i stoje u vezi sakrvnim kapilarima.


23/37

adbubrene lijezde javljaju se kod svi$kraljenjaka 2 kod amfioksusa ne postoje.

Cod ciklostoma i veine riba me1ububreni i adrenalnisustav odvojeni su jedan od drugog.

Cod teleostea oba su ljezdana sustava srasla me1usobom u ljezdanu masu priljubljenu uz zid vena.

Cod amfiba su oba sustava srasla u jedan ljezdaniorgan.

Cod aba parni duguljasti organ! ute boje 2 nalijeena ventralnu stranu bubrega.


24/37

3mniota

#ba ljezdana sustava su srasla u parni organ oznaen kao 2nadbubrene lijezde.

4pak organi se mogu razlikovati. Cod sisavaca u jednostavnoj lijezdi koja lei u nivou

prednjeg dijela bubrega! me1ububreni sustava ini periferni korin sloj! dok kromafini sustav lei u unutranjosti ipredstavlja srlijezde.

lijezda je bogato snabdjevena krvim kapilarima. Cod mnogi$ kraljenjaka kromafini sustav gradi

"3A3,3,4*E. Takav je sluaj sa karotidnom lijezdomkoja je intimno priljubljena uz zid arterija karotida.


25/37

Gloga nadbubrene lijezde

Gloga ova dva sustava je razliita& Cromafini sustav lui 30AE34. 3drenalin djeluje na simpatiki ivani sustav i

preko njega na glaku muskulaturu krvni$ sudova!izazivajui nji$ovo skupljanje (vazokonstrikciju).

Gbrzava rad srca! te poveava krvni tlak. 3drenalin izaziva pretvaranje glikogena u eer (u

jetri). Be1ububreni sustav je manje istraen. %ormonkoji on lui je C#AT4. Gloga je eliminacija

tetni$ tvari u krvi i poveavanje otpornostiorganizma.


26/37

'A+1U12*('A (LI)*$+A& Aazlikujemo dva dijela nadbubrene lijezde& koru i sr. /r

lui adrenalin i noradrenalin! a kora glukokortikoide imineralokortikoide.

Adrenalin i noradrenalin amini& 0jeluju na sva tkiva.

Gbrzavaju rad srca! potiu vazokonstrikciju! razgradnjuglukoze i masti. ji$ovo je luenje pojaano u stresnimsituacijama.3lukokortikoidni hormoni steroidi& Jovemo i$ ikortikosteroidima. G sisavaca i$ ima vie vrsta! a najvanijisu su kortizol! kortizon i kortikosteron. 4maju mnogobrojneuinke na metabolizam& "otiu otputanje aminokiselina izmiia i proizvodnju glukoze u jetri! ubrzavaju prijenosmasni$ kiselina iz masni$ stanica u jetru! imaju jakoprotuupalno djelovanje.Minaralokortikoidni hormoni steroidi& "otiu apsorpcijunatrijevi$ iona u bubrezima.


27/37

4ntersticijske lijezde4ntersticijske lijezde

/polne lijezde! osim stvaranja spolni$ stanica 2imaju i znaajnu endokrinu ulogu u izluivanjuspolni$ $ormonaspolni$ $ormona.

Gloga spolni$ $ormona je viestruka i sloena iispoljava se u odraavanju sekundarni$ spolni$sekundarni$ spolni$odlikaodlika.

4zluivanje spolni$ $ormona vri intersticijskotkivo vezivne prirode! mezodermalnog porijeklakoje se javlja u spolnim lijezdama kraljenjaka.


28/37

BujaciBujaci

Cod mukog spola! intersticijsko tkivo ispunjavaprostor izme1u sjemeni$ kanalia.

#no sadri posebne intersticijske stanice okruglog(ili pljosnatog) izgleda koje po pravilu sadre masneili kristalne inkluzije eidigove stanice.

#ve stanice izluuju muke spolne $ormone 2androsteron i testosteronandrosteron i testosteron.

ije sigurno da li je endokrina uloga sjemenikaiskljuivo vezana za ove stanice. Testisi sintetiziraju i odre1enu koliinu estrogeni$Testisi sintetiziraju i odre1enu koliinu estrogeni$

$ormona ! kao i progesterona.$ormona ! kao i progesterona.


29/37

enkeenke

4ntersticijsko tkivo postoji i u jajniku! ali nije sigurno vri liendokrinu ulogu.

Cod spolno zreli$ enki! jajnik izluuje folikulin. Dolikulin se skuplja u folikulu jajnika tijekom njegovog rasta i

odatle dospijeva u krv.

Uloga "olikulina je vi/estruka4 #dsustvo folikulina kod mladi$ kastrirani$ enki sprjeava pojavu spolne

zrelosti! normalno razvie uterusa i mlijeni$ lijezda kod sisavaca. Cod spolno zreli$ enki regulira estralne pojave. uenje folikulina za vrijeme trudnoe se pojaava ($ormon prisutan u

placenti i urinu). *stradiol (estrogeni) steroid& "otie razvoj i odravanje enski$spolni$ znaajki i utjee na ponaanje. "otie razvoj jajaca i djeluje naendometrij maternice.


30/37

uto tijelouto tijelo G jajniku sisavaca periodino se razvija endokrini

aparat 0uto tijelo -!orpus luteum.. uto tijelo se razvija iz zrelog folikula pa

izbacivanju jajaceta i vidljivo je na povrinijajnika.

G njemu se ravijaju specijalne luteinske stanice naraun folikularni$ stanica i na raun vezivnogomotaa folikula.

Jbog velike koliine lipoida u luteinskim stanicama!stanice dobivaju utu boju.


31/37

uto tijelo se razvija u endokrini aparat a u sluajuda se jajna stanica oplodi! djeluje i za vrijemebremenitosti.

uto tijelo bremeniti$ enki izluuje progesteronprogesteron(lutein).(lutein). Gloga progesterona&Gloga progesterona& 4zazivanje promjena na sluznici uterusa koje

omoguava fiksiranje oplo1ene jajne stanice. /prjeavanje sazrijevanja drugi$ folikula /prjeavanje prijevremeni$ kontrakcija

muskulature zida uterusa dok se embrij razvija.

"red kraj bremenitosti! uto tijelo atrofira. Dolikulin se susree u u mukom spolu ali kod biljaka

(stvaranje nije strogo ogranieno na enske spolnelijezde).


32/37

+rugi endokrini organi+rugi endokrini organi #snovna uloga do sada razmatrani$ organa je

stvaranje $ormona. Cod kraljenjaka postoje i drugi organi koji pored

svoje osnovne uloge 2 sudjeluju i u stvaranju$ormona.

G nekim sluajevima! kemijski aktivne tvari sestvaraju u tkivima kraljenjaka koja su irokorasprostranjena u tijelu.

%eparin (antikoagulacijski faktor)stvara se u svimtkivima i organima! dok se $istamin stvara u koi!pluima i ivanom sustavu.


33/37

3U&T*2A5A3U&T*2A5A("3CAE3/)&("3CAE3/)&

,uteraa je endokrina i egzokrina lijezda. Egzokrini dio lui probavne enzime u probavni kanal

(u duodenum dvanaestopalano crijevo). Endokrini dio nalazi se razmjeten u guterai u

obliku tzv. anger$ansovi$ otoia (insulaeanger$ansi). G njima razlikujemo tri tipa stanica& alfa! beta i

delta. 3lfa stanice lue glukagon! beta staniceinzulin! a delta stanice somatostatin.

3lukagon peptid& "otie razgradnju glikogena ujetri i otputanje glukoze u krv. Gbrzavarazgradnju masti.In#ulin peptid& 0jeluje na gotovo sva tkiva! apotie unos glukoze i aminokiselina u stanice.


34/37

"ankreas (guteraa)"ankreas (guteraa)

Cod veine Tetrapoda i neki$ Teleostei! pankreasosim egzokrinog dijala sadri i stanice saendokrinom ulogom.

,rupe endokrini$ stanica odvojene su odegzokrinog pankreasa! kod veine Teleosteiformiraju zasebne organe koji se nalaze umezenteri.

Cod @$ondric$t$Kes stanice sa ovom ulogom su

vezane za manje grane pankreasa Colouste nemaju pankreas pa se endokrine stanice

nalaze u zidu duodenuma.


35/37

,onade i placenta,onade i placenta

/jemenici sintetiziraju i male koliine estrogena iprogesterona.

*ajnici sintetiziraju male koliine androgeni$$ormona! kao i kod sisavaca $ormon relaksin koji

djeluje na simfizu pubini$ kostiju tijekomtrudnoe i poroda. 2elaksinje jedini gonadalni $ormon koji nije

steroid-

"lacenta sisavaca"lacenta sisavaca je bogat izvor estrogena iprogesterona ali i gonadotorpina i prolaktina. /amo se u placenti stvara $oriongonadotropni/amo se u placenti stvara $oriongonadotropni

$ormon ($@,) i placentalni laktogen (").$ormon ($@,) i placentalni laktogen (").


36/37

@rijevni kanal@rijevni kanal

ajvei endokrini organ kraljenjaka u kojem se stvara vieautokrini$! parakrini$ i endokrini$ $ormona.

eludac! tanko i debelo crijevo stvaraju vei broj $ormona(peptida) ija je osnovna uloga 2 regulacija digestivnogprocesa.

"ilorini dio eluca gastrin(stimulacija aktivnosti ljezdani$organa fundusa) i gastini in$ibitorni peptid 2 (,4"). 0uodenum 2 vei broj $ormona koji koji reguliraju

intestinalnu fazu probave 2 sekretin! $olecistokinin! glicetin). #ve $ormone! kao i serotonin sintetiziraju stanice na

bazalnim dijovima crijevnog epitela.

%olecistokinin je predaki $ormon (imaju ga "rotoc$ordata)u odnosu na gastrin (koji se diferencirao kod prvi$ grupa3mniota).

G crijevnom kanalu se sintetiziraju& neurotenzin! supstanca "i vazoaktivni intestinalni peptid (54").


37/37

IubregIubreg

Iubreg mnogi$ grupa kraljenjaka stvara $ormonreninrenin! koji katalizira pretvaranje angiotenzina(proteina koji se stvara u krvi) u angiotenzin 4! kojise zatim konvertira u angiotenzin 44 u pluima (i

nekim dr. organima). #vi su $ormoni vani u odravanju $omeostaze

kardiovaskularnog sustava i regulacije sinteze isekrecije mineralokortikoida 2 aldosterona.

G bubregu se sintetizira eritropoetineritropoetinkojisudjeluje u regulaciji procesa eritropoeze! kao ineki drugi $ormoni.

Documents

X Endokrini Sustav