ORGANSKI SUSTAVI

(ŽIVČANI, OSJETILNI, ENDOKRINI)

Izv. prof. dr. sc. Reno Hrašćan

ŽIVČANI SUSTAV

Živčani sustav

� živčani sustav prima razli čite podražaje iz okoline i unutrašnjosti

organizma, obra đuje ih, uspore đuje te uskla đuje, a zatim prenosi poruke

do miši ća i žlijezda u tijelu

� živčani i endokrini sustav dva su glavna regulatorna su stava u tijelu

Evolucija živ čanog sustava

Živčano tkivo

� živčano tkivo: 1. živčane stanice ili neuroni ; 2. glija stanice ili neuroglija

� živčana stanica: 1. tijelo (soma) stanice ili perikarion – sadrži jezgru i ima izdanke; 2.

dendriti – kratki ogranci, dovode podražaj u perikarion; 3. akson ili neurit – dugi ogranak,

odvodi podražaj iz perikariona, akson ima nastavke; živčana stanica stvara elektri čne

signale koje provodi iz jednog dijela stanice u dru gi i kemijske signale pomo ću kojih

komunicira s drugim stanicama

� akson obavijen Schwannovim stanicama naziva se živčano vlakno ; ako su Schwannove

stanice obavijene mijelinskom ovojnicom-mijelinizirana ili bijela živ čana vlakna ;

mijelinska ovojnica ne proteže se kontinuirano čitavom dužinom živ čanog vlakna, ve ć je

isprekidana, mjesta prekida mijelinskih ovojnica- Ranvierova suženja ; ukoliko

Schwannove stanice nisu obavijene mijelinskom ovojn icom- nemijelinizirana ili siva

živčana vlakna

� glija stanica – potporna uloga i posrednik u mijeni t vari

Živčano tkivo

sastavnica uloga

živčana stanica - neuron

senzorički neuron

međuneuron

motorički neuron

glija stanica

krvno-moždana barijera

prenosi živčani podražaj

prenosi podražaj iz okoline ili unutrašnjosti tijela

do središnjeg živčanog sustava

prenosi podražaj unutar središnjeg živčanog sustava

prenosi podražaj od središnjeg živčanog sustava

do mišića i žlijezda

potporna i prehrambena uloga

kontrola izmjene tvari između krvi i vanstanične

tekućine

Građa neurona

Uloga neurona

sastavnica neurona na čin djelovanja

kratki ogranci (dendriti)

tijelo stanice

dugi ogranak (akson, neurit, živčano vlakno)

primaju podražaj i prenose ga do tijela stanice

sintetizira neurotransmitere

prenosi podražaj od tijela stanice i

oslobađa neurotransmitere

Živčani podražaj

� prijenos živ čanog podražaja – podražaj se prenosi duž aksona, a ov isi o elektri čnom

potencijalu koji je posljedica protoka iona kroz st aničnu membranu živ čane stanice

� membranski potencijal u mirovanju – u živ čanoj stanici koja miruje, uslijed razlike

naboja, postoji razlika potencijala kroz stani čnu membranu (polarizirana membrana) ;

citoplazma je negativno nabijena, dok je me đustani čna teku ćina pozitivno nabijena;

glavni sastojci izvanstani čne teku ćine su Na + i Cl -, a unutarstani čne K+ i ionizirani

proteini; razlika u koncentracijama Na + i K+ posljedica je pumpanja Na + iz stanice, a K + u

stanicu (svaka natrij-kalij crpka aktivno prenosi tri Na + i dva K +); membranski potencijal

živčane stanice u mirovanju iznosi -70 mV

� širenje živ čanog podražaja – nakon podraživanja živ čane stanice dolazi do promjene

potencijala kroz membranu (depolarizirana membrana) ; membrana postaje propusna za

Na+ koji kroz natrijeve kanale regulirane naponom ulaze u stanicu; nastala promjena u

membranskom potencijalu je akcijski potencijal koji uzrokuje širenje živ čanog podražaja;

otvaranjem kalijevih kanala reguliranih naponom dolazi do ponovne uspostave

potencijala u mirovanju (repolarizirana membrana)

Živčani podražaj

� akcijski potencijal – mijenja vrijednost potencijala u mirovanju od -70 mV do oko +40 mV

(obrnuti potencijal) i tako negativno nabijenu unutrašnjost stanice čini pozitivnom (1-2

milisekunde)

� s mjesta nastanka akcijskog potencijala, šire se Na + bočno po membrani živ čane

stanice; Na + depolariziraju susjedne dijelove membrane, u kojima se otvaraju natrijevi

kanali, uzrokuju ći ponovnu pojavu akcijskog potencijala malo dalje o d mjesta nastanka

prethodnog; val depolarizacije širi se aksonom samo u jednom smjeru; nakon

depolarizacije slijedi repolarizacija

Uloga neurona

Pobuđivanje neurona

Nastanak akcijskog potencijala u neuronuProvo đenje živ čanog impulsa u aksonu

Akcijski potencijal u neuronuDepolarizacija i

repolarizacija stani čne membrane neurona

Živčani podražaj

� sinapsa – dodirno mjesto izme đu dva neurona preko kojeg se prenosi impuls s kraje va

aksona jednog neurona- presinapti čki neuron na dendrite ili perikarion drugog-

postsinapti čki neuron

� elektri čna sinapsa – direktno provo đenje akcijskih potencijala iz presinapti čkog neurona

u postsinapti čki kroz kanale- pukotinske veze

� kemijska sinapsa – odvaja presinapti čki neuron od postsinapti čkog; provo đenje impulsa

iz prve stanice u drugu pomo ću kemijskih prenositelja- neurotransmiteri ; depolarizacija

membrane presinapti čkih završetaka- završne nožice prouzro či osloba đanje

neurotransmitera iz sinapti čkih mjehuri ća u sinapti čku pukotinu ; neurotransmiteri se

vežu za specifi čne receptore na membrani postsinapti čke stanice; vezanje

neurotransmitera za ekscitacijske receptore uzrokuje otvaranje kemijsko-senzitivnih

kanala za natrij i time pobu đivanje ili ekscitaciju neurona; vezanje neurotransm itera za

inhibicijske receptore izaziva otvaranje kemijsko-senzitivnih kanala za kalij, odnosno

klor čime se neuron inhibira

Građa i uloga sinapse

Uloga neurotransmitera

neurotransmiter u činak

acetilkolin

serotonin

dopamin

noradrenalin (norepinefrin)

endorfin

gama-aminomaslačna kiselina (GABA)

potiče stezanje skeletnih mišića, pridonosi pamćenju

potiskuje emocije, potiče spavanje i snove

pojačava emocije, podiže raspoloženje,

poboljšava usklađenost mišića

pojačava emocije, podiže raspoloženje,

potiče budnost

smanjuje bol, potiče euforiju

ublažuje tjeskobu

Organizacija živ čanog sustava čovjeka

� središnji ili centralni živ čani sustav (CNS) sa činjavaju: 1. leđna moždina ; 2. mozak

� periferni živ čani sustav obuhva ća: 1. moždani živci ; 2. moždinski živci ; 3. gangliji

� moždani i moždinski živci – snop moždanih i moždinski h živčanih vlakna poslaganih u

snopove obavijene vezivnom ovojnicom; ve ćina živ čanih vlakana je mijelinizirana

� moždani živci – sadrže samo senzori čka (osjetilna, aferentna) ili samo motori čka

(pokreta čka, eferentna) živ čana vlakna , ili imaju obje vrste vlakana (mješoviti živci)

� moždinski živci – sadrže obje vrste živ čanih vlakana

� senzori čke (osjetilne, aferentne) živ čane stanice – provode podražaj od receptora u tijelu

prema središnjem živ čanom sustavu

� motori čke (pokreta čke, eferentne) živ čane stanice – provode podražaj od središnjeg

živčanog sustava prema miši ćima i žlijezdama

� ganglij – nakupine živ čanih stanica uklopljenih u sustav perifernih živaca

� periferni živ čani sustav dijeli se na: 1. somatski živ čani sustav ; 2. autonomni

(vegetativni) živ čani sustav

Organizacija živ čanog sustavaOrganizacija živ čanog sustava

sastavnica uloga

periferni živ čani sustav

somatski živ čani sustavsenzorički neuronimotorički neuroni

autonomni živ čani sustavmotorički neuroni

simpatički živčani sustavparasimpatički živčani sustav

središnji živ čani sustav

leđna moždina

mozak

prenosi informacije između središnjeg živčanog sustava (CNS)i ostalih dijelova tijela

prenose informacije iz okoline ili unutrašnjosti tijela do CNS-aprenose informacije od CNS-a do skeletnih mišića

prenose informacije od CNS-a do srčanog i glatkih mišića te žlijezdapotiče ili koči unutarnje organe i žlijezdepotiče ili koči unutarnje organe i žlijezde

obrađuje informacije, donosi odluke,nadzire djelovanje mišića i žlijezda

prenosi informacije između mozga i ostalih dijelova tijela,upravlja spinalnim refleksima

obrađuje informacije, donosi odluke,upravlja kranijalnim refleksima (vidni i slušni podražaji)

Organizacija živ čanog sustava

� somatski živ čani sustav: 1. aferentni dio – živčane stanice koje primaju podražaje iz

kože, miši ća, zglobova, o čiju, jezika, nosa i ušiju; te podražaje doživljavam o na svjesnom

nivou kao osjete dodira, boli, topline, hladno će, ravnoteže, vida, okusa, mirisa i zvuka, a

prenose se u mozak i le đnu moždinu moždanim i moždinskim živcima; 2. eferentni dio –

živčani putevi koji se protežu od mozga kroz le đnu moždinu i inerviraju motori čke

neurone moždanih i moždinskih živaca; stimulirani m otori čki neuroni poti ču kontrakciju

skeletnih miši ća

� autonomni živ čani sustav: kontrolira rad organa koji nisu pod utj ecajem naše volje (srce,

žlijezde, bubrezi, želudac, crijeva); 1. aferentni dio – živčane strukture koje dovode

osjetilne podražaje iz razli čitih organa krvožilnog, respiratornog, probavnog su stava,

sustava za izlu čivanje i za razmnožavanje; 2. eferentni dio – živčane strukture koje imaju

ulogu u motori čkim aktivnostima glatkog miši ćja, sr čanog miši ća te u lu čenju razli čitih

žlijezdi

� autonomni živ čani sustav sastoji se od dva podsustava: 1. simpati čki živ čani sustav

(simpatikus) – smješten uz kralježnicu u obliku dvostrukog lanca odakle izlaze živ čana

vlakna koja se granaju u žlijezde, srce, plu ća, kožu i o či; 2. parasimpati čki živ čani sustav

(parasimpatikus) – smješten u lubanji i u podru čju križne kosti; živ čana vlakna granaju

se u oči, suzne žlijezde i žlijezde slinovnice; živ čana vlakna živca lutalice (vagus) odlaze

u srce, dušnice, želudac, crijeva, jetru, bubrege i mokra ćni mjehur

Autonomni živ čani sustav

Autonomni živ čani sustav

parasimpati čki živ čani sustav simpati čki živ čani sustav

održavaju opušteno stanje organizma

neurotransmiter acetilkolin

duža preganglijska živčana vlakna

preganglijska živčana vlakna izlaze iz

mozga i donjeg dijela leđne moždine

uspostavljaju napeto stanje organizma

neurotransmiter noradrenalin

duža postganglijska živčana vlakna

preganglijska živčana vlakna izlaze iz

srednjeg dijela leđne moždine

Organizacija živ čanog sustava� simpatikus i parasimpatikus uvijek djeluju antagoni sti čki (npr. simpati čki živac ubrzava

rad srca, a parasimpati čki ga usporava)

� leđna moždina – predstavlja vezu izme đu mozga i ve ćine tijela; uklju čena je u simpati čke

i parasimpati čke reflekse

� popre čni presjek le đne moždine: 1. središnji kanal – sadrži moždanu (cerebrospinalnu)

tekućinu ; 2. siva tvar (tamni dio u obliku leptira) – sastavljena od tijela živ čanih stanica,

njihovih dendrita i glija stanica; 3. bijela tvar (svijetli dio koji okružuje tamni di o) –

sastavljena od mijeliniziranih živ čanih vlakana i glija stanica

� leđnu moždinu obavijaju tri sloja žaštitnih ovojnica- opne le đne moždine : 1. čvrsta opna

leđne moždine- vanjska ovojnica; 2. paučinasta opna le đne moždine -srednja ovojnica; 3.

nježna opna le đne moždine -unutarnja ovojnica

� moždinski živci (31 par) – s obje strane le đne moždine grana se par živaca koji inerviraju

određenu stranu tijela; svaki od moždinskih živaca ima trbušni (prednji) i le đni (stražnji)

ogranak , oni se spajaju blizu izlaza iz le đne moždine čineći mješoviti živac; trbušni

ogranci sadrže eferentna živ čana vlakna koja provode motori čke informacije, a le đni

ogranci sadrže aferentna živ čana vlakna koja provode senzori čke informacije

� refleksi le đne moždine – le đna moždina koordinira refleksima; simpati čki refleks –

reakcije skeletnog miši ćja; parasimpati čki refleks – reakcije glatkog i sr čanog miši ćja ili

žlijezdi; refleksni luk – neuroni kojima se provodi refleks

Građa leđne moždineRefleksni luk

Razvoj mozga u kralježnjaka Mozak

� mozak obavijaju tri sloja žaštitnih ovojnica- moždane opne : 1. čvrsta moždana opna-

vanjska ovojnica; 2. paučinasta moždana opna -srednja ovojnica; 3. nježna moždana

opna -unutarnja ovojnica; moždana teku ćina protje če kroz moždane komore, štiti mozak i

filtrira krv

� dijelovi mozga: 1. veliki mozak ; 2. međumozak ; 3. primozak ; 4. mali mozak

� 1. veliki mozak – sastoji se od dvije polutke ili hemisfere ; površina velikog mozga

građena je od sive tvari koja se zove kora mozga ; kora je naborana i izbrazdana; ispod

kore je sloj moždine ili bijele tvari ; siva tvar gra đena je od tijela neurona, a bijela tvar

izgrađena je od uglavnom mijeliniziranih živ čanih vlakana; dvije polutke povezuje snop

živčanih vlakana- corpus callosum koji prenosi informacije izme đu njih

� čeoni režanj velikog mozga – sudjeluje u motori čkoj kontroli pokreta koji su pod

utjecajem naše volje te u kontroli ispoljavanja raz ličitih osje ćaja i moralnog ponašanja

� tjemeni režanj velikog mozga – sudjeluje u procjeni v ećine osjeta

� sljepoo čni režanj velikog mozga – sudjeluje u kontroli sluha, ravnoteže i velikim dijelom

pamćenja

� zatiljni režanj velikog mozga – sudjeluje u kontroli osjeta vida

Građa mozga Građa velikog mozga

Uloga kore mozga

Uloga kore mozga

somatsko senzori čka kora mozga motori čka kora mozga

somatsko senzorička kora lijeve polutke mozga

prima informacije iz kože, skeletnih mišića i zglobova

desne strane tijela

somatsko senzorička kora desne polutke mozga

prima informacije iz kože, skeletnih mišića i zglobova

lijeve strane tijela

motorička kora lijeve polutke mozga

podražuje skeletne mišiće desne strane

tijela

motorička kora desne polutke mozga

podražuje skeletne mišiće lijeve strane

tijela

Mozak

� 2. međumozak: 1. talamus – prijenosni i procesni centar za sve osjetilne podr ažaje, osim

njuha, koji idu u koru mozga; 2. hipotalamus – integracijski centar autonomnog živ čanog

sustava, kontrolira fiziološke i endokrine aktivnos ti u suradnji s hipofizom

� limbi čki sustav – sudjeluje u kontroli emocija, ponašanja i pamćenja

� 3. primozak: 1. srednji mozak – sadrži živce koji sudjeluju u fokusiranju i pokret ima

očiju; u srednjem mozgu smješteni su vidni čvorovi koji su spojna središta za sva

osjetila, a tako đer uskla đuju rad unutarnjih organa; 2. most ili pons – veza između

srednjeg mozga i produžene moždine; 3. produžena moždina – sadrži centre za kontrolu

rada srca, disanja, izlu čivanja sline, gutanja, znojenja; primozak predstavl ja vezu izme đu

mozga i le đne moždine; gra đen je od sive tvari koja je iznutra i bijele izvana; unutar srži

primozga nalaze se retikularne formacije

� 4. mali mozak – gra đen je od izvana sive , a iznutra bijele tvari ; mali mozak je glavni

koordinacijski centar za pokretanje miši ća, upravlja voljnim pokretima tijela

� živčana vlakna koja dolaze iz desne strane tijela idu u lijevu polutku mozga, dok živ čana

vlakna iz lijeve strane tijela odlaze u desnu polut ku mozga; desnom stranom tijela

upravlja lijeva polutka mozga, a lijevom stranom ti jela upravlja desna polutka mozga

Mozak

� moždani živci (12 pari) – motori čka (eferentna) živ čana vlakna dolaze iz motori čkih jezgri

u primozgu; njih stimuliraju živ čani podražaji iz velikog mozga; aksoni motori čkih

neurona u motori čkim jezgrama podražuju voljne miši će te tvore sinapsu s ganglijima

autonomnog živ čanog sustava; senzori čka (aferentna) živ čana vlakna dolaze iz neurona

u osjetilnim organima; aksoni senzori čkih neurona ulaze u mozak tvore ći sinapsu sa

snopovima neurona- senzori čke jezgre i tako stvaraju odgovaraju ći osjet (npr. osjet vida);

moždani živci odlaze u razli čite organe vezane s osjetilima njuha, okusa, vid, s luha i

ravnoteže; uklju čeni su u pokretanje o čiju i lica, žvakanje, gutanje, disanje i govor

Uloga mozga u ponašanju Uloga mozga

podru čje mozga na čin djelovanja

1. moždano debloa) mali mozak

b) produžena moždinac) retikularna formacija

d) most2. srednji mozak

3. olfaktorni bulbus4. limbi čki sustav

(uklju čiv hipotalamus)

5. talamus

6. veliki mozak (kora mozga)7. corpus callosum

upravlja skeletnim mišićima; pamti motoričke vještineupravlja kucanjem srca i disanjem

upravlja stanjem svijesti; obrađuje pristigle informacije upravlja izrazima lica i oblicima spavanja

upravlja kranijalnim refleksima i položajem tijelaprenosi informacije iz nosa u koru mozga

upravlja emocijama i spolnim nagonom; pridonosi pamćenju;upravlja spavanjem; nadzire koncentraciju hormona,

sadržaj vode, tjelesnu temperaturu, glad i žeđprenosi informacije iz osjetilnih organa u limbički sustav

i u koru mozga upravlja ponašanjem; potiskuje jake emocije

prenosi informacije između lijeve i desne polutke kore mozga

OSJETILA

Osjetila

� fotoreceptori, kemoreceptori, mehanoreceptori, term oreceptori

� osjet mirisa, osjet okusa, osjet vida, osjet sluha

Osjetila u tijelu

osjetilna stanica na čin djelovanja

fotoreceptori

termoreceptori

mehanoreceptori

kemoreceptori

promjene svjetla

promjene temperature

promjene pritiska

promjene koncentracije molekula

Osjetila u koži

Osjet mirisa i okusa

� osjet mirisa – njušne ili olfaktorne stanice u njušnoj membrani ; njušna

membrana leži u najgornjem dijelu nosnica

� osjet okusa – okusne stanice u okusnim pupoljcima jezika; okus kiselog,

slanog, slatkog i gorkog

Osjet mirisa

Osjet okusaEvolucija oka

Građa oka u čovjeka

Građa i uloga oka

sastavnica uloga

leća

šarenica

zjenica

žilnica

bjeloo čnica

rožnica

očne komore

cilijarno tijelo

mrežnica

štapi ći

čunji ći

vidni živac

žuta pjega

lomi i fokusira zrake svjetlosti

kontrolirano propušta svjetlost

prima svjetlost

apsorbira svjetlost

štiti očnu jabučicu

lomi zrake svjetlosti

lome zrake svjetlosti

akomodacija leće

sadrži osjetilne stanice za vid

zapažaju bijelu svjetlost

zapažaju obojenu svjetlost

prenosi podražaj u mozak

mjesto najoštrijeg vida

Građa mrežnice

Osjet vida� mrežnica – dio oka osjetljiv na svjetlo; sadrži čunji će koji prvenstveno zapažaju boje i

štapi će koji su uglavnom važni za gledanje u mraku; kad su štapi ći i čunji ći podraženi

signali se prenose kroz slijed neurona u samoj mrež nici i kona čno vlaknima vidnog živca

u koru velikog mozga

� štapi ći i čunji ći – sadrže kemijske tvari koje se razgra đuju pri izlaganju svjetlu; u tom

procesu dolazi do podraživanja živ čanih vlakana što izlaze iz oka; fotokemijska tvar u

štapi ćima je rodopsin koji se sastoji od proteina skotopsina i karotinoidnog pigmenta

retinala , a čunji ćima je fotopigment kombinacija fotopsina i retinala

� štapi ći – unutrašnji odsje čak štapi ća trajno pumpa natrij iz unutrašnjosti prema van,

stvaraju ći na taj na čin negativan potencijal unutar cijele stanice; memb rana vanjskog

odsje čka štapi ća u nepodraženom je stanju vrlo propusna za natrij; natrij neprekidno

ulazi u unutrašnjost štapi ća i tako dobrim dijelom neutralizira negativnost u

unutrašnjosti cijele stanice; kad se rodopsin u van jskom odsje čku izloži svjetlu i

započne razgra đivati, to smanjuje ulazak natrija u unutrašnjost st anice, iako se natrij i

dalje ispumpava prema van; tako neto-gubitak natrij a iz štapi ća stvara pove ćanu

negativnost unutar membrane i ta je negativnost to veća što je ve ća koli čina svjetla koja

pogađa štapi ć; ovaj se proces naziva hiperpolarizacija

� čunji ći: 1. plavi čunji ći – ljubi časta, plava i zelena svjetlost; 2. zeleni čunji ći – plava,

zelena, žuta i naran časta svjetlost; 3. crveni čunji ći – zelena, žuta, naran časta i crvena

svjetlost

Građa i uloga štapi ća i čunji ća

Osjet vida

� vidni put – živ čani podražaji putuju iz mrežnica kroz vidne živce ; u kijazmi

vidnih živaca sva vlakna iz nosnih polovica mrežnice prelaze na suprotnu

stranu, gdje se pridružuju vlaknima iz sljepoo čnog dijela mrežnice drugog

oka i zajedno tvore vidne ili opti čke traktove ; vlakna iz svakog vidnog trakta

prekap čaju se u corpus geniculatum laterale , odakle kao genikulokalkarina

vlakna prolaze kroz genikulokalkarini trakt do primarne vidne kore u

zatiljnom režnju mozga

Stvaranje slike u okuStvaranje slike u oku i mehanizam akomodacije oka

Građa uhaUloga uha

sastavnica uha na čin djelovanja

vanjsko uhouška

slušni kanal

srednje uhobubnjić i sistem koščica

slušna cijev

unutarnje uhopužnica

vestibulpolukružni kanali

prikuplja zvučne valoveprenosi zvučne valove

prilagođavaju zvučne valoveujednačuje tlak zraka

prenosi zvučne titraje uzrokujući podraživanje stanica s dlačicama u Cortijevom organu

statička ravnotežadinamička ravnoteža

Osjet sluha i održavanje ravnoteže

� sluh – mehanoreceptivni osjet; uho reagira na mehani čke titraje zvu čnih valova u zraku

� bubnji ć i sistem slušnih koš čica – prilago đavaju zvu čne valova u zraku sa zvu čnim

titrajima u teku ćini pužnice

� Cortijev organ u pužnici – receptorski organ koji stv ara živčane impulse kao reakciju na

titranje bazilarne membrane ; osjetni receptori u Cortijevom organu su stanice s

dlačicama ; one su u sinapti čkoj vezi s mrežom završetaka slušnog živca ; ti završeci

odlaze prema Cortijevom spiralnom gangliju ; on šalje aksone u slušni živac i odatle u

središnji živ čani sustav

� utrikul, sakul i tri polukružna kanala – sastavni dio mehanizama za održavanje ravnoteže

� na stijenci svakog utrikula i sakula nalazi se osje tno podru čje-makula ; makule zamje ćuju

linearnu akceleraciju (održavanje stati čke ravnoteže)

� tri polukružna kanala raspore đena su tako da predstavljaju sve tri ravnine u pros toru;

svaki polukružni kanal ima na jednom kraju proširen je-ampula ; u svakoj ampuli nalazi se

po jedan mali greben- krista ampularis ; na vrhu grebena je želatinozna masa- kupula ; u

kupulu strše dla čice stanica s dla čicama čija živ čana vlakna idu u vestibularni živac ;

naginjanje kupule na jednu stranu stimulira stanice s dla čicama, dok ih naginjanje

kupule na suprotnu stranu inhibira; polukružni kana li zamje ćuju kutnu akceleraciju i

kutnu brzinu

Građa unutarnjeg uha

ENDOKRINI SUSTAV

Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem

� održava homeostazu organizma kontroliranjem koncent racije iona u

tjelesnim teku ćinama te metabolizama proteina, ugljikohidrata i ma sti

� surađuje sa živ čanim sustavom

� kontrolira rast i razvoj organizma

� kontrolira spolni razvoj i razmnožavanje

Kemijski glasnici

� kemijski glasnici u tijelu: 1. hormoni ; 2. neurohormoni ; 3. neurotransmiteri

� hormoni – sintetiziraju se i lu če u specijaliziranim stanicama endokrinih žlijezda, izlučuju

se u krvožilni sustav, krvlju odlaze do ciljnih sta nica gdje izazivaju specifi čne biološke

odgovore

� kemijski sastav hormona: 1. derivati amina ; 2. peptidni i proteinski hormoni ; 3. steroidni

hormoni ; 4. derivati masnih kiselina

� kontrola lu čenja hormona (mehanizam povratne sprege) – hormoni se u odre đenim

žlijezdama lu če u koncentraciji potrebnoj organizmu da održi stan je homeostaze;

mehanizam povratne sprege odvija se preko središnje g živčanog sustava koji odašilje

poruku hipofizi; mehanizam negativne povratne sprege – odgovor na po četni podražaj

suprotan je u činku tog podražaja; mehanizam pozitivne povratne sprege – pojačan

odgovor i poja čan podražaj

Kemijski glasnici

Način djelovanja hormonaNačin djelovanja hormona

Način djelovanja hormona

Kontrola djelovanja hormona

Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem u čovjekaHipotalamus i hipofiza

� hipotalamus i hipofiza – glavni centri za uskla đivanje rada živ čanog i endokrinog sustava

� hipotalamus – smješten iznad hipofize; prima informac ije iz drugih podru čja mozga te iz

krvnih žila u mozgu, kontrolira fiziološke aktivnos ti i endokrinu sekreciju; živ čanim i

hormonskim signalima kontrolira lu čenje hormona iz hipofize; neurosekrecijske stanice

hipotalamusa provode živ čane impulse te izlu čuju hormone i hormone koji osloba đaju

� živčani završeci neurosekrecijskih stanica otpuštaju u krv hormone ili faktore koji

osloba đaju , odnosno hormone ili faktore koji inhibiraju ; oni kontroliraju lu čenje hormona

iz adenohipofize

� neurosekrecijske stanice hipotalamusa sintetiziraju hormone koji putem aksona odlaze

kroz držak hipofize u stražnji režanj neurohipofize gdje se po potrebi izlu čuju iz živ čanih

završetaka u krv

� hipofiza ili pituitarna žlijezda: sintetizira niz h ormona koji upravljaju radom drugih

endokrinih žlijezda; 1. prednji režanj hipofize ili adenohipofiza ; 2. stražnji režanj hipofize

ili neurohipofiza

� adenohipofiza: 1. prednji režanj – epitelne stanice; 2. tuberalni dio – izdanak prednjeg

režnja koji obuhva ća držak hipofize; 3 srednji režanj – manje šupljine ispunjene

koloidom (Rathkeovi folikuli)

Hipotalamus i hipofiza

� neurohipofiza: genetski i funkcionalno pripada hipo talamusu, brojni završeci neurona; 1.

držak – povezuje hipotalamus sa stražnjim režnjem neurohip ofize, čine ga neuroglije i

snop živ čanih vlakana; 2. stražnji režanj – glija stanice (pituiciti) i živ čana vlakna

� za svaki hormon adenohipofize postoji odgovaraju ći hormon iz hipotalamusa koji ga

osloba đa, a za neke i onaj koji ih inhibira; hormoni koji osloba đaju: 1. hormon koji

osloba đa hormon rasta (GHRH) – poti če lučenje hormona rasta; 2. hormon koji osloba đa

tireotropni hormon (TRH) – poti če lučenje tireotropnog hormona; 3. hormon koji

osloba đa gonadotropne hormone (GnRH) – poti če lučenje hormona koji poti če razvoj

folikula i hormona luteinizacije/hormona koji poti če intersticijske stanice

� hormoni adenohipofize: 1. hormon rasta (GH) ili somatotropni hormon (STH) – poti če

rast organizma; 2. prolaktin (PRL) ili luteotropni hormon (LTH) – poti če stvaranje mlijeka;

3. tireotropni hormon (TSH) – poti če rad štitne žlijezde; 4. adrenokortikotropni hormon

(ACTH) – poti če rad kore nadbubrežne žlijezde; 5. gonadotropni hormoni : 5.a) hormon

koji poti če razvoj folikula (FSH) – poti če stvaranje jajne stanice, odnosno spermija; 5.b)

hormon luteinizacije (LH) u žena – poti če stvaranje žutog tijela; 5.b) hormon koji poti če

intersticijske stanice (ICSH) u muškaraca – poti če izlučivanje testosterona

� hormoni hipotalamusa i neurohipofize: 1. antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin –

povećava reapsorpciju vode u bubregu; 2. oksitocin – poti če kontrakcije maternice

tijekom poroda i mlije čne žlijezde prilikom dojenja

Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem

žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje

hipotalamus

hipotalamus ineurohipofiza

adenohipofiza

hormoni oslobađanjahormoni koji koče

oslobađanjeantidiuretski hormon

(vazopresin)oksitocin

tireotropin

adrenokortikotropin

hormon rasta(somatotropin)

hormon koji potičemelanociteprolaktin

hormon koji potiče razvoj folikula

hormon luteinizacije

adenohipofiza

bubrezi

mliječne žlijezde i maternica

štitna žlijezda

kora nadbubrežne žlijezde

kosti i mišići

koža

mliječne žlijezdejajnik

sjemenikjajnik, sjemenik

potiče ili koči izlučivanjehormona adenohipofize

povećava reapsorpcijuvode

istiskivanje mlijeka istezanje maternice

izlučivanje tiroksina itrijod-tironina

izlučivanje steroidnihhormona

potiče rast koštanih imišićnih stanica

pigmentacija kože

stvaranje mlijekastvaranje jajne stanice

stvaranje spermijaizlučivanje spolnih

hormona

Hipotalamus i adenohipofiza Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem

� epifiza ili pinealna žlijezda – ima ulogu u kontroli dnevnog i godišnjeg ciklusa (ciklus

spavanja, ovulacija); epifiza izlu čuje melatonin koji putem krvi odlazi do hipofize gdje

ima antagonisti čki učinak na lu čenje gonadotropnih hormona; melatonin se lu či u ve ćim

koncentracijama tijekom no ća, dok ga svjetlost inhibira

� štitna žlijezda ili štitnja ča – sastoji se od mnogobrojnih epitelnih mjehuri ća-folikuli koji

sadrže koloidnu teku ćinu -spremište izlu čenih hormona; epitel folikula izlu čuje hormone

u koloid, resorbira ih i ispušta u krv

� hormoni štitnja če: 1. tiroksin (T 4); 2. trijod-tironin (T 3); 3. kalcitonin ; tiroksin i trijod-

tironin imaju ulogu u rastu i razvoju skeleta te po većanju metabolizma u tijelu, dok

kalcitonin sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvi tako što poti če odlaganje kalcija u

kostima

� nuzštitne ili paratireoidne žlijezde ( četiri žlijezde) – izlu čuju paratireoidni hormon (PTH)

koji sudjeluje u regulaciji razine kalcije u krvi t ako što poti če otpuštanje kalcija iz kosti

� timus – limfni i endokrini organ; izlu čuje faktor koji stimulira limfocite (LSF) ili timozin ;

timozin je odgovoran za stimulaciju razvoja limfoci ta T u timusu te imunološke

kompetentnosti plazma stanica slezene i limfnih čvorova

Nadbubrežne žlijezde

� par nadbubrežnih žlijezdi: 1. kora (korteks) nadbubrežne žlijezde ; 2. moždina ili srž

(medula) nadbubrežne žlijezde

� kora nadbubrežne žlijezde: 1. zona glomerulosa – epitelne stanice sintetiziraju

mineralokortikoide (aldosteron i deoksikortikostero n) koji reguliraju izlu čivanje natrija i

kalija u bubregu; 2. zona fasciculata – epitelne stanice sintetiziraju glukokortikoide

(kortizon, kortizol i kortikosteron) koji poti ču razgradnju glikogena u jetri i tako

povećavaju koncentraciju glukoze u krvi; 3. zona reticularis – epitelne stanice

sintetiziraju androgene (muške hormone) i manje estrogene (ženske hormone)

� moždina nadbubrežne žlijezde – genetski i funkcionaln o povezana sa simpati čkim

živčanim sustavom; sastoji se od dvije vrste stanica; j edna vrsta stanica izlu čuje

adrenalin (epinefrin) , a druga noradrenalin (norepinefrin) ; oba hormona otpuštaju se u

krv kao odgovor organizma na stresne situacije

Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem

žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje

epifiza

štitna žlijezda

nuzštitne žlijezde

timuskora nadbubrežne

žlijezde

srž nadbubrežnežlijezde

melatonin

tiroksin i trijod-tirononkalcitonin

paratireoidni hormon

timozinglukokortikoidi

mineralokortikoidigonadokortikoidi

adrenalin (epinefrin)

noradrenalin (norepinefrin)

sva tkiva

sva tkivakostikosti

probavni sustavlimfociti Tsva tkiva

bubrezispolne žlijezde

srce, krvne žile, jetra,glatki i skeletni mišići

krvne žile

nadzor dnevnog i godišnjeg ciklusa

potiče metabolizamodlaganje kalcija u kostima

otpuštanje kalcija u krvapsorpcija kalcija u crijevima

potiče razvoj limfocita Tpovećanje koncentracije

glukoze u krvinadzor lučenja natrija i kalijaizlučivanje spolnih hormona pojačava rad srca, stezanje

mišića i disanje, širi ili sužava

krvne žile, povisuje krvni tlak,

povećava koncentracijuglukoze u krvi

sužava krvne žile

Štitnja ča i nuzštitne žlijezde

Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem

� guštera ča – egzokrina i endokrina žlijezda; endokrini dio čine skupine stanica-

Langerhansovi otoci ; Langerhansovi otoci: 1. stanice α – izlučuju hormon glukagon koji

povećava koncentraciju glukoze u krvi; 2. stanice β – izlučuju hormon inzulin koji

smanjuje koncentraciju glukoze u krvi (inzulin sudj eluje u olakšanom transport glukoze

kroz stani čnu membranu); 3. stanice δ – izlučuju hormon somatostatin koji inhibira

djelovanje hormona rasta te inhibira izlu čivanje glukagona i inzulina; 4 . stanice PP –

izlučuju guštera čin polipeptid koji se otpušta u krv nakon obroka

� gonade: sintetiziraju hormone koji imaju u činak na rast i razvoj muškarca i žene te na

regulaciju spolnih ciklusa i ponašanja; 1. sjemenici ili testisi – sintetiziraju testosteron ;

2. jajnici ili ovariji – sintetiziraju estrogen i progesteron

Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem

žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje

gušterača

jajnici

sjemenici

inzulin

glukagon

somatostatin

estrogeni (estradiol)

estrogen i progesteron

androgeni hormoni(testosteron)

mišići, jetra i masno tkivo

mišići, jetra i masno tkivo

gušterača

spolni sustav žene,koža, mišići i kosti

maternica

spolni sustav muškarca,koža, mišići i kosti

snizuje koncentracijuglukoze u krvi

povisuje koncentracijuglukoze u krvi

koči izlučivanje inzulina iglukagona

razvoj spolnih karakteristika istvaranje jajne stanice

nadzor mjesečnog ciklusa itrudnoće

razvoj spolnih karakteristika istvaranje spermija

Guštera ča

Uloga inzulina i glukagona

Predavanje je prire đeno prema:

1. Mader Sylvia S. Biology. 8th ed. McGraw-Hill, Bo ston, USA, 2004.

2. Bernstein Ruth, Bernstein Stephen. Biology. Wm. C. Brown Publishers, Dubuque, USA, 1996.

3. Raven Peter H, Johnson George B. Biology. 2nd ed . Mosby College Publishing, St. Louis, USA, 1989.