VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. - Hrvatske vode › sites › default › files › prilozi › ... · VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 271 ... koriste

VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d.

Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA / NAZIV ZAHVATA U PROSTORU:

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške izgradnjom berme

Dionica: ZADUBRAVLJE - KLAKAR – RUŠČICA

LOKACIJA ZAHVATA U PROSTORU: Brodsko-posavska županija

GRAĐEVINA: Berma

RAZINA OBRADE: TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA TENDER

OZNAKA PROJEKTA: VPB-TTD-17-0004 Rev: 0 MAPA: 1/1

PROJEKTANT: Žana Bašić, dipl.ing.građ.

SURADNICI:

Alen Kamberović, dipl.ing.građ. (VPB) Davor Malus, dipl.ing.građ. (VPB) Damir Karačić, dipl.ing.građ. (VPB)

ZAGREB, studeni 2017. god.



OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO NOVE GRADIŠKE IZGRADNJOM BERME

Dionica: Zadubravlje - Klakar – Ruščica MAPA 1/1

INVESTITOR: HRVATSKE VODE, 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

OZNAKA PROJEKTA: VPB-TTD-17-0004


MJESTO I DATUM: ZAGREB, studeni 2017. god.

SADRŽAJ

TEHNIČKO RJEŠENJE

PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

TROŠKOVNIK

NACRTI



OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:







TEHNIČKO RJEŠENJE

VPB d.d. MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKE Ulica grada Vukovara 271 DIONICA: ZADUBRAVLJE- KLAKAR - RUŠČICA Zagreb TENDERSKA DOKUMENTACIJA

1. JEDINSTVENI OPIS ZAHVATA 1-1 Oznaka projekta: VPB-TTD-17-0004 Zagreb, studeni 2017.

I TEHNIČKO RJEŠENJE SADRŽAJ POGLAVLJA:

1. JEDINSTVENI OPIS ZAHVATA 1-3

1.1 Uvod ................................................................................................................................. 1-3

1.2 Vrsta radova ..................................................................................................................... 1-4

1.3 Postojeće stanje .............................................................................................................. 1-4

1.4 Prostorno planska dokumentacija ................................................................................. 1-5

1.5 Opis lokacije zahvata ...................................................................................................... 1-5

1.6 Oblik i veličina zahvata u prostoru ................................................................................ 1-5

1.7 Namjena građevine ......................................................................................................... 1-6

1.8 Smještaj građevine unutar obuhvata zahvata .............................................................. 1-7

1.9 Oblikovanje građevine .................................................................................................... 1-7

1.10 Način priključenja građevine na infrastrukturu ............................................................ 1-7

1.11 Utjecaj planiranog zahvata na okoliš i prirodu ............................................................. 1-9

1.11.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izvođenja zahvata ............................................... 1-9

1.11.2 Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata .............................................................. 1-11

2. TEHNIČKI OPIS 2-1

2.1 Opis trase ......................................................................................................................... 2-1

2.2 Konstrukcija berme ......................................................................................................... 2-1

2.3 Specifičnosti unutar etapa ............................................................................................. 2-3

2.4 Priključenja berme na rampe i poljske putove ............................................................. 2-4

2.5 Privremene deponije ....................................................................................................... 2-4

2.6 Nalazište ........................................................................................................................... 2-6

2.6.1 Okolišni aspekt ................................................................................................................... 2-6

2.6.2 Tehnički aspekt .................................................................................................................. 2-1

2.6.3 Pristup nalazištu ................................................................................................................. 2-1

POPIS SLIKA:

Slika 1.1: Prikaz predmetne dionice unutar podjele projekta na funkcionalne cjeline (kazete). .................................................................................................... 1-4

Slika 1.2 Postojeće stanje korištenja površina u blizini zahvata ......................................... 1-4 Slika 1.3 Prikaz predmetne dionice Zadubravlje – Klakar – Ruščica, s podjelom

na etape. .............................................................................................................. 1-5 Slika 1.4 Prikaz mogućih pristupa gradilištu sa županijskih cesta i nerazvrstanih

prometnica ........................................................................................................... 1-8 Slika 1.5 Trasa pristupa nalazištu Klakar ............................................................................ 1-8



Slika 2.1 Karakteristični profili na dionici Zadubravlje- Klakar-Ruščica .............................. 2-2 Slika 2.2 Karakteristični profil na dionici s gabionskim potpornim košarama ...................... 2-3 Slika 2.3 Primjeri priključaka berme ( a-prelaskom preko postojeće rampe, b-

spuštanjem na niveletu poljskog puta) ................................................................. 2-4 Slika 2.4 Primjer obnove staništa nakon završetka eksploatacije (Izvor:

http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm) ............. 2-7 Slika 2.5 Izgled dijela jezera uređenog kao močvarno stanište nakon

eksploatacije (Izvor: ............................................................................................. 2-7 Slika 2.6 Situativni prikaz nalazišta Klakar pri eksploataciji i oblik u konačnom

stanju. ................................................................................................................... 2-1 Slika 2.7 Karakteristični profil nalazišta ............................................................................... 2-1



1. JEDINSTVENI OPIS ZAHVATA

1.1 Uvod

Područje uz lijevu obalu rijeke Save od Račinovaca do ušća Trnave kod Nove Gradiške („donja

Sava“) zaštićeno je od poplava kontinuiranom linijom nasipa ukupne duljine 236 km, uz prekide

na ušćima većih lijevih pritoka rijeke Save. Uz ušća lijevih pritoka rijeke Save izgrađeni su

usporni nasipi, koji definiraju prirodne funkcionalne cjeline u zaobalju Save (kazete), a po kojima

se odvija zaštita od poplava. Na dionici sustava obrane od poplava rijeke Save od Račinovaca do

Nove Gradiške u postojećem stanju izgrađenosti nema prirodnih poplavnih površina koje se

koriste u funkciji rasterećenja velikih voda.

U proteklih pet godina povećana je učestalost pojave velikih voda na slivu rijeke Save u RH.

Poplavni događaj iz svibnja 2014. godine na području županjske Posavine, uzrokovan prodorima

nasipa kod Rajevog Sela i kod Račinovaca, najgori je događaj nakon katastrofalne poplave rijeke

Save u Zagrebu 1964. godine.

Na području donje Save zabilježeni su povijesno značajni velikovodni događaji 1970. i 1974.

godine. Međutim, velikovodni događaj iz svibnja 2014. značajno premašuje sve povijesno

zabilježene velikovodne događaje.

Ekstremni velikovodni događaj u svibnju 2014. godine ukazao je na poteškoće u funkcioniranju

postojećeg sustava obrane od poplava, a kao najveći problemi su identificirani nedostatna i

neujednačena stabilnost temeljnog tla nasipa i nemogućnost pristupa svim dionicama nasipa za

vrijeme provedbe mjera obrane od poplava.

Projekt Modernizacije lijevo obalnih Savskih nasipa na dionici ukupne duljine 236 km od

Račinovaca do Nove gradiške predviđa hitne "no regret" mjere izgradnje berme uz postojeći

nasip. Uloga berme u vidu modernizacije lijevo obalnih savskih nasipa je omogućavanje pristupa

nasipu i pozitivni učinak na stabilnost nasipa. Berma nema funkciju ojačanja i rekonstrukcije

nasipa, već se primjenjuje kao ''no regret'' mjera. ''No regret'' mjere u slučaju modernizacije

nasipa donose značajne prednosti u sustavu obrane od poplava, čak i kad ne utječu na

povećanje stabilnosti nasipa. Provedba ovih mjera ima relativno mali trošak u odnosu na

prednosti vezane uz redovno održavanje nasipa i pristup mehanizacije i ljudi tijekom obrane od

poplava. Primjena ovih mjera je vrlo učinkovit prvi korak u konačnom rješenju sustava obrane od

poplava.

Planirane mjere se odnose na područje donjeg toka rijeke Save od granice sa Republikom

Srbijom kod Račinovaca (rkm 212.080) do ušća Trnave kod Nove Gradiške (rkm 464.500).

Provedba planiranih radova na modernizaciji lijevo obalnih savskih nasipa od Račinovaca do

Nove Gradiške, podijeljena je s obzirom na područja u provedbi obrane od poplava na pet

zasebnih funkcionalnih cjelina- kazeta: 1.„Županja“,2. „Slavonski Brod-istok“, 3.„Slavonski Brod-

zapad“, 4. „Davor“ i 5.„Mačkovac“, Slika 1.1



Slika 1.1: Prikaz predmetne dionice unutar podjele projekta na funkcionalne cjeline (kazete).

Ovim projektom obrađena je kazeta 2 „Slavonski Brod istok“

1.2 Vrsta radova

Predmetnim projektom predviđena je izgradnja berme s pristupnim putom uz zaobalnu nožicu

postojećeg lijevo obalnog savskog nasipa.

1.3 Postojeće stanje

Prema analizi provedenoj u sklopu idejnog rješenja i studije izvodljivosti, unutar kazete 2, nasip

velikom većinom trase nadvisuje 100 g. veliku vodu za 60-120cm. Uz trasu postojećeg nasipa ne

postoji servisni put za potrebe obrane od poplava. Na dijelovima trase unutar kazete 2, postoji

procjedni kanal uz nasip, koji se duž svoje trase primiče relativno blizu zaobalne nožice nasipa,

te je na ovakvim dionicama predviđeno izmještanje kanala kako se ne bi narušila postojeća

zaobalna odvodnja.

Slika 1.2 Postojeće stanje korištenja površina u blizini zahvata



1.4 Prostorno planska dokumentacija

Prema važećem teritorijalnom ustrojstvu lokalne samouprave, planirani zahvat nalazi se na

području općina Klakar, Oprisavci i Gracin.

Lokacija zahvata obuhvaćena je sljedećom prostorno-planskom dokumentacijom:

o Prostorni plan Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br.

04/01, 06/05, 11/07, 14/08, 05/10, 09/12)

o Prostorni plana uređenja općine Klakar (Službeni vjesnik BPŽ, br. 4/06, 14/10, 2/16)

o Prostorni plan uređenja općine Oprisavci (Službeni vjesnik BPŽ 15/2003, 20/2010, 23/14)

o Prostorni plan uređenja općine Gracin (Službeni vjesnik BPŽ, br. 16/2001, 19/2007, 06/2011

20/15).

1.5 Opis lokacije zahvata

Prostorno gledano planirani zahvat smješten je u istočnom kontinentalnom dijelu Hrvatske na

području Brodsko-posavske županije, unutar katastarskih općina Zadubravlje, Oprisavci,

Poljanci, Donja Bebrina, Klakar, Gornja Bebrina i Ruščica.

U postojećem stanju trasa zahvata uz postojeći lijevo obalni savski nasip, pokrivena je travnatim

pokrovom, i za vrijeme provedbe aktivnih mjera obrane od poplava predmetnom dionicom nije

omogućen primjeren pristup nasipu, tj. ne postoji servisni put. Uz trasu nasipa dominiraju

poljoprivredne površine intenzivne namjene.

1.6 Oblik i veličina zahvata u prostoru

Slika 1.3 Prikaz predmetne dionice Zadubravlje – Klakar – Ruščica, s podjelom na etape.



Predmetna dionica nalazi se unutar kazete 2, i sastoji se od četiri etape koje su formirane na

način da svaka za sebe čini funkcionalnu tehničku cjelinu.

Prva etapa počinje uz zapadni lateralni kanal Biđ-bosutskog-polja kod naselja Zadubravlje, u

stacionaži 0+000 nasipa prema idejnom rješenju, a završava spojem na postojeći poljski put

ispred ŽC4210 S.Brod-Trnjanski kuti-Oprisavci-Jaruge. Dužina prve etape iznosi 4719 m, a

etapa završava u stacionaži ~4+720,00 nasipa prema idejnom rješenju.

Druga etapa počinje ispod ŽC4210, u stacionaži ~4+878,39 nasipa prema idejnom rješenju a

završava ispred groblja kod naselja Klakar. Dužina druge etape iznosi 9232 m, a etapa

završava u stacionaži ~14+134 nasipa prema idejnom rješenju.

Na potezu od 680 m, između druge i treće etape s obzirom na položaj groblja koje je

smješteno uz samu nožicu nasipa, ne postoji prostorna mogućnost za realizaciju predviđenog

tehničkog rješnja.

Treća etapa počinje u naselju Klakar u stacionaži ~14+780 nasipa prema idejnom rješenju, a

završava spojem na bermu koja je trenutno u izgradnji, a za koju je izdana građevinska

dozvola Klasa: UP/I-361-03/17-01/000055, Ur.br.:531-06-2-1-1467-17-0009, od 25.04.2017.

Dužina treće etape iznosi 973 m, a etapa završava u stacionaži ~15+741 nasipa prema

idejnom rješenju.

Na potezu od cca 5400 m, između treće i četvrte etape u tijeku je izvođenje radova na

izgradnji berme, s kojom će predmetna građevina (etapa3) nakon završetka činiti funkcionalnu

cjelinu.

Četvrta etapa počinje u stacionaži ~21+194 nasipa prema idejnom rješenju, a završava

okretištem uz nasip naselju Ruščica. Dužina četvrte etape iznosi 1450 m, a etapa završava u

stacionaži ~ 22+644 nasipa prema idjenom rješenju.

Izgradnja cijele dionice, predviđena je materijalom iz nalazišta Klakar, čiji detaljan prikaz je dan u

glavnom projektu VPB-TGP-17-0002, VPB d.d., na osnovu kojeg je izdana građevnska dozvola

Klasa: UP/I-361-03/17-01/000055, Ur.br.:531-06-2-1-1467-17-0009, od 25.04.2017.

1.7 Namjena građevine

Namjena predmetne građevine je dodatno pozitivno opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta

što ujedno čini pozitivan utjecaj na ukupnu stabilnost nasipa. Berma omogućuje pristupanje

nasipu teškoj mehanizaciji i za vrijeme obrane od poplava, a svojom težinom poboljšava

stabilnost nožice nasipa i umanjuje mogućnost sloma nasipa za taj kritični slučaj.



1.8 Smještaj građevine unutar obuhvata zahvata

Obuhvat ovoga zahvata prostire se cijelom dužinom uz postojeći lijevi savski nasip, a nalazište je

predviđeno unutar inundacijskog pojasa. Obuhvat je formiran tako da sa vodne strane prati

granicu k.č. postojećeg nasipa, a na zaobalnoj strani postavljen je na udaljenosti 5 m od nožice

građevine.

Obuhvat zahvata proteže se katastarskim općinama Zadubravlje, Oprisavci, Poljanci, Donja

Bebrina, Klakar i Ruščica, a površina obuhvata za sve četiri etape iznosi cca 58 ha.

U prilogu poglavlja dan je popis čestica unutar obuhvata zahvata.

Tijekom radova za privremeno odlaganje i prosušivanje materijala iz nalazišta, te za privremeno

odlaganje iskopanog humusa, koristit će se čestice:

1. 1429,1428,i 1427 u K.O. Klakar, koje su 1/1 DRŽAVNO VLASNIŠTVO-REPUBLIKA

HRVATSKA, MARKOV TRG, ZAGREB (VLASNIK), a pod upravljanjem Hrvatskim vodama

2. 553/1 u K.O. Ruščica koje su 1/1 u vlasništvo općine Klakar, uz izdanu suglasnost

Klasa:034-04/17-01/4, Ur.br:2178/07-01-14-1 za deponiranje materijala prilikom gradnje.

1.9 Oblikovanje građevine

Pri prostornom oblikovanju korišten je postojeći koridor nasipa kako bi se postigla usklađenost sa

prostornim planovima i minimizirala potreba za otkupom novog zemljišta, tako da trasa građevine

tlocrtno prati postojeći nasip. U poprečnom profilu berma se jednom stranom naslanja na

zaobalni pokos nasipa, a drugom nožicom se spušta na postojeći teren u zaobalju.

Detaljan opis zahvata dan je u točki 2Error! Reference source not found., situativno je

prikazan na prilogu 1, a karakteristični poprečni profili dani su u prilogu 2. Zahvat je oblikovan u

skladu s važećom prostorno planskom dokumentacijom.

1.10 Način priključenja građevine na infrastrukturu

Kako je planirani zahvat smješten u zaobalju uspornog nasipa zapadnog lateralnog kanal Biđ-

bosutskog polja i lijevo obalnog savskog nasipa, pristup zahvatu omogućen je sa županijskih

cesta postojećim nerazvrstanim i lokalnim cestama.

Predviđeni servisni put po bermi, nema obilježja javnog puta, te služi za interventni pristup nasipu

pri provedbi aktivnih mjera obrane od poplava. Planirana berma se lokalno priključuje na

postojeće nerazvrstane prometne površine.



Slika 1.4 Prikaz mogućih pristupa gradilištu sa županijskih cesta i nerazvrstanih prometnica

Pristup nalazištu Klakar je omogućen lokalnom nerazvrstanom cestom iz naselja Klakar na koju

se pristupa sa županijske ceste (Ž4215), te postojećom rampom preko nasipa, a dalje kroz

inundaciju privremenim pristupnim putom, koji nema obilježja javnog puta i služi samo u svrhu

izvođenja građevinskih radova Slika 1.5.

Tijekom izvođenja radova predviđeno je održavanje postojeće rampe i pristupnog puta nalazištu,

te sanacija kolničkog pokrova rampe nakon završetka radova na izgradnji berme.

Slika 1.5 Trasa pristupa nalazištu Klakar

Planirana berma se ne priključuje na komunalnu i drugu infrastrukturu.



1.11 Utjecaj planiranog zahvata na okoliš i prirodu

Na osnovu idejnog rješenja „Modernizacija lijevo obalnog savskog nasipa od Račinovaca do

Nove Gradiške“, VPB d.d, Geokon Zagreb d.d. i IGH d.d. 2016, izrađen je elaborat zaštite

okoliša, koji obuhvaća cjelovitu dionicu iz idejnog rješenja u dužini od cca 260 km. Na osnovu

elaborata je proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, te je

dana 6 listopada 2016. izdano Rješenje Klasa: UP/I-351-03/16-08/90, URBROJ:517-06-2-1-1-16-

8, u kojem se navodi da nije potrebno provoditi postupak ocjene utjecaja zahvat na okoliš, te da

nije potrebno provesti postupak glavne ocjene.

U Rješenju se kao jedini uvjet navodi kako je za nalazište Pričac (koje je predviđeno za izgradnju

berme unutar kazete 4) potrebno pribaviti mišljenje stručnjaka za leptire.

Dionica koja je predmet ovog projekta, dionica Zadubravlje-Klakar-Ruščica koristi materijal iz

nalazišta Klakar koje je udaljeno cca 36 km od nalazišta Pričac na kojem je potencijalno stanište

leptira, te za ovu dionicu nije angažiran stručnjak za leptire.

U nastavku su dane mjere zaštite okoliša preuzete iz elaborata zaštite okoliša.

1.11.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izvođenja zahvata

Opće mjere

1. Građevinski materijal i druge materijale štetne za okoliš (pogonska goriva, maziva, PVC

materijale i dr.) privremeno skladištiti na nepropusnoj podlozi definiranoj projektom organizacije

gradilišta.

2. Na samom gradilištu zabranjeno je servisiranje vozila, te skladištenje goriva, maziva i sl. kao bi

se izbjeglo eventualno onečišćenje okoliša štetnim tvarima.

3. Onemogućiti odnosno spriječiti onečišćenje rijeke Save, te predvidjeti i prevenirati izvanredne

te nepredviđene situacije (izlijevanje goriva, maziva, ulja, kemikalija i sl.)

4. Ne odlagati otpad i građevinski materijal unutar inundacijskog područja kako pri višem

vodostaju ne bi došlo do ispiranja ili otplavljivanja nizvodno.

Bioraznolikost

Staništa

1. Ograničiti kretanje radnih i transportnih strojeva na predviđene površine modernizacije nasipa i

lokacije nalazišta kako bi se izbjeglo oštećivanje staništa uz rub gradilišta.

2. Za pristup radilištu koristiti postojeće puteve, u slučaju potrebe za novim pristupnim putevima

planirati ih tako da se ošteti što manja površina prirodnih stanišnih tipova.

3. Za uređenje obala novih jezera na lokacijama nalazišta koristiti autohtone vrste drveća (vrbe i

topole).

4. Na lokacijama nalazišta materijala organizirati iskop materijala tako da se ne oštećuju staništa

koja se nalaze uz granice predviđenih nalazišta.

5. Prilikom izrade glavnih projekata koji se odnose na dijelove obuhvata zahvata uz šumske

sastojine potrebno je osigurati suradnju s nadležnim šumarijama i savjetodavnom službom

nadležnom za privatne šume.



6. Prilikom planiranja radova na modernizaciji nasipa potrebno je u suradnji s odgovarajućim

stručnjakom za staništa utvrditi lokacije na kojima se radovi odvijaju u neposrednoj blizini

područja ekološke mreže i površina stanišnih tipova ciljeva očuvanja 91E0*, 91F0 i 9160. Na tim

je lokacijama radove potrebno organizirati tako da se izbjegne oštećivanje stabala u sastojinama,

prvenstveno ukoliko se radi o prioritetnom stanišnom tipu 91E0*.

7. Novo planirana vodena staništa na lokacijama nalazišta materijala potrebno je urediti I

oplemeniti u skladu s mjerama iz poglavlja 1.6.12.2. Smjernice za uređenje nalazišta materijala.

Ihtiofauna

1. Izvođenje radova bilo bi preporučljivo uskladiti s periodom razmnožavanja riba tj. ne vršiti veće

zahvate u samom koritu ili pokraj njega tijekom reproduktivnog perioda (ožujak do lipanj), već

radove vršiti izvan navedenog perioda.

2. Sam zahvat ograničiti na što kraće vremensko razdoblje kako bi vremensko trajanje

negativnog utjecaja na riblje populacije bilo što manje.

3. Korištenje i rad teške mehanizacije ograničiti na što manje područje u samom inundacijskom

području.

4. U slučaju bilo kakvih nepredviđenih ili neželjenih situacija obvezno obavijestiti inspekciju

zaštite okoliša, javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

pripadajuće županije, ribarsku inspekciju i nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Ornitofauna

1. Radove izvoditi izvan sezone gniježđenja, nakon što vrste napuste predmetno područje.

2. Prilikom planiranja uređenja zelene infrastrukture predvidjeti gdje je moguće niše strmih

strana, te formiranje umjetnih otoka kao pogodnih površina za gniježđenje vrsta riječnih sprudova

i strmih obala. Navedeno je potrebno provesti u suradnji sa stručnjakom ornitologom.

Krajobraz

1. Idejnim projektom potrebno je predvidjeti uređenje nalazišta na način da se formira tijelo

nalazišta po obilježjima što sličnijem prirodnim vodenim staništima. To se prvenstveno odnosi na

nužnost nepravilnog tlocrtnog oblika nalazišta, te potrebnih blagih pokosa obala kako je

navedeno u poglavlju 1.6.12.2. Smjernice za uređenje nalazišta materijala.

2. U fazi pripremnih radova, potrebno je planirati sakupljanje površinskog sloja tla (humusa),

odnosno kod svakog nalazišta, koji bi se koristio za uređenje okolnog područja.

3. Prostor obuhvata zahvata, kao i pristupne puteve potrebno je urediti, na način kojim će se

osigurati što brži povratak u stanje prije početka izgradnje. Radove uređenja predvidjeti paralelno

sa završnim radovima na izgradnji zahvata.

4. Ukoliko se na pojedinim lokacijama nalazišta ustanovi potreba za biološkom sanacijom

područja, zbog stabilizacije terena i sl., istu je potrebno izvršiti isključivo autohtonim biljnim

vrstama.

Kulturno-povijesne značajke

1. S obzirom da se u blizini izgradnje zahvata nalaze evidentirani lokaliteti kulturne baštine, a

prilikom izvođenja radova postoji mogućnost nailaska na nove, prije izvođenja radova potrebno je

zatražiti Mišljenje odnosno uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.



Zrak

1. Ograničiti brzinu kretanja za sve vrste vozila i građevinsku mehanizaciju (gradilište: 10 km/h,

pristupni putovi: 30 km/h).

2. Prekrivati rasute terete tijekom prijevoza do gradilišta.

3. Po potrebi tijekom suhog i vjetrovitog vremena prskati teren vodom s ciljem sprječavanja

stvaranja i širenja prašine.

Buka

1. Radove izvoditi po mogućnosti u dnevnom razdoblju (od 8,00 do 18,00 h) u skladu s

odredbama Zakona o zaštiti od buke (Narodne novine br. 30/03, 55/13, 153/13 i 41/16) i

Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne

novine br. 145/04, 46/08).

Na tehničkom pregledu pružiti dokaze o mjerenju razine buke.

2. Na stambenim objektima u neposrednoj blizini izgradnje zahvata u slučaju povišene razine

buke u skladu s Pravilnikom potrebno je izvršiti mjerenje razine buke, te u skladu s rezultatima

predvidjeti mjere zaštite.

Infrastrukturni objekti

1. Prije početka radova nositelj zahvata dužan je obavijestiti nadležne službe, te prema projektu

obaviti pregled svih infrastrukturnih objekata (građevina) i instalacija koje mogu doći u koliziju s

planiranim zahvatom kako bi se eliminirale eventualne štete prilikom građenja.

2. Izraditi posebne projekte prometnog rješenja pristupa nasipu u naseljima na pojedinim

dionicama kako je predviđeno Idejnim projektom modernizacije lijevo obalnih savskih nasipa od

Račinovaca do Nove Gradiške.

3. Radovima se ne smije narušiti stabilnost cesta niti se smije ugroziti sigurnost sudionika u

prometu. Eventualna nastala oštećenja cesta obavezno sanirati.

Otpad

1. Otpad nastao tijekom pripreme i izvođenja radova odvojeno prikupljati, privremeno skladištiti

na za to predviđenim mjestima, te predati ovlaštenim osobama za daljnje gospodarenje.

1.11.2 Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata

Biološka raznolikost

1. Vrijeme i učestalost sječe i košnje vegetacije tijekom održavanja nasipa prilagoditi tipu

travnjačke vegetacije kojom će nasip biti zatravnjen, bez korištenja kemijskih sredstava

(herbicida i umjetnih gnojiva).

2. U slučaju pojave invazivnih biljnih vrsta izvršiti njihovo uklanjanje u obuhvatu zahvata (na

nasipu, uz servisni put i procjedni kanal).

Ekološka nesreća

1. Prije početka korištenja zahvata izraditi Operativni plan interventnih mjera u slučaju



izvanrednog onečišćenja voda.

2. Redovno kontrolirati ispravnost svih objekta nasipa tj. provoditi obveznu kontrolu I održavanje

novoizgrađenih objekata u sklopu modernizacije nasipa, zbog mogućih dodatnih opterećenja

prilikom visokih voda rijeke Save.


2. TEHNIČKI OPIS 2-1 Oznaka projekta: VPB-TTD-17-0004 Zagreb, studeni 2017.

2. TEHNIČKI OPIS

Projektom modernizacije lijevo obalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške, a time i

na predmetnoj dionici Zadubravlje - Klakar - Ruščica, predviđa se izvedba zaobalne berme sa

drenom i pristupnim putem. Berma služi za opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta.

Predmetno tehničko rješenje berme sa servisnim putom pozitivno doprinosi stabilnosti nasipa, ali

nije mjera rekonstrukcije ili ojačanja samog postojećeg tijela nasipa. Tehničko rješenje se sastoji

od sljedećih elemenata:

zaobalna berma

priključci berme na postojeće rampe i lokalne putove

potporni babilonski zid berme na dijelu dionice

djelomično izmještanje trase kanala zaobalne odvodnje

AB propust Ø 800 s vertikalnom ulaznom glavom

nalazište

2.1 Opis trase

Početak dionice nalazi se kod naselja Zadubravlje, u stac. nasipa 0+000 prema idejnom rješenju,

a kraj je u naselju Ruščica u stac. nasipa ~ 22+644 prema idejnom rješenju.

Dionica je podijeljena na četiri tehničke cjeline - etape, čija je detaljnija podjela opisana u točki

1.6. Oblik i veličina zahvata u prostoru.

Trasa berme unutar etape 1 i početka etape 2 prati trasu desno obalnog nasipa Zapadnog

lateralnog kanala Biđ-bosutskog polja, a ostatak etape 2, etapa 3 i etapa 4 prate trasu lijevo

obalnog savskog nasipa.

2.2 Konstrukcija berme

Zaobalna berma je širine krune 8,0 m, poprečnog nagiba 3% prema zaobalju, sa nagibom

pokosa 1:2. Tijelo berme izgrađeno je od neselektiranog pješčanog i glinenog materijala iz

nalazišta u inundaciji. Visinska kota krune berme određena je proračunom za pojedine poprečne

profile uzduž trase. U nožici se izvodi plošni dren, a tijelo berme se na kraju humusira i

zatravnjuje.

Karakteristični profil sastoji se od plošnog drena debljine 50 cm, poprečnog nagiba 3%. Dren se

izvodi od pijeska selektiranog na nalazištu, obloženog geotekstilom. Izvod drena obložen je

kamenim materijalom granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 50 cm.

Po kruni berme izvodi se pristupni put, od tucaničkog materijala. Širina pristupnog puta iznosi 4

m, poprečnog nagiba 3%, a uzdužni nagib odgovara uzdužnom nagibu trase berme. Slojevi

pristupnog puta su nosivi sloj tucanika granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 30 cm, koji se

polaže na razdjelni geotekstil. Završni sloj puta je tucanik granulacije 0-32 mm, debljine sloja 10

cm. Na dionicama gdje niveleta berme zahtjeva veću visinu profila od 0,5 m, između drenskog



sloja i kolničke konstrukcije tijelo se izvodi od neselektiranog materijala iz nalazišta Slika 2.1

Karakteristični profili na dionici Zadubravlje- Klakar-Ruščica

Slika 2.1 Karakteristični profili na dionici Zadubravlje- Klakar-Ruščica

Nakon skidanja humusa prvo se izvodi drenažni sloj debljine 50 cm ispod cijele berme od

lokalnog pješčanog materijala vodopropusnosti minimalno 1000 puta veće od gline u bermi i

nasipu. Berma se izvodi na dovršenom plošnom drenu nasipavanjem zemljanog materijala (gline

i pjeskovite gline) u slojevima sa zbijanjem. Pristupni put širine 4,0 m se izvodi na završnom sloju

berme od kamenog materijala propisane granulacije. Debljina sloja kamena iznosi 40 cm, a od

glinenog materijala u bermi je odijeljen slojem geotekstila. Nakon završetka izgradnje puta vrši se

humusiranje berme. Humusiranje se vrši prema projektu, ali unutarnja bankina humusira se u

debljem sloju, do razine kolnika.



2.3 Specifičnosti unutar etapa

ETAPA1

Zbog postojećih betonskih izlaznih glava iz sifona unutar etape1, i uskog raspoloživog prostora

bilo je potrebno suziti karakteristične poprečne profile. Na ova dva poteza (prolazak iznad

izlaznih građevina iz sifona) predviđena je izvedba gabionskih potpornih zidova dužine 25m (kod

profila P53) i 18m kod profila (P18).

Slika 2.2 Karakteristični profil na dionici s gabionskim potpornim košarama ETAPA 4:

Predviđeno je izmještanje postojećeg zaobalnog kanala od P2 do P17 (750 m) uz zadržavanje

postojećih gabarita poprečnog profila i novelistom postavljenom tako da prati pad nivelete

postojećeg kanala. U profilu P22 predviđeno je suženje vanjske berme na 1 m, kako bi se

izbjegla lokalna kolizija s postojećim kanalom zaobalne odvodnje.

U P5 predviđen je cijevni propust ispod poljskog puta (Ø 80 cm, od vibroprešanih AB cijevi).

Dužina propusta je 5m. Propust nije razrađen na razini idejnog projekta, ali u glavnom projektu

bit će detaljno prikazan propust tipa:



2.4 Priključenja berme na rampe i poljske putove

Os berme postavljena je tako da kontinuirano prati os nasipa po svim etapama unutar predmetne

dionice. Međutim, na lokacijama križanja berme s postojećim rampama i poljskim putovima,

ovisno o mikro lokaciji na terenu predviđeno je spajanje berme na put spuštanjem na niveletu

puta ili prelazak berme preko rampe.

Slika 2.3 Primjeri priključaka berme ( a-prelaskom preko postojeće rampe, b- spuštanjem na

novelistu poljskog puta)

2.5 Privremene deponije

Lokacije privremenih deponija za deponiranje materijala tijekom gradnje:

Tijekom radova za privremeno odlaganje materijala iz nalazišta i postizanje optimalnih uvjeta za

ugradnju (prosušivanje, vlaženje, pokrivanje…), te za privremeno odlaganje iskopanog humusa,

koristit će se čestice:



1. 1429,1428, i 1427 u k.o. Klakar, u vlasništvu RH a pod upravljanjem Hrvatskih voda

(udaljenost od nalazišta 0,9 km)

2. 2901 U k.o. Donja Bebrina, vlasnik općina Klakar, ishođena suglasnost klasa: 034-04/17-

01/4, Ur.br.: 2178/07-01-17-3, od 19.06.2017, za privremeno deponiranje materijala tijekom

gradnje (udaljenost od nalazišta 5,1 km).

3. 70/1 k.o. Poljanci, i 1011/4 k.o. Oprisavci, obije u vlasništvu općine Oprisavci - ishođena

suglasnost klasa: 325-01/17-01/04, ur.br.:2178/14-02-17-1 za privremeno deponiranje

materijala tijekom gradnje (udaljenost od nalazišta 10,5 km).

4. 553/1 u k.o. Ruščica, vlasništvo općine Klakar, izdana suglasnost Klasa:034-04/17-01/4,

Ur.br:2178/07-01-14-1 za deponiranje materijala prilikom gradnje (udaljenost od nalazišta

6,1 km).

Troškovničkom procjenom radova za nalazište materijala predviđeno je materijal iskopan u

suhom stanju odvesti na najbližu privremenu deponiju ( k.o. Klakar udaljenosti od nalazišta cca

900 m), do postizanja optimalnih uvjeta za ugradnju a odatle transport do mjesta ugradnje.

Materijal iskopan u mokrom stanju odlaže se u privremeno u inundaciji na ocjeđivanju, a zatim se

također odvozi na jednu od raspoloživih privremenih deponija prije ugradnje. Potrebno je na

privremenoj deponiji imati što veću količinu materijala pogodnog za ugradnju, (postignutih

optimalnih uvjeta za ugradnju) kako bi se u slučaju velikih voda u inundaciji i nalazištu,



raspolagalo s određenim količinama materijala za ugradnju i kako bi se izbjegao zastoj u

realizaciji.

2.6 Nalazište

Izgradnja cijele dionice, predviđena je materijalom iz nalazišta Klakar, za koje je izdana

građevnska dozvola Klasa: UP/I-361-03/17-01/000055, Ur.br.:531-06-2-1-1467-17-0009, od

25.04.2017. Nalazište se trenutno koristi za izgradnju dionice Klakar-Ruščica.

U nastavku se daje tehničko rješenje nalazišta preuzeto iz glavnog projekta za dionicu Klakar-

Ruščica VPB-TGP-17-0002, VPB d.d., ožujak 2017.

S obzirom na kote terena na lokaciji predmetnog nalazišta, dubine rasprostiranja pojedinih vrsta

materijala potrebnih za izvođenje planiranih radova, te minimalne potrebne dubine iskopa,

tlocrtno i u poprečnom smislu je formirano nalazište koje zadovoljava i tehničke i okolišne

aspekte.

2.6.1 Okolišni aspekt

Polazne osnove za projektiranje nalazišta u smislu zaštite okoliša su:

primjena tlocrtnih parametara koji oponašaju prirodne oblike (nepravilan oblik koji odgovara

prirodnim rukavcima),

osiguranje uvjeta za obnovu i proširenje zaštićenih stanišnih tipova (posebno treba istaknuti

aluvijalne šumske vrste),

usklađivanje dubine iskopa s vodnim režimom, odnosno usklađivanje s vodostajima po

trajnosti čime se stvaraju uvjeti za stalnu prisutnost vode u nalazištu nakon završetka iskopa.

Zadovoljenje navedenih kriterija osigurava nepravilno projektirana forma, terasastog oblika s

postupnim prijelazom prema dubljem dijelu.

Početni pokos s terena je predviđen s nagibom 1:2, koji u kombinaciji s aluvijalnim vrstama

tehnički osigurava pokos od erozije i urušavanje obale. Prijelaz prema dubljem dijelu osiguran je

s nagibom pokosa 1:9, tako da je omogućen pristup do vode različitim životinjskim vrstama. Da bi

se postigla neujednačenost dubina, nakon pokosa u nagibu od 1:9 koji se vodi do minimalno

potrebne dubine iskopa za omogućavanje stalne prisutnosti vode, prelazi se ponovo na pokos

1:2 do konačne dubine iskopa.

Pojas uz iskop nakon završetka radova i zatvaranja nalazišta potrebno je urediti sadnjom

autohtonih tipova vegetacije (vrba i topola). Nakon završetka eksploatacije nalazišta, višak

glinovitog materijala iz iskopa potrebno je rasporediti po pokosu od kote terena do prirodne

dubine sloja gline tj. do kote 83,80 mn.m. Nakon vraćanja viška gline, vrši se humusiranje pokosa

materijalom koji je ostao pri otvaranju nalazišta. Ukoliko je nakon raspoređivanja gline po

pokosima ostalo još neupotrijebljenog glinovitog materijala, od njega je potrebno napraviti umjetni

otok unutar nalazišta.



S obzirom na kriterij da je nakon završetka eksploatacije potrebno omogućiti stalnu prisutnost

vode u nalazištu, potrebno je da minimalna dubina iskopa premašuje pojavu vode 90%-tne za 1

m ili više, jer se na toj dubini, obzirom na neposrednu povezanost dobropropusnih slojeva u

donjem dijelu nalazišta s rijekom Savom, može očekivati stalna prisutnost vode.

Slika 2.4 Primjer obnove staništa nakon završetka eksploatacije (Izvor: http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm)

Slika 2.5 Izgled dijela jezera uređenog kao močvarno stanište nakon eksploatacije (Izvor: http://www.naturalworldcentre.co.uk/uploads/2012/08/whisby-nature-reserve.jpg)



2.6.2 Tehnički aspekt

U nastavku je dan situativni prikaz i karakteristični profil projektiranog nalazišta Klakar. Nalazište

se koristi u dvije etape, od kojih je prva etapa predviđena za potrebe izgradnje dionice Klakar-

Ruščica koja je trenutno u izgradnji, a druga etapa za potrebe izgradnje ostataka kazete 2, tj.

predmetne dionice Zadubravlje-Klakar-Ruščica. Na slici se situativno vidi podjela na etape iskopa

i konačni oblik nalazišta nakon završetka radova.

Slika 2.6 Situativni prikaz nalazišta Klakar pri eksploataciji i oblik u konačnom stanju.

Slika 2.7 Karakteristični profil nalazišta

2.6.3 Pristup nalazištu

Pristupni put nalazištu osiguran je u sklopu radova na dionici Klakar-Ruščica koja je trenutno u

izvođenju.



Slijedom navedenog, u troškovničkoj dokumentaciji za predmetnu dionicu nije predviđena stavka

izvođenja pristupnog puta, ali predviđena je stavka za održavanje postojećeg puta tijekom

građenja u dva navrata.

Napomena: Tenderska dokumentacija izrađena je na temelju idejnog projekta, te postoji

mogućnost da će pri razradi tehničke dokumentacije na razini glavnog projekta doći do nekih

odstupanja.

Projektant :

Žana Bašić dipl.ing.građ.



OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:







PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKE VPB d.d. DIONICA: ZADUBRAVLJE - KLAKAR - RUŠČICA GLAVNI PROJEKT

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE 2 Oznaka projekta: VPB-TTD-17-0004 Zagreb, studeni 2017.

SADRŽAJ POGLAVLJA:

3 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE 4

3.1 PRIPREMNI RADOVI ........................................................................................................................... 4

3.1.1 Geodetski radovi .................................................................................................................... 4

3.1.1.1 Iskolčenje trase ............................................................................................................ 4

3.1.1.2 Kontrola za vrijeme građenja ....................................................................................... 4

3.1.1.3 Predaja po završetku radova ....................................................................................... 5

3.1.2 Sječenje šiblja i raslinja u inundaciji i koritu vodotoka ........................................................... 5

3.1.2.1 Sječenje i skupljanje šiblja Ø 3-5 cm ........................................................................... 5

3.1.2.2 Sječenje i skupljanje šiblja Ø 5-10 cm ......................................................................... 6

3.1.2.3 Strojno krčenje šiblja i raslinja mlatilicom priključenom na stroj .................................. 6

3.1.2.4 Sječenje stabala motornom pilom ................................................................................ 6

3.1.2.5 Strojno vađenje panjeva .............................................................................................. 6

3.1.2.6 Strojno zakapanje panjeva........................................................................................... 7

3.2 NALAZIŠTE MATERIJALA ................................................................................................................. 7

3.2.1 Iskop humusa ......................................................................................................................... 7

3.2.2 Iskop materijala u nalazištu ................................................................................................... 7

3.2.2.1 Strojni široki iskop materijala "C" kategorije ................................................................ 7

3.2.2.1.1 Iskop zemlje pomoću bagera 10 3.2.2.1.2 Iskop zemlje pomoću dozera 10 3.2.2.1.3 Iskop zemlje pomoću skrepera 11

3.2.3 Utovar i prijevoz materijala za izradu berme s nalazišta materijala ..................................... 11

3.3 IZRADA BERME – KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 1 ...................................................... 11

3.3.1 Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i u nožici nasipa ..................................................... 11

3.3.2 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem ................................................. 12

3.3.2.1 Uređenje temeljnog tla na standardni način .............................................................. 12

3.3.3 Strojno razastiranje zemljanog materijala ............................................................................ 13

3.3.4 Utovar i prijevoz materijala................................................................................................... 13

3.3.5 Postavljanje geotekstila za izradu drenaže .......................................................................... 13

3.3.6 Izrada plošnog drena ........................................................................................................... 14

3.3.7 Izrada kamene stope ........................................................................................................... 15

3.3.8 Izrada berme od neselektiranog zemljanog materijala ........................................................ 15

3.3.9 Postavljanje geotekstila ispod makadamskog puta ............................................................. 17

3.3.10 Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put) ................................................. 17

3.3.10.1 Izrada zastora 1 ......................................................................................................... 17

3.3.10.2 Izrada zastora 2 ......................................................................................................... 19

3.3.11 Humusiranje berme .............................................................................................................. 20

3.3.12 Zaštita pokosa travom zasijanom pomoću hidrosjetve ........................................................ 20

3.4 IZRADA BERME – KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 2 ...................................................... 20

3.4.1 Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i uz nožicu nasipa .................................................. 20



3.4.2 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem ................................................. 21

3.4.2.1 Uređenje temeljnog tla na standardni način .............................................................. 21

3.4.3 Strojno razastiranje zemljanog materijala ............................................................................ 21

3.4.4 Utovar i prijevoz materijala................................................................................................... 21

3.4.5 Postavljanje geotekstila ....................................................................................................... 21

3.4.6 Izrada plošnog drena ........................................................................................................... 21

3.4.7 Izrada kamene stope ........................................................................................................... 21

3.4.8 Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put) ................................................. 21

3.4.9 Humusiranje berme .............................................................................................................. 21

3.4.10 Zaštita pokosa travnatim pokrivačem - hidrosjetva ............................................................. 21

3.5 GABIONSKI POTPORNI ZIDOVI BERME ........................................................................................ 22

3.6 ARMIRAČKI RADOVI ........................................................................................................................ 22

3.6.1 Izrada i ugradnja armature ................................................................................................... 22

3.7 BETONSKI RADOVI .......................................................................................................................... 23

3.7.1 Betoniranje ........................................................................................................................... 23

3.8 ZAŠTITA NA RADU ........................................................................................................................... 26

3.8.1 Mjesta rada .......................................................................................................................... 26

3.8.2 Rukovanje strojevima i alatima ............................................................................................ 26

3.8.3 Štetne tvari ........................................................................................................................... 26

3.8.4 Iskopi .................................................................................................................................... 27

3.8.5 Pomoćne prostorije .............................................................................................................. 27

3.9 OSIGURANJE OD ŠTETA TIJEKOM GRAĐENJA .......................................................................... 27

3.10 UREĐENJE OKOLIŠA ....................................................................................................................... 28

3.11 POPIS PROPISA ČIJU PRIMJENU PROGRAM ODREĐUJE ......................................................... 28

3.11.1 Primjena propisa .................................................................................................................. 28

3.11.2 Popis propisa: ...................................................................................................................... 28

3.12 ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................... 29

POPIS TABLICA:

Tablica 3.1: Kriteriji za ocjenu temeljnog tla ................................................................................. 12

Tablica 3.2: Razdjelni geotekstil za drenažu ................................................................................ 13

Tablica 3.3: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u bermu .................................................... 16

Tablica 3.4: Razdjelni geotekstil ispod makadamskog puta ......................................................... 17

Tablica 3.5: Prethodna ispitivanja materijala za izradu nasipa od kamenih materijala ................ 19

Tablica 3.6: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u nasipni sloj odnosno prema uvjetima iz projekta ............................................................................................... 20



3 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

3.1 PRIPREMNI RADOVI

3.1.1 Geodetski radovi

3.1.1.1 Iskolčenje trase

Zahtjevi i kontrola kvalitete

Točnost i pouzdanost referentnih geodetskih točaka mora biti u skladu s geodetskim Pravilnicima

i normama za pojedine vrste mjerenja te u skladu sa zahtjevima za točnost izvođenja pojedinih

radova, prema ovim ili Posebnim tehničkim uvjetima te zahtjevima projekta.

Ukoliko nadzorni inženjer iskaže sumnju u pouzdanost izvođenja nekih radova utvrđenih

projektom, može radove obustaviti. Tada je izvođač geodetskih radova, po nalogu nadzornog

inženjera, dužan ponoviti mjerenja.

Geodetska kontrola, u položajnom i visinskom smislu, provodi se za čitavo vrijeme građenja.

Ako nadzorni inženjer nije zadovoljan kvalitetom geodetskih podataka, ima pravo sva mjerenja

povjeriti drugoj stručnoj osobi, odnosno tvrtci.

3.1.1.2 Kontrola za vrijeme građenja

Izvođač radova dužan je za vrijeme građenja stalno održavati sve iskolčene točke građevina,

točke iskolčenih poprečnih profila kao i referentne geodetske točke.

Za čitavo vrijeme građenja izvođač mora stalno kontrolirati preciznost izvođenja radova.

Kontrolira se os trase i rubnjaci ili nožice linijskih građevina u vodoravnom i visinskom smislu.

Izvođač je u potpunosti odgovoran za očuvanje i zaštitu svih geodetskih iskolčenja, oznaka i

osiguranja na području izvođenja radova. U slučajevima kada dođe do oštećenja ili uništenja

pojedinih referentnih točaka, njihovih osiguranja, pokosnih letvi itd, obveza je izvođača da odmah

o tome obavijesti nadzornog geodetskog inženjera. U najkraćem roku izvođač mora po izvođaču

geodetskih radova izvršiti ispravak ili obnovu nastalih oštećenja o svom trošku.

Nadzorni geodetski inženjer će provjeriti svaku novonastalu promjenu.

U posebnim slučajevima nadzorni geodetski inženjer ima pravo ponovno postavljanje uništenih

točaka, povjeriti nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi i to na trošak izvođača.

Svaku promjenu projekta koja je pravovremeno dostavljena izvođaču i nadzornom inženjeru,

treba provesti na terenu. U skladu s tim izvođač geodetskih radova će izvršiti sva potrebna

dodatna iskolčenja, izvesti osiguranja točaka građevine i osi trase te točaka iskolčenih poprečnih

profila.



Sve će promjene izvođač geodetskih radova adekvatno registrirati u analognom ili digitalnom

obliku te ih dati na uvid nadzornom inženjeru.

Nakon izgradnje linijskog objekta investitor ima pravo tražiti obnovu, odnosno kontrolu izvedene

osi trase objekta.

3.1.1.3 Predaja po završetku radova

Kvaliteta radova

Kvaliteta, točnost i pouzdanost mjerenja mora biti u skladu s pravilnicima i normama za pojedine

vrste geodetskih radova ili prema posebnim tehničkim uvjetima.

Ukoliko nadzorni inženjer, odnosno nadzorni geodetski inženjer utvrdi da mjerenja ne

zadovoljavaju uvjete dane projektom, odnosno nisu izvedena prema pravilnicima o geodetskim

radovima, mora obustaviti radove na mjerenjima. Tada je izvođač dužan po izvođaču geodetskih

radova provesti nova mjerenja koja trebaju rezultirati kvalitetnijim i pouzdanijim podacima.

Kontrola kvalitete radova

Ovjerom elaborata potvrđuje se da je građevina izgrađena u skladu sa svim geodetskim

pravilima i normama.

Čestim kontrolama, iskolčenjima i mjerenjima građevina dobiva se podatak o kvaliteti izvođenja

svih radova pa i geodetskih radova.

3.1.2 Sječenje šiblja i raslinja u inundaciji i koritu vodotoka

3.1.2.1 Sječenje i skupljanje šiblja Ø 3-5 cm

a) Strojno sječenje raslinja Ø 3-5 cm

Zahtjevi kakvoće

Strojno sječenje šiblja i raslinja motornim pilama sječenjem pri tlu i unutar pojasa namijenjenog

za sječu. Kontrola se vrši vizualno nakon sječenja, izvlačenja i uklanjanja. Zabranjeno je paljenje

suhog šiblja i raslinja.

b) Ručno sječenje raslinja Ø 3-5 cm

Zahtjevi kakvoće

Ručno sječenje treba izvesti što bliže tlu i unutar pojasa namijenjenog za sječu. Kontrola se

obavlja vizualno nakon izvlačenja i odvoza sa gradilišta. Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i

raslinja.



3.1.2.2 Sječenje i skupljanje šiblja Ø 5-10 cm

a) Strojno sječenje raslinja Ø 5-10 cm

Zahtjevi kakvoće

Strojno sječenje raslinja Ø 5-10 cm treba izvesti što bliže tlu i unutar pojasa namijenjenog za

sječu. Kontrola se obavlja vizualno nakon izvlačenja raslinja i odvoza sa gradilišta.

b) Ručno sječenje raslinja Ø 5-10 cm

Zahtjevi kakvoće

Ručno sječenje treba izvesti što bliže tlu i unutar poja sa namijenjenog za sječu. Kontrola se

obavlja vizualno nakon izvlačenja i odvoza sa gradilišta. Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i

raslinja.

3.1.2.3 Strojno krčenje šiblja i raslinja mlatilicom priključenom na stroj

Zahtjevi kakvoće

Strojno košenje trave i raslinja uređajem za usitnjavanje treba usitniti travu i raslinje do tla

odnosno 1 – 2 cm od tla unutar pojasa zahvata. Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i raslinja.

Sječenje stabala u inundaciji, zaštitnom pojasu i koritu vodotoka

3.1.2.4 Sječenje stabala motornom pilom

Zahtjevi kakvoće

Stabla Ø 10-90 cm i veća treba posjeći što bliže tlu i unutar pojasa namijenjenog za sječu.

Kontrola izvođenja se obavlja vizualno nakon sječenja i uklanjanja sa gradilišta.

3.1.2.5 Strojno vađenje panjeva

a) Strojno vađenje panjeva Ø 10-90 cm i većih

Zahtjevi kakvoće

Strojno vađenje panjeva Ø 10-90 cm i većih treba izvesti tako da se uz panjeve izvadi i veći dio

žilja. Prije početka rada panjeve koji se vade treba vidno označiti. Deponiranje je potrebno obaviti

sa što manje zemljanog materijala na panju. Kontrola se obavlja vizualno tijekom rada i nakon

završetka vađenja.

b) Strojni utovar i odvoz panjeva Ø 10-90 cm i većih

Zahtjevi kakvoće

Kod utovara treba voditi računa da se svi panjevi utovare i odvezu, a zemljište poravna i dovede

u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom za vrijeme izvođenja radova.



3.1.2.6 Strojno zakapanje panjeva

Zahtjevi kakvoće

Kod ukapanja panjeva potrebno je voditi brigu da je iznad panjeva dovoljan nadsloj zemlje, a da

se zemljište nakon zakapanja poravna i dovede u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom

za vrijeme izvođenja radova. Panjevi se ne smiju zakapati u tijelo visoke deponije, već ispod tijela

visoke deponije materijala u temeljno tlo.

3.2 NALAZIŠTE MATERIJALA

3.2.1 Iskop humusa

Zahtjevi i kontrola kvalitete izvedbe

Debljina humusa određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari prema HRN

U. B1. 024 ili drugoj važećoj normi. Humusom se smatra površinsko tlo sa sadržajem organskih

tvari većim od 10%.

3.2.2 Iskop materijala u nalazištu

3.2.2.1 Strojni široki iskop materijala "C" kategorije

Zahtjevi i kontrola kavalitete izvedbe

Način iskopa u nalazištima od velike je važnosti za kvalitetu materijala koji će se ugrađivati u

određenu zemljanu građevinu. Zbog toga se propisuju u projektu i posebnim tehničkim uvjetima.

Izvoditelj mora u skladu s "općim postavkama za provođenje širokih iskopa" izraditi svoj prijedlog

načina rada u nalazištima i dati ga na uvid i odobrenje nadzornom inženjeru. U svom prijedlogu

tehnologije rada, izvoditelj mora, između ostalog, dati i sljedeće detaljne podatke:

situaciju pogodnog mjerila, s naznačenim profilima

poprečne i uzdužne profile

način iskopa

vrste, osnovne karakteristike i broj strojeva za iskop

transportni kapaciteti

mjesta i način odlaganja humusa i jalovine

način uređenja terena nakon prestanka korištenja nalazišta.

Prilikom određivanja načina iskopa u nalazištima prvenstveno treba uzeti u razmatranje sljedeće:

stupanj homogenosti materijala, te mogućnost primjesa drugih vrsta materijala u vidu

proslojaka i tanjih slojeva

prirodnu vlažnost materijala i njezinu raspodjelu po dubini

vrste i osobine strojeva za iskop i utovar kojima raspolaže izvoditelj.



Ako izvoditelj tijekom radova namjerava promijeniti tehnologiju iskopa, tada prethodno mora od

nadzornog inženjera ishoditi suglasnost kojom se odobravaju te promjene.

Bokove iskopa treba izvesti s pokosima takvog nagiba da posjeduju potrebnu stabilnost u svim

fazama građenja i za sva opterećenja koja se mogu pojaviti. Ako je na pokosima tlo takvih

karakteristika da je podložno eroziji, izvoditelj je dužan provesti sve potrebne mjere zaštite da se

ona spriječi. Time se onemogućavaju štete na građevini od nanošenja erodiranog materijala i ne

dovodi do smanjenja sigurnosti pokosa na klizanje.

Stabilnost bokova može se osiguravati podgrađivanjem po čitavoj visini iskopa ili po određenom

dijelu visine. Takav način zaštite iskopa može se provesti pomoću drvene oplate, drvenog ili

čeličnog žmurja, zavjesom od armirano - betonskih pilota, armirano - betonskim dijafragmama,

spuštenim armirano - betonskim bunarima itd.

Kad je predviđena kota dna iskopa ispod nivoa podzemne vode tada se iskop može u principu

obaviti pod vodom ili u suhom uz sniženje vode na potrebnu razinu, a što se postiže

odgovarajućim postupcima. Sniženja nivoa podzemne vode postiže se crpenjem iz same

građevne jame ili crpenjem iz bunara, iglo - filtra, jama i slično izvedenih u području građevne

jame, odnosno njezinoj neposrednoj blizini.

Izvoditelj je obavezan provoditi sniženje podzemne vode na način određen u projektu ili prema

uputama nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer ima pravo zatražiti izvedbu piezometara za

praćenje snižavanja podzemnih voda. Izvoditelju će se posebno platiti svi piezometri i mjerenja

nivoa voda u njima, koji su iznad količina predviđenih u projektu.

Kad se voda snizuje crpenjem iz iskopa, izvoditelj se treba držati odredbi iz projekta koje

propisuju broj, tip i potreban kapacitet crpki, mjesta na koja se crpke postavljaju, režim rada crpki,

redosljed uključivanja pojedinih crpki itd. Crpenje treba provoditi tako da ne uzrokuje pokretanje

sitnijih zrna tla i iznošenje materijala zajedno s vodom. Za sve štete i posljedice koje mogu

nastati nepravilnim crpenjem i iznošenjem materijala odgovoran je izvoditelj. Ako se tijekom rada

pojavi iznošenje materijala ili neke druge štetne pojave, izvoditelj je u obvezi odmah o tome

izvijestiti nadzornog inženjera i postupiti po njegovim uputama.

Sniženje razine podzemne vode treba provoditi postupno da se izbjegne hidraulični lom tla. Za

sniženje podzemne vode crpenjem iz bunara, pomoću iglo - filtra ili drugim postupcima kojima se

to sniženje postiže crpenjem izvan same građevne jame, treba biti izrađen poseban projekt.

Način izvođenja tih radova definira se posebnim tehničkim uvjetima u sklopu tog projekta.

Ako se odmah ne utovaruje u prijevozna sredstva, iskopani materijal treba biti odložen dovoljno

daleko od ruba iskopa da ne ugrožava stabilnost pokosa iskopa i da odronjavanjem ne ugrožava

radnike koji rade u jami.

Ako se prilikom iskopa naiđe na neke prepreke kao što su ostaci starih građevina, cjevovodi,

drenaže, kanali, kablovi i slično, izvoditelj će o tome upoznati nadzornog inženjera i postupiti po

njegovim uputama.



Izvoditelj je u obvezi pridržavati se svih pravila o sigurnosti na radu kako bi se zaštitili životi i

zdravlje ljudi i spriječile štete. Isto tako će izvoditelj poduzeti sve neophodne mjere glede zaštite

susjednih objekata i terena.

Način sušenja, odnosno vlaženja materijala u nalazištu određuje se projektom ili odlukama

nadzornog inženjera. Izvoditelj ima pravo nadzornom inženjeru predložiti način sušenja ili

vlaženja materijala koji njemu odgovara, ali primijenit će ga tek kad mu to odobri nadzorni

inženjer.

Ako se u nalazištu naiđe na materijale koji po provedenim ispitivanjima pogodnosti materijala ne

odgovaraju za ugradnju, izvoditelj mora o tome upoznati nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer

će na osnovi rezultata ispitivanja pogodnosti odlučiti koji se materijal i u kojim količinama smatra

jalovinom. Prije donošenja odluke on ima pravo zahtijevati dodatna ispitivanja kojima se dokazuje

podobnost materijala za ugradnju. Ta ispitivanja će se posebno platiti izvoditelju. Jalovi materijal

se odlaže na mjesto i način koji odredi nadzorni inženjer.

Može se dogoditi da u određenom nalazištu nema dovoljno materijala. U tom slučaju nadzorni

inženjer odobrava izvoditelju korištenje materijala iz drugih projektom predviđenih nalazišta. Po

odobrenju nadzornog inženjera izvoditelju se priznaju eventualno povećani troškovi prijevoza

materijala. Međutim, ako treba otvoriti nova nalazišta, odluku o tome donosi nadzorni inženjer.

Sve radove potrebne za otvaranje novih nalazišta odobrava nadzorni inženjer. Isto tako, on

odobrava sve troškove vezane uz te radove, a koji će se priznati izvoditelju kao dodatni radovi.

Višak iskopanog materijala u nalazištima pada na teret izvoditelja, osim ako postoje razlozi na

koje izvoditelj nije mogao utjecati, o čemu odlučuje nadzorni inženjer.

Kad izvoditelj namjerava proširiti nalazišta ili povećati njegovu dubinu, prethodno mora ishoditi

suglasnost nadzornog inženjera. Prije donošenje odluke može nadzorni inženjer zahtijevati

provedbu dodatnih ispitivanja. Tek po odobrenju nadzornog inženjera može izvoditelj proširiti,

odnosno produbiti nalazište. Nadzorni inženjer odlučuje da li će investitor ili izvoditelj snositi

dodatne troškove ili štete proizašle kao posljedica proširenja, odnosno produbljenja nalazišta.

Ako se iskopani materijal na nalazištu ne odlaže, izvoditelj mora uskladiti kapacitet iskopa s

mogućnostima na mjestu ugradnje. Isto tako, kapacitet iskopa mora biti usklađen s kapacitetom

transporta do mjesta ugradnje ili odlaganja.

Izvoditelj mora iskop na nalazištima izvoditi na takav način da za čitavo vrijeme radova bude

osigurana odgovarajuća odvodnja sa svih površina. Također i privremeni pokosi moraju biti

takvih nagiba da su dovoljno stabilni u svim uvjetima rada i vremenskim uvjetima, te prema

potrebi zaštititi vodonepropusnom folijom.

Izvoditelj je obavezan provoditi tijekom radova sva kontrolna ispitivanja materijala u nalazištima

predviđenim projektom. Nadzorni inženjer ima pravo narediti provođenje dodatnih ispitivanja

materijala, što se izvoditelju posebno priznaje i plaća.



Kada je iskop završen izvoditelj će obavijestiti nadzornog inženjera koji treba pregledati izvršene

radove i dati pismeno odobrenje za nastavak rada. Nadzorni inženjer može zatražiti da prilikom

preuzimanja iskopa prisustvuje još i geomehaničar ili geolog ili obojica.

Tolerancija širine dna kanala i lokalne tolerancije iskopa su ±20,0 cm, dozvoljeno odstupanje

nivelete dna ±50,0 cm, a dozvoljeno odstupanje od pokosa u odnosu na projektirane rubne točke

regulacijskog profila ±25 cm, a kontrolira se geodetskim mjerenjem, na istim profilima na kojima

je obavljeno iskolčenje. Kontrola je uračunata u jediničnu cijenu obračuna rada iskopa.

Nadzorni inženjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja, kontrolira, registrira i odobrava

razliku iskopane količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

Po završenom korištenju mora izvoditelj nalazište urediti tako da se uklapa u krajolik, da ne

ugrožava stabilnost susjednog zemljišta i građevina, da ima riješenu odvodnju na odgovarajući

način itd. Kako se radi o specifičnim i osjetljivim zahvatima unutar inundacijske površine, nakon

završetka radova na nalazištima biti će obvezno provesti mjere zaštite prirode i okoliša (formirnje

„zelene infrastrukture“ tj. novih zamjenskih vodenih staništa i uređenog prostora oko njih

sukladno postojećim staništima) u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša i prirode iz

Elaborata zaštite okoliša za zahvat Modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do

Nove Gradiške (INSTITUT IGH d.d., Zagreb,ožujak 2016.) i izdanim Rješenjem za predmetni

zahvat (Rješenje o prihvatljivosti predmetnog zahvata za okoliš, te ciljeve očuvanja i cjelovitost

područja ekološke mreže, KLASA: UP/I-351-03/16-08/90; URBROJ: 517/06-2-1-1-16-8, Zagreb,

6. listopada 2016.).

3.2.2.1.1 Iskop zemlje pomoću bagera


Normalni poprečni profil kanala određuje se na bazi geomehaničkih istražnih radova sondiranjem

po trasi kanala s min 5 sondi po kilometru, uz vizualnu AC klasifikaciju. Trasa, pad dna i dubina

iskopa kanala geodetski se iskolčavaju s osiguranih poligonskih točaka vezanih na stalne repere.

Iskop se mora konstantno kontrolirati i registrirati geodetskim snimanjem uzdužnog i poprečnih

profila na istim pozicijama gdje se vršilo i iskolčenje. Podatci mjerenja se ucrtavaju na

projektirane profile. Nadzorni inženjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja.

3.2.2.1.2 Iskop zemlje pomoću dozera



profila na istim pozicijama gdje se vrši i iskolčenje. Podaci mjerenja se ucrtavaju na projektirane

profile.





3.2.2.1.3 Iskop zemlje pomoću skrepera



profila na istim pozicijama gdje se vrši i iskolčenje. Podaci mjerenja se ucrtavaju na projektirane

profile.



3.2.3 Utovar i prijevoz materijala za izradu berme s nalazišta materijala

Izvoditelj radova dužan je provesti osiguranje prijevoza kako na javnim i posebnim putovima po

kojima se prijevoz vrši, tako i na samom gradilištu.

Ako se koriste javne prometnice, izvoditelj mora poduzeti sve potrebne mjere za njihovu zaštitu:

a) postavljanjem odgovarajuće signalizacije,

b) primjenom vozila propisnih gabarita i dopuštenog osovinskog pritiska i

c) sprečavanjem nanošenja blata na kolnik, a ako do toga dođe, čišćenjem kolnika.

Gradilišne prometnice trebaju bit ispravne i dobro održavane, te označene odgovarajućom

signalizacijom. Na gradilištu i posebnim putovima osiguranje se vrši:

a) stručnim trasiranjem i izvedbom posebnih putova i gradilišnih prometnica,

b) stručnom izvedbom i održavanjem privremenih objekata i

c) opremanjem prekopa i drugih zapreka odgovarajućim znacima upozorenja, koje noću

moraju biti osvijetljene.

Kontrolu provedbe osiguranja vrši nadzorni inženjer nenajavljenim obilaskom i pregledom.

Odgovornost za sve posljedice do kojih dođe zbog nepridržavanja gornjih zahtjeva snosi

isključivo izvoditelj.

3.3 IZRADA BERME – KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 1

3.3.1 Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i u nožici nasipa


Debljina humusa određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari prema HRN

U. B1. 024 ili drugoj važećoj normi. Humusom se smatra površinsko tlo sa sadržajem organskih

tvari većim od 10%.



3.3.2 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem

3.3.2.1 Uređenje temeljnog tla na standardni način

Zahtjevi kakvoće

U smislu osiguranja kvalitete trebaju se od strane ovlaštenog tijela provoditi slijedeća ispitivanja:

o uzimanje uzoraka tla prema HRN U.B1.010/79,

o određivanje sadržaja vode prema CEN ISO/TS 17892-1,

o određivanje prostorne mase sitnozrnatih tla prema CEN ISO/TS 17892-2,

o određivanje gustoće čestica – Piknometrijskom metodom prema CEN ISO/TS 17892-3,

o određivanje granulometrijskog sastava prema CEN ISO/TS 17892-4,

o određivanje Atterbergovih granica prema CEN ISO/TS 17892-12,

o određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla prema HRN U.B1.024/68,

o zbijanje po Proctoru HRN EN 13286-2,

o određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046/68

o zemljani radovi na izgradnji putova prema HRN U.E1.010/81.

Napomena: Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne

normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja

nadzornog inženjera. Tu promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta.

Izvođač je dužan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov

postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm (ovisno o vrsti

materijala). Radi se najmanje jedno ispitivanje na svakih 500 m2 uređenog temeljnog tla. U

Tablica 3.1 dani su kriteriji za ocjenu kvalitete temeljnog tla. Maksimalna dozvoljena prirodna

vlažnost je 40%.

Posebnim tehničkim uvjetima, kao sastavnim dijelom projekta, projektant može odrediti i veću

gustoću ispitivanja od navedenih.

Tablica 3.1: Kriteriji za ocjenu temeljnog tla

Vrste materijala Proctorov stupanj zbijenosti Sz (%)

Modul stišljivosti Ms (MN/m2)

Zemljani materijali: materijal "C" kategorije iskopa – sve gline niske do visoke plastičnosti i prahovita tla

Projektirani nasip je viši od 2 m 85 10



Kontrolna ispitivanja

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima, stanju

vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2

uređenog temeljnog tla.

3.3.3 Strojno razastiranje zemljanog materijala


Tijekom rada vizualno se kontrolira konstantnost debljine slojeva i ravnomjernost ugradnje kako

ne bi došlo do različitog slijegavanja i naknadnog zamočvarenja planirke. Tolerancija ravnine

krune zamjenskog materijala u rukavcu uz bankinu je ±0,1 m.

Konstantna kontrola poprečnih profila geodetskim snimanjem obavlja se na istim pozicijama gdje

se vrši i iskolčenje.

Nadzorni inženjer ovjerava korektnost uređenja u dokumentaciji izvedenog stanja, kontrolira,

registrira i odobrava razliku isplanirane količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

3.3.4 Utovar i prijevoz materijala

Utovar i prijevoz materijala za izradu zaobalne berme sa drenom i pristupnim putom mora

odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja 3.2.3 ovog PKOK.

3.3.5 Postavljanje geotekstila za izradu drenaže


Ugradnjom, omatanjem geotekstila oko drenažnog materijala sprječava se zapunjavanje drenaže

finim česticama i erozija materijala. Geotekstil ima funkciju razdvajanja, filtriranja i dijelom

dreniranja i nosivosti. Geotekstil je od polipropilena i ne dozvoljava se upotreba recikliranih

materijala.

Zahtjevi na proizvođača materijala i materijal:

Geotekstil mora biti proizveden od proizvođača koji je certificiran po EN ISO 9001.

Tablica 3.2: Geotekstil za drenažu

Površinska masa (g/m2) EN 965 EN ISO 9864

≥ 300 g/m2

Debljina pri 2 kPa EN ISO 9863-1 ≥ 2,0 mm

Otpornost na CBR proboj EN ISO 12236 ≥ 1200 N

Vlačna čvrstoća u uzdužnom smjeru EN ISO 10319 ≥ 15,0 kN/m

Vlačna čvrstoća u poprečnom smjeru EN ISO 10319 ≥ 15,0 kN/m

Otvor pora HRN EN ISO 12956 O90 ≤ 0,08 mm (d85) O90 ≥ 0,05 mm

vodopropusnost (okomito na ravninu) E-DIN 60500-4 ili ASTM kGmin > 10-6 m/s



D 4176

vodopropusnost (okomito na ravninu) HRN EN ISO 11058 VIH50 > 3⋅10-3 m/s

Prije ugradnje geotekstila treba ukloniti veće neravnine kako bi se geotekstil ugradio na ravnu,

odgovarajuće pripremljenu plohu. Spojeve geotekstila treba izvesti preklapanjem u smjeru

nasipanja materijala kako bi se izbjeglo klizanje geotekstila na mjestu preklopa. Za dimenzije

preklopa treba uzeti u obzir preporuke proizvođača. Odabir, metode ispitivanja, upute za

ugradnju geotekstila i osiguranje kakvoće propisuju Opći tehnički uvjeti u poglavljima 2-08.3 i 3-

02.1. Predviđa se polaganje razdjelnog geotekstila na uređeno temeljno tlo. Spojevi geotekstila

se rješavaju preklopima od 20 cm.

3.3.6 Izrada plošnog drena


Izvedba plošnog drena se mora obaviti na točnost ±5 cm od projektiranih kota. Točnost izvedbe

se kontrolira geodetski na porečnim profilima prema projektu nasipa, a kontrolu ovjerava

nadzorni inženjer usporedbom s projektnom dokumentacijom i upisom u građevinsku knjigu.

Za zbijenost plošnog drena postavlja se zahtjev prema standardnom Proctorovom postupku (Sz)

ili prema modulu stišljivosti (Ms) utvrđenom kružnom pločom, i to:

o za nekoherentne materijale Sz=100 ili Ms=25

Materijal

Materijal koji se ugrađuje mora biti hidraulički stabilan. Parametri čvrstoće ugrađenog materijala

moraju biti takvi da osiguravaju stabilnost tijela berme. Prilikom ugradnje nekoherentnih

materijala razlikuju se sljedeće vrste:

a) materijali koji su prilikom zbijanja neosjetljivi na postotak vlage. To su dobro graduirani materijali sa Cu > 6 i sa manje od 4 % čestica sitnijih od 0,06 mm, slabograduirani materijali sa Cu < 3 koji imaju manje od 8% čestica sitnijih od 0,06 mm,

b) materijali koji su prilikom zbijanja osjetljivi na postotak vlage. To su materijali koji imaju postotak sitnijih čestica veći od graničnih vrijednosti datih pod a).

Materijali koji se ugrađuju u prijelazne zone moraju biti slobodno drenirajući a ujedno moraju

spriječiti ispiranje i iznošenje materijala iz zona koje štite (glinena jezgra, temeljno tlo). Ovisno o

sastavu i karakteristikama materijala kojeg je potrebno zaštititi prelazna zona može se izvoditi od

jednog ili više slojeva.

Filtarski materijal koji se ugrađuje mora zadovoljiti sljedeće kriterije:

D15 a * d85 i

D15 b * d15 za usko graduirani materijal

D50 c * d50 za dobro graduirani materijal



gdje su:

D15, D50 promjeri zrna filtarskog materijala kojih ima 15 % odnosno 50%

d15, d50, d85 promjeri zrna osnovnog tla kojih ima 15 %, 50 % odnosno 85%

a, b, c - koeficijenti ovisni o vrsti tla (Nonveiler str. 765).

Specificirani promjeri se određuju iz granulometrijske krivulje filtarskog materijala i osnovnog tla.

Za materijale definirane pod a) suha zapreminska težina materijala nakon zbijanja ne smije biti

manja od 90 % relativne zbijenosti (ASTM D 2049-69).

Za materijale definirane pod b) suha zapreminska težina materijala nakon zbijanja ne smije biti

manja od 90 %. vrijednosti suhe zapreminske težine određene u laboratoriju ili na probnoj dionici.

Kod prijelaznih zona suha zapreminska težina materijala nakon zbijanja ne smije biti manja od 70

% relativne zbijenosti.

Materijal treba ugrađivati u vlažnom stanju kako bi se smanjila i izbjegla segregacija prilikom

nasipavanja.

Prilikom ugradnje materijala definiranog pod a) ne kontrolira se vlažnost materijala, ali se

materijal treba ugrađivati u vlažnom stanju da bi se spriječila segregacija prilikom nasipavanja.

Materijal definiran pod b) se ugrađuje u vlažnom stanju i to u sljedećim granicama:

w = wopt ± 2 %

(optimalna vlažnost se određuje modificiranim Proctorovim pokusom).

3.3.7 Izrada kamene stope


Izvedba figura kamene stope se obavlja na točnost ±10 cm, a kontrolira se geodetskim

mjerenjem, na istim profilima na kojima je obavljeno iskolčenje, što kontrolira nadzorni inženjer,

koji ovjerava razliku izvedene količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

Ako izvedena kamena stopa prekomjerno odstupa od projektirane, nadzorni inženjer može

zatražiti otklanjanje (sanaciju) greške na trošak izvođača, a izvođač je dužan grešku otkloniti.

3.3.8 Izrada berme od neselektiranog zemljanog materijala

Zahtjevi kakvoće

Dimenzije berme moraju se tijekom rada kontrolirati tako da ih se uspoređuje s dimenzijama iz

projekta. Detaljna kontrola obavlja se pri preuzimanju završnog sloja berme (posteljice),

mjerenjem od osiguranih iskolčenih točaka osi berme po horizontalnoj i vertikalnoj projekciji.



Ako se ustanovi da je nagib pokosa berme veći od projektiranog, nadzorni inženjer može

zahtijevati ispravku prema projektiranom nagibu. Nagib pokosa mora se ispraviti pomoću

stepenica, primjenom iste kvalitete materijala, te istim strojevima za zbijanje, do postizanja

tražene zbijenosti. Nije dopušteno smanjenje nagiba pokosa berme "naljepljivanjem" sloja

materijala bez zbijanja i bez prethodne izrade stepenica.

Tekuća ispitivanja


postupak (Sz) ili određivanje Modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm (ovisno o vrsti

materijala) najmanje na svakih 1000 m2 svakog sloja berme, te ispitivanje granulometrijskog

sastava nasipanog materijala najmanje na svakih 4000 m3 izvedene berme.

Tablica 3.3: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u bermu

Tehničko svojstvo Položaj nasipanih slojeva Uvjeti kvalitete

Proctorov stupanj zbijenosti

Sz (%)

Slojevi nasipa visoki preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod

planuma posteljice krune - nasipa najmanje 95

Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice – krune nasipa

najmanje 95

Modul stišljivosti Ms (MN/m2)

Slojevi nasipa visoki preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod

planuma posteljice krune - nasipa najmanje 20

Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice – krune nasipa

najmanje 20

Kontrolna ispitivanja


postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm (ovisno o vrsti

materijala) najmanje na svakih 2000 m2 svakog sloja berme, te ispitivanje granulometrijskog

sastava nasipanog materijala najmanje na svakih 8000 m3 izvedene berme.

Tijekom izvođenja se za otprilike svaki 1 m visine berme na vizualnim pregledom određenom

mjestu provodi ispitivanje stupnja zbijenosti, modula stišljivosti kružnom pločom te uzima veliki

cilindar za laboratorijsko ispitivanje čvrstoće tla direktnim smicanjem. Cilj je iz ispitivanja

direktnog smicanja potvrditi da berma ima više parametre čvrstoće od proračunskih te izgrađena

građevina je stabilna. Sve rezultate ispitivanja tijekom ugradnje treba usporediti sa rezultatima

seta ispitivanja na mjestu gdje je provedeno ispitivanje direktnim smicanjem.

Materijal se mora u najvećoj mogućoj mjeri prije ugrađivanja prosušiti (rijanjem, razastiranjem,

usitnjavanjem, prebacivanjem, izlaganjem suncu, vjetru). Sav površinski vlažan materijal nakon

kiše ukloniti sa nasipa, nalazišta i deponije.

Ako se, nakon što je neki sloj nasipa zbijen i ispitan, ne nastavlja odmah s nasipavanjem

sljedećeg sloja, nego tek nakon dužeg vremena u različitim vremenskim prilikama, prije nastavka

nasipavanja treba ponovno provjeriti zbijenost tog sloja. S nasipavanjem novog sloja može se

otpočeti tek kada se dokaže tražena kvaliteta (zbijenost) prethodnog sloja.



Rad na nasipavanju i zbijanju treba prekinuti u svako doba kad nije moguće postići tražene

rezultate (zbog kiše, visokih podzemnih voda ili drugih atmosferskih nepogoda). Nasipani

materijal se ne smije ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u bermu se ne smije ugrađivati

snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal.

3.3.9 Postavljanje geotekstila ispod makadamskog puta

Geotekstil za put uz nasip se ugrađuje ispod sloja kamenog materijala za razdvajanje puta od

tijela berme.

Na dionicama gdje postoji samo plošni dren ispod makadamskog puta, odnosno gdje nema

neselektiranog materijala, nije potrebno postaviti geotekstil ispod makadamskog puta, jer je

dovoljan geotekstil od plošnog drena.

Zahtjevi na proizvođača materijala i materijal:

Geotekstil mora biti proizveden od proizvođača koji je certificiran po EN ISO 9001.

Tablica 3.4: Razdjelni geotekstil ispod makadamskog puta

Površinska masa (g/m2) EN 965 ≥ 300 g/m2

Vlačna čvrstoća u uzdužnom smjeru ≥ 15.0 kN/m

Vlačna čvrstoća u poprečnom smjeru ≥ 15.0 kN/m

Prije ugradnje geotekstila treba ukloniti veće neravnine kako bi se geotekstil ugradio na ravnu,

odgovarajuće pripremljenu plohu. Spojeve geotekstila treba izvesti preklapanjem u smjeru

nasipanja materijala kako bi se izbjeglo klizanje geotekstila na mjestu preklopa. Za dimenzije

preklopa treba uzeti u obzir preporuke proizvođača. Odabir, metode ispitivanja, upute za

ugradnju geotekstila i osiguranje kakvoće propisuju Opći tehnički uvjeti u poglavljima 2-08.3 i 3-

02.1. Predviđa se polaganje geotekstila na uređeno temeljno tlo. Spojevi geotekstila se rješavaju

preklopima od 20 cm.

3.3.10 Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put)

3.3.10.1 Izrada zastora 1

Zastor od nevezanih mješavina jeste nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji putne mreže koja ima

osobine gradilišne prometnice i KOJA NIJE PREDVIĐENA ZA JAVNI PROMET.

Izrađuje se od mješavine kamenog materijala do najveće nominalne veličine zrna 32 mm. Nosivi

sloj se ugrađuje, u pravilu kao završni sloj putne mreže, bez kolničkog zastora (asfalta) u skladu

s projektom, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), zahtjevima nadzornog inženjera i

ovim OTU.



Dokaz uporabivosti

Na temelju provedene kontrole kakvoće u ovlaštenom laboratoriju izvođaču ili proizvođaču izdaje

se izvještaj o pogodnosti materijala za mješavinu kamenog materijala za izradu nosivog sloja od

nevezanih mješavina.

Izvještajem o pogodnosti materijala se potvrđuje mogućnost proizvođača da od sirovine, s

postrojenjem koje posjeduje, proizvede pogodan materijal za izradu nosivog sloja.

Izvještaji o pogodnosti materijala također potvrđuje da već proizvedena određena količina

materijala odgovara zahtjevima kakvoće. Izvještaj o pogodnosti materijala vrijedi najviše godinu

dana.

Dođe li do bitne promjene granulometrijskog sastava u smislu odstupanja od graničnog područja

ili lokacije nalazišta, naručitelj mora pribaviti novu dokumentaciju o kakvoći novog materijala.

Ispitivanje materijala provodi se na reprezentativnim uzorcima u čijem uzorkovanju obavezno

sudjeluju predstavnici ovlaštenog laboratorija i naručitelja.

Ako dođe do bitne promjene svojstava zrnatog materijala zbog promjene stijenske mase u

kamenolomu, ili zbog promjene u tehnologiji proizvodnje zrnatog kamenog materijala, kao i do

bitne promjene granulometrijskog sastava sedimentnog kamenog materijala ili promjene lokacije

nalazišta, naručitelj treba pribaviti dokumentaciju o kakvoći novog materijala i predati ju

nadzornom inženjeru.

Isprava o sukladnosti materijala i izvještaj o pogodnosti materijala se u originalu predaju

nadzornom inženjeru.

Tehnička svojstva izvedenog sloja

Završeni nosivi sloj od nevezane mješavine mora zadovoljavati zahtjeve propisane u projektu.

Ako nije drugačije određeno, moraju biti zadovoljeni zahtjevi za modul stišljivosti, stupanj

zbijenosti, granulometrijski sastav, ravnost površine sloja, visinu i debljinu, te položaj i nagib sloja

iz ovih TU.

Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti

Na ugrađenom sloju od zrnatog kamenog materijala ispituju se, nakon geodetskog prijama u

pogledu visina i položaja, sljedeća svojstva:

modul stišljivosti metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046, i

stupanj zbijenosti ispitivanjem prostorne mase prema normi HRN U.B1.016.

Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti nosivog sloja bez veziva, moraju zadovoljavati zahtjeve iz

projekta.

Moguće je i drugim metodama dokazati da je sloj pravilno ugrađen i da su postignuti zahtjevi za

ugrađeni sloj. Druge metode (dinamička ploča, suvremena sredstva za zbijanje slojeva cesta) je

moguće koristiti samo ako se dokažu zadovoljavajuće korelacije sa standardiziranim metodama



(HRN U.B1.046 i HRN U.B1.016) za svaku pojedinu vrstu materijala. Navedene korelacije

dokazuje izvoditelj radova kroz tekuću kontrolu, a odobravaju nadzorni inženjer i projektant.

Granulometrijski sastav

Granulometrijski sastav materijala mora zadovoljavati zahtjeve iz ovih OTU, uzorkovan na mjestu

ugradnje, a prije zbijanja.

Ravnost površine sloja

Ravnost površine mjeri se prema normi HRN EN 13036-7 kao odstupanje površine sloja od letve

duljine 3 m. Odstupanje od letve smije biti najviše 20 mm.

Visina i položaj

Visinski položaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod rubova

kolnika, te sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najviše ±15 mm.

Iznimno, uz odobrenje nadzornog inženjera, odstupanja naniže mogu biti do najviše -30 mm, s

time da se za visinu odstupanja izvede nadomjestak sljedećim slojem na trošak izvođača.

Nagib

U pravilu, nagib mora biti jednak poprečnom i uzdužnom nagibu projektirane površine.

Odstupanja ne smiju biti veća od ±0,4% apsolutno od nagiba zadanog projektom.

3.3.10.2 Izrada zastora 2


U sloj zastora 2 se ugrađuju kameni materijali, a pod kamenim materijalima razumijevaju se

materijali dobiveni miniranjem, kamene drobine i šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi

na prisutnost vode (materijali iskopne kategorije “A” i dio materijala iskopne kategorije “C”).

Prethodna ispitivanja, kao i uvjeti kvalitete za ovu vrstu materijala prikazani su u tablici 3.5.

Tablica 3.5: Prethodna ispitivanja materijala za izradu nasipa od kamenih materijala

Udio sitnih čestica, određen prema normi HRN EN 933-1, ne smije biti veći od udjela sitnih

čestica propisanih razredom UF15 (HRN EN 13285, točka 4.3.1).

Veličina zrna materijala ugrađenog u zastor 2 iznosi od 32 do 150 mm. Kameni materijal ugrađen

u nasipni sloj mora ispunjavati zahtjeve dane u tablici 3.6.



Tablica 3.6: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u nasipni sloj odnosno prema uvjetima iz projekta

3.3.11 Humusiranje berme


Izvođač mora predočiti nadzornom inženjeru rezultate analiza o pravilnom izboru vrste trava i

gnojiva, kao i rezultate kontrole kakvoće sjemena. Gotove površine zaštićene humusnim

materijalom i travnatom vegetacijom preuzimaju se na osnovi količine obrasle površine travom

jednolike gustoće, svježe boje i zdravog izgleda.

Stvarno izvedenu debljinu humusnog sloja utvrđuje nadzorni inženjer.

3.3.12 Zaštita pokosa travom zasijanom pomoću hidrosjetve


Izvođač mora nadzornom inženjeru predočiti rezultate rekognosticiranja terena te rezultate

analize o pravilnom izboru recepture (vrste trava i gnojiva), kao i rezultate kontrole kakvoće

sjemena. Gotove površine zaštićene hidrosjetvom preuzimaju se na osnovi količine obrasle

površine travom jednolike gustoće, svježe boje i zdravog izgleda.

3.4 IZRADA BERME – KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 2

3.4.1 Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i uz nožicu nasipa

Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i uz nožicu nasipa mora odgovarati u svemu zahtjevima i

kontroli kvalitete iz potpoglavlja 3.3.1 ovog PKOK.



3.4.2 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem

3.4.2.1 Uređenje temeljnog tla na standardni način

Uređenje temeljnog tla na standardni način mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli

kvalitete iz potpoglavlja 3.3.3.1 ovog PKOK.

3.4.3 Strojno razastiranje zemljanog materijala

Strojno razastiranje zemljanog materijala mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete

iz potpoglavlja 3.3.4 ovog PKOK.

3.4.4 Utovar i prijevoz materijala

Utovar i prijevoz materijala za izradu zaobalne berme sa drenom i pristupnim putom mora

odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja 3.2.3 ovog PKOK.

3.4.5 Postavljanje geotekstila

Postavljanje geotekstila mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja

3.3.5 ovog PKOK.

3.4.6 Izrada plošnog drena

Izrada plošnog drena mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja

3.3.6 ovog PKOK.

3.4.7 Izrada kamene stope

Izrada kamene stope mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja 3.3.7

ovog PKOK.

3.4.8 Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put)

Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put) mora odgovarati u svemu zahtjevima i

kontroli kvalitete iz potpoglavlja 3.3.11 ovog PKOK.

3.4.9 Humusiranje berme

Humusiranje preostalog dijela berme mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz

potpoglavlja 3.3.12 ovog PKOK.

3.4.10 Zaštita pokosa travnatim pokrivačem - hidrosjetva

Zaštita pokosa travnatim pokrivačem – hidrosjetva mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli

kvalitete iz potpoglavlja 3.3.13 ovog PKOK..



3.5 GABIONSKI POTPORNI ZIDOVI BERME


Pletivo i spojni materijal za gabionske košare moraju odgovarati zahtjevima kakvoće prema OTU-

ima. Kakvoća materijala za izradu ispune (krupni šljunak, drobljeni kameni materijal ili lomljeni

kamen) te filtarski materijal i geotekstil trebaju zadovoljiti odredbe iz OTU-a predviđene za te

materijale.

Prije početka rada izvođač je za sve materijale dužan od ovlaštenog tijela pribaviti dokaze o

uporabljivosti te originalnu dokumentaciju o kakvoći predočiti nadzornom inženjeru na uvid i

suglasnost.

Kontrola kvalitete provodi se i prema projektu odnosno prema PKOK i OTU-ima.

3.6 ARMIRAČKI RADOVI

3.6.1 Izrada i ugradnja armature

Kontrola armature prije betoniranja

Armatura izrađena prema projektu betonske konstrukcije smije se ugraditi u betonsku

konstrukciju ako je sukladnost čelika, zavara, mehaničkih spojeva, spojki, cijevi za natege i morta

za injektiranje potvrđena ili ispitana na način određen Tehničkim propisima za građevinske

konstrukcije (NN17/17).

Armatura proizvedena prema tehničkoj specifikaciji za koju je sukladnost potvrđena na način

određen Tehničkim propisima za građevinske konstrukcije (NN17/17), smije se ugraditi u

betonsku konstrukciju, ako ispunjava zahtjeve projekta te betonske konstrukcije.

Prije ugradnje armature provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene normom HRN EN

13670, te druge kontrolne radnje određene Tehničkim propisima za građevinske konstrukcije (NN

17/17).

Nadzor armature prije betoniranja

Prije početka betoniranja, u skladu s odgovarajućim razredom nadzora, mora se potvrditi da je:

armatura prikazana u nacrtima na svom mjestu i na specificiranim razmacima;

zaštitni sloj u skladu sa specifikacijama;

armatura nezagađena uljem, mašću, bojom ili drugim štetnim tvarima;

armatura ispravno učvršćena i osigurana od pomaka tijekom betoniranja;

razmak između šipki dovoljan za ugradnju i zbijanje betona.



3.7 BETONSKI RADOVI

3.7.1 Betoniranje

Geometrijske tolerancije

Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najvećih dopuštenih odstupanja radi

izbjegavanja štetnih utjecaja na:

mehaničku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju,

ponašanje tijekom uporabe građevine,

kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih dijelova.

Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju značajniji utjecaj na

ponašanje izvedene konstrukcije mogu se zanemariti.

Ovo poglavlje sadrži vrste geometrijskih odstupanja koje su mjerodavne za građevinske

konstrukcije. Numeričke vrijednosti su iskazane za konstrukcijske tolerancije, tj. tolerancije koje

utječu na sigurnost konstrukcije. Utvrđene su konstrukcijske tolerancije prvog razreda.

Nisu navedene dopuštene vrijednosti za tolerancije drugog razreda. Tolerancije drugog razreda

može dati projektant. Ako nije drugačije utvrđeno projektnim specifikacijama, primjenjuju se ovdje

iskazane tolerancije prvoga razreda.

Tolerancije prvog razreda, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim

pretpostavkama norme HRN EN 1992 i traženoj razini sigurnosti.

Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka

međukontrola tih dijelova mora poštovati uvjete konačne kontrole izvedene konstrukcije.

Zahtjev posebnih tolerancija treba utvrditi projektnim specifikacijama, pri čemu treba dati sljedeće

informacije:

bilo koji dodatak dopuštenim odstupanjima danim u ovim uvjetima,

bilo koji daljnji tip odstupanja koji će se kontrolirati zajedno s utvrđenim parametrima i

dopuštenim vrijednostima,

primjenjuju li se ove posebne tolerancije na sve dijelove ili na određene dijelove koji su

nominirani.

Tolerancije površina između pojedinih dijelova preko kojih se sile prenose u punom dodiru nisu

utvrđene u ovim uvjetima. Bilo koje zahtjeve za ove površine treba utvrditi projektnim

specifikacijama.

Tolerancije za dijelove izbetonirane pod vodom nisu utvrđene u ovim Tehničkim uvjetima.

Ako je određeno geometrijsko odstupanje pokriveno različitim zahtjevima (preduvjetovano),

primjenjuje se stroži uvjet.



Ovi uvjeti ne sadrže zahtjeve kombiniranih (složenih) geometrijskih tolerancija i konstrukcijskih

deformacija.

Tolerancije pozicije u ravnini odnose se na sekundarnu liniju u ravnini.

Tolerancije vertikalne pozicije (po visini) odnose se na sekundarnu vertikalnu liniju (po visini). Bilo

koji zahtjev za sekundarnu liniju treba utvrditi projektnim specifikacijama.

ISO 4463-1 (Mjerni postupci za građevine. Mjerenje - dio 1: Planiranje i organizacija mjernog

postupka, kriteriji prihvaćanja) daje upute za utvrđivanje sekundarnih linija.

Geometrijska odstupanja pojedinih konstrukcijskih elemenata i sklopova moraju zadovoljavati

tolerancije specificirane Poglavljem 10, Norme HR EN 13670.

Kontrola izvedbe

Kvalitetnu izvedbu betonske konstrukcije sukladno ovim Tehničkim uvjetima i normi HRN EN

13670 izvođač treba osigurati:

dostupnim projektom konstrukcije ,

organizacijom uprave s jasnim zaduženjima dijela zaduženog za kontrolu izvedbe

određenog projekta,

gradilišnom upravom koja će voditi brigu o organizaciji izvedbe radova, sigurnoj upotrebi

opreme i strojeva, sukladnoj (projektom specificiranoj) kvaliteti materijala, sukladnoj

(projektom specificiranoj) kvaliteti izvedbe i sigurnoj upotrebi konstrukcije do njezine

predaje naručitelju.

U slučaju korištenja predgotovljenih betonskih elemenata u izvedbi betonske konstrukcije izvođač

treba osigurati još i sljedeće:

dostupan specifični projekt predgotovljenog elementa sukladnog odgovarajućoj hrvatskoj

normi,

dostupan projekt komaptibilnosti predgotovljenih elemenata i gradilišno izvedenih dijelova

konstrukcije,

tehničke specifikacije predgotovljenog dijela konstrukcije s instrukcijama postavljanja

(instaliranja),

organizaciju kontroliranog upravljanja izvedbenom ekipom.

Kontrola kvalitete izvedbe treba sadržavati najmanje sljedeće:

kontrolu materijala i proizvoda,

kontrolu skela i oplete,

kontrolu armature,

kontrolu prednapinjanja,



kontrolu betoniranja koja uključuje kontrolu potrebnih mjera prije, tijekom i nakon

betoniranja,

kontrolu predgotovljenih elemenata.

Plan nadzora treba za svaku pojedinu točku istaknuti:

zahtjeve,

referentne norme i projektne specifikacije,

postupke nadzora, motrenja ili ispitivanja,

definiciju kontrolne pozicije,

kriterije prihvaćanja,

odgovornog nadzornog inženjera,

točke vlasnikova svjedočenja ako su specificirane.

Kad nadzor otkrije nesukladnost, treba poduzeti odgovarajuće radnje koje će osigurati

uvjetovanu stabilnost i sigurnost konstrukcije i zadovoljiti namjeravanu uporabu.

Kad je nesukladnost potvrđena, treba istražiti slijedeće:

utjecaj nesukladnosti na izvedbu i uporabu,

mjere potrebne da bi se nesukladni element ili dio konstrukcije učinili prihvatljivima,

potrebu zabrane i zamjene nepopravljivog nesukladnog elementa ili dijela konstrukcije.

Veličina nesukladnosti uvjetovanih svojstava betona utvrđuje se naknadnim ispitivanjima istih

svojstava na uzorcima betona iz konstrukcijskog elementa prema važećim hrvatskim normama.

Ispitivanja se odlukom nadzornog inženjera povjeravaju odgovarajućoj ovlaštenoj instituciji.

Nesukladnost tlačne čvrstoće (postignute i uvjetovane klase) betona rješava se naknadnim

ispitivanjem uzoraka betona izvađenih iz dijela konstrukcije u koji je ugrađen nesukladni beton.

Ispitivanja treba provesti prema seriji normi HRN EN 12504 i utvrditi razred tlačne čvrstoće kojoj

ugrađeni beton odgovara u vrijeme ispitivanja i približni razred kojem je odgovarao pri 28-dnevnoj

starosti. Prva služi za kontrolu stabilnosti i sigurnosti predmetnog konstrukcijskog dijela, a druga

za reguliranje ugovornih odnosa između proizvođača i kupca betona. Ocjenu usklađenosti treba

izvršiti prema normi HRN EN 13791.

Ako su neispravnosti i nesukladnosti zanemarive za izvedbu i uporabu, element treba preuzeti.

Ako se nesukladnost može popraviti, element treba preuzeti nakon popravka.

Ocjenu sukladnosti elementa nakon popravka trebaju dati nadzorni inženjer i ovlaštena institucija

koja je utvrdila veličinu nesukladnosti i uvjetovala popravak.

Rektifikacija nesukladnosti mora biti u skladu s projektnim specifikacijama i TU.

Dokumentaciju postupka i materijala koji će se upotrijebiti treba prije popravka odobriti nadzorni

inženjer.



3.8 ZAŠTITA NA RADU

Tijekom građenja moraju se provoditi mjere zaštite na radu s ciljem osiguranja uvjeta

rada bez opasnosti za zdravlje i život ljudi, sve u skladu sa važećim propisima koji reguliraju

zaštitu na radu.

3.8.1 Mjesta rada

Postrojenja i površine namijenjene za rad na otvorenom prostora moraju biti tako locirane,

osigurane i označene na način da omogućuju sigurno kretanje osoba i prometnih sredstava bez

opasnosti za život i zdravlje radnika. Izvođač je dužan propisno izvesti postrojenja, površine

namijenjene za rad, površine za skladištenje građevinskog materijala te privremene objekte,

skele, oplate, ograde, dizalice i ostala sredstva za rad te poduzeti sve mjere sigurnosti, sukladno

važećim propisima.

Posebnu pozornost treba obratiti na način obilježavanja, odnosno osiguranja, opasnih mjesta i

ugroženih prostora na gradilištu te na način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi,

prašina, para, odnosno gdje može nastati vatra, strujni udar i sl.

3.8.2 Rukovanje strojevima i alatima

Rukovanje strojevima smije se povjeriti samo radniku koji je stručno osposobljen za rad s njima i

koji je upoznat s opasnostima koje prijete pri radu s njima. Tehnička ispravnost i sigurnost

građevinskih strojevi, alata i uređaja mora biti osigurana prije korištenja i kontrolirana tijekom

njihovog korištenja.

Servis strojeva vršti na za to namijenjenim prostorima koji se koriste za servis i održavanje

mehanizacije.

Minimalizirati buku i vibracije tijekom radova odabirom niskobučne opreme i strojeva, odgovornim

i ekonomičnim korištenjem strojeva i vozila te pridržavanjem zakonskih ograničenja o emisiji

buke u prostoru za vrijeme rada.

Pretakanje goriva i ulijevanje goriva i ostalih tvari u radne i transportne strojeve vršiti na način da

se spriječi istjecanje u okoliš.

Nadzorni inženjer zajedno s izvođačem radova treba provjeriti da se na plovnoj mehanizaciji

kojom se izvode radovi osigurana dovoljnu količinu plutajućih barijera za sprečavanje širenja

eventualnog onečišćenja (gorivom, motornim uljem i dr.) u okolnu vodu.

3.8.3 Štetne tvari

Opasne tvari tj. one koje karakterizira eksplozivnost, otrovnost, zapaljivost, korozivnost,

oksidativnost i slično, a samim time mogu ugroziti zdravlje ili život ljudi, prouzročiti materijalnu

štetu ili ugroziti i oštetiti okoliš nije dopušteno držati na gradilištu bez posebnih zaštitnih mjera.

Štetni otpaci koji se pojavljuju tijekom građenja (ulja, maziva, goriva, boje, ljepila i dr.), moraju se

prikupljati na propisno uređenim mjestima kako bi se izbjeglo zagađenje tla, podzemnih voda i



čovjekove okoline ili eventualno negativan utjecaj na zdravlje i život radnika. Sva ta mjesta

moraju biti ograđena i osigurana od pristupa neovlaštenih osoba. Eventualno opasni otpad

potrebno je odmah izvesti iz područja zahvata i propisno zbrinuti na za to predviđenim mjestima

putem ovlaštenih pravnih osoba. Zabranjeno je svako privremeno ili trajno odlaganje otpada na

obale.

Nadzorni inženjer zajedno s izvođačem radova treba provjeriti da se na plovnoj mehanizaciji

kojom se izvode radovi osigurana dovoljnu količinu plutajućih barijera za sprečavanje širenja

eventualnog onečišćenja (gorivom, motornim uljem i dr.) u okolnu vodu.

3.8.4 Iskopi

Kod širokog iskopa potrebno je voditi računa o nagibu bočnih strana kako ne bi došlo do

urušavanja. Kod dubokog iskopa potrebno je poduzeti i zaštitne mjere protiv urušavanja bočnih

strana kao i iskopanog materijala. Potkopavanje pri ručnom iskopu je zabranjeno.

Sva mjesta rada na dubini i visini moraju biti propisno osigurana.

3.8.5 Pomoćne prostorije

Radovi se izvode na otvorenom i potrebno je osigurati pomoćne prostorije, u skladu sa

propisima, kao što su: garderoba, kupaonica, nužnici, prostorije za uzimanje obroka hrane,

prostorije za povremeno zagrijavanje radnika i drugo.

3.9 OSIGURANJE OD ŠTETA TIJEKOM GRAĐENJA

Izvođač je dužan o svom trošku osigurati gradilište i građevinu u izgradnji od štetnog utjecaja

vremenskih nepogoda i svih ostalih mogućih šteta i oštećenja za vrijeme trajanja gradnje, sve do

uspješnog tehničkog pregleda. Svaka šteta koja bi bila prouzročena na građevinama koje su

predmet Projekta, na susjednim građevinama, prometnicama, vozilima ili ljudima a posljedica je

izvedbe ili nemara izvođača, pada na teret izvođača koji ju je dužan u najkraćem mogućem roku

sanirati. Prije početka radova izvoditelj je dužan fotografirati postojeće stanje građevine kako bi

imao dokaze u slučaju eventualnih oštećenja.

Ukoliko se planira koristiti oprema tijekom građenja koja je korištena na području rasprostranjenja

pojedinih invazivnih životinjskih vrsta, a da bi se smanjila šteta po okoliš, istu opremu prije

početka radova na ovom zahvatu treba:

a. prije transporta, a po završetku radnog dana opremu očistiti od mulja, šljunka i vegetacije,

b. provjeriti da Ii negdje na stroju ima zaostalih školjki/puževa te ih ukloniti,

c. dobro oprati opremu vodom (po mogućnosti vrućom parom pod pritiskom),

d. ostaviti opremu na suhom barem četiri tjedna prije transporta na lokaciju zahvata (ukoliko

nije moguće, detaljno oprati opremu vrućom parom).



3.10 UREĐENJE OKOLIŠA

Tijekom radova izvođač mora osigurati čišćenje gradilišta te osigurati siguran rad i prohodnost

radnika i službenih osoba. Izvođač je dužan po završetku svih radova detaljno očistiti građevinu i

njen okoliš što se odnosi i na:

uklanjanje svog nepotrebnog materijala i otpada preostalog nakon građenja sukladno

važećim propisima;

uklanjanje privremenih objekata gradilišta;

uređenje i sanaciju okoliša tako da se krajobraz dovede u takvo stanje da ne narušava

prirodni sklad, u onoj mjeri u kojoj je to realno moguće.

Višak materijala iz iskopa, koji nije pogodan za ugradnju, potrebno je na zbrinuti sukladno

važećim propisima.

Izvođač je dužan osigurati čišćenje i popravak javnih cesta i nerazvrstanih puteva ako je prilikom

izvođenja radova na Projektu došlo do nanošenja blata, otpada i sl. ili ako je došlo do njihovog

oštećenja UZROKOVANIH NEPRIMJERENIM KORIŠTENJEM.

3.11 POPIS PROPISA ČIJU PRIMJENU PROGRAM ODREĐUJE

3.11.1 Primjena propisa

U nastavku slijedi popis propisa čiju primjenu Pogram kontrole i osiguranja kvalitete određuje.

Ovim Programom kontrole i osiguranja kvalitete određuje se i primjena ostalih zakonskih i

podzakonskih akata, normi, standarda i smjernica na koje upućuju navedeni propisi.

Svi sudionici u gradnji trebaju biti upoznati sa navedenim propisima te sa zakonskim i

podzakonskim aktima, normama, standardima i smjernicama na koje upućuju navedeni propisi i

njihovih odredbi su se dužni pridržavati. Svi sudionici u gradnji trebaju se držati i pravila struke i

dobre tehničke prakse u maniri dobrog gospodara.

U slučaju da više propisa ima odredbe za istu vrstu radova, kvalitetu materijala, način i postupke

istraživanja, kontrolu kvalitete itd., a u slučaju njihovih neslaganja, primjenjuju se stroži uvjeti tj.

stroži kriteriji, ako drugačije ne odredi nadzorni inženjer ili projektant.

Dopuštena je primjena i drugih propisa koji se razlikuju od ovdje navedenih, i onih na koje

upućuju navedeni, ali samo ako se dokaže da se primjenom tih drugih propisa ispunjavaju

zahtjevi ovih propisa najmanje na razini određenoj ovim propisima.

Ako za određene radnje i radove, kvalitetu materijala, način i postupke istraživanja, kontrolu

kvalitete, za izvođenje građevine ili njenog dijela iz ovog projekta itd. ne postoje odredbe važećih

propisa Republike Hrvatske, mogu se primjenjivati odredbe odgovarajućih priznatih tehničkih

pravila koje nisu u suprotnosti sa važećim propisima Republike Hrvatske.

3.11.2 Popis propisa:

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)



Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13), Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14), Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10), Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14), Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15), Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13), Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14), Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11,

130/12, 81/13, 136/14, 119/15), Tehnički propis za građevinske konstrukcije (NN 17/17) Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja

građevinskih radova (NN 79/14), Pravilnik o kontroli projekata (NN 32/14), Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15, 105/15), Pravilnik o izmjeni Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN

020/2017) Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08), Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih

proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11), Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN 113/08) Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN38/08) Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 029/13) Pravilnik o održavanju građevina (NN 122/14) Pravilnik o obračunu i naplati vodnog doprinosa (NN 107/14) Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN

136/06, 135/10, 55/12) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN146/14) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) Uredba o standardu kakvoće voda (NN 073/13, 151/14, 78/15) Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) Opći tehnički uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu, Hrvatske vode, Zagreb, 2010.

2011. HRN EN 1997-1:2012 Eurocode 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila (EN

1997 – 1:2004+AC:2009) HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 Eurocode 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća

pravila – Nacionalni dodatak te ostali zakonski i podzakonski akti, norme i smjernice na koje upućuju navedeni propisi

3.12 ZAKLJUČAK

Projekt je izrađen u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima, prema odredbama

normi i standarda na koje upućuju važeći zakonski i podzakonski propisi te u skladu s pravilima

struke.



Eventualne nejasnoće, prilagođenja i slične radnje u svrhu realizacije Projekta potrebno je

rješavati u dogovoru s projektantom i nadzornim inženjerom. Za svako odstupanje od Projekta, te

u slučaju nepredviđenih okolnosti, potrebna je konzultacija s projektantom. Izvođač ne smije vršiti

izmjene i/ili dopune Projekta bez pismenog odobrenja projektanta.

Oznaka poglavlja : VPB-TTD-17-0004-PG03 Rev. 0

Izradio :

Damir Karačić, dipl. ing. građ.

Projektant :

Žana Bašić,

dipl. ing. građ.



OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:







TROŠKOVNIK

VPB d.d. MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKEDIONICA: ZADUBRAVLJE-KLAKAR-RUŠČICA

TENDER

stavka vrsta i opis radova

jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

A

1.1.

Priprema gradilišta. Rad obuhvaća pripremu gradnje, troškove mobilizacije i demobilizacije, izrada pristupa gradilištu sa održavanjem tijekom građenja, izrada gradilišnih prometnica, izrada upravnih, skladišnih i pomoćnih zgrada, plan i organizaciju gradilišta. Ovi radove se odnose na izradu berme i svih radova vezanih uz nalazište materijala. Radovi se izvode prema OTU za radove u vodnom gospodarstvu. kom 1 0.00 0.00

1.2.

Geodetski radovi, iskolčenje osi trase te poprečnih profila. Izrada elaborata iskolčenja,iskolčenje trase i objekata, kojima se podaci iz projekta prenose na teren, osiguranje osiiskolčene trase, obnavljanje i održavanje glavnih i pomoćnih iskolčenih oznaka i profila naterenu za sve vrijeme građenja, odnosno do predaje investitoru. Rad obuhvaća stalnu kontroluiskolčenih osi, repera i poligonskih točaka sa potrebnim materijalom i materijalnim sredstvima.

Rad se obračunava prema m1 građevine za kompletni poprečni profil, prema OTU za vodnogospodarstvo točka 1. 1. Izvođač je dužan održavati točke iskolčenja i obnavljati oštečene zasvo vrijeme gradnje sve do primopredaje točaka iskolčenja.

m1 6512 0.00 0.00

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 30-150 mm za ugradnju u donji slojobnove pristupnih putova. Kameni materijal granulacije 30-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnja kamenog materijala u privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 20 cm. Ugradnja uključujeskidanje humusa, uređenje temeljnog tla i ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladusa OTU 0-16.5. Također je potrebno stabilizirati i urediti kod svakog prijelaza(rampe) cca 30mputa s vodne strane. Predviđa se rad puta širine 3m.

Obračun radova se vrši po m 1 obnovljenog pristupnog puta.

m1 350 0.00 0.00

1.4.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-30 mm za ugradnju u završni slojobnove pristupnih putova. Kameni materijal granulacije 0-30mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnja kamenog materijalakao završni sloj granulacije 0-30 mm sloj debljine 10cm. Ugradnja uključuje ugradnjukamenog materijala sa zbijanjem, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø30cm iznosi Ms>20MPa. Također je potrebno stabilizirati i urediti kod svakog prijelaza(rampe)

cca 30m puta s vodne strane. Predviđa se puta širine 3m. Obračun radova se vrši po m1

obnovljenog pristupnog puta.

m1 350 0.00 0.00

1.5.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod pristupnih putova. Ugrađuje

se geotekstil min. gustoće 300 g/m2, min. vlačne čvrstoće ≥15 kN/m. U jediničnu cijenu suuključeni preklopi i nastavci. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila te

pomoćni materijal. Obračun se vrši po m 2 ugrađenog geotekstila.m2

1050 0.00 0.00

1.6.

Uklanjanje grmlja i šiblja do promjera 10 cm. Strojno i ručno uklanjanje grmlja i šiblja saguranjem (ili odbacivanjem bagerom) na privremenu deponiju te usitnjavanje. Rad obuhvaćakrčenje i uklanjanje šiblja i grmlja i usitnjavanje s površina predviđenim projektom ili s

površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se po m2 raskrčenepovršine. m2

2,432.10 0.00 0.00

1.7.

Sječa stabala do profila 10 do 30 cm. Sječa stabala do profila 10 do 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Ucijenu su uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 10 0.00 0.00

1.8.

Sječa stabala do profila preko 30 cm. Sječa stabala do profila preko 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Ucijenu su uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 5 0.00 0.00

1.9.

Strojno vađenje korjenja i panjeva. Stavka obuhvaća odbacivanje (prijenos ili guranje) do 30m. Rad obuhvaća strojno vađenje panjeva u građevnom pojasu s površina predviđenimprojektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se pokomadu uklonjenog panja. kom 15 0.00 0.00

ETAPA 1 - TROŠKOVNIK IZRADE BERME

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI

4. TROŠKOVNIK 1Oznaka projekta:VPB-TTD-17-0004

Zagreb, studeni 2017.


TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

1.10.

Deponiranje/ kontrolirano paljenje granja od posječenihstabala i panjeva. Rad obuhvaća prijenos ili guranje nekorisne drvne mase i panjeva nakondovršetka eksploatacije i ugradnju u nalazište ili spaljivanje prilikom uređenja.

Obračun radova se vrši po m 3 deponirane/spaljene drvne mase.

m38 0.00 0.00

1.11.Mjerenje razine buke. Rad obuhvaća mjerenje razine buke tijekom izvođenja radova, premauvjetima Ministarstva zdravstva kom 1 0.00 0.00

1.12.

Završni radoviStavkom se uključuje: čišćenje terena, raspremanje gradilišta, uređenje područja zahvata,uređenje svih iskopa, ostatak materijala s privremenih deponija odvesti i deponirati na stalnelegalne deponije, uklanjanje gradilišnih prometnica, objekata i skladišta. U stavku je uključen sav rad i materijal.

kom 1 0.00 0.000.00

2.1.

Strojni iskop humusa. Strojni iskop humusa u prosječnoj debljini 20cm. Stavka obuhvaćastrojni iskop humusa sa guranjem do 50m, te utovar i odvoz odvoz na gradilišnu deponiju.Stavka se obračunava po m³ iskopanog humusa.

2.1.1. bez odvoza m3335.05 0.00 0.00

2.1.2. sa utovarom i odvozom na 300 - 600 m m32,479.42 0.00 0.00

2.1.3. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m39,246.40 0.00 0.00

2.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije i zasijecanje te guranje do 30 m saodlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjem naprivremenu deponiju uz nasip. Iskopani materijal se ugrađuje u bermu (Stavka 2.8.1.) Rad se

obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju. m36,424.23 0.00 0.00

2.3.

Uređenje temeljnoga tla. Nasipanje smije započeti kada se ukloni sloj gline i organske glinedo predviđene kote sa površina na kojima se vrši nasipavanje. Rad obuhvaća planiranje iravnanje podloge, nabijanje prolaskom strojeva i valjanjem. Stavkom je obuhvaćeno uređenjetemeljnog tla i zbijanje do tražene zbijenosti (OTU 2-08), a stupanj zbijenosti premastandardnom Proctorovom postupku treba biti min. 95%, a modul stišljivosti mjeren kružnompločom Ø30cm Ms>10 MPa za koherentno tlo. Stavka obuhvaća sav rad na uređenje

temeljnog tla. Rad se obračunava po m 2 uređenog temeljnog tla.

m2 66,029.29 0.00 0.00

2.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za izradu drenaže. Ugrađuje se geotekstil gustoće

300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (O90=0,05-0,08mm), a ugrađuje se prema nacrtima uprojektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu. Stavka obuhvaća nabavu,

dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m 2 ugrađenog geotekstila.m2 95,222.50 0.00 0.00

2.5.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje iznad kamene obloge izvoda

drena. Ugrađuje se geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (O90=0,05-0,08mm), a ugrađuje se prema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu

cijenu. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2

ugrađenog geotekstila. m2 6,230.18 0.00 0.00

2.6.

Doprema i ugradnja pješčanog materijala za izradu drenaže sa privremene deponije.Drenaža se izvodi od pješčanog materijala projektirane vodopropusnosti s nalazišta uinundaciji. U stavku je uključen utovar na privremenoj deponiji, doprema i ugradnja materijala

(OTU 12-05.9.2). Obračun se vrši po m 3 ugrađenog pješčanog materijala.

2.6.1. sa utovarom i dovozom na 10.000 - 15.000 m m318,294.96 0.00 0.00

2.7.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala za izradu kamene obloge izvoda drenaU stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km, gradilišni transport sugradnjom kamenog materijala u izvod drena u nožici berme, granulacije 30-150mm u donjisloj debljne 50 cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 2-10.4.

Obračun radova se vrši po m 3 ugrađenog materijala u sraslom stanju.

m3

6,948.23 0.00 0.00

2.8.

Doprema i ugradnja neselektiranog zemljanog materijala sa privremene deponije zaizradu berme. Stavka obuhvaća utovar, dopremu, nasipanje, razastiranje, planiranje iuređenje slojeva nasipa sabijanjem vibroježevima. Ugradnja se izvodi pri optimalnoj vlažnostimaterijala, te je s obzirom na uvjete ugradnje potrebno planirati vrijeme izvedbe u ljetnomodnosno sušnom razdoblju. Nasipavanje izvesti u slojevima do 30 cm. Modul stišljivosti

mjeren kružnom pločom Ø 30cm Ms>20(25) MPa (2-09.1 OTU). Obračun radova se vrši po m3

ugrađenog materijala.

2.8.1. sa utovarom i dovozom do 600 m m36,424.23 0.00 0.00


1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI Ukupno (HRK)

2 ZEMLJANI RADOVI




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

2.9.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod makadamskog puta.

Ugrađuje se nosivi geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (u oba smjera) augrađuje se prema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu.

Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2 ugrađenoggeotekstila. m2 6,921.97 0.00 0.00

2.10.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala granulacije 30-150 mm za izradudonjeg sloja makadamskog puta. U stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do80 km, gradilišni transport s ugradnjom kamenog materijala u put na bermi, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu saOTU 2-10.4, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi

Ms>40MPa. Obračun radova se vrši po m 3 ugrađenog materijala u sraslom stanju.

m3

2,123.20 0.00 0.00

2.11.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala granulacije 0-30 mm za izraduzavršnog sloja makadamskog puta. U stavku je uključena nabava, doprema na udaljenostdo 80 km, gradilišni transport s ugradnjom kamenog materijala u put na bermi, granulacije 0-30 mm u završni sloj debljine 10cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu saOTU 2-10.4, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi


m3

700.41 0.00 0.00

2.12.

Humusiranje pokosa i bankine berme. Humusni sloj nanosi se debljine 20-25 cm. Zaštitapokosa i bankine izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz privremene deponije. Rad

obuhvaća dopremu, razastiranje humusa i lagano nabijanje. Obračun radova se vrši po m3

nanesenog humusnog sloja.

2.12.1. bez dovoza m3335.05 0.00 0.00

2.12.2. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m32,479.42 0.00 0.00

2.12.3. sa utovarom i dovozom na 600 - 1.500 m m39,246.40 0.00 0.00

2.13.

Zaštita površine berme travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaća nabavuvode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travne smjesei zatravljivanje kompletnih površina berme, miješanje, transport, postupak nanošenja, uzračun 50 g/m² sjemena, kao i njegovanje zatravljene površine do prve košnje. Stavka se plaća

u iznosu od 30% nakon sjetve, a ostatak nakon nicanja trave. Obračun stavke se vrši po m2

izrasle trave. m2 24,117.50 0.00 0.00

0.00

3.1.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije i zasijecanje te guranje do 30 m saodlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjem na

privremenu deponiju uz nasip. Rad se obračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslomstanju. m3

69.55 0.00 0.00

3.2.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod gabionskih košara. Ugrađuje

se nosivi geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (u oba smjera) a ugrađuje seprema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu. Stavka

obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2 ugrađenoggeotekstila. m2 282.54 0.00 0.00

3.3.

Izrada zaštitinih žičanih gabionskih koševa, uz strojno-ručno punjenje lomljenim kamenomu funkciji potpornih zidova na dijelu berme. Gabionski koševi su izvedeni u dva reda. Donji redje dimenzija poprečnog presjeka 1.5x1.0 m, gornji 1.0x1.0 m. Stavka uključuje nabavu idopremu lomljenog kamena nominalne veličine Dn50=0.10 ms udaljenosti od 80 km, izradu

gabionskih koševa te oblikovanje u projektom zadani presjek te strojno i djelomično ručno

punjenje postavljenih košara kamenom. Obračun se vrši po m 3 ugrađenog kamena

m3 129.55 0.00 0.00

0.00

TROŠKOVNIK IZRADE BERME

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI 0.00

2 ZEMLJANI RADOVI 0.00

3 RADOVI NA ZAŠTITI GABIONIMA 0.00Ukupno (HRK) 0.00

Porez (25%) 0.00SVEUKUPNO 0.00

2 ZEMLJANI RADOVI Ukupno (HRK)

Rekapitulacija troškova

3 RADOVI NA ZAŠTITI GABIONIMA

3 RADOVI NA ZAŠTITI GABIONIMA Ukupno (HRK)




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

B

1.1.


1.2.



m1 12,201.28 0.00 0.00

1.3.



m1 825 0.00 0.00

1.4.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-30 mm za ugradnju u završni slojobnove pristupnih putova. Kameni materijal granulacije 0-30 mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnja kamenog materijalakao završni sloj granulacije 0-30 mm sloj debljine 10cm. Ugradnja uključuje ugradnjukamenog materijala sa zbijanjem, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø30cm iznosi Ms>20MPa. Također je potrebno stabilizirati i urediti kod svakog prijelaza(rampe)



m1 825 0.00 0.00

1.5.




2475 0.00 0.00

1.6.



1,650.00 0.00 0.00

1.7.


1.8.


1.9.




4. TROŠKOVNIK 4Oznaka projekta: VPB-TTD-17-0004



TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

1.10.



m38 0.00 0.00


1.12.


kom 1 0.00 0.000.00

2.1.


2.1.1. bez odvoza m3592.96 0.00 0.00

2.1.2. sa utovarom i odvozom na 300 - 600 m m34,387.96 0.00 0.00


2.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije i zasijecanje te guranje do 30 m saodlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjem naprivremenu deponiju uz nasip.Iskopani materijal se ugrađuje u bermu (Stavke 2.8.1. i 2.8.2.).

Rad se obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju.

m35,644.28 0.00 0.00

2.3.



m2 84,751.92 0.00 0.00

2.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za izradu drenaže. Ugrađuje se geotekstil

gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (O90=0,05-0,08mm), a ugrađuje se premanacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu. Stavka obuhvaća

nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m 2 ugrađenog geotekstila.m2 184,556.47 0.00 0.00

2.5.





2.6.







2.7.



m3

6,425.60 0.00 0.00

2.8.





2 ZEMLJANI RADOVI




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK



2.8.3. sa utovarom i dovozom na 1.500 - 3.000 m m3786.06 0.00 0.00




2.9.




2.10.



m3

13,773.68 0.00 0.00

2.11.



m3

4,180.23 0.00 0.00

2.12.




2.12.1. bez dovoza m3592.96 0.00 0.00



2.13.



izrasle trave. m2 49,551.54 0.00 0.00

0.00



2 ZEMLJANI RADOVI 0.00Ukupno (HRK) 0.00







TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

C

1.1.


1.2.



m1 1324.73 0.00 0.00

1.3.



m1 220 0.00 0.00

1.4.




m1 220 0.00 0.00

1.5.




660 0.00 0.00

1.6.



1,210.00 0.00 0.00

1.7.


1.8.


1.9.







TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

1.10.



m34 0.00 0.00


1.12.


kom 1 0.00 0.000.00

2.1.


2.1.1. bez odvoza m369.77 0.00 0.00

2.1.2. sa utovarom i odvozom na 300 - 600 m m3516.35 0.00 0.00


2.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije i zasijecanje te guranje do 30 m saodlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjem naprivremenu deponiju uz nasip. Iskopani materijal se ugrađuje u bermu (Dio stavke 2.8.1.). Rad

se obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju.

m3693.10 0.00 0.00

2.3.



m2 9,501.94 0.00 0.00

2.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za izradu drenaže. Ugrađuje se geotekstil gustoće

300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (O90=0,05-0,08mm), a ugrađuje se prema nacrtima uprojektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu. Stavka obuhvaća nabavu,

dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m 2 ugrađenog geotekstila.m2 18,927.74 0.00 0.00

2.5.





2.6.





2.7.



m3

695.31 0.00 0.00

2.8.





2.8.2. sa utovarom i dovozom na 600 - 1.500 m m3387.99 0.00 0.00


2 ZEMLJANI RADOVI




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

2.9.




2.10.



m3

1,476.35 0.00 0.00

2.11.



m3

448.78 0.00 0.00

2.12.




2.12.1. bez dovoza m369.77 0.00 0.00

2.12.2. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m3516.35 0.00 0.00


2.13.



izrasle trave. m2 5,703.89 0.00 0.00

0.00



2 ZEMLJANI RADOVI 0.00Ukupno (HRK) 0.00







TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

D

1.1.


1.2.



m1 1925 0.00 0.00

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 30-150 mm za ugradnju u donji slojobnove pristupnih putova. Kameni materijal granulacije 30-150 mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnja kamenog materijala u privremene puteve, granulacije 30-150 mm u donji sloj debljne 20 cm. Ugradnja uključujeskidanje humusa, uređenje temeljnog tla i ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladusa OTU 0-16.5. Također je potrebno stabilizirati i urediti kod svakog prijelaza(rampe) cca 30mputa s vodne strane. Predviđa se rad puta širine 3m.


m1 275 0.00 0.00

1.4.




m1 275 0.00 0.00

1.5.




825 0.00 0.00

1.6.



1,870.00 0.00 0.00

1.7.


1.8.


1.9.







TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

1.10.



m36 0.00 0.00


1.12.

Rušenje i uklanjanje postojećih propusta. Ovaj rad obuhvaća rušenje i uklanjanjepostojećih propusta do 1m, rušenje i uklanjanje čeonih zidova i trupa propusta,vađenje cijevi,utovar i prijevoz na odlagalište te sav ostali rad i opremu potreban za potpuno dovršenje

stavke. Obračun je po m 1 porušenih i ukonjenih kolnih prilaza.

m1 5.00 0.00 0.00

1.13.


kom 1 0.00 0.000.00

2.1.


2.1.1. bez odvoza m3131.47 0.00 0.00



2.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije i zasijecanje te guranje do 30 m saodlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjem naprivremenu deponiju uz nasip. Iskopani materijal se ugrađuje u bermu (Dio stavke 2.8.1.) Rad

se obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju.

m3841.57 0.00 0.00

2.3.



m2 18,097.83 0.00 0.00

2.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za izradu drenaže. Ugrađuje se geotekstil

gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (O90=0,05-0,08mm), a ugrađuje se premanacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu. Stavka obuhvaća

nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m 2 ugrađenog geotekstila.m2 27,481.19 0.00 0.00

2.5.





2.6.




2.7.



m3

1,047.37 0.00 0.00


2 ZEMLJANI RADOVI




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

2.8.







2.9.




2.10.



m3

2,362.86 0.00 0.00

2.11.



m3

722.63 0.00 0.00

2.12.




2.12.1. bez dovoza m3131.47 0.00 0.00

2.12.2. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m3972.94 0.00 0.00


2.13.



izrasle trave. m2 9,556.03 0.00 0.00

0.00

3.1.


3.1.1. bez odvoza m3395.13 0.00 0.00


3.1.3. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m385.02 0.00 0.00

3.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije za izmještanje korita kanala te guranje do30 m sa odlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjemna privremenu deponiju uz nasip. Iskopani materijal se ugrađuje u bermu (Dio stavke 2.8.1. i

stavka 2.8.2.)Rad se obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju.

m32,839.49 0.00 0.00

3.3.

Formiranje korita kanala prema projektnoj geometriji Rad obuhvaća planiranje i ravnanjedna, strojno formiranje pokosa obale u nagibu 1:2. Stavkom je obuhvaćeno uređenje dnakorita i zbijanje do tražene zbijenosti, a stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovompostupku treba biti min. 95%, a modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø30cm Ms>10 MPaza koherentno tlo. Stavka obuhvaća sav rad na uređenju korita kanala. Rad se obračunava po

m2 uređenog dna i pokosa.m2 4,737.00 0.00 0.00


3 ZEMLJANI RADOVI KOD IZMJEŠTANJA KANALA




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

3.4.

Doprema i ugradnja neselektiranog zemljanog materijala sa privremene deponije zaformiranje ušća u okomiti melioracijski kanal . Stavka obuhvaća utovar, dopremu,nasipanje, razastiranje, planiranje i uređenje slojeva nasipa sabijanjem vibroježevima.Ugradnja se izvodi pri optimalnoj vlažnosti materijala, te je s obzirom na uvjete ugradnjepotrebno planirati vrijeme izvedbe u ljetnom odnosno sušnom razdoblju. Nasipavanje izvesti uslojevima do 30 cm. Modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm Ms>20(25) MPa (2-

09.1 OTU). Obračun radova se vrši po m 3 ugrađenog materijala.

3.4.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m373.60 0.00 0.00

3.5.

Zaštita površine pokosa kanala travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaćanabavu vode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travnesmjese i zatravljivanje kompletnih površina berme, miješanje, transport, postupak nanošenja,uz račun 50 g/m² sjemena, kao i njegovanje zatravljene površine do prve košnje. Stavka seplaća u iznosu od 30% nakon sjetve, a ostatak nakon nicanja trave. Obračun stavke se vrši po

m2 izrasle trave. m2 3,992.34 0.00 0.00

0.00

4.1.

Izrada armirano-betonskog propusta Φ 80 cm Stavka obuhvaća sve potrebne radove za izgradnju

propusta. Iskolčenje objekta te kontrolu za vrijeme izvođenja, strojni iskop proširenja kanala, ručni iskop

za temelje, ručno planiranje dna, nabavu i dopremu potrebnog materijala za izradu ulaznih glava

propusta (postavljanje armature, ugradnja betona), nabava, doprema i postavljanje vibroprešanih AB

cijevi, zatrpavanje propusta neselektiranim materijalom, uređenje i spoj makadamskog puta iznad

propusta s postojećim putem. Obračun stavke po komadu izrađenog propusta.

kom 1 0.00 0.000.00



2 ZEMLJANI RADOVI 0.00

3 ZEMLJANI RADOVI KOD IZMJEŠTANJA KANALA 0.00

4 RADOVI NA IZRADI PROPUSTA 0.00Ukupno (HRK) 0.00


3 ZEMLJANI RADOVI KOD IZMJEŠTANJA KANALA Ukupno (HRK)

4 RADOVI NA IZRADI PROPUSTA


4 RADOVI NA IZRADI PROPUSTA Ukupno (HRK)




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

E

1.1.



1.1.1. pristupni put m1843.33 0.00 0.00

1.1.2. nalazište materijala m11,051.08 0.00 0.00

1.2.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 30-150 mm za ugradnju u donji slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 30-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnja kamenog materijala u privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm. Ugradnja uključujeskidanje humusa, uređenje temeljnog tla i ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladusa OTU 0-16.5.

Predviđa se rad puta širine 6m. Obračun radova se vrši po m 1 izrađenog gradilišnog puta.

m10.00 0.00 0.00

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-30 mm za ugradnju u završni slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 0-30mm koristi se za za izradu i održavanjegradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. U stavku jeuključena nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala kao završni sloj granulacije 0-30mm sloj debljine 10cm. Ugradnja uključuje ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem uskladu sa OTU 0-16.5, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosiMs>20MPa.Predviđa se rad na puta širine 6m.

Obračun radova se vrši po m 1 izgrađenog gradilišnog puta. m10.00 0.00 0.00

1.4.



pomoćni materijal. Obračun se vrši po m 2 ugrađenog geotekstila. m20.00 0.00 0.00

1.5.



2,387.00 0.00 0.00

1.6.


1.7.


1.8.


1.9.


Obračun radova se vrši po m 3 deponirane/spaljene drvne mase. m3 23 0.00 0.00

0.00

TROŠKOVNIK NALAZIŠTA KLAKAR I PRISTUPNOG PUTA

1. PRIPREMNI RADOVI

1. PRIPREMNI RADOVI Ukupno (HRK) = .,00




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

2.1.

Strojni iskop humusa. Strojni iskop humusa u prosječnoj debljini 20cm,. Stavka obuhvaćastrojni iskop humusa i guranje na prosječnu udaljenost 50 m, te utovar i odvoz na udaljenostod 300 - 600 m.. Humus se upotrebljava za uređenje nalazišta po završetku eksploatacije. Stavka se obračunava po m³ iskopanog humusa.

m32,121.26 0.00 0.00

2.2.

Strojni iskop neselektiranog zemljanonog materijala na nalazištu bagerom, te utovarom iodvozom na gradilišnu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop gline za potrebe izradeberme, selektiranje materijala, sa utovarom, prijevozom i odlaganjem na privremenu deponijuuz nasip, prosušivanje, vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom folijom. Materijalse selektira i odlaže da se prije ugradnje prosuši i usitni do zadanih karakteristika. Rad se

obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju.


2.3.

Strojni iskop preostalog dijela neselektiranog materijala na nalazištu u širokom otkopubuldozerom s guranjem na udaljenosti do 300m i odlaganjem na privremenu deponiju. Vrši se iskop gline koji nije potreban za izradu berme, ali ga je nužno iskopati da bi se došlo dopješčanog materijala. Stavka obuhvaća iskop gline i odlaganjem na privremenu deponiju nanalazištu, te naknadno preguravanje materijala da bi se mogao nastaviti iskop. Rad se

obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju. m310,631.74 0.00 0.00

2.4.

Strojni iskop pješčanog materijala na nalazištu bagerom, te utovarom i odvozom nagradilišnu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop pješčanog materijala za potrebe izradedrena sa utovarom, prijevozom i odlaganjem na privremenu deponiju uz nasip, prosušivanje,

vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom folijom. Rad se obračunava prema m3

iskopanog materijala u sraslom stanju.


2.5.

Strojni iskop pješčanog materijala bagerom na nalazištu iz vode, odlaganjem na dohvatkrana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa na privremenu deponiju. Stavkaobuhvaća potrebni iskop pješčanog materijala iz vode na poziciji nalazišta za potrebe izradedrena, odlaganjem na dohvat krana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa naprivremenu deponiju radi procijeđivanja, te utovarom nakon procjeđivanja i odvozo na

gradilišnu deponiju. Rad se obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju.


0.002. ZEMLJANI RADOVI ETAPA 1 Ukupno (HRK) = .,00

2. ZEMLJANI RADOVI ETAPA 1




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

3.1.


m31,787.68 0.00 0.00

3.2.




3.3.



m38,959.84 0.00 0.00

3.4.





3.5.




0.00


3. ZEMLJANI RADOVI ETAPA 2 Ukupno (HRK) = .,00




TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

4.1.


m3509.39 0.00 0.00

4.2.




4.3.


obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju.m3

2,553.05 0.00 0.00

4.4.





4.5.




0.00






TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

5.1.


m3274.67 0.00 0.00

5.2.




5.3.


obračunava prema m 3 iskopanog materijala u sraslom stanju.m3

1,376.66 0.00 0.00

5.4.





5.5.




0.00






TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

6.1.

Strojno planiranje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom.Rad obuhvaća uređenje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom na potrebnu

točnost prema projektnoj dokumentaciji. Rad se mjeri i obračunava po m 2 uređene površine.

m216,605.07 0.00 0.00

6.2.

Uređenje nalazišta materijala po eksploataciji. Nalazište se po završenoj eksploatacijiuređuje nasipavanjam obala i oblikovanjem pokosa. Pokosi se uređuju u nagibu 1:3.Zatrpavanje se vrši viškom neselektiranog materijala iz iskopa odloženog na privremenojdeponiji u inundaciji. Posebnih uvjeta za ugradnju materijala nema. U rad je uvršteno i

preguravanje viška materija, te ugradnja. Obračun radova se vrši po m3 ugrađenogmaterijala. m3

23,521.29 0.00 0.00

6.3.

Sadnja autohtonih sadnica (vrbe i topole) s iskopom sadnih rupa radi uz prethodnododavanje humusnog supstrata, sa zasipavanjem jama zemljom od iskopa (2/3) te humusnomzemljom (1/3), oblikovanje zdjelice oko sadnice sa jednokratim zaljevanjem. Rad obuhvaća nabavu i sadnju sadnica prema projektu hortikulture. Rad je prihvaćen nakonšto se utvrdi početak vegetacije. Rad se mjeri i obračunava po komadu posađene sadnice.

kom 137 0.00 0.00

6.4.

Strojno planiranje zemlje i uređenje okoliša na razmaku od 10m od ruba nalazišta. Radobuhvaća strojno planiranje zemlje buldozerom, te uređenje okoliša. Rad se mjeri i

obračunava po m2 isplanirane površine. m24,547.37 0.00 0.00

6.5.

Humusiranje pokosa obale nalazišta i obale u širini od 10m. Humusni sloj nanosi se debljine20-40 cm. Zaštita pokosa i bankine izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz privremenedeponije. Rad obuhvaća dopremu, razastiranje humusa i lagano nabijanje. Obračun radova se

vrši po m3 nanesenog humusnog sloja.


6.6.

Zaštita površine uređenog okoliša travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaćanabavu vode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travnesmjese i zatravljivanje kompletnih površina berme, miješanje, transport, postupak nanošenja,uz račun 50 g/m² sjemena, kao i njegovanje zatravljene površine do prve košnje. Stavka seplaća u iznosu od 30% nakon sjetve, a ostatak nakon nicanja trave. Obračun stavke se vrši po

m2 izrasle trave.m2

4,547.37 0.00 0.00

6.7.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-30 mm i 30-150 mm za sanacijuzavršnog sloja privremenog puta. Predviđene su sanacije puta za vrijeme iskopa i uređenjanalazišta. Kameni materijal granulacije 0-30mm i 30-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala kao završni slojgranulacije 0-30mm sloj debljine 10cm i nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnjakamenog materijala u privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm.Ugradnja uključuje ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 0-16.5, azahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>20MPa.Predviđa se rad na puta širine 6m.

Obračun radova se vrši po m 1 saniranog gradilišnog puta.

m1210.83 0.00 0.00

0.00

TROŠKOVNIK NALAZIŠTA KLAKAR I PRISTUPNOG PUTA

1. PRIPREMNI RADOVI 0.00

2. ZEMLJANI RADOVI ETAPA 1 0.00




6. UREĐENJE NALAZIŠTA 0.00

Ukupno (HRK) 0.00

Porez (25%) 0.00

SVEUKUPNO 0.00

6. UREĐENJE NALAZIŠTA Ukupno (HRK) = .,00


6. UREĐENJE NALAZIŠTA




TENDER

SVEUKUPNA REKAPITULACIJAtočka vrsta i opis poslova cijena točke

A ETAPA 1 - TROŠKOVNIK IZRADE BERME 0.00

B ETAPA 2 - TROŠKOVNIK IZRADE BERME 0.00

C ETAPA 3 - TROŠKOVNIK IZRADE BERME 0.00

D ETAPA 4 - TROŠKOVNIK IZRADE BERME 0.00

E TROŠKOVNIK NALAZIŠTA KLAKAR I PRISTUPNOG PUTA 0.00

UKUPNO 0.00

PDV 25% 0.00

UKUPNO: 0.00





OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:







NACRTI

1. Situacije

1.1. Pregledna situacija na DOF podlozi MJ 1:25 000 VPB-TTD-17-0004 ST01

2. Poprečni profili

2.1. Karakteristični poprečni profili berme 1 i 2 MJ 1:100 VPB-TTD-17-0005 PP01

0+000 - Početak Etape 1

Stac. nasipa prema

Idejnom rješenju

~ 0+000

1+000.00

2+00

0.00

3+00

0.00

4+00

0.00

4+720 - Kraj Etape 1

Stac. nasipa prema

Idejnom rješenju

~ 4+720

0+326 - RAMPA 1

1+818 - RAMPA 2Oprisavci

Općina Oprisavci

Općina Garčin

Poljanci

Zadubravlje

0+000.00 - Početak Etape 2

Stac

. nas

ipa pr

ema

Idejno

m rje

šenju

~ 4+

878

1+000.00

2+000.00

3+000.00

4+000.00

5+000.00

6+000.00

7+000.008+00

0.009+

000.0

0

9+23

2 - Kr

aj Eta

pe 2

Stac

. nas

ipa pr

ema

Idejno

m rje

šenju

~ 14

+135

0+675- RAMPA 1

3+647 - RAMPA 3

2+599 - RAMPA 2

4+866 - RAMPA 4

5+760 - RAMPA 5

6+723 - RAMPA 6

Općina Klakar

Donja Bebrina

0+00

0 - Po

četak

Etap

e 3

Stac.

nasip

a prem

a

Idejno

m rješe

nju

~ 14

+781

0+97

3 - K

raj E

tape 3

Stac

. nas

ipa pr

ema

Idejno

m rje

šenju

~ 15

+742

0+55

1 - R

AMPA

1

0+83

8 - RAM

PA 2

Klakar

0+000 - P

očetak

Etape 4

Stac. na

sipa p

rema

Idejno

m rješen

ju

~ 21+194

Stac. nasipa prema

Idejnom rješenju

~ 22+644

1+450 - Kraj Etape 4

Okretište

1+000

0+050 - P

očetak

izmješ

tanja k

anala

0+208 - R

ampa

1

Cjevni p

ropust

Ø 80 cm0+800- Kraj izmještanja kanala

Općina Klakar

Općina Oprisavci

Općina Gornja Vrba

Ruščica

Gornja Bebrina

Trnjanski kuti

Bicko Selo

Donja Vrba

ETAPA 4

ETAPA 3

ETAPA 2

ETAPA 1

Izdana građevinska dozvolaKlasa: UP/I-361-03/17-01/000055UrBroj: 531-06-2-1-1467-17-0009Zagreb, 25.04.2017.

NalazišteKlakar

0+401.43 - Ušće u postojeći kanal

111.

Zagreb, studeni, 2017.

1 : 25 000

Položaj zahvata u prostoru

VPB-TTD-17-0004

TENDERSKA DOKUMNETACIJA

BROJLISTA:

PROJEKTANT:

GLAVNI PROJEKTANT:

INVESTITOR / PODNOSITELJ ZAHTJEVA:

Rev. MJERILO:

NAZIV PROJEKTA:

NAZIV PRILOGA:

OZNAKA PROJEKTA:

RAZINA OBRADE:

HRVATSKE VODE

Ulica grada Vukovara 220

10 000 Zagreb

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od

Račinovaca do Nove Gradiške

DIONICA: ZADUBRAVLJE - KLAKAR - RUŠČICA

ALEN KAMBEROVIĆ, mag.ing.aedif.

ŽANA BAŠIĆ, dipl. ing. građ.

0

DATUM:

BROJ PRILOGA:

GRAĐEVINA:

VRSTA: GRAĐEVINSKI

BERMA

IZRADIO:

OZNAKA PRILOGA:VPB-TTD-17-0004-ST01

Rev. 0

Tel. +385 (0)1 5630 400, Fax. +385 (0)1 5630 401

ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271


N

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipaod Račinovaca do Nove Gradiške

DIONICA: Zadubravlje - Klakar - RuščicaM 1:25 000

LEGENDA:

OBUHVAT ZAHVATA

ADMINISTRATIVNA GRANICA OPĆINE

TRASA BERME

NALAZIŠTE MATERIJALA

TRASA NASIPA

DIONICA: KLAKAR RUŠČICA, izdana građevinska

dozvola

1-2

os nasipa

Teren

promjenjivo

1-2 2 2 1

4

3%

os puta

6%

1

Geotekstil

Drenažni materijal 0-30 mm, d=50 cm

Geotekstil

0,5

0

1

:

1

Tucanik granulacije 30-150 mm, d=30 cm


PUT UZ NASIP

0,41

:

1

os kanala

Teren

gabionski zid -

koš 1,5x1,0x1,0

os nasipa

0,41

:

1

Teren

promjenjivo

2 2 1-2

4

3%

os puta

Geotekstil


Geotekstil

0,5

0

1

:

1



PUT UZ NASIP

0,41

:

1

0

,

5

Kameni materijal 30-150mm

1

:

2

os kanala

Teren

os nasipa

promjenjivo

2 2 1-2

4

3%

os puta

os kanala

0,5

d

0

,

5


1

:

2

1

:

1



PUT UZ NASIP

Geotekstil


Geotekstil

Geotekstil

Neselektirani materijal; SC, Cl, CH

Teren

0,41

:

1

1-2

Humusiranje

Humusiranje

Humusiranje

Humusiranje

Humusiranje

Humusiranje

os nasipa

Geotekstil


Geotekstil




PUT UZ NASIP

Geotekstil

3%

os puta

1

:

1

1

:

1

Humusiranje

Humusiranje


1

:

2

1-2

promjenjivo

2 2 1-2

4

Teren

Teren

Geotekstil

Geotekstil

Geotekstil

Geotekstil

3

0,4

0,5

0

,

5

pro

mje

njivo

Teren


promjenjivo

2 2

4

3%

os puta

0

,

5


1

:

2

1

:

1

0,41

:

1

Humusiranje

Humusiranje

os izm

ještenog kanala

Teren

os nasipa

Teren

h



PUT UZ NASIP

Geotekstil


Geotekstil

0,5

0

1

:

1

.

5

1

:

1

.

5

1,5

Zatrpavanje postojećeg kanala

neselektiranim materijalom; SC, Cl, CH

Geotekstil

112

Zagreb, studeni, 2017.

1 :100

Karakteristični poprečni profili

VPB-TTD-17-0004

TENDERSKA DOKUMENTACIJA

BROJLISTA:

PROJEKTANT:

GLAVNI PROJEKTANT:

INVESTITOR / PODNOSITELJ ZAHTJEVA:

Rev. MJERILO:

NAZIV PROJEKTA:

NAZIV PRILOGA:

ZAJEDNIČKA OZNAKAPROJEKTA:

RAZINA OBRADE:

HRVATSKE VODE

Ulica grada Vukovara 220

10 000 Zagreb

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od

Račinovaca do Nove Gradiške

DIONICA: ZADUBRAVLJE - KLAKAR - RUŠČICA

ALEN KAMBEROVIĆ, mag.ing.aedif.

ŽANA BAŠIĆ, dipl. ing. građ.

0

DATUM:

BROJ PRILOGA:

GRAĐEVINA:

VRSTA: GRAĐEVINSKI

BERMA

IZRADIO:

OZNAKA PRILOGA: VPB-TTD-17-0004-PP01Rev. 0

Tel. +385 (0)1 5630 400, Fax. +385 (0)1 5630 401

ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271


AutoCAD SHX Text

KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 1 (ETAPE 1-4) M 1:100

AutoCAD SHX Text

KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 2 (ETAPE 1-4) M 1:100

AutoCAD SHX Text

KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 3 (ETAPA 1) M 1:100

AutoCAD SHX Text


AutoCAD SHX Text


Documents

VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. - Hrvatske vode › sites › default › files › prilozi › ... · VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 271 ... koriste