of 47/47
VLASNIŠTVO u rimskom pravu Lorena Severović, Petra Svete, Sonja Trgovčić, Ivona Vlahović Seminar rimsko privatno pravo Voditelj: doc. dr. sc. T. Karlović Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu Trg Maršala Tita 14 Katedra za Rimsko privatno pravo

VLASNIŠTVO u rimskom pravu

  • View
    60

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu Trg Maršala Tita 14 Katedra za Rimsko privatno pravo. VLASNIŠTVO u rimskom pravu. Lorena Severović, Petra Svete, Sonja Trgovčić, Ivona Vlahović Seminar rimsko privatno pravo Voditelj: doc. dr. sc. T. Karlović. BIT I OBLICI VLASNIŠTVA. - PowerPoint PPT Presentation

Text of VLASNIŠTVO u rimskom pravu

VLASNITVO u rimskom pravu

VLASNITVO u rimskom pravuLorena Severovi, Petra Svete, Sonja Trgovi, Ivona VlahoviSeminar rimsko privatno pravoVoditelj: doc. dr. sc. T. KarloviPravni fakultet sveuilita u Zagrebu Trg Marala Tita 14Katedra za Rimsko privatno pravoBIT I OBLICI VLASNITVAPojam i povijesni razvoj rimskog vlasnitvanajvanije stvarno pravo; centralni institut svakog pravnog sistemapravna nadgradnja nad prisvajanjem ekonomskih dobara (sredstava i orua za proizvodnju te proizvodnih dobara)zavisi o proizvodnim odnosima drutvapravo vlasnitva u klasnim drutvenim sistemima ima klasni i eksploatatorski karaktersukob s postojeim proizvodnim odnosimarimsko pravo vlasnitva vlasniku je priznavalo apsolutnu i iskljuivu vlast nad stvarima, ali i na robu koji je kao glavni proizvoa bio izjednaen sa stvarima tj. sredstvima proizvodnje

Historijska osnova vlasnitva vlastvlast patris familiasmanus, mancipium jedinstvena vlastdiferencijacija na manus u uem smislu (potestas, mancipium) i vlast nad stvarimaopis vlasnitva po funkcijama : uti, frui, habere, possideredominium kraj republikanskog dobaproprietas kraj klasinog doba

VLASNITVO (PROPRIETAS) : potpuna i iskljuiva pravna vlast na tjelesnoj stvaripravna vlast drutvenom odnos = pravni odnos vlasnika prema ostalim lanovim drutva s obzirom na dotine stvari subjektivno pravo potpune i iskljuive vlasti na stvari koju su svi ostali lanovi drutva duni potivati pravna vlast mada on u izvjesnom asu nema faktine vlasti na stvari (posjed)pravo vlasnitva pravno ovlatenje na posjed, pravo na posjedpo pravilu vlasnik e biti i posjednik stvari (nevlasnik moe neovlateno drati posjed tue stvari); vlasnika tubapozitivna strana vlasnitva: vlasnik moe raspolagati sa stvarima po svojoj voljinegativna strana vlasnitva: vlasnik moe svakog treeg iskljuiti od raspolaganjaplena in re potestas potpunost vlasnikove vlasti; nije samo zbroj nekih ovlatenja (Justinijan)sredovjeni komentatori pravo vlasnitva 3 elementa : UTI, FRUI, ABUTIusus : vlasnikovo pravo ekonomske upotrebe stvarifructus / usus fructus: pravo crpljenja plodova plodonosne stvariab usus : pravo neogranienog crpljenja stvari do unitenja stvari pripada jedino vlasnikupostglosatorska definicija vlasnitva : ius utendi fruendi et abutendi re sua quatenus iuris ratio patitur

ius recadentiae (princip elasticiteta vlasnitva) : - vlasnik ne prestaje biti vlasnikom ako mu odreeno pravo utjecaja na stvar nedostaje u odreenom trenutku - otpadnu li ogranienja ( npr. drugome je dragovoljno ustupio neka prava na svojoj stvari; pravni poredak mu je nametnuo ogranienja) njegovo se vlasnitvo samo po sebi proiruje na prvotnu potpunost

Ulpijan vlasnitvo = jedinstvena i potpuna vlast: - ne moe biti vremenski ogranieno - vlasniku ne moe pored vlasnitva pripadati i neko drugo pravo na stvar (nemini res sua servit)

Vrste rimskog vlasnitva Kviritsko vlasnitvodominium; dominium ex iure Quiritiumzatitacivilnom vlasnikom tubom (rei vindicatio)Rem Auli Agerii esse ex iure Quiritium (tuiteljeva tvrdnja sadrana u rei vindicatio)pretpostavke za stjecanje :Pretorsko (bonitarno) vlasnitvo potkraj republike, nepraktinosti formalistikih naina prenoenja kviritskog vlasnitva na res mancipi otuivanje na res mancipi neformalna predaja (traditio)civilno pravo vlasnik dominium ex iure Quiritium stjecatelj tradicija posjed stvari res mancipi (protok roka kviritsko vlasnitvo)do istjecanja roka posjednik bez zatite otuivalac vlasnikom tubom moe posjed oduzeti natrag, makar mu je stjecatelj moda ve isplatio kupovinu za stvarako bi tako steeni posjed dospio od stjecatelja nekom treem nije mogao potraivati jer nije bio civilni vlasnik ne pripada rei vindicatiopretorska zatita stjecatelju ne moe priznati civilnim vlasnikom, ali ga moe zatititi u posjedu stvari s gotovo jednakim uinkom

ekscepcija doli (prigovor prijevare) : protiv otuivaoca koji bi kao kviritski vlasnik zatraio rei vindikacijom povratak stvari

exceptio reivenditae ac traditae : prigovor da je stjecatelj stvar bila prodana i predana mada nije bio izvren civilni prijenos vlasnitvapetitorna tuba koju bi pretor davao stjecatelju (bonitarnom vlasniku) ako bi stvar dospjela u ruke treihstjecatelj povratak stvari od treih kao da je ona njegovo vlasnitvo tuba temeljila na fikciji kao da je ve protekao rok za stjecanje vlasnitva uzukapijomi protiv otuivaoca - vlasnika ako bi stvar dospjela opet u njegove ruke njegova exceptio domini suzbija se replikacijom rei venditae ac traditaestjecatelj u slinom poloaju kao civilni vlasnik stvar je trajno dospjela u njegovu imovinu, in bonis suisdotadanji vlasnik nudum ius Quiritium = samo ime vlasnika bez ikakvog sadraja uzukapijom prelazi na bonitarnog stjecatelja kviritski vlasnikACTIO PUBLICIANAProvincijalno vlasnitvovlasnitvo na zemljitima u provincijamaformalno je pripadalo dravidrava usptupila zemljita na uivanje domaem stanovnitvu i rimskim graanima pravo koje se prenosi na nasljednike akcije in rem (analogne rei vindikaciji)possessio vel ususfructus posjed ili uivanje (Gaius) habere, possidere, uti , fruimaterijalni sadraj = dominium ex iure Quiritium; na kraju oznaavalo kao dominium

Peregrinsko vlasnitvoperegrini bez ius commercium nisu mogli stjecati kviritsko vlasnitvopraetor peregrinus i provincijelni namjesnici titili su njihovu imovinu analogno kao i kviritsko vlasnitvoGaius pravo vlasnitvo peregrina: u njihovim gradovima ili dravicama pripadalo im je vlasnitvo po njihovom nacionalnom pravu ukoliko im je to bilo priznato po rimskim ugovorima ili zakonimakostitucijom cara Karakale ova razlika gubi vanostOgranienja vlasnitvapotrebe praktinog ivota dovele su do stanovitih prisilnih ogranienja vlasnitva :1) ogranienja u interesu pojedinca, uglavnom susjeda (tzv. susjedovno pravo)2) ogranienja u javnom tj. opem interesuZakonik XII ploapravilo da se izmeu zemljita mora ostaviti mea (finis) od 5 stopa sluila za prolaz i za okretanje pluga

druga ogranienja u interesu susjeda:

1. vlasnik poljoprivrednog zemljita morao je trpjeti da grane susjedovog zemljita presiu na njegovo zemljite, ali samo u visini iznad 15 stopanie grane mogao je sam posjei jer bi mu zasjenjivale zemljumogao je ukloniti drvo koje je irilo grane nad kuom ukoliko to na njegov zahtjev ne bi uinio sam susjed (pretorski interdictum de arboribus caedendis)mogao je isjei korijenje koje bi prodrlo na njegovu stranu naroito ako bi ugroavalo temelje kueU interesu susjeda2. plodove koji padnu s drveta na susjedovo zemljite mogao je vlasnik drveta sabirati svakog treeg dana (Zakonik XII ploa)pretor proirio na sve plodove interdictum de glande legenda

3. vlasnik susjednog zemljita mogao je s actio aquae pluviae arcendae traiti da susjed ukloni takve naprave koje bi uzrokovale jae prodiranje vode na susjedovo zemljite4. vlasnik je morao trpiti tetne inmisije (vodu, prah, dim, paru, smrad itd.) ukoliko nisu prelazile granice normalnog uivanja zemljita i nisu bile prekomjerne; u protivnom mogao zabraniti

5. rimsko pravo nije poznavalo pravo nunog prolaza preko tueg zemljita zbog prolaza do neijeg grobita vlasnik je mogao biti prisiljen da uz odtetu ustupi takav nuni prolaz preko svog zemljita (iter ad sepulchrum)naroito izraena u carsko dobaustanova izvlazbe (eksproprijacije) za javne potrebe (gradnja vodovoda, cesta itd.)propisi o zabrani ruenja zgrada u pekulativne svrhe (npr. da se proda materijal)propisi o graevnom redu u velikim gradovima (npr. najvea dozvoljena visina zgrada itd.)propisi o dunosti obalnih vlasnika da dozvoljavaju upotrebu obale za plovidbupostklasino doba odreeno pod kojim uvjetima mora vlasnik dozvoliti da drugi vadi mramor, kamen i rudu koje je otkrio na njegovom zemljitu, uz davanje 1/10 fisku i vlasniku zemljeOgranienja u javnom interesuvrei svoje vlasniko pravo, vlasnik nije nikome odgovarao, pa makar bi trei odatle imao i tetu

Nullus videtur dolo facere, qui suo iure utitur.

Neminem laedit, qui iure suo utitur.

pitanje postojanja zabrane ikane koju ini onaj koji se sluio svojim pravom ne u nekom svom interesu nego radi toga da drugom nakodi (animo nocendi)SUVLASNITVO (condominium)dolazi nasljedstvom, ugovorom ili sluajnim sjedinjenjem ne moe svaki suvlasnik biti neogranienim vlasnikom itave stvari (Duorum in solidum dominium esse non potest)pravo svakog suvlasnika je po sadraju jednako i odnosi se potencijalno na itavu stvar i svaki njen fiziki dioidealne kvote stvari svaki suvlasnik ima pravo na dio stvari, ali ne fiziki ve apstraktni dio, idealni dio itave stvari i svakog njenog djeliasuvlasniki alikvotni dijelovi izraavaju se u razlomcimacommunio pro indivisio

svaki suvlasnik moe samostalno raspolagati svojim idealnim dijelomu razmjeru idealnih dijelova pripada suvlasnicima dio plodova ili drugih korisnih stvariu jednakom razmjeru pada na svakog suvlasnika dio trokova oko zajednike stvaripravni poslovi i stvarna raspolaganja koja se odnose na itavu -> potrebna suglasnost svih suvlasnikaACTIO COMMUNI DIVIDUNDO diobena parnica adiudicatio ovlauje suca na fiziku diobu stvari i dodjeljivanje odgovarajuih dijelova strankama te odreivanje internih odnosa meu suvlasnicima

STJECANJE VLASNITVA

ACQUISITIONES CIVILES naini stjecanja vlasnitva priznati po civilnom pravuACQUISITIONES NATURALES dozovoljeni po ius gentiumcivilnopravni naini javno ili privatno pravupo javnom pravu: stjecanje stvari od drave, assignatio po privatnom pravu: mancipatio, in iure cessio i usucapiojavni, formalistiki, sveani te namijenjeni samo za rimske graanenaini stjecanja vlasnitva po ius gentium nejavni i nesveaniopisana klasifikacija historijska vanostklasifikacija moderne nauke DERIVATIVNO (izvedeno) i ORIGINARNO (izvorno)

Derivativno stjecanje vlasnitva1. MANCIPATIOsveani nain prenoenja vlasnitva na res mancipi sa starog na novog vlasnikapristupana osobama s ius commerciumstaro doba: - realna kupoprodaja iz ruke u ruku - 2 uinka: a) sklapa se kupnja b) prenosi se civilno vlasnitvo prodane res mancipi - stranke + 5 svjedoka + libripens - stjecatelj stvar mora zahvatiti rukom i izgovoriti: Hunc ego hominem ex iure Quiritium meum esse aio isque mihi emptus esto hoc aere aeneque libra

uveden kovani novac - otpala potreba vaganja kupovne cijene - postala prividna kupnja za samo jedan sestercij - mogla posluiti i za druge pravne poslove, a ne samo za prenoenje vlasnitva - prijenos vlasnitva se moe vriti bez obzira na valjanost posla koji joj je prethodio

prenosilo civilno vlasnitvo samo ako je otuivalac bio civilni vlasnik Nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet.- jamstvo za evikciju actio auctoritatis- jamstvo za faktine mane actio de modo agri

uz nju su se esto ugovarali:- uzgredni uglavci i obvezatne izjave stranaka (Zakonik XII. ploa cum nexum faciet mancipiumque, ut lingua lnuncupassit, ita ius esto )- pactum fiduciae - fiducia cum amico - fiducia cum creditore

2. IN IURE CESSIOprenoenje vlasnitva u obliku prividne parnice, na res mancipi i res nec mancipi (actus legitimi)u prvoj fazi rimskog civilnog postupka pred magistratom (in iure)u obliku legisakcije sacramento in remstjecatelj tuitelj, otuilac tuenikpristupana samo rimskim graanimaactus legitimi bez uvjeta ili roka- koristi se i kod:emancipacija i adopcijaosnivanje i ukidanje slunosti (ususfructus)oslobaanje robova (manumissio vindicta)prenoenje nasljedstva (in iure cessio hereditatis)

3. TRADITIO po ius gentium putem neformalnog prijenosa posjeda stvarires nec mancipi civilno vlasnitvo, res mancipi pretorsko vlasnitvoJustinijan jedini i redovni derivativni nain stjecanja vlasnitvapretpostavke:1. tradent mora biti vlasnik (Nemo plus iuris...)2. mora prepustiti stjecatelju posjed stvari (traditio)3. volja stranaka da se prenese i stekne vlasnitvo (animus dominii transferendi et adquirendi)4. iusta causa traditionis

prepustanje posjeda: 1. materijalni, efektivni zahvat (staro doba)2. simbolika tradicija i tradicija longa manu (klasino doba)3. traditio brevi manu i constitutum possessorium

Iusta causa traditionisopravdani pravni razlog predajeprethodi tradiciji ; tradicija kauzalni pravni posaoPaulus: Numquam nuda traditio transfert dominium, sed ita, si venditio aut aliqua iusta causa praecesserit, propter quam traditio sequeretur.zbog interpolacija iusta causa traditionis: A) objektivno pravo valjanaB) subjektivno uvjerenje stranke (putativni titul)Justinijanovo pravo - tendencija da tradicija postane apstraktni posao i da se materijalna predaja pojednostavi - akt materijalne predaje nadomjeta se predajom pismene isprave o tradiciji ili se ak prijelaz vlasnitva vri bez ikakve predaje stvari - uvjet za stjecanje vlasnitva tradicijom kupovina mora biti isplaena ili osigurana

OSTALI NAINI DERIVATIVNOG STJECANJA VLASNITVAADIUDICATIO - sudac u diobnim parnicama dosuuje zajedniku stvar pojedinim suvlasnicima - actio familiae erciscundae, actio finium regundorum, actio communi dividundo

LEGATUM PER VINDICATIONEM - oporuno ostavljanje stvari u zapis - legatar postaje ipso iure vlasnik im legat dospije

STJECANJE OD DRAVE

STJECANJE PO SAMOM ZAKONU (ex lege)

ORIGINARNO stjecanje vlasnitva1. OKUPACIJA - OCCUPATIOstjecanje vlsnitva nad stvarima koje ne pripadaju nikome (res nullis)uzimanje stvari u posjed s voljom da se prisvojestvari koje nikada nisu imale vlasnika: divlje zvjeri, otok, stvari pornaene na obali mora, stranci koji nisu zatieni ugovornim odnosima (staro doba), stvari neprijatelja, stvari naputene od vlasnikalov svatko moe loviti gdje eli, ali vlasnik zemljita lovita moe lovcu zabraniti pristup lovac stjee vlasnitvo ivotinje tek kad ju doista uzme materijalno u posjedokupacija po vlasniku naputenih stvari RES DERELICTAE prokulovci vlasnitvo prestaje kad trei okupira naputenu stvar (naputanje u korist nepoznatog treeg okupanta = derivativno stjecanje)sabinovci naputena stvar postaje res nullis asm naputanja okupant stjee originarnim putem 2. NALAZ BLAGA BLAGO (thesaurus) = pokretne stvari vee vrijednosti koje su skrivene pred toliko vremena da im se vie ne moe ustanoviti vlasnikblago pronaeno u nekretninama (Hadrijan/ Justinijan):sluajno nalazniku, vlasnikunamjerno, unato vlasnikovoj zabrani, pomou arolija u cjelosti vlasnikucarsko doba zahtjevi fiska na dio pronaenog blagaizgubljena stvar vlasnitvo traje i dalje nalaznik ne moe stei vlasnitvo niti traiti naknadu u obliku nalaznine

3. PRIRATAJ - ACCESSIO= stjecanje vlasnitva spajanjem tue sporedne stvari s glavnom postaje dijelom glavne stvari vlasnik glavne stvari postaje vlasnikom nove cjeline ACCESSIO CEDIT PRINCIPALI spajanje + akcesiornost

definitnivno i nerazdvojivo spajanje prestaje vlasnitvo vlasnika sporedne stvari privremen spoj/ stvari se mogu razdvojit vlasnitvo miruje; oivljuje ukoliko se stvari razdvojevlasnik pripojene stvari razdvajanje ACTIO AD EXHIBENDUM rei vindicatio (ukoliko se ne radi o graevnom materijalu)spajanje dviju pokretnih stvaripitanje glavne i sporedne stvarisabinovci glavna = vea po vrijednosti i volumenuprokulovci glavna odreuje ekonomsku bit nove cjelinesluajevi mehanikog spajanja: textura, tinctura, scriptura, picturaspajanje pokretne i nepokretne stvarisatio (sijanje), implantatio (sadnja), inaedificatio (gradnja) na tuem zemljituglavna stvar = zemljite vlasnik zemljita postaje vlasnik usjeva i biljaka im postanu sastavni dio zemljita/ zgrada sagraenih tuim materijalom SUPERFICIES CEDIT SOLO (sve to je sagraeno na zemljitu pripada vlasniku zemljita)razdvajanje materijala od zgrade (ruenje) oivljava ranije vlasnitvo na materijaluvlasnik materijala ne moe akijom ad exhibendum zahtjevati njegovo razdvajanje Zakonik XII ploa ACTIO DE TIGNO IUNCTO dvostruka naknada vrijednosti

4. RIJENI NANOSI I PROMJENE(poseban nain stjecanja)ALLUVIO naplava zemlja pripada vlasniku zemlje uz koju se staloilaAVULISIO komad zemlje koji je s neijeg zemljita otkinut bujicom vode i na naneen na tue zemljite dosadanji vlasnik ako je u mogunosti moe vratiti, u protivnom ostaje novom vlasnikuINSULA IN FLUMINE NATA pojava novog otoka u rijeci vlasnici obalnih zemljita djele prema crti povuenoj sredinom rijekeALUVES DERELICTUS naputeno korito rijeke (isti princip kao ad c)5. COMMIXITIO I CONFUSIOmjeanje dviju krutih/ tekuih stvari razliitih vlasnikanema akcesije ne moe se utvrditi glavna/ sporedna stvarrastavljanje mogue vlasnitvo ostaje s pravom na akciju ad exhibendum i revindikacijurastavljanje nemoguedolo do sastavljanja voljom vlasnika suvlasnitvo (condominum) u razmjeru vrijednosti stvarisastavljanje bez volje vlasnika svatko ostaje vlasnikom, ali moe vindicirati samo ekvivalnet vrijednosti stvariako netko pomjea tui novac sasvojim vlasnik ukoliko se ne moe raspoznati i izluiti tui novacbivi vlasnik tuba za naknadu tete penalna ACTIO FRUTI6. PRERADBA STVARI - SPECIFICATIO= prerada jedne ili vie stvari u drugu koja se po ekonomsko socijalnim mjerilima smatra novom i razliitomproblem ako je preraiva za svoj raun preradio tuu stvarsabinovci vlasnitvo vlasnik materijeprokulovcu vlasnitvo preraiva RES NULLIS CEDIT PRIMO OCCUPANTIJustinijan nova stvar pripada vlsniku materije ako se moe povratiti u prijanje stanje, u protivnom preraivau (bona fides) preraivau uvijek u sluaju da je suvlasnik materijestranka koja gubi materiju/ rad tuba za naknadu tete7. STJECANJE PLODOVA - FRUCTUSdok su plodovi spojeni s plodonosnom stvari (frucuts pedentes) ne mogu biti predmet samostalnog vlasnitvaseparacija ukoliko ne postoje emfiteza i poteni posjednik (vlasnik)percepcija uzimanje plodova u posjed (uivalac)USUCAPIO po klasinom pravurepublikanski i klasini pravnici izgraivali su daljnje subjektivne pretpostavke za uzukapijupoeo se zahtjevati neviciozni posjed, traila se possessio iusta i possessio bonae fideiprimjena u dva najvanija sluaja: a) u svrhu da se pretorsko (bonitarno) vlasnitvo pretvori u civilnob) da se pribavi civilno vlasnitvo potenom posjedniku koji je stekao stvar od nevlasnikapotrebno: sposobnost osoba, res habilis, titulus, fides, possessio, tempus

SPOSOBNA STVAR (res habilis) iskljuene su od uzukapije res extra commercium, res furtivae, res vi possessae, stvari koje je zabranjeno otuivati, stvari fiska i cara, stvari koje slue javnoj upotrebi te stvari pupila i minoraPRAVNI NASLOV zakonski/ pravni razlog koji opravdava uzimanje stvari u posjed akt stjecanja koji u pravilu dovodi do stjecanja vlasnitva, ali u konkretnom sluaju zbog neke zapreke nije dolo do stjecanja vlasnitvaDOBRA VJERA (bona fides) posjednikovo uvjerenje o zakonitosti njegova posjedamorala postojati u asu stjecanja posjeda vrijedilo naelo: Mala fides superveniens non nocetuvijek pretpostavlja, tko tvrdi protivno mora to dokazatiPOSJED (usus, possessio) mora biti neprekinutVRIJEME (tempus) isto kao i po Zakoniku XII. ploa- u sluaju posjednikove smrti i dalje u korist leee ostavine i nasljednika- od prekidanja treba razlikovati mirovanje dosjelosti3 sluaja uzukapije gdje se nije traio ni iustus titulus ni bona fides:- usucapio pro hedere - usureceptio ex fiducia - usureceptio ex praediaturaLongi temporis praescriptionije mogla primjenjivati na provincijalna zemljita niti su se njome mogli sluiti peregrinicarsko je zakonodavstvo potkraj 2.st. ustanova longi temporis praescrpitiou poetku samo uinak prigovora protiv vlasnikove tubeEXCEPTIO ILI PRAESCRIPTIO LONGI TEMPORISpraescriptio longi temporis nije posjedniku pribavljala vlasnitvo nego je sluila kao obrana protiv vlasnikove tube na povratak stvarimorao je postojati iustum initium possessionis posjed se morao temeljiti na pravnom naslovu

kasnije carskodoba mogao je onaj koji je posjedovao stvar 40 godina odbiti vlasnikovu tubu zastara vlasnike tube, ne stjecanje vlasnitvaTeodozije II. 424. snizio na 30 godina - uveo openiti 30-godinji rok zastare svih tubitaj se institut ukazuje vie kao kazna za nemarnog vlasnika, ne toliko kao povlastica za posjednika

Dosjelost Justinijanova pravauvodi 2 nove vrste dosjelosti: REDOVNA DOSJELOST usucapio i longi temporis praescriptio 531. god. spojene u jedinstvenu ustanovuusucapio (pokretnine) 3 god.; longi temporis praescriptio (nekretnine) 10 god. inter praesentes; 20 god. inter absentesIZVANREDNA DOSJELOST na temelju zastare vlasnike tubeposjednik koji je posjedovao stvar 30 godina pravo da odbije vlasnikovu tubu i stjee vlasnitvo

GUBITAK (PRESTANAK) VLASNITVAderivativni naini stjecanja gubitak svih prava za otuivaoca

OBJEKTIVNI RAZLOG (za svakoga) potupna propast stvarimaterijalno unitenanaknadno pravno neprikladna za vlasnitvo (res extra commercium, manumitirani rob)djelomina propast vlast se suuje na preostale dijelovepotpuna propast vlast ostaje nad ostacima unitenog objekta mada on ima novu ekonomsku funkcijuSUBJEKTIVNI RAZLOZIDRAGOVOLJNI (derelikcija)PROTIV VOLJE vlasnik gubi sposobnosti bit subjektom prava (smrt, capitas deminutio maxima i media)