vjetroparkovi studija

Valorizacija bioloke raznolikosti podruja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija bioloke raznolikosti podruja dalmacije i okVirna procjena prihVatljiVosti za izgradnju Vjetroelektrana

Valorizacija bioloke raznolikosti podruja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana 2

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mrea UN-a za razvoj koja zagovara prom-jene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se graanima omoguilo da izgrade bolji ivot. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaa razvojne inicijative kao to su: lokalni razvoj i jaanje institu-cionalnih kapaciteta, zatita okolia i racionalno koritenje energije, podrka najranjivijim skupinama u drutvu, ukljuivanje privatnog sektora u proces razvoja te jaanje hrvatskog pravosua i sigurnosti graana. Globalni fond za okoli (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zem-ljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zatite okolia.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zatitu okolia i ener-getsku uinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove pro-jektne aktivnosti.

oikon institut za primjenjenu ekologiju

autorski tim: Hrvoje Peternel, Oleg Antoni

Strunjaci angairani od strane COAST projekta:Dragan Radovi-fauna ptica Igor Pavlini-fauna imia

suradnik: Dragan Bukovec

recenzija: Dravni zavod za zatitu prirode

autori fotografija na naslovnici: HPM / DZZP / Ivica Loli

Hrvatska


projekt coast Ouvanje i odrivo koritenje bioloke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem odrivog razvitka obalnog podruja

Valorizacija bioloke raznolikostipodruja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Zagreb 2011.


Uvod

Bioloka raznolikost

Ekoloka mrea

Iskoritavanje energije vjetra

Osnova za valorizaciju

VALORIZAcIjA PODRUjA DALMAcIjE FAUNA PtIcA

Zonacija podruja

Zona slabog utjecaja

Zona srednjeg utjecaja

Zona velikog utjecaja

Metodologija

Podruja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos) kriterij 1

Podruja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus) kriterij 2

Podruje preleta krupnijih ptica, posebno dralova i grabljivica kriterij 3

Rezultati

Podruja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos)

Podruja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus))

Podruje preleta krupnijih ptica, posebno dralova i grabljivica

Smjernice za istraivanje

Prikupljanje i analiza postojeih podataka

terenska istraivanja ornitofaune

Prikaz strukture ornitofaune

Mjere ublaavanja

Faza pripreme zahvata

Faza graenja i prestanka koritenja zahvata

Faza koritenja zahvata

Program praenja

VALORIZAcIjA PODRUjA DALMAcIjE - FAUNA IMIA

Zonacija

Metodologija

Kumulativni utjecaj

Rezultati

Podruje 1.

Podruje 2.

Podruje 3.

Podruje 4.

Podruje 5.

Podruje 6.

Podruje 7.

Podruje 8.

Podruje 9.

Podruje 10.

Smjernice za istraivanje i mjere ublaavanja

Faza pripreme i graenja zahvata


Literatura

05

06

06

09

11

13

13

13

13

13

13

14

14

14

14

16

16

16

18

18

18

19

20

21

21

21

21

22

22

22

23

24

25

29

31

32

34

36

37

38

39

40

41

41

41

42

Sadraj


uVod

Na podruju Dalmacije, kao uostalom i u drugim dijelovima Mediterana, antropogeni utjecaj poeo je vrlo rano i jo uvijek traje. Na obalnom je podruju dolo do znaajnih promjena u vegetacijskom pokrovu koje su dovele i do zna-ajnih promjena u biolokoj raznolikosti. Kako bi se taj trend pokuao promijeniti, potrebno je detaljno planirati sve ovjekove aktivnosti i djelatnosti vodei rauna pritom o zatiti prirode, odnosno ouvanju bioloke raznolikosti.

jedan od sve znaajnijih pritisaka na bioloku raznolikost ovog podruja je iskoritavanje obnovljivih izvora ener-gije, prvenstveno energije vjetra. Do sada je najvie interesa za projekte izgradnje vjetroelektrana iskazano upravo na podrujima Zadarske, ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske upanije, gdje postoji preko 70 potencijalnih lokacija za njihovu izgradnju. Iako se openito smatra da su zahvati izgradnje vjetroelektrana za prirodu vrlo prihvatljivi i oni imaju odreene utjecaje na nju.

jedan od najoitijih direktnih utjecaja vjetroelektrana na prirodu odnosi se na mogunost da ivotinje koje lete di-rektno stradaju u sudaru s elisama vjetroagregata, Ovaj negativan utjecaj prvenstveno je znaajan u pogledu faune ptica i imia. S obzirom da trenutni razvoj iskoritavanja energije vjetra ide sve vie u smjeru gradnje vjetroelek-trana (vjetroparkova) koji se sastoje od velikog broja vjetroagregata, kao takvi oni mogu predstavljati ozbiljne ba-rijere za navedene skupine. Stoga je u ovom dokumentu valorizacija, odnosno procjena bioloke raznolikosti izvr-ena samo na osnovu podataka o fauni ptica i imia (detaljan prikaz metodologije valorizacije dan je u zasebnim poglavljima, str. 13 i 22).

Osnovu za valorizaciju predstavljala je ekoloka mrea, odnosno vrste koje su navedene kao ciljevi ouvanja ekolo-ke mree na podruju Dalmacije. to znai da se ona prvenstveno odnosi na postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu. Meutim, potrebno je naglasiti da je obavezna metodologija za istraivanje faune ptica i imi-a prilikom ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu (OPZEM) i prilikom procjene utjecaja na okoli (PUO) u osnovi ista. Razlika je samo u vrstama na koje se sagledavaju mogui utjecaji: u sluaju ekoloke mree sagledavaju se vrste koje predstavljaju ciljeve ouvanja odreenog podruja, dok se kod procjene utjecaja na okoli sagledavaju sve vrste (s naglaskom na rijetke i ugroene), neovisno od toga da li predstavljaju ciljeve ouvanja ekoloke mree. Stoga ova valorizacija predstavlja dobru osnovu i za postupke procjene utjecaja na okoli.

Uvod


bioloka raznolikost

Kada se govori o biolokoj raznolikosti, Dalmacija a time cOASt projektno podruje ima veliku vrijednost u nacio-nalnom, ali isto tako i u meunarodnom kontekstu. Naime, iako ovo podruje ini svega 23 % u ukupnoj povrini Hrvatske, ono sadri vie od 73% svih stanita kartiranih na cijelom dravnom teritoriju (79 staninih tipova od 109). Ako se pogledaju stanita koja su male povrine i nisu prikazana na karti stanita RH, ovo je podruje jo znaajni-je budui da je ovdje prisutan cijeli niz razliitih i rijetkih staninih tipova, poput povremenih i stalnih lokvi i krkih jezera, obalnih laguna, slanih, plitkih i muljevitih movara, pjeanih i ljunanih plaa, stjenovitih morskih obala, vlanih livada, suhih travnjaka, mediteranskih ikara (draika i buika), vazdazelenih uma i ikara i dr (Slike 1 i 2).

Isto vrijedi i kad je raznolikost flore i faune u pitanju. Ovdje, na primjer, nalazimo 41% svih vrsta vaskularne flore Hrvatske, 51% endeminih biljnih vrsta, gotovo 50% kritino ugroenih biljnih vrsta, te gotovo 75% ugroenih vr-sta. takoer, na ovom prostoru obitava vie od 120 ivotinjskih vrsta koje se nalaze na crvenom popisu ugroenih ivotinjskih vrsta Hrvatske, te vie od 70 strogo zatienih prema Zakonu o zatiti prirode (NN 70/05, NN 139/08), odnosno Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 99/09) (Nikoli i Topi ed. 2005).

Svi ovi podaci ukazuju da je ovo podruje izuzetno znaajno s obzirom na bioloku raznolikost te je stoga velikim dijelom i ukljueno u ekoloku mreu Republike Hrvatske.

Ekoloka mrea

Bioloki znaajna podruja koja su od nacionalne i meunarodne vanosti obuhvaena su ekolokom mreom Re-publike Hrvatske (propisana Zakonom o zatiti prirode; NN br. 70/05, NN 139/08). Ekoloka mrea je organizirana na nain koji e omoguiti dugorono ouvanje vrsta i staninih tipova ugroenih na nacionalnoj i meunarodnoj ra-zini (meunarodne konvencije, Direktive EU, nacionalni crveni popis). Zakon o zatiti prirode, u skladu s Direktivom o stanitima, propisuje da se dijelovi ekoloke mree mogu tititi u nekoj od kategorija zatite, provedbom planova upravljanja ili kroz postupak ocjene prihvatljivosti za ekoloku mreu svakog zahvata koji moe biti ugroavajui.

Osnovu ekoloke mree ine podaci o rasprostranjenosti kljunih vrsta i staninih tipova, odnosno vrsta i staninih tipova ugroenih na nacionalnoj i meunarodnoj razini, na osnovu kojih su odreena podruja s najveom gusto-om prioritetnih vrsta i staninih tipova. Potom je za ova podruja utvreno da li se, i u kolikoj mjeri, preklapaju s granicama postojeih zatienih podruja, jesu li granice zatienih podruja prikladne za zatitu bioloke raznoli-kosti i treba li ih modificirati. takoer, utvrena su prijelazna podruja oko sredinjih jezgara te planirani koridori za komunikaciju kljunih vrsta.

Slika 1 Submediteranske vlane livade Slika 2 Dalmatinske vapnenake stijene (klifovi)

Uvod


Kod Naziv podruja

1 HR1000021 Lika krka polja

2 HR1000025 Vransko jezero i jasen

3 HR1000026 Krka i okolni plato

4 HR1000027 Mosor, Kozjak i trogirska zagora

5 HR1000029 cetina

6 HR1000028 Dinara

7 HR1000030 Park prirode Biokovo

8 HR1000031 Delta Neretve

9 HR1000022 Velebit

10 HR1000036 Srednjedalmatinski otoci i Peljeac

11 HR1000023 Sjeverozapadna Dalmacija i Pag

12 HR1000024 Ravni kotari

Tablica 1 Popis podruja vanih za ptice (SPA) u Dalmaciji (na kojem je mogua izgradnja vjetroelektrana)

Slika 3 Podruja vana za ptice (SPA podruja) na podruju Dalmacije

Na podruju Dalmacije nalazi se ukupno 18 podruja vanih za ptice (SPA podruja), od ega je 12 na podruju na kojem je mogua izgradnja vjetroelektrana (Slika 3). to se tie podruja vanih za ostale divlje svojte i stanita (ScI podruja) njihov je broj mnogo vei tako da u Dalmaciji postoji ak 261 podruje, od ega se 53 podruja nalaze na prostoru na kojem je mogua izgradnja vjetroelektrana (Slika 4). Popisi podruja vanih za ptice i podruja va-nih za ostale divlje svojte i stanita (na kojem je mogua izgradnja vjetroelektrana) prikazani su u tablicama 1 i 2.

Uvod


Kod Naziv podruja Kod Naziv podruja

1 HR2000636 Polje jezero 28 HR2000935 Modro jezero

2 HR2000641 Zrmanja 29 HR2000936 Ruda

3 HR2000869 tulove grede 30 HR2000945 Bainska jezera

4 HR2000870 Duboke jasle 31 HR2000946 Snjenica i Konavosko polje

5 HR2000871 Nacionalni park Paklenica 32 HR2000947 Gornji Majkovi - lokve

6 HR2000874 Krupa 33 HR2000949 Ljuta

7 HR2000913 Kanjon Karinice i Bijele 34 HR2000950 Slano - oleandri

8 HR2000914Ornitoloki rezervat Vransko jeze-ro i jasen

35 HR2000951 Krotua

9 HR2000915 Gajina 36 HR2001007 Oraac - kanjon

10 HR2000916 Bokanjako blato 37 HR2001013 Graako polje

11 HR2000917 Kri 38 HR2001019 Prokljansko jezero

12 HR2000918 Nacionalni park Krka 39 HR2001046 Matica-Vrgorako polje

13 HR2000919 ikola - kanjon 40 HR2001051 Kozjak

14 HR2000920 Kanjon Gudue 41 HR2001058 Lika Pljeivica

15 HR2000922 Svilaja 42 HR2001067 Butinica

16 HR2000923 Pako polje 43 HR2001068 Radiljevac

17 HR2000924 Suho polje 44 HR2001069 Kanjon Une

18 HR2000925 cetina - vrela 45 HR3000047 Novigradsko i Karinsko more

19 HR2000926 Hrvatako polje 46 HR3000171 Ue Krke

20 HR2000927 Sinjsko polje 47 HR4000005Privlaka - Ninski zaljev - Ljubaki zaljev

21 HR2000928 jezero Perua 48 HR4000006 Uvala Plemii

22 HR2000929 Rijeka cetina s kanjonom 49 HR4000015 Malostonski zaljev

23 HR2000930 Vuevica 50 HR5000022 Velebit

24 HR2000931 jadro 51 HR5000028 Dinara

25 HR2000932 Proloko blato 52 HR5000030 Park prirode Biokovo

26 HR2000933 Vrljika 53 HR5000031 Delta Neretve

27 HR2000934 crveno jezero

Tablica 2 Popis podruja vanih za ostale divlje svojte i stanita (ScI) na podruju Dalmacije (na kojem je mogua izgradnja vjetroelektrana)

Uvod


Slika 4 Podruja vana za ostale divlje svojte i stanita (SCI podruja) na podruju Dalmacije

iskoritaVanje energije Vjetra

U posljednjih desetak godina pitanja povezana s obnovljivim izvorima energije postaju sve vanija i gotovo od vi-talnog znaaja. tome nisu uzrok samo rastue cijene sirove nafte i rastue potrebe za energijom, nego i injenica da je rije o ekoloki prihvatljivim alternativama postojeim izvorima energije. Iako su fosilna goriva (nafta, ugljen i prirodni plin) trenutno jo uvijek dominantna, stvari poinju ii nabolje budui da sve vie drava poinje priznavati probleme povezane s fosilnim gorivima i polako usmjeravati panju u razvoj obnovljivih izvora energije.

jedan od najbre rastuih sektora iskoritavanja obnovljivih izvora energije, ne samo u Europskoj uniji, nego i u svi-jetu, je sektor iskoritavanja energije vjetra. Istraivaki projekti na polju iskoritavanja energije vjetra sve su inten-zivniji tako da se cijelo vrijeme pronalaze nove tehnike za uinkovitiju pretvorbu energije vjetra u elektrinu energi-ju. Iskoritavanje energije vjetra ima dugu povijest, ali je moderno koritenje energije vjetra za dobivanje elektrine energije ozbiljnije zapoelo tek u kasnim sedamdesetima godinama prolog stoljea. Od onda je industrija iskori-tavanja energije vjetra imala stalan rast kroz dvadesetak godina, a trenutno ovaj segment obnovljivih izvora ener-gije ima rast od oko 20-30% godinje na svjetskoj razini.

Koritenje energije vjetra u Republici Hrvatskoj temelji se na svjetskim iskustvima. Od poetaka intenzivnog razvoja suvremene vjetroenergetike u svijetu do danas sakupljena su bogata i raznolika iskustva, koja sada treba primijeniti u skladu s hrvatskim prilikama.

U skladu s Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN. 128/04.) izgradnja vjetroelektrana, odnosno graevina namijenjenih za iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju, nije mogua u zatienom obalnom pojasu (obuhvaa sve otoke, pojas kopna u irini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m od obalne crte). U skladu s tim u ovom su dokumentu koritene planirane lokacije za vjetroelektrane koje zadovo-ljavaju te kriterije. Prostorna razdioba vjetroelektrana u Dalmaciji izvedena je iz podataka dostupnih u upanijskim prostornim planovima (Slika 5, tablica 3). Pri tome je za vjetroelektrane za koje u upanijskim prostornim planovima nisu bili definirani poligoni (7 od ukupno 75; vjetroelektrana Pag-Ravna nalazi se izvan podruja Dalmacije na ko-jem je predviena izgradnja vjetroelektrana), povrina pod vjetroelektranom aproksimirana povrinom kruga jed-nakom medijani svih poznatih povrina vjetroelektrana (Pmedian = 346 ha).

Uvod


Slika 5 Prostorna razdioba potencijalnih lokacija vjetroelektrana na podruju Dalmacije

Broj Ime vjetroelektrane Broj Ime vjetroelektrane

1 Pag-Ravna (izvan podruja) 18 ukovica 1

2 Mazin (2) 19 ukovica 2

3 Mazin-Bruvno (1) 20 Vrtlog 1

4 Mazin-Bruvno (2a) 21 Vrtlog 2

5 Malovan 22 Pjenag

6 Graac-Otri (zd6-1_zd6-2) 23 Grabova Gruda

7 Pribudi 24 tretenovo

8 jasenice (zd5) 25 trbina

9 Benkovac (zd4) 26 Rudine

10 Obrovac-Orljak (zd2) 27 Vjetreno 2

11 Benkovac (zd3) 28 Vjetreno 1

12 Ponikve 29 Glave

13 Viter 30 Boraja

14 Supine 31 Njivice (jelinak)

15 Bila ploa 32 Pometeno brdo

16 uin 33 Koinje brdo

17 Osoje 34 emernica

Tablica 3 Popis vjetroelektrana (s imenima) izveden iz podataka dostupnih u upanijskim prostornim planovima

Uvod


osnoVa za Valorizaciju

Kao to je u uvodu reeno, najoitiji direktni utjecaji vjetroelektrana na prirodu prvenstveno se odnose na mogu-nost da ivotinje koje lete direktno stradaju u sudaru s elisama vjetroagregata, to je posebno znaajno u pogledu faune ptica i imia.

Brojna istraivanja ornitofaune pokazala su da se taj utjecaj znaajno razlikuje meu razliitim vjetroelektranama. Intenzitet i stupanj utjecaja rezultat je niza imbenika meu kojima znaajno mjesto zauzima zemljopisni poloaj, te tip i osobitosti stanita gdje se planira izgraditi vjetroelektrana. Karakteristina podruja pogodna za postavljanje vjetroelektrana su ona sa konstantnim strujanjima vjetra, a kao takva esto se znaju nalaziti na migracijskim korido-rima ptica, to za posljedicu ima poveanu mogunost sudara, naroito kod pojedinih porodica koje se pri kretanju oslanjaju na struje vjetra. tijekom koritenja vjetroelektrana kao najugroenije ivotinjske vrste svakako se mogu izdvojiti grabljivice i sove. Situacije kod kojih se pojavljuje poveana smrtnost ili stradavanje ptica u radu vjetroe-lektrana se razlikuju od lokacije do lokacije, ali na lokacijama s velikim brojem vjetroagregata i podrujima s jaim intenzitetom preleta taj je broj svakako vei. Gledano sezonski, najproblematinija su proljetna i jesenska razdoblja kada zapoinje parenje i u prostoru su aktivne vrste u selidbenim kretanjima.

Kao i ptice, i imii su migratorne vrste te periodino migriraju izmeu podruja ljetnih kolonija i hibernacijskih lo-kaliteta, u periodu parenja ali i svakodnevno u potrazi za hranom i vodom. ta dnevna i sezonska kretanja dovode ih u opasnost od sudara s vjetroagregatima stoga je potrebno obratiti posebnu pozornost na njih prilikom planiranja, izgradnje i rada vjetroelektrana.

Broj Ime vjetroelektrane Broj Ime vjetroelektrane

35 Visoka-Zelovo 56 crno brdo

36 Plane 57 Velika glava

37 Bili brig-Vaganj 58 trtar

38 Debelo brdo-Vrdovo 59 crni vrh

39 Vuipolje-Hrvace 60 Bubrig

40 Riipolje 61 Mideno brdo

41 Votane-Kamensko 62 Kozjak

42 Ruda-Otok 63 Gornja Biskupija

43 Bradaria kosa 64 Vrbniki plato

44 Lukovac 65 Ljubaka vlaka

45 Katuni 66 Kr Paene

46 eevaka ljut 67 Brdo Oton-Debelo brdo

47 Kostanje 68 Kijevo-Unita

48 Perun 69 Svilaja

49 Opor 70 Vinie

50 Bazije 71 Vuevica-Kozjak

51 Vitrenjaci 72 Rogoznica-Omi

52 Orlovac-Otok_novo 73 Lovre

53 traponik (Orlovac) 74 Otii

54 Orlice 75 Podosoje

55 Gluna 76 Kosore

Uvod


Brojnim istraivanjima razliitih autora utvreni su mogui razlozi tj. hipoteze zbog kojih dolazi do stradavanja i-mia tijekom rada vjetroagregata. Neki od moguih razloga stradavanja su:

- stvaranje linearnih koridora (postavljanje vjetroagregata du linearnog koridora i gradnja pristupnih putova otvaraju stanite linijskog karaktera koje imii preferiraju za migracije ili lov),

- ogranienja eholokacije (imii sistemom eholokacije ne mogu precizno locirati rotirajue elise vjetroagregata ili pogreno procjenjuju njihovu brzinu),

- dezorijentacija elektromagnetskim poljem (vjetroagregati proizvode sloena elektromagnetska polja to dovodi do dezorijentacije imia),

- krajobrazno privlaenje (kukce privlai izmijenjen krajobraz oko vjetroagregata to privlai i imie koji se tim kukcima hrane),

- male brzine vjetra (vremenske prilike bez ili s malo vjetra pogoduju imiima za migracije i lov pa ukoliko je mi-nimalna brzina vjetra koja je predviena za pokretanje vjetroagregata preniska to dovodi do mnogo vee vjero-jatnosti sudara imia s elisama),

- toplinsko privlaenje (kukce privlai toplina koju stvaraju glave vjetroagregata to privlai i imie koji se tim kukcima hrane) i dr.

Navedeni su razlozi utvreni dosadanjim istraivanjima no ne iskljuuju i ostale utjecaje. Podaci koji se dobivaju standardnim metodama za istraivanje imia, temeljem kojih bi se trebala predvidjeti smrtnost imia te rizik od njihovog stradavanja tijekom rada izuzetno je zahtjevno, a sami zakljuci nesigurni. Mogunost generiranja pouz-dane procjene rizika prije izgradnje uvelike onemoguava nedostatak osnovnih referentnih podatka o distribuciji i gustoi populacija (Reynolds 2006), a osobito migracijskih obrazaca te ponaanja imia (Larkin 2006).

tijekom projekta prikupljeni su svi dostupni podaci o biolokoj vrijednosti Dalmacije i cOASt projektnog podruja, ukljuujui podatke koji se odnose na:

1. ekoloku mreu RH

- podruja vana za divlje svojte i stanita (ScI podruja) - podruja koja znatno doprinose odranju ili obnavljanju povoljnog stanja u ouvanju tipova prirodnih stanita ili vrsta, doprinose cjelovitosti ekoloke mree i/ili dopri-nose ouvanju bioloke raznolikosti unutar dotine regije ili regija; Natura 2000 u Hrvatskoj, www.natura2000.hr,

- podruja vana za ptice (SPA podruja) - podruja posebne zatite vana za ptice koja omoguuju zatitu i uprav-ljanje podrujima vanim za razmnoavanje, hranjenje, prezimljavanje ili migraciju rijetkih i osjetljivih vrsta ptica; Natura 2000 u Hrvatskoj, www.natura2000.hr (koritena kao podruja rasprostranjenosti orla zmijara)

2. podruja rasprostranjenosti najugroenijih vrsta ptica (surog orla),

3. podruja preleta najugroenijih vrsta ptica (dralova i grabljivica), i

4. tokaste lokalitete (piljski lokaliteti koji predstavljaju osnovu za budua Natura 2000 podruja).

Svi ovi podaci sagledani su sa stajalita specifinih ciljeva projekta, posebno to se tie mogunosti koritenja tih podatka u svrhu zonacije podruja s obzirom na mogue utjecaje vjetroelektrana, te se na temelju njih i ekspertnog znanja strunjaka za dvije najugroenije skupine - ptice (Dragan Radovi, dipl. ing. biol.) i imie (dr.sc. Igor Pavlini) - pristupilo valorizaciji bioloke raznolikosti podruja Dalmacije.

Uvod


Valorizacija podruja Dalmacije fauna pticadragan radoVi, dipl. ing biol.

zonacija podruja

S obzirom na mogue utjecaje vjetroelektrana na faunu ptica, cijelo podruje Dalmacije moe se podijeliti u tri kategorije:

3 - zona jakog utjecaja2 - zona srednjeg utjecaja1 - zona slabog utjecaja

Zona slabog utjecaja

Zona slabog utjecaja (zona 1) se svodi samo na manja podruja oko veih gradova tako da ju na ovom podruju nije potrebno posebno isticati.

Zona srednjeg utjecaja

Zonu srednjeg utjecaja (zonu 2) ini cijelo podruje Dalmacije, s izuzetkom zone velikog utjecaja (zone 3) i podruja oko veih gradova. cijelo je ovo podruje znaajno u pogledu rasprostranjenosti ugroenih vrsta ptica gnjezdarica i koritenja podruja od strane krupnih vrsta ptica preletnica te je, kada se govori o izgradnji vjetroelektrana, na nje-mu nuno provesti standardna ornitoloka istraivanja.

Postoji velika vjerojatnost da e istraivanja provedena u ovoj zoni pokazati da ovo podruje barem povremeno ko-riste neke vrste ptica od posebnog interesa za zatitu prirode, a na koje vjetroelektrane mogu imati negativan utje-caj. Meutim, oekivani utjecaj u ovom sluaju vjerojatno nee biti toliki da moe dovesti do odbacivanja plana za gradnju vjetroelektrane ve e se propisivanjem zatitnih mjera (ovisno o vrsti i intenzitetu utjecaja) osigurati uma-njivanje ili potpuno izbjegavanje negativnog utjecaja. Potrebno je napomenuti da unato tome ne treba iskljuiti mogunost da se tijekom ovih istraivanja utvrdi neki od razloga uvrtavanja podruja u zonu 3, no mogunost za to je ipak vrlo mala.

Zona velikog utjecaja

Zonu velikog utjecaja (zonu 3) ini podruje na kojem je mogu znaajan negativan utjecaj na najosjetljivije vrste. U ovoj zoni postoji realna vjerojatnost da e utjecaji biti toliki da uobiajene mjere zatite nee biti dovoljne, te e vjerojatno trebati propisati dodatne mjere, poput izmjetanja vjetroagregata.

S obzirom na tu mogunost, uz standardna ornitoloka istraivanja u ovoj je zoni potrebno provesti i dodatna, in-tenzivnija istraivanja ovisno o kriteriju prema kojem je podruje uvrteno u zonu 3. tek na osnovu rezultata dodat-nih istraivanja moe se donijeti odluka o razini utjecaja vjetroelektrana na ornitofaunu.

metodologija

Osnovu za utvrivanje zona utjecaja vjetroelektrana predstavljala su podruja rasprostranjenosti najugroenijih vr-sta ptica - surih orlova i orlova zmijara - te podruja preleta krupnijih vrsta ptica, posebno dralova i grabljivica. Ova podruja ine zonu velikog utjecaja (zona 3) dok ostatak podruja Dalmacije (s izuzetkom podruja oko veih gra-dova) ini zonu srednjeg utjecaja (zona 2).

Valorizacija podruja Dalmacije fauna ptica


Navedene vrste u Hrvatskoj su vrlo ugroene, a svojom veliinom, nainom leta i ponaanja (najee lete na visini vjetroagregata, koriste ista stanita) mogu bit dodatno ugroene izgradnjom vjetroelektrana. Na taj nain, ukoliko se istraivanjima pokae da su podruja pogodna za ove vrste i da nema znaajnog utjecaja na njih, velika je vjero-jatnost da su zatiene i druge vrste ptica koje su daleko manje ugroene ili uope nisu. Stoga je dovoljno (zajedno s mjestima preleta dralova i grabljivica) koristiti navedene vrste za procjenu osjetljivosti ovog podruja. Osim toga, cilj postupka valorizacije (kao i cijelog dokumenta) je da bude to jednostavniji kako bi se to lake prepoznali mo-gui znaajni utjecaji na ptice. to ne znai da na ovom podruju ostale vrste nisu ugroene izgradnjom vjetroelek-trana ili da bi na drugom podruju valorizacija bila bazirana na istim vrstama. Zbog toga je prilikom sagledavanja moguih utjecaj na ptice u poetnoj fazi potrebno utvrditi na koje je vrste utjecaj mogu i provedbom terenskih istraivanja i postupaka procjene utjecaja na ekoloku mreu (ili okoli) utvrditi znaajnost utjecaja.

Podruja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos) kriterij 1

Suri orlovi su se pokazali najproblematinijom vrstom u pogledu utjecaja vjetroelektrana, budui da se radi o kri-tino ugroenoj vrsti u Hrvatskoj kojoj posebno odgovaraju vjetrovite visoravni i goleti (predstavljaju potencijal-ne lokacije vjetroelektrana), koja koristi ogromne povrine takvih stanita, a njihov nain lova i leta ini ih izuzetno osjetljivim na rad vjetroagregata. Stoga su povrine koje na podruju Dalmacije redovito koriste suri orlovi uvrte-ne u zonu 3.

Podruja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus) kriterij 2

Orlovi zmijari su takoer problematina vrsta, no u Hrvatskoj nisu kritino ugroeni. Oni koriste manja podruja na kojima se ne zadravaju cijele godine jer se radi o selicama. Zbog toga se sva podruja vana za zatitu ptica (SPA podruja) unutar dalmatinske regije smatraju od posebne vanosti za orla zmijara.

Podruje preleta krupnijih ptica, posebno dralova i grabljivica kriterij 3

Postoji samo jedno podruje od posebne vanosti kao intenzivno mjesto preleta krupnijih ptica, posebno dralova i grabljivica koje ukljuuje iri prostor (cca 35 km) ua Neretve, od kud se nastavlja preko poluotoka Peljeca, Koru-le i ireg podruja Lastova prema Palagrui i dalje prema Italiji.

rezultati

Gledajui sva tri ranije navedena kriterija zajedno, ukupna zona velikog utjecaja na ornitofaunu obuhvaa vie od 620 000 ha, odnosno gotovo 60 % podruja Dalmacije. Ovako velika zastupljenost ukazuje na potrebu paljivog planiranja vjetroelektrana koje e biti temeljeno na podacima prikupljenim od strunjaka. U tablici 4 je prikazana zastupljenost zona velikog utjecaja na ornitofaunu prema pojedinanim kriterijima, te ukupno.

Zona velikog utjecaja (zona 3)

Kriterij Povrina (ha) Udio u ukupnoj povrini podruja Dalmacije* (%)

Podruje rasprostranjenosti surih orlova 191 969,7 17,75

Podruja rasprostranjenosti orlova zmijara 52 3020,2 48,36

Podruje preleta krupnijih ptica 9 833,0 0,91

Ukupna povrina zone 3 623 362,6 57,64

Tablica 4 Zastupljenost pojedinih zona velikog utjecaja vjetroelektrana na ornitofaunu (zona 3)

*Povrina podruja Dalmacije na kojem je mogua izgradnja vjetroelektrana iznosi priblino 1 081 460 ha



VjEtROELEKtRANA ZONA VjEtROELEKtRANA ZONA VjEtROELEKtRANA ZONA

Mazin2 3 Mazin-Bruvno_2a 2-3 Obrovac-Orljak (zd_2) 2

Mazin-Bruvno_1 3 Malovan 2-3 Benkovac - zd3_x 2

Pribudi 3 Graac-Otri (zd6-1_zd6-2) 2-3 ukovica 2

Benkovac - zd4_x 3 jasenice - zd5 2-3 Vrtlog 1 2

Ponikve 3 ukovica 2-3 Vrtlog 2 2

Viter 3 Pometeno brdo 2-3 Pjenag 2

Supine 3 Bili brig-Vaganj 2-3 Grabova Gruda 2

Bila ploa 3 Debelo brdo-Vrdovo 2-3 tretenovo 2

uin 3 Vuipolje-Hrvace 2-3 trbina 2

Osoje 3 Votane-Kamensko 2-3 Rudine 2

Boraja 3 Katuni 2-3 Vjetreno 2 2

Njivice (jelinek) 3 Orlovac-Otok_novo 2-3 Vjetreno 1 2

Koinje brdo 3 Orlice 2-3 Glave 2

Ruda-Otok 3 Gluna 2-3 emernica 2

Kostanje 3 Velika glava 2-3 Visoka-Zelovo 2

Opor 3 trtar 2-3 Plane 2

crni vrh 3 Kozjak 2-3 Riipolje 2

Bubrig 3 Gornja Biskupija 2-3 Bradaria kosa 2

Mideno brdo 3 Rogoznica-Omi 2-3 Lukovac 2

Vrbniki plato 3 Otii 2-3 eevaka ljut 2

Ljubaka vlaka 3 Kosore 2-3 Perun 2

Kr Paene 3 Bazije 2

Brdo Oton-Debelo brdo 3 Vitrenjaci 2

Kijevo-Unita 3 traponik (Orlovac) 2

Vuevica-Kozjak 3 crno brdo 2

Svilaja 2

Vinie 2

Lovre 2

Podosoje 2

Rezultati provedene zonacije pokazuju da se od 75 planiranih lokacija vjetroelektrana na podruju Dalmacije njih 25 nalazi u zoni velikog potencijalnog utjecaja (zona 3), a 21 lokacija se nalazi u graninom podruju koje obuhva-a i zonu 2 i zonu 3 (Slika 6). to znai da e u ovim sluajevima biti potrebno provesti dodatna intenzivnija istraiva-nja ornitofaune na osnovu kojih e se moi procijeniti utjecaj vjetroelektrane na populacije ugroenih vrsta ptica. Preostalih 29 lokacija nalaze se u zoni umjerenog utjecaja (zona 2) te e u njihovom sluaju za procjenu utjecaja vje-troelektrane na populacije ugroenih vrsta ptica trebati provesti standardna ornitoloka istraivanja.



Podruja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos)

Na podruju Dalmacije nalazi se 12 podruja vanih za zatitu surih orlova (Slika 7). Ova podruja zauzimaju pribli-no 192 000 ha (tablica 3) to predstavlja gotovo 18 % ukupne povrine podruja Dalmacije na kojem je mogua iz-gradnja vjetroelektrana. Na ovim je podrujima potrebno, uz standardno istraivanje provesti i dodatno istraivanje koje e rezultirati saznanjima o tome da li konkretno podruje planirane vjetroelektrane suri orlovi koriste i u kojoj mjeri. to znai da je uz standardna ornitoloka istraivanja (najmanje 10 dvodnevnih terena rasporeenih tijekom godine, ovisno o veliini podruja zahvata, broju vjetroagregata, sastavu ornitofaune i sl.) potrebno obaviti dodat-nih najmanje 30 terenskih dana godinje od strane najmanje dvojice ornitologa tijekom kojih e se pratiti samo suri orlovi, intenzitet, nain i svrha koritenja plohe (prelet, lov, socijalno ponaanje itd.). Najvei dio tih istraivanja treba provesti u periodu od oujka do srpnja, u vrijeme kada su orlovi zbog sezone gnijeenja najaktivniji. takvo istraivanje treba provesti kroz dvije godine, a tek na osnovu tih rezultata treba donijeti procjenu kako e vjetroe-lektrana utjecati na njihovu populaciju.

Podruja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus)

Podruja rasprostranjenosti zmijara odgovaraju podrujima ekoloke mrea koja su vana za zatitu ptica (SPA po-druja, Slika 8). Ova podruja zauzimaju mnogo vee povrine u odnosu na prethodnu kategoriju (vie od 500 000 ha, tablica 3) to ini gotovo 50 % povrine Dalmacije na kojem je mogua izgradnja vjetroelektrana. I na ovim je podrujima potrebno provesti dodatna istraivanja, slino kao i za surog orla. to znai da se uz standardno ornito-loko istraivanje obavi dodatnih najmanje 30 terenskih dana godinje od strane najmanje dvojice ornitologa ti-jekom kojih e se pratiti intenzitet, nain i svrha koritenja plohe (prelet, lov, socijalno ponaanje itd.). Najvei dio istraivanja zmijara treba provesti u periodu od travnja do kolovoza tijekom dvije godine, te se tek na osnovu tih rezultata treba donijeti procjenu kako e vjetroelektrana utjecati na njihovu populaciju.

Podruje preleta krupnijih ptica, posebno dralova i grabljivica

takvo je podruje samo jedno (Slika 9), a u njemu je takoer potrebno, uz standardna ornitoloka istraivanja, pro-vesti dodatna istraivanja od najmanje 15 terenskih dana godinje za promatranje preleta u proljetnoj migraciji

Slika 6 Zone velikog utjecaja (zone 3) s obzirom na sva tri kriterija



Slika 7 Zona velikog utjecaja (zona 3) s obzirom na podruja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos) kriterij 1

Slika 8 Zona velikog utjecaja (zona 3) s obzirom na podruja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus) kriterij 2

(oujak do svibnja) i najmanje 30 dana godinje za jesenje migracije (kolovoz do studenog). Potrebno je utvrditi da li ptice za selidbe prelijeu i na kojoj visini preko plohe. Istraivanje treba provesti tijekom dvije godine. tek nakon analize dobivenih rezultata mogue je procijeniti nivo utjecaja na ornitofaunu i ekoloku mreu.



Slika 9 Zona velikog utjecaja (zona 3) s obzirom na podruje preleta krupnijih ptica, posebno dralova i grabljivica kriterij 3

smjernice za istraiVanje

Osnovni cilj ornitolokih istraivanja prilikom zahvata izgradnje vjetroelektrana je odrediti i procijeniti mogue utje-caje zahvata na ptice, odabrati najpovoljnije varijantno rjeenje, te predloiti mjere ublaivanja kojima je mogue izbjei negativan utjecaj zahvata na ornitofaunu i program praenja uinkovitosti propisanih mjera. Smjernice opi-sane u ovom dokumentu bazirane su na Smjernicama za izradu studije utjecaja na okoli za vjetroelektrane orni-tofauna (Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode, 2009.)

Istraivanja se temelje na dva osnovna koraka: prethodnoj analizi postojeih podataka o ornitofauni ireg podruja na kojem se planira zahvat i obavljenim terenskim istraivanjima.

Prikupljanje i analiza postojeih podataka

Prikupljanje i analiza postojeih podataka ima za cilj utvrditi da li postoje podaci ili indicije koji bi upuivali na pri-sutnost osjetljivih ili osobito osjetljivih vrsta, odnosno na znaajan prelet ptica tijekom selidbi na tom podruju. Prethodnu analizu postojeih podataka neophodno je provesti kako bi se terenska istraivanja planirala i obavila na adekvatan nain. Potrebno je uzeti u obzir ire podruje u pojasu od oko 50 km od podruja obuhvata zahvata, kako bi se u analizu ukljuile vrste s velikim ivotnim prostorom (engl. home-range) - npr. suri orao, bjeloglavi sup i dr.

Terenska istraivanja ornitofaune

terenska istraivanja ornitofaune u svrhu utvrivanja nultog stanja, kao i analiza podataka dobivenih takvim istrai-vanjima, predstavljaju osnovu i jedini temelj koji e omoguiti bilo kakvu procjenu utjecaja. Njihov intenzitet i radni napor za zahvate vjetroelektrana moe biti razliit, a ovisan je o veliini zahvata odnosno veliini podruja obuhvata zahvata, tipu i distribuciji stanita na lokaciji zahvata, broju oekivanih vrsta, prisutnosti osjetljivih vrsta i dr.



Opseg i dinamika terenskih istraivanja treba:

- obuhvatiti cjelokupno podruje obuhvata zahvata kao i ire podruje u zoni od najmanje 1,5 km od podruja obuhvata zahvata, a za osjetljive vrste s velikim ivotnim prostorom (home range) treba pretraiti pogodna gnjez-dilita i u irem krugu (minimalno 5 km) od granice obuhvata zahvata.

- obuhvatiti cijeli godinji ciklus ptica (sezonu gnijeenja, proljetnu i jesensku selidbu te zimovanje) tijekom kojeg je potrebno osigurati najmanje jedan izlazak na teren mjeseno. Prema preporukama, za istraivanje podruja za-hvata povrine od 15 do 20 km2, tijekom svakog terenskog izlaska na istraivanoj plohi provesti najmanje jedan istraiva/etiri dana i to na nain da se obuhvate dnevne i none vrste.

Mjerodavan prikaz strukture ornitofaune i kvalitetnu procjenu utjecaja mogue je dobiti samo uz primjenu standar-dnih ornitolokih metoda i prikupljanje dovoljnih koliina podataka. Vezano uz ornitoloke metode, potrebno je ko-ristiti standardne metode za istraivanje ptica: za utvrivanje kvalitativne strukture ornitofaune mogue je koristiti metodu nestandardiziranog pretraivanja podruja (engl. area searches), dok je za dobivanje kvantitativnih po-dataka (relativna gustoa populacija) potrebno ukljuiti i metodu brojanja u toki (engl. point count) i/ili metodu linijskog transekta (Bibby i sur. 2000, Gregory i sur. 2004). Pri planiranju transekata, toaka za brojanje i ruta obilaza-ka terena treba paziti da sva stanita budu adekvatno uzorkovana.

Za istraivanje nono aktivnih vrsta potrebno je provesti i nona istraivanja. Za utvrivanje prisutnosti sova po-trebno je primijeniti metodu zvukovnog vaba (engl. playback recording census technique - Fuller i Mosher 1981, 1987, Kochert i sur. 1986) i to u razdobljima prikladnim za istraivanje svake vrste koje se, s obzirom na geografski poloaj i raspoloiva stanita, mogu oekivati na podruju istraivanja.

Posebnu panju treba obratiti na krupnije vrste ptica s velikim ivotnim prostorima za koje treba pretraiti pogodna gnjezdilita (npr. litice) i u irem krugu (minimalno u pojasu od 5 km od granica zahvata).

Standardne metode motrenja i brojanja s odreenih pozicija (engl vantage point watches Scottish Natural He-ritage 2005, 2009 ili fixed point observations- Morission 1998 ili watch count - canadian Wildlife Service 2006) potrebno je primijeniti u sluajevima kad se pretpostavlja da se podruje zahvata nalazi na selidbenom koridoru veeg broj ptica selica te u sluajevima kad na podruju zahvata ili u njegovoj blizini obitavaju osobito osjetljive vr-ste. Ova metoda omoguuje procjenu rizika stradavanja ptica na lopaticama vjetroagregata. Ona ukljuuje prae-nje ponaanja (ukljuujui visinu leta i tipove letnog ponaanja) te duinu i uestalost zadravanja ptica na lokaciji zahvata. Primjena metode direktnog brojanja s odreenih pozicija (vantage point watches) za studije utjecaja vje-troagregata na ptice detaljno je prikazana u priruniku Scottish Natural Heritage 2005.

Kako bi se mogla ocijeniti kvaliteta provedenih ornitolokih istraivanja i na njoj temeljene procjene, metodologiju rada i rezultate u studiji potrebno je detaljno opisati i dokumentirati uz prikaz: naina prikupljanja podataka, kori-tenih protokola, kartografskih prikaza ruta prijeenih transekata i toaka s kojih se obavljalo prebrojavanje, preci-znih koordinata za sve istraene lokacije (GPS toke) i sl.

Prikaz strukture ornitofaune

U prikazu strukture ornitofaune na podruju obuhvata zahvata i u njegovoj blizini potrebno je izdvojiti vrste od po-sebnog interesa po kriterijima ugroenosti i njihovog udjela u nacionalnoj populaciji te vjerojatnosti, da e vjetroe-lektrana na njih negativno utjecati. Prikaz strukture ornitofaune ukljuuje:

- sistematski popis svih vrsta ptica koje redovito ili povremeno obitavaju na podruju obuhvata zahvata i u njego-voj blizini tijekom cjelogodinjeg ciklusa (sezona gnijeenja, proljetna i jesenska selidba te zimovanje),

- status ugroenosti svih zabiljeenih vrsta na nacionalnoj i meunarodnoj razini te status zatite svake vrste u Hr-vatskoj i napomenu o njihovoj ukljuenosti na dodatke meunarodnih konvencija,

- status svake vrste ptica na podruju obuhvata zahvata (gnjezdarica, preletnica, zimovalica, sluajna vrsta i sl.),

- procjenu uestalosti, gustou populacija i rasprostranjenost zabiljeenih vrsta na podruju obuhvata zahvata, s posebnim osvrtom na sovke i sokolovke,



- opis pripadajuih zajednica ptica gnjezdarica na stanitima na podruju obuhvata zahvata sa procjenom veliine populacija gnjezdarica na podruju obuhvata zahvata.

Vrste ugroene na europskoj razini. Ugroenost na europskoj razini odreena je na osnovi tucker i Heath (1994). Meunarodna zatita vrsta prikazana je prisutnou vrsta na dodacima Konvencije o zatiti europskih vrsta i stani-ta (Bernska konvencija) i Konvencije o zatiti migratornih vrsta divljih ivotinja (Bonska konvencija).

Vrste ugroene na razini Republike Hrvatske. Ugroenost na dravnoj razini odreena je na osnovi Radovi i sur (2003), ali i nekih novijih saznanja Zavoda za ornitologiju HAZU, a kategorije su sljedee:

- Kritino ugroene (cR) vrste suoene s krajnje visokim rizikom od izumiranja

- Ugroene (EN) vrste s vrlo visokim rizikom od izumiranja

- Rizine (VU) vrste koje su suoene s visokim rizikom od izumiranja

- Nedovoljno poznate (DD) vrste za koje nema dovoljno kvalitetnih podataka o rasprostranjenosti, brojnosti ili sta-tusu populacije, ali vrlo vjerojatno pripadaju nekoj od kategorija ugroenosti

Osim ugroenih vrsta postoje i dvije kategorije koje se odnose na vrste koje se ne smatraju ugroenima, ali bi to u dogledno vrijeme mogle postati. to su:

- Niskorizine (Nt) vrste koje ne ispunjavaju kriterije za ugroene vrste, ali su tome blizu ili se oekuje da e u bli-skoj budunosti postati ugroene

- Najmanje zabrinjavajue (Lc) vrste koje ne zadovoljavaju niti kriterije za niskorizine. Njima pripadaju iroko ra-sprostranjene i brojne vrste koje u nekim manjim dijelovima areala pokazuju pad brojnosti ili smanjenje areala

Interpretacija i analiza podataka kljuan je element za procjenu utjecaja potencijalne vjetroelektrane na okoli, pa tako i na ekoloku mreu. Da bi iz podataka o lokalnoj ornitofauni bilo vidljivo kakav e biti utjecaj potrebno je po-datke interpretirati tako da budu lako razumljivi i pristupani. to znai da iz sistematskog popisa treba izluiti vrste od posebnog interesa za zatitu prirode. te vrste treba podrobnije opisati i jasno navesti po kojem su kriteriju uvr-tene meu vrste od posebnog interesa za zatitu prirode.

Nadalje, za svaku vrstu od posebnog interesa za zatitu prirode treba opisati da li e i na kakav nain na nju djelovati planirana vjetroelektrana, te koliki e biti intenzitet tog utjecaja. Na kraju treba za vrste za koje se procjeni da e biti pod utjecajem navesti postoje li zatitne mjere koje taj utjecaj mogu umanjiti ili eliminirati.

mjere ublaaVanja

U svijetu se danas naveliko istrauju i standardiziraju zatitne mjere (mjere ublaavanja) koje umanjuju ili potpuno ponitavaju tetne utjecaje vjetroelektrana na ornitofaunu. Naalost, veina jednostavnijih zatitnih mjera (razliito obojenje i are na lopaticama vjetroagregata, razliiti zvuni i svjetlosni efekti, raspored vjetroagregata, ureaji za sprjeavanje slijetanja na vjetroagregate, izvoenje radova na postavljanju vjetroelektrana u odreeno doba go-dine itd.) jo je uvijek upitne efikasnosti ili su izrazito ovisne o lokalnim uvjetima, tako da razliite studije pokazuju razliite rezultate primjene.

Do sada su se jedino stvarno efikasnima pokazale mjere izmjetanja ili nepostavljanja jednog ili vie vjetroagregata za koje analiza rezultata terenskih istraivanja pokazala da bi mogli imati znatan negativni utjecaj na jednu ili vie vrsta ptica od posebnog interesa za zatitu prirode (ciljevi ouvanja ekoloke mree), te iskljuivanje vjetroagregata u odreeno doba godine ili dana, i to vjetroagregata za koje analiza rezultata terenskih istraivanja pokazala da bi imali znatan negativni utjecaj samo u toj sezoni, dijelu dana ili pri odreenim vremenskim uvjetima.



Prijedlog mjera ublaavanja negativnih utjecaja vjetroelektrana na ptice potrebno je razraditi za sve faze projekta, odnosno tijekom pripreme, graenja, koritenja te prestanka koritenja vjetroelektrane.

Faza pripreme zahvata

Prijedlog mjera ublaavanja u fazi pripreme zahvata odnosi se na podatke iz studije utjecaja na okoli koji se od-nose na broj, razmjetaj i tip vjetroagregata, razmjetaj vodova, prilaznih putova, cesta te ostalih prateih objekata koji mogu imati negativan utjecaj na ptice. Ove je mjere potrebno primijeniti pri izradi projektne dokumentacije.

Faza graenja i prestanka koritenja zahvata

tijekom faze graenja i prestanka koritenja zahvata potrebno je voditi rauna da se radovi izvode u razdoblju za koje je utvreno da e radovi imati najmanji negativni utjecaj na populacije ptica koje obitavaju na podruju za-hvata (openito izbjegavati sezonu gnijeenja ptica) i na nain da se prirodna stanita to manje izmjene, a nakon prestanka koritenja potrebno je predvidjeti sanaciju podruja i stvaranje preduvjeta za obnovu prirodnih stanita


Prijedlog mjera ublaavanja u fazi koritenja zahvata odnosi se na prilagoavanje i/ili ograniavanje rada vjetroa-gregata, osobito za vrijeme proljetnih i jesenskih sezonskih migracija ptica i sl.

program praenja

Da bi mjere ublaavanja bile efikasne neophodno je provoditi program praenja ornitofaune (monitoring) tijekom najmanje dvije godine od poetka rada vjetroelektrane. Naime, koliko god kvalitetno bilo terensko istraivanje i utvrivanje nultog stanja, uvijek je mogue da promakne neki element i da se tijekom rada vjetroelektrane pokae da jedan ili vie vjetroagregata ipak imaju znaajan negativan utjecaj na ptice. to se moe utvrditi samo kvalitetnim praenjem stanja, a obavezno treba biti i naknadno primjenjivanje gornjih zatitnih mjera. Dakle, ukoliko monito-ring pokae da jedan ili vie vjetroagregata ipak ima negativni utjecaj treba ga naknadno ili trajno ukloniti ili isklju-ivati u kritinim momentima.

Program praenja ornitofaune koritenja zahvata u cilju ustanovljavanja realnog utjecaja na ptice uvjetovan je osjetljivou podruja odnosno prisutnou osjetljivih vrsta, a ukljuuje sljedeu metodologiju:

- program praenja stanja treba ukljuiti praenje stanja populacija gnjezdarica (subjekt praenja: zajednica pti-ca, varijabla: kvalitativni i kvantitativni sastav zajednice ptica) na podruju obuhvata zahvata u prve dvije godine rada vjetroelektrane.

- program praenja stanja za osjetljive lokacije (lokacija na selidbenom koridoru veeg broj ptica selica ili lokaci-ja na kojoj obitavaju osjetljive vrste ptica), osim praenja stanja populacija gnjezdarica, treba ukljuiti i praenje prisutnosti, ponaanja i stradavanja osjetljivih vrsta na podruju obuhvata zahvata. Plan za traenje ostataka stra-dalih ptica mogue je izraditi prema preporukama navedenim u Scottish Natural Heritage, 2005., ili drugim rele-vantnim izvorima.

Praenje stanja populacija gnjezdarica te prisutnosti i ponaanja osjetljivih vrsta treba provoditi koritenjem istih standardnih metoda po istim protokolima (identini transekti, toke motrenja ili prebrojavanja, razdoblje istraiva-nja i dr.) koji su koriteni u inicijalnim istraivanjima.



Valorizacija podruja Dalmacije - fauna imiadr.sc. igor paVlini

zonacija

Vanost lokaliteta prilikom analize odreena je tipom/tipovima kolonije koje ga koriste redoslijedom 1. porodiljne, 2. migracijske i 3. zimske. Analizirana je veliina kolonije, sastav vrsta, potencijalne migracije na temelju sastava vr-sta i tipu sklonita. Analiza preklapanja podruja temeljena je na strunoj procjeni - u pravilu su podruja meusob-nih preklapanja okarakterizirana kao podruja zone utjecaja 3. Poznata sklonita imia koja nisu vana podruja proirena su buffer zonom od 1 kilometra u zone znaajnog negativnog utjecaja kako bi se prije svega uzela u obzir u fazi planiranja lokacije te eventualnih pristupnih putova.

Podruje utjecaje vjetroelektrana na faunu imia moe se podijeliti u zone utjecaja:

3 - zona jakog utjecaja

2 - zona srednjeg utjecaja

1 - zona slabog utjecaja

metodologija

Analizirano je 9 od 12 vrsta imia s Dodatka II Direktive o zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore koje su pred-met izrade prijedloga zatienih NAtURA 2000 podruja za imie:

1. veliki potkovnjak, Rhinolophus ferrumequinum (RF); 2. juni potkovnjak, Rhinolophus euryale (RE); 3. mali potkovnjak, Rhinolophus hipposideros (RH); 4. Blazijev potkovnjak, Rhinolophus blasii (RB); 5. dugokrili prnjak, Miniopterus schreibersii (MS); 6. dugonogi imi, Myotis capaccinii (Mc); 7. veliki imi, Myotis myotis (MM); 8. otrouhi imi, Myotis blythii oxygnathus (MBO); 9. rii imi, Myotis emarginatus (ME). Za ostale 3 vrste koje se nalaze na Dodatku II Direktive jedna vrsta (Myotis dasycneme) dolazi iskljuivo izvan pro-jektnog podruja (Pavlini i sur. 2010), dok za vrste Barbastella barbastellus i Myotis bechsteinii postoje samo po-jedinani nalazi, ali ne i podaci o kolonijama odnosno sklonitima na istraivanom podruju (Pavlini i sur. 2010).

Odabir vrsta temelji se iskljuivo na dostupnim podacima koji su rezultat viegodinjih intenzivnih istraivanja te analize koja je rezultirala prijedlogom NAtURA 2000 podruja za imie (Pavlini i akovi 2010). Ove vrste pred-stavljaju prioritet zatite imia, a ujedno su i vrste koje u odreenom periodu koriste podzemna sklonita u kojima formiraju velike kolonije. Podzemna sklonita vana su tijekom itave godine te se izmeu njih odvijaju i migracije imia. Period migracija doba je potencijalne velike izloenosti imia stradavanju od vjetroelektrana. Vrste koje nisu uzete u obzir prilikom analize a poznato je da postoje negativni utjecaji vjetroelektrana na njih (vrste rodova Nyctalus i Pipistrellus, Hypsugo savii) svakako treba uzeti u obzir prilikom terenskih istraivanja u svrhu procjene mogueg utjecaja potencijalne vjetroelektrane. Primjeri na koji nain bi podaci o ovim vrstama trebali biti prikazani i evaluirani prikazani su kroz primjere procjene kumulativnog efekta.

Valorizacija podruja Dalmacije fauna imia


S obzirom da podataka o migratornim putovima imia u Hrvatskoj ima izuzetno malo i da se odnose prvenstveno na sjeverni dio Hrvatske i tek se u nekoliko sluajeva nastavljaju na poznate podatke iz Europe (Huterer i sur. 2005, Pa-vlini i akovi 2010) kumulativni utjecaj potencijalnih vjetroelektrana na imie u migraciji moe se temeljiti jedino na poznatim sklonitima za koje postoje podaci o dinamici i vrstama koje to sklonite koriste u odreenom periodu.

Podaci:

- porodiljne kolonije vana podruja 5 km radijus, 10 km MS - zona utjecaja 2 - migracijske kolonije - vana podruja 5 km radijus, 10 km MS zona utjecaja 2- zimske kolonije vana podruja 5 km radijus, 10 km MS zona utjecaja 2- tokasti lokaliteti svi tipovi sklonita buffer 1km zona utjecaja 3

kumulatiVni utjecaj

Prilikom procjene kumulativnog utjecaja dva su tipa moguih negativnih utjecaja na imie najvanija gubitak odnosno promjene u stanitu uzrokovane izgradnjom vjetroelektrana te direktna smrtnost u operativnoj fazi vje-troelektrane. Procjena kumulativnog efekta bi, kao npr. kod ptica, trebala uzeti u obzir i podatke o drugim planira-nim zahvatima koji bi mogli dovesti do dodatnog gubitka stanita ili do njegove promjene u smjeru dodatnog pri-vlaenja kukaca, a time i imia. Kumulativni efekt odnosno njegovu komponentu direktnog stradavanja imia u preletu potrebno je sagledati u kontekstu rezultata terenskih istraivanja aktivnosti imia na potencijalnoj lokaciji.

Kroz analizu su obraena dva primjera na kojima maksimalno dolaze do izraaja oba potencijalno negativna efekta gubitak stanita uzrokovan izgradnjom odnosno direktno stradavanje tijekom preleta izmeu dva vana sklonita.

S obzirom da u ovom trenutku nije mogue sagledati sve planirane zahvate u okoliu, dva navedena primjera od-nose se iskljuivo na planirane lokacije vjetroeletrana na istraivanom podruju.

Slika 10 Prikaz 10 podruja dobivenih analizom 9 vrsta imia za potrebe procjene utjecaja potencijalnih vjetroelektrana. Podruja utjecaja oznaena su bojama: svjetlo sivo slabi utjecaj (zona 1), tamno sivo srednji utjecaj (zona 2), crno jaki utjecaj (zona 3)

1

6

7

25

109

8

3

4



rezultati

Analizom je dobiveno ukupno 10 podruja od kojih 5 jednostavnih i 5 sloenih. Ukupno je analizom obuhvaeno 26 vanih podruja za imie te jo 67 pojedinanih lokaliteta. Zbog vrsta odnosno rodova imia koji su na anali-ziranom podruju zabiljeeni kako u preletu tako i tijekom itave sezone, potrebno je itavo podruje koje nije obu-hvaeno zonacijom tretirati kao podruje mogueg negativnog utjecaja na imie.

Kumulativni utjecaj potencijalnih vjetroelektrana na istraivanom podruju analiziran je kroz dva mogua utjecaja gubitak stanita (prvenstveno unutar predloenih zona zatite oko vanih sklonita) te kroz potencijalno direk-tno stradavanje tijekom sezonskih odnosno lokalnih migracija prvenstveno izmeu poznatih sklonita. Detaljno su obraena dva podruja na kojima bi kumulativni utjecaj nekoliko planiranih vjetroelektrana mogao znaajno nega-tivno utjecati na imie ukoliko se ne provode mjere ublaavanja (Podruje 1 i Podruje 5).

Slika 11 Prikaz 10 podruja dobivenih analizom 9 vrsta imia za potrebe procjene utjecaja potencijalnih vjetroelektrana. Podruja utjecaja oznaene su kao na Slici 10. Crveno su oznaena potencijalna podruja planiranih vjetroelektrana prema prostornim planovima.

Povrina planiranih vjetroelektrana na podruju slabog utjecaja iznosi svega 10,3 km2 (2,4 % od ukupne planirane povrine). Na podruju oznaenom kao zona srednjeg utjecaja nalazi se ukupno 138,2 km2 planiranih povrina vje-troelektran (31,8 % od ukupne povrine). Na podruju jakog negativnog utjecaja planira se 40.2 km2 povrina vje-troelektrana (9,2% ukupne povrine).



podruje 1.

Vana podrujaTopla pe, Krupa

4 vrste: MBO, Mc, MM, MS porodiljnapodruje utjecaja 2; 10 km radijus

Bela voda peina, Karin3 vrste: MBO, Mc, MS porodiljna, migracija

podruje utjecaja 2; 10 km radijus

Velika Kusaa pilja1 vrsta: RH porodiljna

podruje utjecaja 2; 5 km radijus Podruje preklapanja sa bufferom od 1 km podruje utjecaja 3.

Pojedinani lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu podruja: Mala Kusaa pilja; Gornja cerovaka peina, Donja cerovaka peina, Milia peina.

Potencijalna veza s Podrujem 2 minimalni konveksni poligon (McP) (topla pe, Miljacka 2, Izvor Krke) sa buffer zonom od 1 km.

Slika 12 Detaljan prikaz podruja 1. Podruja utjecaja oznaena su bojama: tamno sivo srednji utjecaj (zona 2), crno jaki utjecaj (zona 3)



Slika 13 Lokacije potencijalnih vjetroelektrana (crveno) sa vanim podrujima za imie i njihovim buffer zonama

Slika 14 Lokacije potencijalnih vjetroelektrana (crveno) sa vanim podrujima za imie i njihovim buffer zonama

Procjena kumulativnog utjecaja i rezultati terenskih istraivanja

Procjena kumulativnog utjecaja temelji se terenskim istraivanjima na lokaciji potencijalne vjetroelektrane oznae-ne brojem 10 Obrovac Orljak (Slika 13).



Broj preleta

U tablici 5 i na Slici 15 prikazani su rezultati jednogodinjih terenskih istraivanja na potencijalnoj lokaciji vjetro-elektrane. Od tri vrste ija su vana podruja u piljama topla pe, Krupa i Bela voda, Karin dvije su zabiljeene na istraivanoj lokaciji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza (M. schreibersii i skupina Myotis sp. ije eholokacijske signale nije mogue tono determinirati izmeu vrsta M. myotis i M. blythii oxygnathus).

Slika 15 Broj preleta i broj zabiljeenih signala po skupinama/vrstama zabiljeenim tijekom istraivanja

Slika 16 Broj preleta i broj zabiljeenih signala po skupinama/vrstama zabiljeenim tijekom istraivanja

Hyps

ugo s

avii

svibanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni

Myot

is sp.

Nycta

lus le

isleri

sp.

Minio

pteru

s sch

reibe

rsii

Pipist

rellus

kuhli

i

Nycta

lus sp

.

Pipist

rellus

nath

usii

Pipist

rellus

sp.

0

0.00

2

0.50

4

1.00

6

1.50

8

2.00

10

2.50

12

3.00

3.50

PERIOD SVIBANj LIPANj SRPANj KOLOVOZ RUjAN LIStOPAD StUDENI

Ukupno signala 78 214 522 259 95 197 31

Ukupno vrsta 4 5 5 4 4 3 2

Ukupno preleta 5 10 10 8 5 5 3

Broj preleta/km 1,47 2,94 2,94 2,35 1,47 1,47 0,88

Broj vrsta/km 1,18 1,47 1,47 1,18 1,18 0,88 0,59

Broj signalaBroj preleta

Broj signala

Aktivnost imia najvea je tijekom lipnja i srpnja te je u opadanju u periodu kolovoz studeni (Slika 16).

Tablica 5 Ukupni rezultati aktivnosti imia na istraivanom podruju



Rezultati istraivanja aktivnosti te procjena potencijalne ugroenosti pojedinih vrsta i kumulativnog efekta prika-zana je u tablici 6.

Ukupna povrina predloene zona zatite oko pilje Bela voda, tople pei i Velike Kusae iznosi 612,01 km2. Sama predviena lokacija itavom je povrinom unutar zone zatite oko pilje Bela voda (Slika 14). takoer, i predviena lokacija Benkovac ZD 4 itavom povrinom ulazi u zonu zatite Bele vode to ini ukupno 19,1 % stanita koje e u predvienoj zoni zatite oko Bele vode biti negativno utjecano. Ukupna povrina unutar zona zatite koja e biti kumulativno utjecana iznosi ukupno 9,8 % (tablica 7).

VRStAprelet/kolonija

koritenje

mogunost direktnog stradavanja imia

mogunost ugroavanja populacije

procjena mogueg negativnog utjecaja

glavni uzrok utjecaja

kumulativni utjecaj

Hypsugo savii prelet itava sezona

+ srednjidirektno stradavanje

-

Nyctalus leisleri prelet migracija proljee

+ slab -

Pipistrellus kuhlii prelet itava sezona

+ srednjidirektno stradavanje

-

M. schreibersii Bela voda Karin, topla pe Krupa

migracija, porodiljna

+ srednji +

M. schreibersii prelet migracija, porodiljna

+ srednji

R. hipposideros Velika Kusaa pilja

porodiljna slab -

Myotis myotis prelet migracija, porodiljna

+ srednji

direktno stradavanje, gubitak stanita

Myotis myotis topla pe Krupa, Bela voda Karin


+ srednji +

Myotis capaccinii topla pe Krupa, Bela voda Karin


slab -

M. blythii oxygnathus

topla pe Krupa, Bela voda Karin

migracije, porodiljna

+ srednji

direktno stradavanje, gubitak stanita

+

M. blythii oxygnathus

prelet migracije, porodiljna

+ srednji -

Tablica 6 Procjena utjecaja na vrste imia zabiljeene na istraivanom podruju. Mogunost ugroavanja populacije odnosi se na pro-cijenjeni udio od ukupne populacije u Hrvatskoj za pojedine vrste na istraivanom podruju (Pavlini i akovi 2010). Kategorije procjene mogueg negativnog utjecaja su slab, srednji i jaki.



BROj NAZIV P D 1 D 2 D 3 P 1 P 2 P3

8 jasenice - ZD5 4,51 11,4 14,9 17,1

9 Benkovac - ZD 4 8,56 4,8 20,6 17,9 8,56

10 Obrovac - Orljak 51,53 3,8 10,8 5,5 51,53

11 Benkovac - ZD 3 8,09 10,5 11,5 6,2

Tablica 7 Pregled planiranih vjetroparkova u odnosu na lokaciju Orljak. Prikazane su ukupne predviene povrine (P, km2), udaljenost od vanih podruja u km (D1 Bela voda peina, D2- topla pe Krupa, D3 Velika Kusaa), te udio povrina unutar predvienih zona zatite u km2 (P1, P2 i P3)

Planirana vjetroelektrana imati e utjecaja na gubitak odnosno promjenu stanita zone zatite oko pilje Bela voda. Negativan kumulativni efekt mogao bi se oitovati u periodu migracija imia u dolasku odnosno odlasku imia iz tople pei i pilje Bela voda. Posebno negativna je mogunost migracija imia izmeu ova dva vana podruja kada bi vrlo vjerojatno prelazili direktno preko potencijalne lokacije. Ovakav efekt mogue je oekivati za sve vrste koje istraivano podruje koriste u doba porodiljnih kolonija u ovim vanim podrujima kao i u periodu migracija (tablica 6).

Mjere zatite

Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zone jakog utjecaja. S obzirom da je vjerojat-nost migracije imia izmeu dva vana podruja minimalna, zona negativnog utjecaja dobivena preklapanjem dvaju vanih podruja moe se uzeti u obzir prilikom planiranja lokacije pod uvjetom da se turbine odnosno lopa-tice ukljuuju na brzinama vjetra iznad 5.5 m/s. Zona srednjeg utjecaja dobivena analizom sa vanim lokalitetima iz podruja dva temelji se na pretpostavci migracija vrsta iz tople pei u periodu travanj - svibanj i rujan listopad. Potencijalna vjetroelektrana na ovom podruju bi kao mjeru zatite trebala uzeti u obzir obustavu pojedinih vjetro-agregata tijekom ova dva perioda.

podruje 2.

Vana podruja

Izvor Krke1 vrsta: RF porodiljna


ulumova pilja4 vrste: MM porodiljna

podruje utjecaja 2; 5 km radijusMBO porodiljna, migracija, zimovanjepodruje utjecaja 2; 5 km radijusMS zimovanjepodruje utjecaja 2; 10 km radijusRB zimovanjepodruje utjecaja 2; 5 km radijus

Topla pe, ikola1 vrsta: RB porodiljna




Tradanj pilja5 vrsta: RE porodiljna, migracija

podruje utjecaja 2; 5 km radijusRF - porodiljna, migracijapodruje utjecaja 2; 5 km radijusMBO porodiljna, migracijapodruje utjecaja 2; 5 km radijusME porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijusMc porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijus

karin Samograd

4 vrste: MM porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijusMBO porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijusMS migracijapodruje utjecaja 2; 10 km radijusRE migracijapodruje utjecaja 2; 5 km radijus

Miljacka II

2 vrste: Mc porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijusRF porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijus

Slika 17 Detaljan prikaz podruja 2. Podruja utjecaja oznaena su bojama: svjetlo sivo slabi utjecaj (zona 1), tamno sivo srednji utjecaj (zona 2), crno jaki utjecaj (zona 3)



Podruje preklapanja sa bufferom od 1 km podruje utjecaja zone 3.

Pojedinani lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu podruja: bunker ispod Gradine u Vrlici, Gospodska peina, Klju, Mandalina pilja, Miljacka I, Piveva pilja, Slipica pilja, Strabenica pilja, pilja Izvor, pilja Kotlua, pilja na Osoju

Potencijalna veza s Podrujem 2 minimalni konveksni poligon (McP) (topla pe, Miljacka II, Izvor Krke) sa buffer zo-nom od 1 km.

Mjere zatite

Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zone jakog utjecaja. Zona srednjeg utjecaja iz-meu pilje tradnj i karinog Samograda u periodu migracija (travanj svibanj, rujan listopad) od posebne je va-nosti s obzirom na brojnost i sastav vrsta imia u obje kolonije te bi kao mjera zatite u ovom podruju vrlo vjero-jatno ukljuivala i zaustavljanje vjetroagregata u tom periodu dok bi mjera o pokretanju na brzinama iznad 5.5 m/s trebala biti stalno na snazi.

podruje 3.

Vana podruja

Vitiina jama3 vrste: RF porodiljna, zimovanje

podruje utjecaja 2; 5 km radijusME migracijapodruje utjecaja 2; 5 km radijusMS zimovanje podruje utjecaja 2; 10 km radijus

Vrijetica, naputena kua2 vrste: ME porodiljna

podruje utjecaja 2; 5 km radijusRH porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijus


Pojedinani lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu podruja: pilja kod Banja sela, Kopren dol pilja, ekrk jama

Mjere zatite

Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zonu jakog utjecaja. S obzirom na dvije vrste (rii imi i dugokrili prnjak) koje kljune za dva vana podruja potrebno je prilikom preliminarnih istraivanja upravo njima posvetiti posebnu panju. Kolonija dugokrilog prnjaka u periodu listopad studeni dolazi na zimo-vanje u Vitiinu jamu te u periodu veljaa oujak iz nje odlazi i u tim periodima je jedina uinkovita mjera zau-stavljanje vjetroagregata ako se nalaze direktno na migracijskim putovima ove vrste. Porodiljna kolonija rieg i-mia dolazi u periodu travanj svibanj i odlazi u periodu kolovoz rujan pa bi mjera zatite vjerojatno ukljuivala i zaustavljanje vjetroagregata u tom periodu. S obzirom na brojnost kolonija u ova dva vana podruja obavezna je mjera o pokretanju na brzinama iznad 5.5 m/s na itavom podruju srednjeg utjecaja.




podruje 4.

Vana podruja

Zatonska pilja2 vrste: RF porodiljna

podruje utjecaja 2; 5 km radijusRE - porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijus

Vilina pilja5 vrsta: RF porodiljna, zimovanje

podruje utjecaja 2; 5 km radijusMBO migracijapodruje utjecaja 2; 5 km radijusME porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijusMS porodiljnapodruje utjecaja 2; 10 km radijusRE porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijus

Glogova jama1 vrsta: MBO zimovanje





Pojedinani lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu podruja: Aragonka pilja, jama za Gromakom vlakom, Lju-ba stara mlinica, Moiljska pilja

Mjere zatite

Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zonu jakog utjecaja. Na itavom podruju sred-njeg utjecaja obavezna je mjera o pokretanju vjetroagregata na brzinama iznad 5.5 m/s.

Veza izmeu dva vana podruja potencijalna je ruta migracije otouhog imia i utvrivanjem te rute postoji mo-gunost zaustavljanja vjetroagregata u periodu rujan listopad i travanj- svibanj. Na itavom podruju srednjeg utjecaja obavezna je mjera o pokretanju vjetroagregata na brzinama iznad 5.5 m/s.




podruje 5.

Vana podruja

Suhi Rumin jama3 vrste: RF porodiljna

podruje utjecaja 2; 5 km radijusMc - porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijusME porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijus

Vodena jama

4 vrste: RE zimovanjepodruje utjecaja 2; 5 km radijusRB migracijapodruje utjecaja 2; 5 km radijusMc - migracijapodruje utjecaja 2; 5 km radijusMS migracijapodruje utjecaja 2; 10 km radijus

Podruje preklapanja sa bufferom od 1 km podruje utjecaja 3.

Pojedinani lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu podruja: Golubinka jama, Mrana pilja, Suhi Rumin pilja




Procjena kumulativnog utjecaja

Slika 21 Detaljan prikaz podruja 5 sa oznaenim planiranim vjetroelektranama (crveno)

Tablica 8 Pregled planiranih vjetroelektrana u odnosu na lokaciju Visoka - Zelovo. Prikazane su ukupne predviene povrine (P, km2), udaljenost od vanih podruja u km (D1 jama Suhi Rumin, D2 Vodena jama), te udio povrina unutar predvienih zona zatite u km2 (P1 i P2).

BROj NAZIV P D 1 D 2 P 1 P 2

35 Visoka-Zelovo 23,48 11,33 13,17

36 Plane 2,14 12,53 14,55

37 Bili brig-Vaganj 16,14 4,84 2,28 16,14 16,14

38 Debelo brdo-Vrdovo 58,57 7,61 7,58 42,15 42,15

39 Vuipolje-Hrvace 8,95 5,26 6,2 8,95 8,95

42 Ruda-Otok 0,70 13,83 13,47

52 Orlovac-Otok 18,26 18,9 17,85

74 Otii 3,46 17,98 19,11

Na podruju 5 povrina srednjeg utjecaja iznosi 252,5 km2, a povrina jakog utjecaja 91.1 km2. Na ovom podruju planirano je vie vjetroelektrana od koje tri (Slika 21) ulaze na predloenu zonu zatite dva vana podruja za imi-e. Povrina vjetroelektrana koja kaj e utjecati na zonu 3 iznosi 23,5 km2 (25.8% ukupne povrine zone 3), dok je povrina koja e utjecati na zonu 2 45,5 km2 (18% ukupne povrine zone 2). Ukupno e se stanite promijenit na go-tovo jednoj treini zone zatite to u kumulativnom utjecaju moe rezultirati poveanim radijusom kretnja u potrazi za hranom i u konanici poveati eventualnu smrtnost na planiranim lokacijama koje se nalaze izvan zone utjecaja (npr. planirana lokacija Visoka Zelovo).

Mjere zatite




podruje 6.

Vana podrujaSelo Ramii, naputena kua

1 vrsta: RH porodiljnapodruje utjecaja 2; 5 km radijus

Pojedinani lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu podruja: zaseok Ramii kua, Manita pe pilja

Mjere zatite






podruje 7.

Vana podrujaBaldina jama

1 vrsta: MS porodiljnapodruje utjecaja 2; 10 km radijus

Pojedinani lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu podruja: Badanj pilja, jama u Madoni, Vrelo peina, Grlo peina.

Mjere zatite


Posebno treba prilikom prethodnih istraivanja utvrditi eventualnu povezanost Baldine jame i pilje Badanj odno-sno potencijalnu migraciju dugokrilog prnjaka izmeu ova dva objekta.



podruje 8.

Vana podruja Puina jama

1 vrsta: RH zimovanjepodruje utjecaja 2; 5 km radijus

Pojedinani lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu podruja: Vlaka pe, jujnovia pilja, pilja u zaselku Antuno-vii, Baba pilja

Mjere zatite






podruje 9.

Nema vanih podruja, podruje je izdvojeno prvenstveno zbog moguih migracija imia.

Popis pojedinanih lokaliteta:Jamina jamapilja u BastuBast, BiokovoZagvozd, pilja u GajuBiokovo, jama SOB 93Jama avlenovaa, BiokovoJama kod stare ledeniceStara ledenica Biokovo, piljicaTurija, BiokovoOsejava tunelKotiina, utvrena polupiljaBenova jama, BiokovoPodglogovik, Biokovo

Mjere zatite




podruje 10.

Nema vanih podruja, podruje je izdvojeno prevnstveno zbog moguih migracija imia.

Popis pojedinanih lokaliteta:Kraljevska peaMilievica piljaStranica piljaVranjaa piljaPotkapina, Kuine, Split


Mjere zatite




smjernice za istraiVanje i mjere ublaaVanja

Faza pripreme i graenja zahvata

Ova faza ukljuuje:

a) Prikupljanje i analiza postojeih podataka

b) Terenska istraivanja

jednogodinji ciklus istraivanja mora ukljuivati 4 kljuna perioda (veljaa - svibanj, svibanj srpanj, kolovoz ru-jan, listopad studeni).

Istraivanja trebaju utvrditi (u zoni minimalno 1 km od planirane lokacije) aktivnost imia te sastav vrsta. Ovim istraivanjem trebaju biti obuhvaena i sva poznata sklonita sa svrhom utvrivanja stanja kolonije te periode koritenja.

takoer, istraivanja bi trebala ukljuivati metode linearnih i tokastih transekata bat detektorom, lov imia mreama, prebrojavanje i fotografiranje kolonija, vizualno promatranje imia, telemetrijsko praenje te prsteno-vanje minimalnog broja jedinki.

Rezultati transekata trebali bi biti prikazani u obliku indeksa aktivnosti preleta dok bi aktivnost zabiljeenih vrsta trebala biti prikazana kroz periode istraivanja. takoer, rezultati procjene i razloga ugroenosti trebali bi biti prika-zani sumarno u tablici po vrstama.

c) Mjere ublaavanja

U ovoj fazi mogue je izbjei zone znaajnog negativnog utjecaja izmicanjem lokacije vjetroelektrane u svakom sluaju bi trebalo ako je ikako mogue izbjegavati zone znaajnog negativnog utjecaja.

Mogue je takoer prema rezultatima strune analize izmjestiti planirane pristupne putove. S obzirom na utvre-ni sastav vrsta, njihovu brojnost te migracijske putove mogue je prilagoditi visinu stupova.


a) Terenska istraivanja

Dvogodinji ciklus istraivanja koji mora ukljuivati mjeseno praenje stanja u periodu oujak listopad kako na samoj lokaciji vjetroelektrane tako i unutar svih sklonita i stanita koja su tijekom faze planiranja ocijenjena kao vana za imie.

b) Mjere ublaavanja

Osnovna i najuinkovitija mjera zatite odnosi se na zaustavljanje pojedinih vjetroagregata ili itavog polja tije-kom odreenog razdoblja. Najnovijim istraivanjima utvreno je da bi podeavanje na nain da se turbine odno-sno lopatice ukljuuju na brzinama vjetra iznad 5.5 m/s ime se i do 60% smanjuje smrtnost imia. Naime, upra-vo do tih brzina vjetra najvea je i aktivnost imia pa je ovo trenutno najuinkovitija primjenjiva mjera zatite u operativnoj fazi. Zbog toga bi ova mjera trebala biti obavezna u podrujima visokog i negativnog utjecaja, a pre-poruena je i u zoni minimalnog utjecaja s obzirom na to da je gubitak u proizvodnji energije praktiki zanemariv.



literatura

1. American Wind Energy Association (AWEA), (1995): Avian interactions with wind energy facilities: a summary. Pre-pared by colson i Associates for AWEA, Washington D.c.

2. Anderson, R., i W. Erickson, D. Strickland, M. Bourassa, j. tom i N. Neumann (2001): Avian Monitoring and Risk Assessment at tehachapi Pass and San Gorgonio Pass Wind Resources Areas, california. Proceedings of National Avian-Wind Power Planning Meeting IV, 53-54.

3. Arnett, E. B., M. M. P. Huso, D. S. Reynolds, and M. Schirmacher (2007): Patterns of pre-construction bat activity at a proposed wind facility in northwest Massachusetts. An annual report submitted to the Bats and Wind Energy co-operative. Bat conservation International. Austin, texas, USA.

4. Barclay, R.M.R., Bearwald E.F., Gruver j.c. (2007): Variation in bat and bird fatalities at wind energy facilities: asse-ssing the effects of rotor size and tower height, can. j. Zool. 85, 381-387.

5. Bibby, c.j., Hill, D.A., Burgess, N.D., Lambton, S. & Mustoe, S. (2000): Bird census techniques. Ecoscope Applied Ecologists, British trust for Ornithology, the Royal Society for the Protection of Birds, BirdLife International. Acade-mic Press, London.

6. Birdlife International, (2004): Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. cambridge, UK: BirdLife International. (BirdLife conservation Series 12).

7. Birdlife International, (2004a): Birds in the European Union: a status assessment. Wageningen, the Netherlands: BirdLife International.

8. Birdlife International/European Bird census council, 2000: European bird population: estimates and trends. cam-bridge, UK: BirdLife International. (BirdLife conservation Series 10).

9. canadian Wildlife Service (2006): Wind turbines and Birds - A Guidance Document for Environmental Assessment, Environment canada / canadian Wildlife Service, pp 50.

10. De Lucas M., Guyonne janss F.E., Ferrer M. (2004): the effects of a wind farm on birds in a migration point: the Strait of Gibraltar, Biodiversity and conservation 13, 395407.

11. Desholm M (2009): Avian sensitivity to mortality: Prioritising migratory bird species for assessment at proposed wind farms, journal of Environmental Management (in Press), 18.

12. Fuller, M. R., Mosher. j. A. (1981): Methods of detecting and counting raptors: a review. Studies in Avian Biology 6: 235-246.

13. Fuller, M.R., Mosher. j.A. (1987): Raptor survey techniques. In: Raptor management techniques manual. B.A. Gi-ron Pendleton, B.A. Millsap, K.W. cline, and D.M. Bird, eds. pp. 37 65. National Wildlife Federation, Washington, D.c.

14. Gregory R.D, Gibbons D.W and Donald P.F. 2004b. Bird census and survey techniques. In: Sutherland W.j, Newton, I. and Green, R.E. (eds.). pp. 17-55. Bird ecology and conservation: a handbook of techniques. cambridge University Press, cambridge.

15. Horn, j.W., Arnett, E. B., Kunz t. H., (2008): Behavioral Responses of Bats to Operating Wind turbines; Manage-ment and conservation Article, jOURNAL OF WILDLIFE MANAGEMENt 72(1):123132.

16. Hutterer; R., Ivanova, t., Meyer-cords, ch., Rodrigues, L. (2005): Bat Migrations in Europe. Naturschutz und Bio-logische Vielfalt, 28, 162 pp.

17. Kochert, M.N. (1986): Raptors In Inventory and Monitoring of Wildlife Habitat, pp 313-334. eds. cooperrider A.Y., Boyd R.j., Stuart H.R., U.S. Dept. Iter. Bur. Land Manage. Service center. Denver co.

Literatura


18. Koford R, jain A, Zenner G, Hancock A (2004) Avian mortality associated with the top of Iowa wind farm. Progre-ss report, 1 9.

19. Kunz, t. H., E. B. Arnett, W. P. Erickson, A. R. Hoar, G. D. johnson, R. P. Larkin, M. D. Strickland, R. W. thresher and M. D. tuttle (2007): Ecological impacts of wind energy development on bats: questions, research needs, and hypothe-ses; Front Ecol Environ; 5(6): 315324.

20. Larkin, R. P. (2006): Migrating bats interacting with wind turbines: what birds can tell us. Bat Research News 47: 2332.

21. Morrison, M. L., Pollock, K. H., Oberg, A. L. & Sinclair, K. c. (1998): Predicting the response of Bird

22. Natura 2000 u Hrvatskoj, www.natura2000.hr

23. Nikoli, t. (2001): the diversity of croatian vascular flora based on the checklist and cROFlora database, Acta Bot. croat. 60 (1): 49-67.

24. Nikoli t., topi j. eds. (2005): crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Dravni zavod za zatitu prirode, Ministar-stvo kulture, Zagreb.

25. Nikoli, t., Kuan,V., Peternel, H., jelaska, S.D., jardas, I., Guvica, G., Major, Z. (2005) Biodiversity in coast project area and site selection, Final report Summary, ver. 1.0, UNDP/GEF Projekt number cRO/03/G41/A/1G/99; PIMS Num-ber: 2439 conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian coast through Greening coastal De-velopment cOASt, pp 37.

26. Pavlini I., akovi M. (2009): Scientific analysis of twelve bat species listed on Annex II of the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora for the purpose of proposal of potential NAtURA 2000 sites for bats.

27. Pavlini, I., akovi, M. (2010): the greater horseshoe bat, Rhinolophus ferrumequinum in croatia: present status and research recommendations. Natura croatica 19 (2): 339-356.

28. Pavlini, I., akovi, M., tvrtkovi, N. (2010): the Atlas of croatian Bats, Part I. Nat. croat., Vol.19, No. 2., 295337, 2010, Zagreb.

29. Populations to Wind Energy-Related Deaths. Wind Energy Symposium; A collection of the 1998 ASME Wind Energy Symposium technical Papers at the 36th AIAA Aerospace Sciences. p 157 164. www.nrel.gov.

30. Radovi, D., D. ikovi, j. Kralj i V. tuti, 2004: Ptice. In: crveni popis ugroenih biljaka i ivotinja Hrvatske. Dravni zavod za zatitu prirode. Zagreb, 51-60.

31. Radovi, D., j. Kralj, V. tuti, j. Radovi i R. topi, 2005: Nacionalna ekoloka mrea. Vana podruja za ptice u Hr-vatskoj. Dravni zavod za zatitu prirode.

32. Reynolds, D. S. (2006): Monitoring the potential impact of a wind development site on bats in the northeast. journal of Wildlife Management 70: 12191227.

33. Rodrigues, L., L. Bach, M.-j. Dubourg-Savage, j. Goodwin & c. Harbusch (2008): Guidelines for consideration of bats in wind farm projects. EUROBAtS Publication Series No. 3 (English version). UNEP/EUROBAtS Secretariat, Bonn, Germany, 51 pp.

34. Scottish Natural Heritage (2005): Guidance - Survey methods for use in assessing the impacts of onshore windfarms on bird communities, Scottish Natural Heritage, pp 50.

35. Scottish Natural Heritage (2009): Guidance Note - Guidance on Methods for Monitoring Bird Populations at Ons-hore Wind Farms, Scottish Natural Heritage pp 26.

36. Smjernice za izradu studije utjecaja na okoli za vjetroelektrane ornitofauna, Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode, 2009. (struna podloga dr. sc. D. Radovi, dipl. in. biol., dr. sc. Vesna tuti, dipl. in. biol. i Sanja Ba-rii, dipl. in. biol.)

Literatura


37. Smjernice za izradu studije utjecaja na okoli za vjetroelektrane fauna imia, Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode, 2009.

38. Strickland, M.D., G. johnson, W.P. Erickson i K. Kronner, 2001: Avian Studies at Wind Plants Located at Buffalo Rid-ge, Minnesota and Vansycle Ridge, Oregon. Proceedings of National Avian-Wind Power Planning Meeting IV, 38-52.

39. thelander, c.G. i L. Rugge, 2000: Bird Risk Behaviors and Fatalities at the Altamont Wind Resource Area. Procee-dings of National Avian-Wind Power Planning Meeting III, San Diego, california, 1998., 3-5.

40. tucker ,G.M. i M.F. Heath 1994: Birds in Europe: their conservsation status. cambridge,UK: Radovi, D., j. Kralj, V. tuti i D. ikovI, 2003: crvena knjiga ugroenih ptica Hrvatske- Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja, Zagreb.

41. Windfarms and Birds: An analysis of the effects of windfarms on birds, and guidance on environmental asse-ssment criteria and site selection issues, BirdLife International, 2003.

Literatura

Valorizacija bioloke raznolikosti podruja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Projekt cOASt razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva te drugim nadlenim ministarstvima, 4 dalmatinske upanije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoli (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smjeten je u Splitu.

Projekt obuhvaa obalno podruje etiri dalmatinske upanije: Zadarske, ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske. Unu-tar tog podruja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska podruja zbog svoje iznimne bioloke i krajobrazne vrijednosti. to su (1) Peljeac, Dubrovako primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viki akvatorij; (3) ire podruje ua rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistoni dio u Zadarskoj upaniji), podruje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta cOASt je uinkovito utje

Documents

vjetroparkovi studija