VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU - Adventisti Hrvatska · im Łitate vijesti, ili mo¾ete otisnuti slike kako biste ukrasili svoju uŁionicu ili oglasnu ploŁu u crkvi. Vijesti za djecu

VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (3/2018) • 1

TreÊe tromjeseËje 2018.SJEVERNA AZIJSKOPACIFI»KA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAZA DJECU

2 • VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (3/2018)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

LekturaSelena Pleπko

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2018.Za internu uporabu


Dragi voditelju subotnje πkole,

Ovog tromjeseËja Ëitamo o Sjevernoj azijskopacifiËkoj di-viziji KrπÊanske adventistiËke crkve, koja ukljuËuje Kinu, Ja-pan, Mongoliju, Sjevernu i Juænu Koreju i Tajvan. Ovo po-druËje ima viπe od 1,6 milijardi ljudi, πto ga Ëini najveÊimcrkvenim podruËjem po broju stanovniπtva stanovniπtva, alii najmanjim πto se tiËe dosega Evanelja — samo je 3% onihkoji se izjaπnjavaju kao krπÊani. Ostalih 97% su budisti, πin-toisti, muslimani, πamani, taoisti i ateisti.

Sjeverna azijskopacifiËka divizija ima oko 704.000 Ëlano-va AdventistiËke crkve. To znaËi da na svakih 2.292 ljudidolazi jedan adventist. Divizija je postavila petogodiπnji ciljpoveÊanja broja Ëlanova Crkve na najmanje jedan milijun dokraja 2020. godine. To je priliËno ambiciozan cilj za podru-Ëje koje je naraslo do 77.841 Ëlana u vremenu od 5 godina(od 2010. do 2015. godine).

“Mi joπ uvijek imamo velike prilike za misiju na naπempodruËju. Ali te prilike nam neÊe uvijek biti dostupne kaosada”, rekao je tadaπnji predsjednik divizije, Jairyong Lee,iznoseÊi plan za dostizanje jednog milijuna Ëlanova krajem2015. “Meni valja raditi djela onoga, koji me posla, dok jedan. Dolazi noÊ, kada nitko ne moæe raditi.” (Ivan 9,4)

Projekti za ovo tromjeseËje obuhvaÊaju pomoÊ u dostiza-nju toga cilja od milijun Ëlanova.

Poseban dodatak

Ako æelite na poseban naËin oæiviti i obogatiti svoju su-botnju πkolu, kontaktirajte me putem e-maila — [email protected] — kako bih vam mogao poslati slike visoke


rezolucije koje Êe pratiti ove vijesti za djecu. Moæete ihpokazati djeci na zaslonu raËunala ili mobilnog telefona dokim Ëitate vijesti, ili moæete otisnuti slike kako biste ukrasilisvoju uËionicu ili oglasnu ploËu u crkvi.

Vijesti za djecu za ovo tromjeseËje obuhvaÊaju samo dje-liÊ uzbudljivih iskustava koje smo prikupili iz Sjeverne azij-skopacifiËke divizije. Ako æelite proËitati joπ koju odliËnu pri-Ëu, posjetite web-stranicu: bit.ly/nsd-archive. Na toj stranicimoæete proËitati sve priËe iz divizije.

Takoer, s interneta moæete preuzeti i PDF verziju vijestiza djecu: bit.ly/childrensmission i lajkati naπu Facebook-stra-nicu: facebook.com/missionquarterlies.DownloadMission. Vi-deozapise na engleskom jeziku moæete pogledati na: bit.ly/missionspotlight. Prireeni su i videozapisi na srpskom jezi-ku, i moæete preuzeti ili pogledati na: http://www.subotna-skola.org/mladi-i-odrasli/adventisticka-misija-video/.

Hvala vam πto ohrabrujete djecu da budu usmjerena namisiju!

Andrew McChesney, urednik

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

MoguÊnosti

Dar trinaeste subote pomoÊi Êe u sljedeÊim projektima:u Izgradnja crkve u Kini.u Izgradnja prve crkve u Sejongu, u Juænoj Koreji.u Izgradnja internata u Ulaanbaataru, u Mongoliji.u Centar za obuku mladih za πirenje Radosne vijesti u crkvi

Tokio Setagaya u Japanu.u ©est gradskih zdravstvenih centara u Tajvanu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


7. srpnja 2018.

Molitva za uËenikeJapan

Kimi i njegova supruga su dvaput godiπnje putovali bro-dom od Juæne Koreje do Japana. (Pronaite Juænu Koreju iJapan na karti svijeta kako biste vidjeli put kojim je Kimi pu-tovao. Pronaite i japanski otok Tsushima, koji se nalazi napola puta izmeu ovih dviju zemalja.)

Kimi je iz Japana, a radi kao uËitelj u Juænoj Koreji. Zavrijeme praznika on i njegova æena trajektom putuju do Ja-pana.

Svaki put kada bi putovali trajektom, proπli bi pored ve-likog otoka koji se nalazi toËno izmeu ovih dviju zemalja.Otok je pun zelenog drveÊa i predivnih planina. Kimi se pi-tao poznaju li ljudi na tom otoku Isusa.

Kimi je saznao da se taj otok zove Tsushima i da je dioJapana. Takoer je saznao da na tom otoku nema adventi-sta. Razmiπljao je o tome da postane misionar i da poËneljudima govoriti o Isusu, ali bio je zabrinut. Mislio je: “KakoÊemo moja æena i ja tamo preæivjeti?”

Dok je jednog jutra Ëitao Bibliju, primijetio je obeÊanjada Êe mu Bog pomoÊi ako se preseli na otok. Posebno muse svidio redak iz Filipljanima 4,19: “A Bog moj ispunit Êesvaku vaπu potrebu po bogatstvu svome, veliËanstveno, u Kri-stu Isusu.”

Kimi i njegova supruga su odluËili postati pioniri global-ne misije. Pioniri globalne misije su misionari koji æive u mje-stima gdje nema nijednog adventista. Kimi i njegova æena suse preselili na otok, i Kimi je tamo otvorio πkolu kako bipoduËavao djecu engleski jezik — besplatno. Ali ljudi iz togmjesta bojali su se slati djecu u πkolu. ©to mislite, zbog Ëega


su se bojali? (PriËekajte da djeca daju neki odgovor.)Roditelji su se bojali jer nikada ranije nisu sreli nijednog

krπÊanina. Kimi je rekao roditeljima da je on krπÊanin i daÊe se s djecom moliti Isusu prije svakog sata. Samo je dvojedjece doπlo na Kimijev prvi sat.

No nakon nekog vremena poËelo je dolaziti sve viπe djece.Kimi im se svidio. Bio je vrlo ljubazan i imao je prijateljskiosmijeh. Djeci su se svidjele i priËe iz Biblije koje im je pri-Ëao tijekom sata.

A onda je jednoga dana jedna uËenica ispriËala svojojmajci da se Kimi moli Isusu. Majka se jako naljutila jer nijeznala da je Kimi krπÊanin. Zabranila je svojoj kÊeri da idena te satove engleskog jezika. PoËela je πiriti loπe glasine oKimiju meu drugim roditeljima, tako da su na kraju svi ro-ditelji zabranili djeci da idu na satove engleskog.

Kada je Kimi sljedeÊeg dana doπao na sat, zatekao jepraznu uËionicu. Pitao se zaπto je Bog æelio da on postanemisionar ako nema uËenike. Bio je joπ æalosniji kada je vidiodjecu na ulici. Djeca bi obiËno mahala i smijala se kad bi gavidjela, ali sada su ga gledala sa strahom i zatim pobjegla.

Kimi se molio Bogu za pomoÊ: “Dragi Boæe, ako je Tvojavolja, molim Te, vrati uËenike u πkolu.”

Proπla su tri mjeseca i niπta se nije dogodilo. Kimi se na-stavio moliti.

A onda, jednoga dana, jedno dijete se vratilo u πkolu. Kimije bio vrlo sretan! Zatim su se vratila joπ dvojica uËenika.Naposljetku su se sva djeca vratila u πkolu. Bilo je to Ëudo!

Kimi nije niπta uËinio kako bi uvjerio djecu da se vrate.On se samo molio i strpljivo Ëekao Boæji odgovor. Bog moæeuËiniti zaista sve kad Mu se molimo i strpljivo Ëekamo.

Kada dajemo dar, pomaæemo misionarima kao πto je Kimikoji govore drugima o Isusu. Pomolimo se i zamolimo Bogada blagoslovi Kimija tako da bi joπ djece s ovog otoka sazna-lo za Isusa! (Zamolite jedno dijete da se pomoli.)

Kimi nikada nije namjeravao postati uËitelj misionar. On


ima pilotsku dozvolu i æelio je postati misionar koji Êe letjetiavionom, ali Bog je imao druge planove. Ipak, Kimi se voliigrati s avionima. Pogledajte kako se Kimi igra s papirnatimavionima u svojoj uËionici na sljedeÊoj web-stranici: bit.ly/praying-for-students1.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Japan je arhipelag, odnosno skupina otoka na istoku Azije.Ima Ëetiri glavna otoka: Hokkiado, Honshu, Shikoku i Kyu-shu. Takoer ima i oko 4.000 manjih otoka.

u Tri tektonske ploËe koje Ëine Zemlju ukrπtavaju se u bli-zini Japana i Ëesto se taru uzrokujuÊi potrese. Japan go-diπnje pogodi viπe od tisuÊu potresa. Japan takoer imaviπe od dvjesto vulkana od kojih je πezdeset aktivno.

u Japanska kuhinja se uglavnom sastoji od riæe, ribe, povrÊai malo mesa. Zbog unosa male koliËine masti ta prehranaje vrlo zdrava, πto objaπnjava zaπto Japanci prosjeËno æiveduæe od drugih ljudi na Zemlji.

u Sumo hrvanje je japanski nacionalni sport. Da bi pobije-dio u tom sportu, hrvaË mora prisiliti protivnika da izieiz ringa ili da dodirne pod bilo kojim dijelom tijela osimtabanom.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vaπi darovi na djelu

Prije tri godine dio dara trinaeste subote pomogaoje πkoli Tusgal, jedinoj adventistiËkoj πkoli u Mongoliji,da dobije uËionice i otvori knjiænicu u Ulaanbaataru.


14. srpnja 2018.

Nevolja s duhovimaJapan

Na otoku Tsushimi æivjela je jedna vrlo nezadovoljna bakaimenom Nakamura. (Pronaite Tsushimu na karti. Nalazi seizmeu Japana i Juæne Koreje.)

Boljela ju je glava i dogaale su joj se Ëudne stvari. Stalnoje Ëula glas koji bi joj πaptao u uho: “Pssst, pssst, pssst!”Ali kad bi se okrenula da vidi tko je to, ne bi vidjela nikoga.Ponekad bi vidjela nekog stranca kako ulazi u njezinu kuÊu,ali kad bi to rekla muæu, on ne bi vidio nikoga.

Nakamura je odluËila zatraæiti pomoÊ od gatare. Znate litko su gatare? (PriËekajte nekoliko minuta da djeca dajuodgovor.) Gatara tvrdi da moæe predvidjeti buduÊnost i lijeËitibolesti. Ali, mi znamo samo Bog zna πto nas Ëeka ubuduÊnosti i samo On moæe izlijeËiti bolesti.

Nakamura je gatari dala mnogo novca, nadajuÊi se da ÊeizlijeËiti njezine glavobolje i zaustaviti nevidljivi glas koji jojπapÊe u uho. No gatara joj nije pomogla.

A onda je jednoga dana Nakamura Ëula za Ëovjeka kojise moli nebeskom Bogu i koji se doselio na njezin otok.Nakamura je pokucala na vrata adventistiËkog misionaraKimija. Kimi i njegova supruga su se tek doselili na otok.Oni su bili jedini adventisti na cijelom otoku.

Kimi je pozvao Nakamuru da ue i sasluπao je njezinutuæaljku. Rekla mu je da je veÊ duæe vrijeme muËe zli duhovi.IspriËala mu je da je bila i kod gatare, ali joj ni gatara nijemogla pomoÊi. Nije znala πto da radi pa je zatraæila pomoÊod Kimija.

Bila je subota ujutro kada je Nakamura pokucala naKimijeva vrata. BuduÊi da nije bilo drugih adventista na


otoku, nije bilo ni adventistiËke crkve. Kimi je baπ imaobogosluæje u svojem domu sa svojom æenom i dvojicomprijatelja koji su ih posjetili iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava.

Kimi, njegova supruga i dvojica prijatelja su kleknuli okoNakamure.

“Dragi Boæe, molim Te, izbavi ovu dragu baku od zlihduhova koji joj prave velike probleme”, molio se jedan od njih.“Molim Te, pomozi joj. U Isusovo ime, amen.”

Kad je molitva zavrπila, Nakamura je uzviknula odiznenaenja: “Nestalo je! Osjetila sam da mi neπto napuπtaum! Ja sam slobodna!”

Nakamura se i sljedeÊe subote vratila ka Kimiju.ProuËavala je Bibliju i saznala da zli duhovi vole muËiti ljudekoji ne poznaju Isusa. NauËila je da ako je zli duh muËi, sveπto treba uËiniti jest moliti se u Isusovo ime. Misionar joj jerekao: “Samo reci: ‘U ime Isus Krista, nareujem ti da meostaviπ!’”

Zli duhovi viπe nikada nisu muËili Nakamuru.Nakon nekoliko mjeseci ona je predala svoje srce Isusu i

krstila se. Nakamura je postala prva adventistica na cijelomotoku!

Misionar Kimi je bio jako sretan kad se Nakamura krstila.Rekao je: “Ovo je razlog zbog kojega smo moja æena i ja doπliovamo. Doπli smo da pripremimo ljude da æive s Isusom naNebu.”

I mi pomaæemo ljudima da se pripreme da æive s Isusomkad dajemo dobrovoljni dar. Novac pomaæe misionarima daæive i govore o Isusu πirom svijeta. Hvala vam na vaπimdarovima.

»itajte o Kimijevu drugom krπtenju na web-stranici: bit.ly/caught-by-God ili u vijestima za odrasle.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u ©intoizam je najrasprostranjenija religija u Japanu i obu-hvaÊa gotovo 80% stanovniπtva; a ipak, u anketama sesamo mali postotak ljudi izjaπnjava πintoistima.

u KrπÊanstvo je prvi put doπlo u Japan 1549. godine po-sredstvom isusovaca. Danas u Japanu ima 1 do 2,3% krπ-Êana.

u Japanska unija konferencija ukljuËuje IstoËnu i Zapadnujapansku konferenciju i Okinawu.

u U Japanu postoji devedeset i sedam crkava i 15.151 vjer-nik. Japan broji 125.310.000 stanovnika, πto znaËi da nasvakih 8.270 ljudi dolazi jedan adventist.

Obojite zastavu JapanaKrug je crvene boje, a ostalo je bijele boje.


21. srpnja 2018.

UËenje napamet za djedaJapan

DjeËak Kuriyama Sota ima deset godina i æivi u Japanu.(Pronaite Japan na karti svijeta.)

On se voli igrati sa svojim πkolskim prijateljima povlaËe-nja konopca. Nakon πkole voli igrati badminton. No najviπeod svega voli uËiti biblijske retke napamet. Znate li zaπto?(PriËekajte da djeca daju neki odgovor.)

Sve je otpoËelo kada se Sotin djed jako razbolio i gotovoumro. Sota i njegova obitelj su se molili Bogu da izlijeËi djedanakon srËanog udara i on je preæivio. No imao je dosta pro-blema da ponovno nauËi govoriti. Kad bi pokuπao govoriti,rijeËi bi vrlo sporo izlazile iz njegovih usta. Bilo ga je teπkorazumjeti.

Baka je doπla na jednu vrlo zanimljivu ideju. Rekla je dje-du da treba upamtiti zlatne stihove za svaki tjedan. Ali djedje bio tvrdoglav. Nije htio uËiti napamet stihove jer mu je tobilo teπko.

I tako, kada je Sota doπao u posjet, baka ga je pozvala irekla: “Sota, zaπto ne bi nauËio napamet sve zlatne stihoveza ovaj tjedan?”

Sota nije znao hoÊe li to moÊi. Ti zlatni stihovi za odraslebili su mnogo duæi od onih za djecu. No rekao je: “ZvuËizanimljivo. Pokuπat Êu!”

Baka je zapisala zlatne stihove na papir i Sota ih je po-nio kuÊi. U subotu ujutro baka je upitala Sotu zna li stihovenapamet. Sota ih je izrecitirao savrπeno. Baka je bila zado-voljna. A onda je i ona izrecitirala stihove Soti. I ona ih jenauËila napamet!

Baka je predloæila Soti da poe s njom i djedom u su-botnju πkolu za odrasle. Kad je uËitelj subotnje πkole upitao


zna li tko zlatni stih, Sota je podigao ruku. UËitelj mu jedao mikrofon.

Odrasli su se zaËudili kad su ga Ëuli kako govori sve sti-hove napamet. I Sotin djed je bio iznenaen, ali nije niπtarekao.

SljedeÊeg tjedna Sota je ponovno nauËio stihove napamet.U subotnjoj πkoli je uËitelj ponovno postavio pitanje je li ne-tko nauËio stihove, i Sota je ponovno podigao ruku. No onnije bio jedina osoba koja je podigla ruku. I djed je podigaoruku! Djed je bio toliko oduπevljen πto je njegov unuk na-uËio stihove za odrasle, da ih je i on nauËio napamet.

Isto se dogodilo i sljedeÊe subote. I Sota i djed su reciti-rali stihove napamet.

BuduÊi da je djed uËio stihove napamet, bilo mu je lakπegovoriti, pa mu se i govor popravio.

Djed i dalje ne govori mnogo. On nikada nije rekao πtomisli o Sotinoj odluci da nauËi stihove napamet. Ali baka jejako sretna — kao i svi u crkvi. Svi odrasli vole Ëuti kakoSota recitira stihove napamet.

Takoer, svi su sretni πto se djedov govor poboljπao.Zato Sota voli uËiti stihove napamet — i to viπe od pote-

zanja konopca i badmintona. On voli uËiti stihove iz Biblijejer to pomaæe njegovom djedu.

Kad pomognemo nekome, mi volimo tu osobu — i na tajnaËin pokazujemo ljubav prema Bogu. Kako moæemo pomoÊidrugima? Jedan od naËina je da damo svoj dobrovoljni darkako bi drugi mogli Ëuti za Isusa.

Pogledajte kako Sota recitira stihove na web-stranici: bit.ly/memorizing-for-grandfather.


28. srpnja 2018.

Izazov s BiblijomJapan

Taniguchi Iku je djevojËica koja ima dvanaest godina iæivi u Japanu. (Zamolite jedno dijete da pronae Japan nakarti svijeta.)

Kad je Iku krenula u prvi razred osnovne πkole, baka jojje dala poseban poklon — Bibliju. (Upitajte djecu imaju li Bib-liju.)

Iku je jako voljela svoju novu Bibliju. Otvorila ju je i po-Ëela Ëitati. Neke rijeËi je teπko razumjela, ali bila je vrlo sretnaπto ima svoju Bibliju!

Nastavila je Ëitati Bibliju i kad je bila starija. A onda,jednoga dana, kad je bila u petom razredu, pomislila je: Za-πto ne bih proËitala cijelu Bibliju? Nije se mogla sjetiti nijed-nog razloga koji je spreËava da to uËini, tako da je odluËilaproËitati je od poËetka do kraja.

Ostalo joj je samo da smisli na koji naËin da proËita cije-lu Bibliju u jednoj godini. Prvo je izbrojila koliko Biblija imapoglavlja. (Upitajte djecu znaju li koliko poglavlja ima u Bib-liji.) Iku je saznala da Biblija sadræi 1.189 poglavlja. MoæeproËitati cijelu Bibliju za godinu dana ako svakog dana pro-Ëita tri poglavlja, a subotom pet.

Iku se pitala hoÊe li pronaÊi vremena da Ëita Bibliju. Imalaje mnogo domaÊih zadaÊa u petom razredu i nije imala mno-go slobodnog vremena nakon πkole. Njezina majka joj je re-kla da Êe biti bolje ako Ëita Bibliju ujutro, prije πkole, takoda moæe otpoËeti dan s Isusom. I tako je Iku namjestila svojalarm na satu ranije ujutro.

Bilo joj je vrlo teπko probuditi se tako rano. Svi su joπspavali, a vani je bio mrak. Ali sjetila se da æeli proËitati


cijelu Bibliju za godinu dana, tako da je iskoËila iz kreveta.Molila se: “Dragi Boæe, pomozi mi da razumijem ono πto Êudanas proËitati.”

Zatim je otpoËela s prvom knjigom iz Biblije. (Upitajte djecuznaju li koja je prva knjiga u Bibliji.) Prva knjiga je Postanak.

Iku je tada shvatila da joj je potrebno samo tridesetminuta za Ëitanje pet poglavlja. I prije nego πto je toga postalasvjesna, proËitala je cijelu Bibliju za godinu dana.

A onda je Iku poËela ovako razmiπljati: “Ovo je bilo vrlozanimljivo! Æelim je ponovno proËitati!” I tako, kad je krenu-la u πesti razred, opet je proËitala cijelu Bibliju za godinudana.

U tih godinu dana dok je Ëitala Bibliju dogodilo se neπtovrlo zanimljivo. PoËela se mijenjati. U njoj se javila æelja dauËi biblijske retke napamet — ne samo one iz pouke veÊ idruge biblijske retke.

Takoer, postala je sretnija i viπe se smijala. Ljudi su po-Ëeli uæivati u njezinoj blizini.

Ikuina starija sestra Nana, koja ima Ëetrdeset godina, re-kla je da Iku sada razumije propovijedi bolje od svih u obi-telji.

Ikuina mlaa sestra Miko, koja ima devet godina, æeli bitikao Iku i poËeti Ëitati Bibliju.

Ikuina najdraæa knjiga iz Biblije je Poslanica Rimljanima.“Tamo ima mnogo ohrabrujuÊih rijeËi”, kaæe.

Njezin najdraæi redak nalazi se u Rimljanima 8,38.39:“Uvjeren sam doista: ni smrt ni æivot, ni aneli ni vlasti, nisadaπnjost ni buduÊnost, ni sile, ni dubina ni visina, ni ikojidrugi stvor neÊe nas moÊi rastaviti od ljubavi Boæje u KristuIsusu Gospodinu naπem.”

(Upitajte djecu koji su njihovi najdraæi biblijski redci. Zatimih pozovite da i ona proËitaju Bibliju od poËetka do kraja.)

Iku kaæe da uopÊe nije teπko proËitati cijelu Bibliju. Taj-na je u tome da se Ëita malo svakoga dana. “»itajte Biblijusvakoga dana, malo-pomalo”, kaæe ona.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Stopa pismenosti u Japanu iznosi gotovo 100%.u U starom Japanu bio je obiËaj da æene boje svoje zube u

crno jer su se bijeli zubi smatrali ruænima. Ova praksazadræala se sve do 1800. godine.

u U Japanu postoje tri adventistiËke medicinske πkole kojeu svom nazivu imaju rijeË “Saniku”. RijeË “Saniku” je kom-binacija dviju rijeËi — “San” (πto znaËi “tri”) i “Iku” (πtoznaËi “njegovati”). To znaËi “uËiniti ljude cjelovitima” u fi-ziËkom, psihiËkom i duhovnom smislu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


4. kolovoza 2018.

Pjevati za IsusaJuæna Koreja

Joongjae je 57-godiπnjak i zapravo je beskuÊnik u JuænojKoreji. (Pronaite Juænu Koreju na karti.)

On nema posao i nema automobil. ObiËno spava s dru-gim beskuÊnicima na gradskom trgu ili na æeljezniËkoj po-staji u glavnom gradu Juæne Koreje, Seulu.

Joongjae moæda ne posjeduje mnogo stvari, ali ima neπtoπto jako cijeni: zvuËnik i mikrofon. »uvao je novac i kupiozvuËnik jer je æelio sluπati krπÊansku glazbu na gradskomtrgu gdje je æivio. Volio je pjesme o Isusu.

Jednoga dana zvuËnik se pokvario. Dok ga je popravljao,Joongjae je zaËuo æenski glas.

“©to radite?” upitala je æena.“Popravljam zvuËnik”, odgovorio je Joongjae. “Volim sluπati

krπÊansku glazbu.”“I ja volim krπÊansku glazbu!” rekla je æena. “A znam i

pjevati! Volim pjevati o Isusu.”Joongjae je zavrπio s popravljanjem zvuËnika pa je æeni

dao mikrofon. Æena je otpjevala predivnu pjesmu o Isusu iTabiti. (Upitajte djecu znaju li priËu o Tabiti. To je dvanaes-togodiπnjakinja koju je Isus uskrisio, a izvjeπtaj o tome zapi-san je u Marku 5.)

Joongjae je oduπevljeno sluπao. Okupilo se mnoπtvo ljudi.Kad je æena zavrπila, Joongjae je rekao: “Æelio bih vas slu-πati svakoga dana kako pjevate!”

Æena imenom Eunsook vratila se i sljedeÊeg tjedna i pje-vala je joπ pjesama s Joongjaeovim zvuËnikom i mikrofonom.SljedeÊih pet mjeseci dolazila je svake srijede.

Ipak, neki ljudi na æeljezniËkoj postaji nisu uæivali u nje-


zinom pjevanju pa su rekli Joongjaeu da joj prestane davatimikrofon i zvuËnik. Joongjae je bio æalostan jer se njemu taglazba sviala. Ali nije æelio neprilike, pa je rekao Eunsookda viπe ne moæe koristiti njegov zvuËnik.

Eunsook je bila tuæna. Shvatila je da je svojim pjevanjempomogla mnogim ljudima. No nije imala dovoljno novca dakupi zvuËnik pa je sve to ispriËala svojim prijateljima na Face-booku. Adventisti πirom svijeta proËitali su njezinu objavu iposlali joj novac. Uskoro se Eunsook mogla vratiti na æeljez-niËku postaju sa svojim vlastitim zvuËnikom.

Eunsook je postala zvijezda na trgu. Ljudi bi Ëekali cijelitjedan da bi je Ëuli kako pjeva. Ljudi je pitaju i da im govorio Isusu, a ona im onda objasni kako da pronau adventis-tiËku crkvu u blizini. Mnogi ljudi sada vole Isusa zbog Eun-sook. Jedan od tih ljudi je i Ëovjek koji je poËeo plakati kadaju je Ëuo kako pjeva. »ovjek je nekada bio krπÊanin, ali pre-stao je vjerovati u Boga, a kasnije je izgubio i posao. Kad jeËuo kako Eunsook pjeva, osjetio je kao da mu Bog izravnogovori. Nakon toga se vratio u crkvu. Joπ jedan Ëovjek kojisada ide u crkvu je jedan gluhi Ëovjek. On je promatrao Eun-sook kako pjeva, a kasnije joj je rekao: “Æelim iÊi u crkvu.Moæeπ li mi preporuËiti neku crkvu?”

Eunsook je bila iznenaena! Gluhi Ëovjek nije mogao Ëutinjezino pjevanje, a ipak je æelio upoznati Isusa! Sada ovajgluhi Ëovjek dolazi u crkvu svake subote.

A πto se dogodilo s beskuÊnikom Joongjaeom? OsjeÊao sevrlo loπe zato πto viπe nije mogao posuivati svoj zvuËnik Eun-sook, ali postao je njezin prijatelj. Kad god je pjevala, on jebio u blizini i πtitio je kao straæar. I on je vrlo sretan. Znateli zaπto? Zato πto ima moguÊnost Ëuti predivne pjesme o Isu-su.

Eunsook pokazuje svoju ljubav prema Isusu tako πto pje-va.

Na koji naËin ti moæeπ pokazati svoju ljubav prema Isusu?(Dajte djeci priliku da odgovore.) Moæeπ pjevati o Isusu baπ


kao πto je to Ëinila i Eunsook. Moæeπ pomoÊi svojim rodi-teljima i prijateljima. Takoer, moæeπ dati i novac u dar kakobi ljudi iz drugih zemalja mogli Ëuti za Isusa.

Pogledajte kako Eunsook pjeva pjesmu o Tabiti: bit.ly/singing-for-Jesus.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

UËimo korejski

UobiËajeni izrazi Izgovor

Zdravo i dovienja An-jungVolim te Saran-jeIsus Je-su-nim

Adventisti iz Koreje iz Isusova imena stvaraju imena zasvoju djecu. Na primjer:

• Yerim — ime za djevojËicu, znaËi: Isus dolazi• Yeeun — ime za djevojËicu, znaËi: Isusova milost• Yechan — ime za djeËaka, znaËi: slavi Isusa

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


11. kolovoza 2018.

Crkva je postala moja obiteljJuæna Koreja

(Neka ovo iskustvo ispriËa ili proËita dvadesetogodiπnjaæenska osoba u prvom licu.)

Zovem se Jeong Hee Im. Iπla sam u peti razred kad meprijateljica pozvala da s njom posjetim adventistiËku crkvu uJuænoj Koreji. (Pronaite Juænu Koreju na karti svijeta.)

Ljudi u crkvi bili su vrlo ljubazni. Pastorova supruga jebila osobito draga i zajedno smo Ëitale Bibliju nakon bogo-sluæja. Ona mi je pokazala da je Bog u Postanku posvetiosubotu kad je zavrπio sa stvaranjem svijeta. OdluËila sam daæelim iÊi u adventistiËku crkvu svake subote.

Ali biblijska uËiteljica iz moje prijaπnje crkve nije æeljelada idem u adventistiËku crkvu. Rekla mi je: “U adventistiË-koj crkvi Êe te vezati i pretuÊi.”

No ja sam i dalje æeljela iÊi u adventistiËku crkvu. Pri-druæila sam se izviaËima u crkvi i htjela sam zajedno s dru-gom djecom iÊi u posjete starijim ljudima koji su æivjeli ublizini crkve i moliti se s njima. Jednoga dana moja dotada-πnja uËiteljica je odustala. Rekla mi je: “U redu, idi kamoæeliπ.” Bila sam toliko sretna da sam mislila da Êu poletjeti!

No onda su mi moji roditelji, koji su poljoprivrednici, re-kli da ne idem u adventistiËku crkvu. Jedne subote, dok samsjedila u crkvi u svojoj izviaËkoj uniformi, moja majka jeuletjela u prostoriju viËuÊi: “Zaπto nosiπ tu odjeÊu? Skidaj tosa sebe!” Zgrabila me za ruku i prisilila da poem kuÊi snjom. Plakala sam i plakala.

Nekoliko subota kasnije moja majka se vratila u crkvu.Vikala je: “Ili ja, ili crkva! Ako odabereπ crkvu, izbacit Êu teiz kuÊe.”


PoËela sam plakati i poæurila sam kuÊi s njom. ©to samdrugo mogla uËiniti? ©to biste vi uËinili? (PriËekajte da djecaodgovore. Upitajte ih πto bi oni uËinili kad bi im neka odraslaosoba rekla da ne sluπaju Boga. Isusovi uËenici su imali sli-Ëan problem. O tome Ëitamo u Djelima 5,29: “Treba se viπepokoravati Bogu nego ljudima.”)

Iako je moja majka bila uznemirena, ja sam htjela slu-πati Boga. Pokuπala sam sluπati i majku, pa sam otiπla kuÊikad mi je naredila. Bog nam u petoj zapovijedi kaæe da tre-bamo poπtovati svoje roditelje. No majka me nije mogla na-tjerati da se odreknem svoje vjere. Iπla sam u crkvu svakesubote.

Nakon nekog vremena majka je shvatila da volim Bogapa se prestala ljutiti. Ali onda je moj otac poËeo vikati. Nakoncrkve, pastorova supruga mi je spakirala neπto hrane sa za-jedniËkog ruËka da ponesem kuÊi. Kad je moj otac vidio hra-nu, poËeo je vikati: “Ja neÊu tu hranu!” i bacio je hranu usmeÊe.

Bila sam jako tuæna i plakala sam. Svaki put kada bi seto dogodilo, i vjernici iz moje crkve bi plakali zajedno samnom. Vjernici su postali moja najbliæa obitelj. Moja jedinaradost je bila u tome da budem u crkvi.

Nakon nekog vremena moj otac se poËeo suoËavati s ne-kim poteπkoÊama na farmi, i Ëlanovi crkve su mu pomogli.Mojem ocu je bilo vrlo teπko da se i dalje ljuti kad su muËlanovi crkve pomogli i kad su bili ljubazni i prijateljski ras-poloæeni prema njemu. Moji roditelji nisu adventisti, ali onisada poπtuju moju vjeru. Molim se da Bog i njih spasi.

Jeste li znali da djeca iz Jeong Heeine crkve, koja su baπpoput vas, pomaæu drugoj djeci? Dio dara trinaeste subotepomoÊi Êe njezinoj crkvi da se preseli u veÊu zgradu. Djeco,hvala vam na vaπoj podrπci i darovima.

Videozapis o ovoj crkvi moæete pogledati na web-stranici:bit.ly/church-became-my-family.


Koliko imate godina prema korejskom raËunanju?

Kad je Andy, Ëovjek koji je zapisivao ove priËe, upitao uËe-nike iz Juæne Koreje koliko imaju godina, oni su ga upitaliæeli li da mu kaæu svoje godine prema korejskom ili meu-narodnom raËunanju. Andy je bio iznenaen ovim pitanjem.

U Juænoj Koreji i drugim zemljama u Sjevernoj azijsko-pacifiËkoj diviziji ljudi raËunaju godine drukËije od nas. Naprimjer: korejski djeËak koji se zove Cheulsoo roen je 30.sijeËnja 2010. Koliko on sada ima godina? (Neka djeca odgo-vore.)

Ako æivite u Sjevernoj Americi ili Europi, vjerojatno Êetebrojati godine od 30. sijeËnja 2010. i reÊi Êete da Cheulsooima osam godina. No u Juænoj Koreji Cheulsoo zapravo imadevet godina. To je zbog toga πto Korejci raËunaju da bebaveÊ po roenju ima godinu dana. Dakle, kad se Cheulsoorodio 30. sijeËnja 2010., on je veÊ imao jednu godinu. (Zamo-lite djecu da izraËunaju svoje godine prema korejskom ra-Ëunanju.)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Juæna Koreja ima 715 crkava i 247.143 Ëlanova. Broj sta-novnika je 75.916.000, πto znaËi da na svakih 307 ljudidolazi jedan adventist.

u Viπe od 50% ljudi u Koreji ne izjaπnjavaju se kao pripad-nici nijedne religije, 28% je krπÊana, a 16% budista.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


18. kolovoza 2018.

Zabrana odlaska u crkvuMongolija

»etrnaestgodiπnja Soyloo Serjkhuu æivi u Mongoliji i prvije put posjetila adventistiËku crkvu kad je imala jedanaestgodina. (Pronaite Mongoliju na karti svijeta.)

Soylooine prijateljice su joj govorile o kreativnim radovi-ma koje su radile u subotnjoj πkoli, i ona je poæeljela da iona neπto naËini na tim kreativnim radionicama. Subotnjaπkola je bila zabavna! Ali propovijed je bila neπto sasvim dru-go.

“OsjeÊala sam se vrlo Ëudno kada sam prvi put bila nabogosluæju”, kaæe Soyloo. “Propovijed mi je bila dosadna i jakomi se spavalo.”

OsjeÊate li se i vi nekada tako za vrijeme propovijedi? (Pri-Ëekajte da djeca odgovore.)

Meutim, Soyloo je nastavila dolaziti u crkvu jer je voljelasubotnju πkolu. A onda je saznala da crkva ima i izviaËkiklub koji se sastaje nakon propovijedi. U tom izviaËkom klu-bu nauËila je svirati gitaru.

Jedne subote Soyloo se vratila kuÊi s izviaËa i primije-tila da je njezin stariji brat vrlo ljut. “Od ovog trenutka ti jezabranjeno da ideπ u crkvu”, rekao je.

Njezin brat je imao dvadeset i tri godine i Ëuo je ruæne ilaæne stvari o crkvi; Ëuo je da Ëlanovi crkve prodaju djecidrogu.

Soyloo je rekla da nitko u crkvi ne posjeduje drogu, alibrat joj nije vjerovao. Morala ga je posluπati. Njezin otac jeumro kad je bila mala, tako da je brat preuzeo brigu o obi-telji. Soyloo je plakala cijeloga dana. Molila se Bogu da jojpomogne.


SljedeÊega dana je zamolila majku da popriËa s bratom.Ali on nije promijenio svoje miπljenje. Samo je rekao: “Dajda razmislim o tome. Potrebno mi je vrijeme da razmislim.”

Soyloo se molila svaki dan, sedam dana. “Molim Te, Boæe,omekπaj srce moga brata”, molila se. “Molim Te, daj mi joπjednu priliku da idem u crkvu.”

Kad je doπla subota, Soyloo nije smjela iÊi u crkvu, takoda je provela dan kod kuÊe, moleÊi se i prouËavajuÊi Bibliju.Dok je Ëitala o tome kako je Bog stvorio Zemlju, pomislilaje: “Koliko je moj Bog velik!”

SljedeÊega dana brat ju je pozvao da doe. “Æeliπ li stvarnoiÊi u crkvu?” upitao je.

“Da”, rekla je Soyloo. “Stvarno to æelim viπe od svega.”“U redu”, rekao je s osmijehom. “Dat Êu ti joπ jednu prili-

ku da ideπ u crkvu.”Soyloo je bila zahvalna Bogu πto je odgovorio na njezinu

molitvu. Zahvalila je Bogu πto je mogla iÊi u crkvu u subo-tu. Zahvaljujete li i vi Bogu πto u subotu moæete iÊi u crkvu?(PriËekajte da djeca odgovore.) Hajde da zahvalimo Boguupravo sada πto smo danas u crkvi. (Zamolite jedno dijete dase kratko pomoli i zahvali Bogu.)

Soyloo viπe ne misli da je propovijed dosadna i viπe joj sene spava u crkvi. Ona voli uËiti o Bogu i zbog toga su jojpropovijedi postale zanimljive.

“Imam srce koje æeli upoznati Boga”, kaæe ona. “OsjeÊamse jako dobro kad Ëujem neπto novo o Bogu.”

Danas Soyloo ima Ëetrnaest godina, a njezin najdraæi bib-lijski redak nalazi se u Ivanu 3,16. Moæe li netko od vas reÊiovaj redak napamet? (Dopustite djeci da kaæu redak.)

Soyloo kaæe: “Ja volim ovaj redak jer mi on govori da jeBog dao svojega Sina zbog mene! I svatko tko povjeruje uIsusa imat Êe vjeËni æivot.”

Soyloo viπe ne mora moliti Boga da joj pomogne da ide ucrkvu. Ali ona se i dalje moli svakoga dana. Ona se moliBogu da poveÊa njezinu vjeru. Moli se da Ga bolje upozna. I


moli se za svoju majku i brata, i za ostatak svoje obitelji, dapostanu krπÊani.

Vaπ dar pomoÊi Êe crkvi u Mongoliji da se i drugi ljudiupoznaju s Isusom. Nakon πto priloæimo dar, pomolimo seza Soylooinu obitelj i za nju samu.

Pogledajte kako Soyloo svira i pjeva o Isusu na web-stra-nici: bit.ly/banned-from-church.

Soyloo i tridesetak ljudi ide u adventistiËku crkvu u Na-liji, uspavanom predgrau glavnog grada Mongolije, Ulaan-baatara. Nijedan adventist nije æivio u blizini kada je prijeπest godina sagraena crkva, a danas ovu crkvu vodi pionirglobalne misije Batzul Ganbold sa svojom æenom. ProËitajteizvjeπtaj o petnaestogodiπnjem mladiÊu koji je dolazio u ovucrkvu u vijestima sljedeÊe subote, a o misionaru Batzulu mo-æete Ëitati na sljedeÊoj web-stranici: bit.ly/batzul-ganbold.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Tradicionalna mongolska kuÊa poznata je pod nazivom ger,a u svijetu je bolje poznata pod ruskim imenom jurta. Toje okrugli prenosivi πator prekriven filcom; materijali odkojih je napravljena su vrlo lagani zbog lakπeg prenoπe-nja.

u Mongolija je poznata kao zemlja konjanika, i konji broj-Ëano nadmaπuju broj stanovnika. Konje koriste kao prije-vozno sredstvo, kao i za mlijeko i meso.

u Meu stanovnicima Mongolije starijima od petnaest godi-na 53% su budisti, dok se njih 39% ne opredjeljuje πtose tiËe religije. KrπÊani Ëine svega 2,1% stanovniπtva.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


27. kolovoza 2018.

Povedi prijatelje na NeboMongolija

Trinaestogodiπnji Dulguun Galsan i njegov prijatelj vra-Êali su se iz πkole kad su ih zaustavila dva Australca i æenaiz Mongolije.

Dulguun je vidio mnogo æena iz Mongolije jer æivi u ma-lom gradiÊu u Mongoliji. (Pronaite Mongoliju na karti svijeta.)Ali to je bio prvi put da je vidio nekoga iz Australije.

Zastao je da sasluπa, ali nije razumio Ëovjeka jer nije znaoengleski. No æena iz Mongolije prevela je ono πto je govoriona njihov jezik.

“Nudimo satove gitare i engleskog jezika”, rekla je æena.“Ako æelite uËiti, dobrodoπli ste.”

Jedan od Australaca dao mu je adresu adventistiËke cr-kve. Dulguun je æelio svirati gitaru, tako da je sljedeÊeg po-slijepodneva otiπao u crkvu. Ljudi su bili ljubazni. Vratio sei sljedeÊeg dana. U subotu su djeca radila neπto zanimljivou subotnjoj πkoli, a nakon crkve su ga pozvali da se pridruæinjihovom izviaËkom klubu u πetnji.

©etnja je bila duga osam kilometara i nije bilo lako kaoπto je Dulguun oËekivao. Nikada ranije nije toliko pjeπaËio.Na pola πetnje noge su ga izdale. Osjetio je straπnu bol unogama i viπe nije mogao napraviti niti koraka. No joπ goreod boli bilo je to πto ga je netko morao nositi do kuÊe. I kaoda to nije bilo dosta, nosila ga je djevojËica koja je pripadalaizviaËima i imala je trinaest godina!

“Bilo me jako sram”, kaæe Dulguun. “DjevojËica me je mo-rala nositi do kuÊe.”

Nakon tog dana, Dulguun je razmiπljao: “Moje zdravlje Êese samo pogorπati ako ne poËnem vjeæbati.”


Pridruæio se klubu izviaËa i poËeo je sudjelovati u mno-gim πetnjama. Njegove noge su ojaËale i viπe ga nisu boljeletijekom πetnje.

Za samo jednu godinu Dulguun je nauËio svirati gitaru,zaradio je mnoge znaËke izviaËa i pomogao je da ovaj iz-viaËki klub pobijedi na natjecanju iz Biblije. Takoer se ikrstio.

Sviranje gitare i osvajanje znaËki nije njegov glavni cilj.“Moj glavni cilj je da doem na Nebo”, kaæe Dulguun, koji

sada ima petnaest godina. “I ne æelim sâm iÊi na Nebo. Æe-lim sa sobom povesti i svoju obitelj.”

Dulguun se moli za svoju majku, oca i stariju sestru. Dul-guunova majka je sretna πto je on poËeo odlaziti u crkvu jerje postao zdraviji i sretniji. No njegov otac i sestra su prigo-varali πto je provodio viπe vremena u crkvi nego sa svojomobitelji. Ali, buduÊi da se Dulguun molio, njegov otac je po-Ëeo dolaziti u crkvu svaki put kada bi tamo ponudili bespla-tni zdravstveni pregled.

I njegova sestra je promijenila miπljenje. Ona ima dva sinakoja su vrlo nestaπna. Njezin devetogodiπnji sin voli razbijatiprozore automobila i muËiti æivotinje. Drugi sin ima sedamgodina i vrlo je neposluπan.

Dulguun je æelio da njegovi neÊaci dou u crkvu, ali znaoje da ga neÊe sluπati. Sjetio se zabavnih aktivnosti u subot-njoj πkoli pa im je rekao: “Poite sa mnom i zabavit Êete se.”

Na njegovo iznenaenje, obojica su doπla. DjeËaci su uæi-vali u subotnjoj πkoli i sada svake subote idu u crkvu s Dul-guunom. Dulguunovoj sestri je jako drago πto su njezini si-novi postali bolji i posluπniji. Posebno se raduje πto se izcrkve vraÊaju uvijek Ëisti, jer su se ranije uvijek vraÊali pr-ljavi nakon subotnje igre.

Dulguun je presretan πto i njegovi neÊaci uËe o Isusu.“Vjerujem da Êe i moja dva neÊaka iÊi sa mnom na Nebo,

jer mi je Bog dao priliku da ih dovedem u crkvu”, kaæe on.“Æelim da joπ ljudi Ëuje Radosnu vijest.”


Pomolimo se za Dulguuna, da dovede joπ djece u subot-nju πkolu. Koga vi moæete dovesti sljedeÊe subote? (PriËekajteda vam djeca odgovore. To mogu biti prijatelji iz razreda, su-sjedi...)

Vaπ dar Êe pomoÊi crkvama u Mongoliji, ukljuËujuÊi icrkvu u koju ide Dulguun.

Dulguun i tridesetak ljudi ide u adventistiËku crkvu uNaliji, u predgrau glavnoga grada Mongolije, Ulaanbaatara.Nijedan adventist nije æivio u blizini kad je prije πest godinasagraena crkva, a danas ovu crkvu vodi pionir globalne mi-sije Batzul Ganbold sa svojom æenom. O njemu moæete Ëitatina sljedeÊoj web-stranici: bit.ly/batzul-ganbold.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Velika pustinja Gobi zauzima veÊi dio juæne Mongolije, noumjesto pjeπËanih dina, rijeË je o neplodnoj, kamenitojpustoπi s temperaturom koja se kreÊe od minus Ëetrdesetzimi do plus Ëetrdeset stupnjeva Celzija ljeti.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. rujna 2018.

Nesretni prvaπiÊMongolija

Iveel Namjildorj ima deset godina i æivi u Mongoliji. (Prona-ite Mongoliju na karti svijeta.)

Kada je imao pet godina, preselio se iz Mongolije na Fi-lipine. (Pronaite Filipine na karti svijeta.)

Njegov otac je trebao studirati na jednom adventistiËkomsveuËiliπtu na Filipinima. Iveel je takoer trebao krenuti uπkolu, tako da su ga njegovi roditelji upisali u prvi razred.

©kola je za Iveela bila vrlo teπka. UËitelji i druga djeca sugovorili na engleskom jeziku. On nije znao engleski, nego sa-mo mongolski. Nakon πkole djeËaci bi zadirkivali Iveela dokje Ëekao prijevoz kuÊi.

“Ti niπta ne moæeπ”, rekao je jedan djeËak.“Ti ne znaπ ni pisati”, rekao je drugi. “Idi u vrtiÊ.”Kad je Ëuo ove rijeËi, Iveel je otrËao natrag u πkolu i sa-

krio se iza vrata uËionice. Nije æelio plakati pred drugom dje-com.

Kad se konaËno vratio kuÊi, majka ga je upitala: “Kakoje danas bilo u πkoli?”

Iveel nije æelio zabrinuti majku pa joj nije rekao istinu.“Bilo je dobro”, odgovorio je.

(Upitajte djecu je li Iveel postupio ispravno. Recite im: “Mine trebamo lagati svojim roditeljima, Ëak i ako mislimo da Êeim laæ pomoÊi.”)

UveËer, kad je Iveel trebao poÊi na spavanje, æelio je klek-nuti pored kreveta i pomoliti se Bogu, ali bojao se da Êe gamajka upitati za πto se moli ako ga vidi. Nije htio zabrinutisvoju dragu majku. I tako se probudio u pola noÊi, kad sunjegovi roditelji spavali, i tiho se pomolio Bogu.


“Molim Te, daj da sva djeca budu ljubazna prema menikako bismo postali prijatelji”, rekao je. “I molim Te, daj daidem u neku drugu πkolu.”

Iveel se molio gotovo svake noÊi nekoliko mjeseci. A ondasu njegovi roditelji odluËili da ga upiπu u jednu drugu πko-lu. Djeca u toj drugoj πkoli bila su ljubazna. Pomogla su Ive-elu da nauËi engleski. Kad je povrijedio nogu igrajuÊi no-gomet, drugi djeËaci su mu pomogli da doe do kuÊe.

Iveel je bio presretan πto je Bog usliπio njegovu molitvu!A onda, jednoga dana, ravnatelj Iveelove bivπe πkole po-

zvao ga je na πkolsku priredbu. Iveel se osjeÊao pomalo ner-vozno πto Êe vidjeti djeËake i djevojËice iz svojeg bivπeg raz-reda, koji su bili vrlo neljubazni prema njemu.

Ali kad je otiπao na priredbu, druga djeca su se igrala snjim, tako da je proveo lijepo vrijeme s njima. Bog je usliπioi njegovu drugu molitvu da postane prijatelj s tom djecom!

Iveel sada ide u peti razred i vratio se u Mongoliju. Nonikada nije zaboravio kako je Bog odgovorio na njegovemolitve. Nikada prije toga nije od Boga traæio niπta i pitao sepostoji li Bog doista.

“Da, svake subote sam iπao u crkvu, ali sam mislio: Kakoje Bog mogao stvoriti svijet samo rijeËju?” kaæe Iveel. “Ali, na-kon πto je Bog odgovorio na moje molitve, ja vjerujem da jeOn stvaran.”

Iveel ima puno prijatelja u Mongoliji, ali mnogi od njihdolaze iz obitelji koje ne poznaju Boga. Dio dara pomoÊi Êeda se sagradi adventistiËka πkola u Mongoliji, kako bi πtoviπe djece Ëulo za Boga. Hvala vam na vaπim darovima.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Mongolska misija je smjeπtena u glavnom gradu Mongoli-je, Ulaanbaataru. Sastoji se od πest crkava i ima 2.177Ëlanova.


u Mongolija ima oko 3.095.000 stanovnika, tako da na sva-kih 1.422 ljudi dolazi jedan adventist.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nazivi æivotinja na mongolskom jeziku

Æivotinja Mongolski

Ovca khonKrava okerKonj merPijetao takhaPas nokhoMaËka morPtica πavoÆaba melkhi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

BuduÊi projekti, Ëetvrto tromjeseËje 2018.

u Zdravstveni centar u Lahoreu, u Pakistanu.u Zdravstveni centar u Kambodæi.u ©kola za uËenje jezika u Laosu.u AdventistiËka meunarodna πkola u Nakhon Ratchasimi,

u Tajlandu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


8. rujna 2018.

Molitva za najbolju prijateljicuMongolija

Petnaestogodiπnja Urna Uuganbayar odrasla je u adventis-tiËkom domu u Mongoliji. (Pronaite Mongoliju na karti svije-ta.)

Urnin otac je umro kad je ona imala Ëetiri godine i otadaæivi samo s majkom.

Prvih nekoliko razreda bili su joj teπki. Djeca su joj serugala jer nije imala oca. Govorila su joj: “Ti nemaπ oca! Tinemaπ oca!” Zbog tih rijeËi Urna je bila vrlo tuæna.

Subotom je odlazila u crkvu sa svojom majkom. Nije znalazaπto idu u crkvu. Njoj subotnja πkola nije bila zanimljivajer je veÊ znala sve biblijske dogaaje i usporedbe.

No sve se promijenilo kad je Urna napunila devet godina.Ona i njezina majka su se preselile na Filipine kako bi nje-zina majka mogla zavrπiti studij na adventistiËkom sveuËili-πtu. (Pronaite Filipine na karti i pokaæite djeci koliko su Fili-pini udaljeni od Mongolije.)

Urna je jako voljela svoju novu πkolu! Sva djeca su bilaljubazna i nitko joj se nije rugao zato πto nema oca. Postalaje najbolja prijateljica s djevojËicom iz Brazila koja se zoveDani. Urna i Dani su sve radile zajedno.

Ali Urnina majka je zavrπila sa studiranjem i morale suse vratiti u Mongoliju. I Danini roditelji su takoer zavrπilisvoj posao na Filipinima i vratili su se u Brazil. (PronaiteBrazil na karti. Pokaæite udaljenost izmeu Filipina, Brazila iMongolije.)

Zamislite samo kako su Urna i Dani bile tuæne jer su semorale razdvojiti! Urna se nije æeljela oprostiti od Dani. NiDani se nije æeljela oprostiti od Urne. (Pitajte djecu jesu li se


nekada morala oprostiti od najboljeg prijatelja. Pitajte ih kakosu se tada osjeÊala.)

I tako su se Urna i Dani poËele moliti da ostanu zajedno.Isplanirale su zajedniËku buduÊnost u Brazilu. Urna se mo-lila: “Dragi Boæe, dopusti mi da æivim u Brazilu s Dani.”

No doπao je dan kada su se djevojËice morale oprostitijedna od druge. Urna je plakala jer su se morale pozdraviti,ali plakala je i jer se htjela preseliti u Brazil.

Dani je hrabrila Urnu. Rekla joj je: “Opraπtanja ne mora-ju biti tuæna. Dovienja — znaËi da Êeπ mi nedostajati svedok se ponovno ne vidimo.”

Urna i njezina majka su sjele u avion za Mongoliju. AliUrna se nije prestala moliti. Molila se svakoga dana: “DragiBoæe, dopusti mi da æivim u Brazilu s Dani.”

Proπla je jedna godina. Proπle su dvije godine. A zatim iËetiri i pet. Urna se i dalje molila. Jednoga dana, kad seUrna vratila kuÊi iz svoje adventistiËke πkole u Mongoliji,zatekla je majku kako je Ëeka na pragu. “Ideπ u Brazil!” re-kla joj je mama. Urna je vriπtala od radosti.

Saznala je da je jedna prijateljica iz Brazila ponudilanjezinoj majci da Urna nastavi πkolovanje u Brazilu. Ova pri-jateljica je Ëak rekla da Êe Urna moÊi æivjeti kod nje.

Urna jedva Ëeka da se ponovno sretne s Dani! Ne moæevjerovati kako je Bog odgovorio na njezine molitve.

“Odgovor na moju molitvu nije doπao odmah”, kaæe ona.“Doπao je u vrijeme kada je Bog znao da je najbolje. Mislimda Bog odgovara na molitve kada je za to pravo vrijeme.”

Danas Urna voli iÊi subotom u crkvu i viπe ne misli da jeto dosadno. Ona ide u crkvu kako bi slavila Boga koji jetoliko voli da je odgovorio na njezinu najveÊu molitvu.

Urnina πkola u Mongoliji vrlo brzo raste, pa nema dovolj-no prostorija za sve uËenike. Dio dara trinaeste subote po-moÊi Êe da se sagradi nova πkola kako bi se viπe uËenikamoglo upisati u adventistiËku πkolu. Hvala vam na vaπim da-rovima.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Mongolija je kontinentalna zemlja koja se nalazi izmeuRusije i Kine. Gotovo polovina stanovniπtva æivi u glavnomgradu, Ulaanbaataru, a ostatak stanovniπtva su nomadi.

u Mongolija je planinska zemlja s prosjeËnom nadmorskomvisinom od 1.580 metara, πto je Ëini jednom od najviπihzemalja na svijetu.

u Mongolsko Carstvo, koje su vodili Dæingis-kan i njegovisinovi u trinaestom stoljeÊu, ukljuËivalo je veÊi dio Azije iEurope.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Obojite zastavu TajvanaVeÊi dio zastave je crven, mali kvadrat u kojemu je sunceje plave boje, a sunce je bijele boje.


15. rujna 2018.

Volim knjige!Mongolija

Dok je joπ bila djevojËica, Enkhsuvd je voljela dobru knjigui svoju zemlju Mongoliju. (Pronaite Mongoliju na karti svi-jeta.)

Ona stalno Ëita. Osobito voli Ëitati povijesne knjige o Mon-goliji. »itala je o dvjema divnim hrabrim æenama koje su sezvale Zolzaya i Anu, koje su pokuπale ujediniti Mongoliju prijetristo godina. »itala je i o Yesontumoru, koji se borio za ne-zavisnost Mongolije prije dvjesto godina. Ona toliko voli teheroje Mongolije da je odluËila svojoj djeci dati imena po nji-ma.

Nedugo nakon πto se Enkhsuvd udala, majka joj je po-klonila veliku drvenu kutiju u kojoj je bilo viπe od dvije sto-tine knjiga. U toj kutiji, u kojoj su bile knjige o mongolskimherojima, bile su joπ neke knjige koje nikada nije proËitala.Bio je to najbolji poklon!

Ali nakon nekoliko mjeseci ona i njezin suprug su se pre-selili i nisu mogli sa sobom ponijeti knjige, tako da su ihostavili kod majke. Enkhsuvd se nadala da Êe kasnije moÊiproËitati sve te knjige.

Ali kad se vratila, saznala je da je majka zapalila sve nje-zine knjige! Zime u Mongoliji su vrlo hladne i mnogi ljudi segriju na ugljen. Znate li moæda koji je najbolji naËin da sezapali vatra? (Dajte djeci vremena da pogaaju.) Papir je naj-bolji naËin da se zapali vatra. Majci je bilo hladno, a kod njesu bile Enkhsuvdine knjige.

Enkhsuvd je bila vrlo tuæna πto su sve njezine knjige spa-ljene.

“Ali zaπto?” pitala je majku.


“Ti viπe nisi Ëitale te knjige”, odgovorila joj je majka. “©toÊe ti?”

Enkhsuvd je sljedeÊih nekoliko tjedana bila tuæna zboggubitka knjiga. No to nije vratilo knjige, tako da je oprostilamajci.

Enkhsuvd viπe nije bila djevojËica koja je mogla stalnoËitati knjige. Morala je biti odgovorna odrasla osoba i raditi.Imala je nekoliko poslova, ali nije ih voljela. PoËela se molitiBogu da joj pomogne da pronae posao koji Êe voljeti raditi.Molila se svakoga dana.

Jednoga dana je Ëula da adventistiËka πkola traæi knjiæ-niËara. Svidjelo joj se to radno mjesto! ©to toËno rade knji-æniËari? (PriËekajte da djeca odgovore.) Da, oni rade s knji-gama! Voli li Enkhsuvd knjige? Voli!

Enkhsuvd je otiπla u πkolu i prijavila se za posao. Mnogidrugi ljudi su takoer doπli i prijavili se. Enkhsuvd je saznalada πkola traæi baπ πkolovanog knjiæniËara. Ona je studiralaneπto drugo i nije znala kako da bude knjiæniËarka. PoËelase joπ viπe moliti Bogu. Izgledalo je nemoguÊe da postaneknjiæniËarka.

Ali adventistiËka πkola joj je ponudila posao! Ravnateljπkole joj je Ëak rekao da Êe je poslati na studij bibliotekar-stva. Enkhsuvd nije mogla vjerovati svojim uπima.

Danas je Enkhsuvd πkolska knjiæniËarka i jako je sretnaπto mnogo djece posjeÊuje knjiænicu svakoga dana. »esto djeciËita knjige. Njezine najdraæe knjige viπe nisu vezane uz mon-golske heroje, veÊ uz Isusa Krista. Mnoga djeca dolaze iz ne-krπÊanskih domova i prvi put Ëuju za Isusa kada im Enkh-suvd Ëita.

Ona kaæe da jako voli svoj posao jer je to misionarskiposao: “Bog me koristi da s djecom podijelim znanje o Nje-mu.”

Viπe nije æalosna zato πto je izgubila svoju kutiju s dvijestotine knjiga. Bog joj je dao πkolsku knjiænicu s 3.000 knji-ga! To je najbolji poklon!


Jeste li znali da knjiænica u kojoj Enkhsuvd radi postojisamo zbog djece kao πto ste vi, koja su dala svoj dar trina-este subote prije tri godine? Taj novac je pomogao da se ot-vori πkolska knjiænica. No sada je πkoli ponovno potrebnanaπa pomoÊ. ©kola nema dovoljno prostorija da bi sva djecamogla uËiti, tako da Êe dio dara trinaeste subote pomoÊi dase sagradi srednja πkola koju Êe moÊi pohaati stariji uËe-nici. Hvala vam na vaπim darovima.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u AdventistiËka crkva u Mongoliji ima πkolu i institut zajezik.

u Rad adventista u Mongoliji otpoËeli su ruski misionari1926. godine.

u Prva adventistiËka knjiga koja je tiskana na mongolskomjeziku sastojala se od himni, a umnoæena je u ruskoj na-kladniËkoj kuÊi u gradu Harbinu. Kasnije su se tiskali imali traktati.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


22. rujna 2018.

Boæji “supertalent”Kina

Kada je Sarah krenula u treÊi razred, uËiteljica joj je reklada Êe morati iÊi na nastavu svakog vikenda, ukljuËujuÊi isubotu.

U svojoj zemlji, Kini (pronaite Kinu na karti svijeta), ni-kada nije morala iÊi subotom u πkolu. Stoga je zamolila uËi-teljicu da joj opravda nedolaske na nastavu subotom.

“Zbog Ëega ti treba opravdanje za subotu?” upitala je uËi-teljica.

“Ja tada idem u crkvu”, rekla je Sarah.UËiteljica nije vjerovala u Boga, tako da je odbila oprav-

dati Sarah izostanak s nastave. No Sarah je odluËila da jevaænije da posluπa Boga nego uËiteljicu, tako da je u subotuotiπla u crkvu.

UËiteljica se poËela rugati Sarah pred cijelim razredom.“Kako se usuujeπ iÊi na tako uæasno mjesto kao πto je cr-kva?”, rekla je uËiteljica.

Sarah je prenijela majci ove neljubazne uËiteljicine rijeËi,tako da je majka otiπla na razgovor s uËiteljicom. No uËite-ljica se i dalje protivila njezinoj vjeri u Boga. Viπe nije izgo-varala njezino ime, ali djeca su znala da je govorila o Sarahjer je Sarah bila jedina krπÊanka u πkoli.

“Pametni ljudi ne idu u crkvu”, rekla bi uËiteljica. “Crkvaje uæasno mjesto.”

Sarah je sljedeÊe tri godine trpjela ove neljubazne uËi-teljicine rijeËi, a onda je u sedmom razredu dobila novog uËi-telja i taj novi uËitelj je opravdao Sarah izostanke subotom.Novi uËitelj je poπtovao krπÊane jer je vjerovao da su oni is-kreni i vjerni ljudi te je pohvalio Sarah pred cijelim razre-dom.


“Sarah je krπÊanka, i zbog toga πto je krπÊanka, ona jepredivna osoba”, rekao je. “Ona je poπtena djevojËica.”

Ove ljubazne rijeËi bile su tako slatke nakon tri godinekritiziranja.

Kad je Sarah napunila petnaest godina, uËenici su sepoËeli pripremati za godiπnji supertalent. Ovaj talent showodræavao se u javnim prostorima i bio je jedan od najveÊihπkolskih dogaaja u godini. UËitelj je zamolio Sarah da vodisvoj razred u ovom programu.

UËenici su Ëesto pjevali ili plesali na ovom dogaaju, aliSarah nije znala nijednu pjesmu ili ples kakvi su se traæili.

“Sve πto ja znam, znam iz crkve”, rekla je svojem uËite-lju.

“To je u redu”, odgovorio je. “Samo naprijed.”Sarah je izabrala svoju najdraæu krπÊansku pjesmu, a

osmislila je i koreografiju za svoje prijatelje iz razreda. UËe-nicima se dopao njezin plan i poËeli su prikupljati novac ka-ko bi kupili posebnu odjeÊu za tu prigodu.

Dva dana prije supertalenta πkola je objavila da Êe seshow odræati u subotu.

Sarah je bila vrlo razoËarana i rekla je svojim prijateljimaiz razreda da neÊe moÊi sudjelovati. Njezini prijatelji su ta-koer bili razoËarani. Bez Sarah neÊe moÊi izvesti svoju toË-ku.

“Ti uvijek subotom odlaziπ s nastave”, rekao joj je netkoiz razreda. “Zaπto ne moæeπ ostati samo jednu subotu?”

Netko drugi joj je rekao: “Zar Êeπ nas stvarno sve razo-Ëarati tako πto nas neÊeπ odvesti na taj supertalent?”

Sarah nije znala πto da kaæe.“Zaπto se ne biste molili za mene da vam se mogu pri-

druæiti?” rekla im je.Sarah nije oËekivala da Êe se njezin razred moliti za nju.

Ali sljedeÊeg dana — samo jedan dan prije ovog programa —njezini prijatelji iz razreda su joj priπli i rekli: “Mi smo semolili za tebe, pa se nadamo da Êeπ sutra doÊi.”


Kad je Sarah toga poslijepodneva odlazila s posljednjegsata, oglasio se glas sa πkolskog obavjeπtajnog sustava: “Mo-ramo otkazati supertalent zbog loπeg vremena”, Ëulo se izureaja. “Talent show Êe se odræati u nedjelju.”

Prijatelji iz razreda veÊ su se pomirili s tim da neÊe su-djelovati, tako da su bili iznenaeni i uzbueni kada su Ëulivijest. “Vau!” rekli su. “Tvoj Bog je zaista nevjerojatan! Sadamoæeπ sudjelovati u programu!”

Njihova izvedba je bila najbolja i osvojili su prvu nagra-du. Mnogi uËenici su ih pitali: “Gdje ste naπli tu glazbu?Baπ je lijepa. Nikada nismo Ëuli takvo πto.” Oni bi odgovo-rili: “Glazba je iz crkve u koju ide Sarah.”

UËenici su pitali Sarah da i njima presnimi pjesmu. “I mije æelimo nauËiti”, rekli su.

Tada je Sarah prvi put shvatila da moæe biti svjedok zaBoga Ëak i sluËajno. Sve πto je trebala uËiniti jest posluπatiBoga.

Danas Sarah pomaæe u rastu Boæjeg kraljevstva zajednos joπ jednom mladom æenom. Svake subote u njezinu crkvudolazi dvadeset ljudi, a Sarah im propovijeda o Isusu i Nje-govoj ljubavi.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Bez obzira na svoju veliËinu, cijela Kina nalazi se u jednojvremenskoj zoni.

u Trenutno stanovniπtvo Kine iznosi 1,387 milijarda ljudi.To je 18,47% svjetskog stanovniπtva.

u U Kini imamo 433.449 Ëlanova i 1.195 crkava. Kad po-gledamo broj stanovniπtva u Kini, vidimo da na svakih3.198 ljudi u Kini dolazi jedan adventist.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


29. rujna 2018.

Program trinaeste subote

Ako Êe vaπ subotnjoπkolski odjel trinaeste subote sudje-lovati u programu za odrasle, izvjeæbajte pjesmu “Isus mevoli” na kineskom (izgovor naite na webu http://www.subo-tnaskola.org/mladi-i-odrasli/adventisticka-misija-video/, anote su na stranici 46).

Ako se vaπ subotnjoπkolski odjel ne pridruæuje programuza odrasle, onda se moæete posluæiti sljedeÊim prijedlozima:

Za vrijeme iznoπenja vijesti za djecu ispriËajte sljedeÊu pri-Ëu. Moæete pozvati neke mlade da vam pomognu u iznoπenjuprograma. To Êe pomoÊi da se djeca zbliæe i osjeÊaju ugodni-je kad iznose neki program, a za mlau djecu neka se ËeπÊeizmjenjuju osobe koje Êe izvoditi program.

Prije trinaeste subote poπaljite poruke roditeljima da Êese trinaeste subote odræati poseban program i zamolite ih daohrabre djecu da 29. rujna ponesu svoje posebno priprem-ljene darove.

Podsjetite sve da je davanje misijskog dara pomoÊ u πi-renju Boæje rijeËi diljem svijeta, a da jedna Ëetvrtina darakoji se prilaæe trinaeste subote odlazi izravno ljudima kojiæive u Sjevernoj azijskopacifiËkoj diviziji. Projekti koji Êe sefinancirati navedeni su na poËetku ovih Vijesti iz svijeta.

Zamolite jedno dijete da iznese ovaj program; ne mora uËitinapamet, ali neka nauËi lijepo Ëitati. Ako imate viπe djece usubotnjoj πkoli, program mogu i odglumiti.

* * *


PripovjedaË: Ovog tromjeseËja upoznali smo ljude iz Ju-æne Koreje, Japana, Mongolije i Kine, a one pripadaju Sje-vernoj azijskopacifiËkoj diviziji. Danas Êemo upoznati poseb-nu æenu s Tajvana.

Kao djevojËica, Zhui Wen-Zhi oboæavala je boæanstvo ime-nom Mazhu u svojem rodnom gradu Puliju u Tajvanu. Njezi-na obitelj je bila siromaπna obitelj poljodjelaca koja je dræalakinesku religiju i obiËaje, i oni su se klanjali svojem idoluMazhuu.

Kad je Wen-Zhi porasla, preselila se u glavni grad Tajvana,Taipei, zbog posla. Dok je tamo radila, prvi put je Ëula zaIsusa na evangelizaciji koju su odræavali adventisti. PoËela jedolaziti u crkvu svake subote i postala je najbolja prijateljicas jednom mladom æenom imenom Shan Xi Qi Zi.

Kad se vratila kuÊi da posjeti obitelj, rekla je majci zasvoju novu vjeru.

Wen-Zhi: KrπÊanstvo je divna religija. Æelim postati krπÊan-ka.

PripovjedaË: Njezinoj majci se ova ideja nije svidjela.

Majka: Imamo veÊ dovoljno bogova u Tajvanu. Ne trebamojoπ oboæavati i tamo nekog ameriËkog Boga.

PripovjedaË: Iako se njezina majka protivila krπÊanstvu,Wen-Zhi je redovito prouËavala Bibliju sa svojom najboljomprijateljicom iz crkve. A onda je jednoga dana proËitala tekstiz 44. poglavlja Knjige proroka Izaije. ProËitala je:

Wen-Zhi: “Drvodjelja uzima mjeru, pisaljkom lik ocrta, os-truæe ga dlijetom, πestarom ga zaokruæi i izdjelja ga po uzoruna lik ljudski, kao lijepo ljudsko obliËje, da stoji u hramu.Bijaπe sebi nasjekao cedre, uzeo Ëempres ili hrast koje je zase njegovao meu πumskim drveÊem; ili je posadio bor kojiraste od kiπe. … Pravi sebi boga, svog kumira, pada prednjim niËice i klanja mu se i moli: ‘Spasi me, jer si ti mojbog.’” (Izaija 44,13.14.17)


PripovjedaË: Wen-Zhi se sjetila svojih obiteljskih idola ipitala se jesu li i oni samo komad drveta. OdluËila je to ot-kriti, pa je otiπla do mjesta gdje se izrauju kipovi, idoli. ©toje pronaπla?

Wen-Zhi: Vidjela sam kako rade Mazhuua od drveta, baπkao πto je opisano u Bibliji. Stoga sam zakljuËila da je Bib-lija u pravu. Idoli ne mogu niπta uËiniti.

PripovjedaË: Wen-Zhi je odluËila sluæiti Isusu. Ali u tovrijeme ona je bila zaruËena i pripremala se za vjenËanje,tako da je rekla svojem buduÊem suprugu za svoju vjeru uIsusa.

Wen-Zhi: Ja Êu biti krπÊanka.

Suprug: U redu, ti budi krπÊanka, meni to ne smeta.

PripovjedaË: I tako su se vjenËali. No jednog kiπovitogdana njezin suprug se penjao na krov da popravi razbijeneploËe. Zamolio je svoju æenu da mu doda ploËe, ali ona jeodbila.

Wen-Zhi: Ne, danas je subota. Hajde da neki drugi danpopravljamo krov.

PripovjedaË: Njezin suprug se naljutio. Siπao je s krova irekao joj:

Suprug: Ta tvoja religija nije dobra.

Wen-Zhi: Zaπto se ljutiπ na mene? Rekla sam ti da Êubiti krπÊanka prije nego πto smo se vjenËali.

PripovjedaË: Suprug nije znao πto da joj kaæe. Uzeo jenjezinu Pouku iz Biblije i spalio je. SreÊom, nije spalio njezi-nu Bibliju. No od toga dana poËeo se vrlo ruæno ponaπatiprema Wen-Zhi.

Wen-Zhi je bila tuæna, ali nastavila je prouËavati Biblijusa svojom najboljom prijateljicom. Tijekom jednog prouËava-nja njezina prijateljica joj je rekla da Êe u crkvi sljedeÊe su-


bote biti krπtenje. Upitala ju je: “Jesi li se spremna krstiti?”Wen-Zhi se æeljela krstiti, ali pitala se πto Êe reÊi njezin su-prug i majka. OdluËila je da Êe se krstiti a da to kaæe majci,ali morala je reÊi i muæu. Nije znala πto Êe on reÊi, pa sepoËela moliti.

U petak, dan prije krπtenja, Wen-Zhi je rekla suprugu:

Wen-Zhi: Sutra Êu se krstiti u crkvi.

Suprug: U redu.

PripovjedaË: Wen-Zhi je bila iznenaena. Pitala se je linjegovo “U redu” zaista “U redu” ili je to laæno “U redu”. Aonda joj je suprug rekao:

Suprug: SinoÊ sam promatrao zvijezde i razmiπljao: “Zaπtosam tako grub prema svojoj æeni?” (OkreÊe se i gleda Wen-Zhi.) OdluËio sam da Êu se ponaπati bolje prema tebi. I tako,obeÊao sam samome sebi da Êu ti dopustiti bilo πto πto za-traæiπ od mene, πto god to bilo.

PripovjedaË: A koji je bio njezin zahtjev? Zahtjev koji muje uputila bio je da se æeli krstiti, i on je to odobrio. Bog jeodgovorio na njezinu molitvu, i to brzo! Wen-Zhi je moralaËekati Ëetrdeset godina da joj Bog odgovori na sljedeÊu veli-ku molbu. Wen-Zhi se molila svakog dana tijekom tih Ëe-trdeset godina da se i njezin suprug krsti. KonaËno, kad jenapunio πezdeset i pet godina, rekao joj je:

Suprug: Ti si krπÊanka. Naπe dvoje djece su krπÊani. Sa-mo ja ne pripadam Boæjoj obitelji. I ja se æelim krstiti.

PripovjedaË: Wen-Zhi je bila presretna! Zahvalila je Boguπto je usliπio njezinu molitvu. Danas Wen-Zhi ima osamdeseti sedam godina te se i dalje moli svakoga dana.

Wen-Zhi: Bog uvijek odgovori na molitvu. On nije komaddrveta. Nema drugog Boga.

PripovjedaË: Ljudi s Tajvana i ostatka Sjeverne azijsko-pacifiËke divizije takoer se mole Bogu. Oni se mole Bogu da


im pomogne da πire Radosnu vijest o jedinom Bogu i Njego-vom skorom dolasku! Priloæimo velikoduπan dar kako bi joπviπe ljudi saznalo za Radosnu vijest!

(Prilaganje dara.)

* * *

Obojite zastavu Juæne KorejeGornji dio kruga je crvene boje, a donji plave. Pravokutnicisu crne boje, a pozadina je bijela.


Obojite zastavu MongolijeLijeva i desna crta zastave su crvene boje, a srednja jeplava. Simbol na lijevoj strani je æute boje.

Obojite zastavu KineZastava je crvene boje, a zvijezde su æute.


Znam da Isus voli me


Kazalo

Dragi voditelju subotnje πkole ............................................. 3

JAPANMolitva za uËenike ................................................................ 5Nevolja s duhovima .............................................................. 8UËenje napamet za djeda ................................................... 11Izazov s Biblijom................................................................. 13

JUÆNA KOREJAPjevati za Isusa................................................................... 16Crkva je postala moja obitelj ............................................. 19

MONGOLIJAZabrana odlaska u crkvu .................................................. 22Povedi prijatelje na Nebo.................................................... 25Nesretni prvaπiÊ .................................................................. 28Molitva za najbolju prijateljicu........................................... 31Volim knjige! ....................................................................... 34

KINABoæji “supertalent” .............................................................. 37Program trinaeste subote ................................................... 40


Kina je staniπte pandama. MedvjediÊi pande simbolizirajumir, sklad i prijateljstvo. Preslike ovog crteæa podijelite svoj

djeci da ih oboje po æelji. Od crteæa moæete napravitiizloæbu ili ukras za uËionicu.

Documents

VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU - Adventisti Hrvatska · im Łitate vijesti, ili mo¾ete otisnuti slike kako biste ukrasili svoju uŁionicu ili oglasnu ploŁu u crkvi. Vijesti za djecu