15763(2012)2

AKTUALNOSTIAKTUALNOSTI

Uređuje: Zdenko Barišić

VIJESTI IZ HRVATSKE

Suradnici u ovome broju:

Bruno Čalić, RijekaTanja Jadrešić, SplitDenis Jambrošić, PulaIvanka Mihaljević, SplitIvana Mitar, TrogirInes Rudan, ŠibenikAnita Validžić, ZagrebKarmen Vlastelica Nimčević, Rijeka

Porinuće Novogradnje 470

U Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. dana 30. ožujka 2012. godine porinuta je Novogradnja 470. Handy bulk carrier, brod za prijevoz rasutih tereta, ugovoren je za domaću brodarsku tvrtku Jadroplov iz Splita.

‘’Malo kumstvo’’ pripalo je Biserki Stipanović, dizaličarki iz Radionice tran-

BRODOGRADILIŠTEKRALJEVICA

Kraljevica

Brodogradilište Kraljevica proljeća 2012. godine

BRODOSPLITSplit

sporta, a blagoslov brodu dao je fra Anto Pervan iz Apostolata mora.

Ovaj handy bulk carrier dimenzijama je istovjetan 2010. godine isporučenom m/v Svetom Dujmu kojemu je ugledni au-stralski časopis ‘Baird Maritime: Ships & Shipping’ do dijelio nagradu bulk carrie-ra godine i uvrstio na popis Top 20 brodova 2011. godine.

Porinuće Novogradnje 470

158 63(2012)2

AKTUALNOSTI

O Novogradnji 470

Ugovoreni brod gradi se pod zajed-ničkim pravilnikom za brodsku strukturu (Common structural rules), donesenim od IACS (Međunarodnoga udruženja klasifi kacijskih društava), kojim su si-gurnost i trajnost po pitanju strukture broda dignute na najvišu razinu. Brod je građen za prijevoz specifi čne težine tereta od 3 tone/m, poput sumpora, vapnenca, silikon-mangana ili ribljeg brašna, a svi tankovi goriva odvojeni su od izvanjske oplate, čime se znatno povećava sigurnost u slučaju oštećenja.

Duljina bulk carriera je 189,90 m, širina 32,24 m, a visina 17,10 m. Nosivost mu je 51 900 tona. Glavni stroj težak je 211 tona, izrađen je u Brodosplitovoj tvor-nici dizelskih motora po licenciji MAN B&W, vodećega svjetskog proizvođača dvotaktnih motora, a pokretat će ga mo-tor od 7500 kW pri 110 min-1, što će mu omogućavati brzinu od 14,50 čvorova. Primjenom novih propisa došlo je do promjene izvedbe glavnog motora čime će novougovoreni brod imati bolja svoj-stva, odnosno ostvarivati manju potrošnju goriva i manju razinu zagađenja.

Brod će imati dvojnu klasu, a njegovu izgradnju nadziru Bureau Veritas i Hrva-tski registar brodova.

Započela izgradnja drugog heavy lift broda za nizozemskog naručitelja

Predstavnici nizozemske brodar-ske tvrtke Jumbo Shipping, vodećega svjetskog brodara za prijevoz teških, od-nosno dimenzijama velikih tereta, dana 17. travnja 2012. godine u Brodosplitu objavili su stupanje na snagu ugovora o iz-gradnji opcijskog – drugog heavy lift bro-da u splitskom brodogradilištu. U opciji je i izgradnja trećeg istovjetnog broda.

Podsjetimo, Jumbo Shipping je sredi-nom 2011. godine s Brodosplitom potpi-sao ugovor o izgradnji jednog broda za prijevoz teških tereta s opcijom izgra-dnje još dva. Prvi brod je u procesu iz-gradnje. Osnaženju opcije za izgradnju drugog broda pridonijela je odluka o sko-rom okončanju privatizacijskoga procesa čime je razriješena sudbina Brodosplita. Završetkom privatizacije potvrđuje se dalje poslovanje Brodosplita na svjetskom brodograđevnom tržištu i njegova uloga u tržišnoj niši sofi sticiranih brodova koja je strateški cilj splitskog brodogradilišta.

Heavy lift brodovi složeni su projek-ti kakvi još nisu građeni u hrvatskim bro dogradilištima, istaknuto je na da-naš njoj prezentaciji projekta na kojoj su sudjelovali predstavnici nizozemskoga partnera, Brodosplita i DIV-a, budućeg vlasnika brodogradilišta. Kod odabira brodogradilišta, kazali su čelnici Jum-bo Shippinga, presudila je kakvoća koju Brodosplit isporučuje.

Brodovi će biti duljine 152 metra i širine 27 metara. Bit će opremljeni po dvjema dizalicama čija pojedinačna no-sivost može biti i do 1300 tona. Njihova nosivost pri gazu od 8,1 metara bit će 14 tisuća tona. Brzinu od 17 čvorova osigura-vat će im dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.

Brodovi će se graditi u klasi Lloyd‘s Registera. Isporuka prvoga je predviđena u prvoj polovini, a drugoga do kraja 2013. godine. Ugovoreni brodovi koji se grade u splitskom brodogradilištu bit će najveći u fl oti Jumbo Shippinga.

_____________

Ro-pax brod Piana, izgrađen u Brodosplitu, nagrađen za inovativna rješenja

ShipPax Information, švedska tvrtka specijalizirana za pružanje informacija o industriji brodskoga prijevoza putnika i tereta, dodijelila je nagradu za inovativ-na rješenja u 2011. godini ro-paxu Piani izgrađenom prošle godine u splitskom brodogradilištu. Riječ je o brodu za prije-voz putnika, osobnih i teretnih vozila, te opasnoga tereta na relaciji Marseille-Ba-stia koji je predan francuskom naručitelju u prosincu 2011. godine. Piana je sofi stici-ran i tehnički zahtjevan brod čiji je projekt razvijen u Brodosplit-Brodogradilištu. Prvi je to ro-pax izgrađen po novousta-

novljenim propisima čime su mu osigura-ni najviši standardi stabiliteta, sigurnosti života na moru i zaštite okoliša, te najviši stupanj komfor-klase.

Piani je nagrada dodijeljena za potpu-nu HI-FOG protupožarnu zaštitu i za kon-cept restorana, stoji u obrazloženju nagra-de ShipPax Informationa u kojem je na-vedeno i kako su članovi ocjenjivačkoga suda impresionirani primijenjenim rje še-njima.

Piana je prvi ro-pax koji je u potpu-nosti opremljen protupožarnim sustavom vodene magle pod visokim tlakom. Su-stav, koji je do sada bio korišten isključivo u prostorima namijenjenima putnicima i posadi, na Piani obuhvaća i strojarnicu i garaže.

Također, navodi se u obrazloženju odluke, ro-pax Piana je izniman po pi-tanju putničkoga smještaja i modularnoga višenamjenskog restorana koji, u slučaju većeg broja putnika, može biti prena-mijenjen u nastavak a la carte restorana, biti samouslužni restoran ili oboje.

Piani, brodu koji su izgradili spli-tski brodograditelji, ovo je drugo ugled-no međunarodno priznanje. Podsjetimo, The Royal Institution of Naval Archi-

tects (međunarodno udruženje stručnjaka s područja brodo-građevne industrije, obrazovnih institu-cija i pomorskih or ganizacija iz više od 90 zemalja svije-ta) uvrstilo je Pianu među najistaknutije brodove 2011. godi-ne, te joj dodijelilo priznanje Signifi cant Ships 2011.

Porinuta Gradnja 490 – Punta

U Uljaniku je 24. ožujka 2012. godine porinuta Gradnja 490 pod nazivom Pun-ta koju Uljanik Brodogradilište gradi za

Piana – još jedno vrijedno priznanje

ULJANIKPula

15963(2012)2

AKTUALNOSTI

tvrtku United Shipping Services, odnosno za Uljanik Plovidbu. Riječ je o brodu za prijevoz rasutoga tereta nosivosti 52 000 tona, duljine 189,90 m i širine 32,24 me-tra, a pokretat će ga Uljanikov MAN mo-tor oznake 6S50MC-C7, snage 8600 kW pri 121 o/min kojim će brod postizati oko 15 čvorova brzine plovidbe.

Brod je u more tradicionalnim pre-sijecanjem konopa pustila gospođica Maša Srdić, učenica četvrtog razreda pulske Gimnazije. Nazočnima se obratio i Eduard Milovan, član uprave Uljanik Brodogradilišta i direktor proizvodnje koji je istaknuo kako brodograditelji Ulja-nika mogu biti zadovoljni učinjenim po-

slom, te kako je brod u visokom stupnju gotovosti, a isporuka je planirana za jesen ove godine. – Veliki doprinos tome svojim su radom dali inspektori tvrtke Uljanik Plovidba kojima čestitam i zahvaljujem na dobroj suradnji. Isto tako, zahvaljujem na pomoći inspektorima Hrvatskog regi-stra brodova i Bureau Veritasa, zaključio je na koncu Milovan.

Direktor Uljanik Povidbe Dragutin Pavletić također je izrazio zadovoljstvo projektom izgradnje četiriju brodova za prijevoz rasutih tereta u Uljaniku.

Ugovor za izgradnju Punte potpi-san je 28. lipnja 2010. godine, a kobilica je položena 28. listopada 2011. godine. Uljanik ovim brodovima zadržava konti-nuitet proizvodnje u vremenima kad još uvijek nije došlo do znatnijeg oporavka brodograđevnoga tržišta.

_____________

Porinuta Gradnja 498 – Barda

Kuma Gradnje 498 gospođa Yegane Dada-sheva, zaposlenica tvrtke Azerbaijan State Caspian Shipping Company

Gradnja 490 – Punta, porinuće

Maša Srdić, učenica četvrtog razreda pulske Gimnazije, kuma Gradnje 490

Gradnja 498 – Barda, pred porinuće

160 63(2012)2

AKTUALNOSTI

U Uljaniku je 10. svibnja 2012. go-dine porinuta Gradnja 498 pod nazivom Barda koju Uljanik Brodogradilište gradi za tvrtku Azerbaijan State Caspian Ship-ping Company iz Republike Azerbajdžan. Riječ je o brodu nosivosti 5000 tona koji će prevoziti 54 vagona. Brod duljine 154,80 m i širine 17,5 metara pokretat će dva Uljanik-MAN B&W motora oznake 5S26MC6, svaki snage 2000 kW pri 250 o/min kojima će postizati 14,5 čvorova br-zine plovidbe.

Brod je u more tradicionalnim pre-sijecanjem konopa pustila gospođa Ye-gane Dadasheva, zaposlenica spomenute tvrtke, a svečanosti porinuća nazočili su i Njegova ekselencija Kamil Khasiyev, veleposlanik Republike Azerbajdžan u Hrvatskoj, zatim Aydin Bashirov, pre-dsjednik tvrtke Azerbaijan State Caspian Shipping Company sa svojim najbližim suradnicima, gradonačelnik Pule Boris Miletić i predsjednik Uprave ULJANIK Grupe Anton Brajković.

Nazočnima se na početku obratio Ma-rinko Brgić, predsjednik uprave Uljanik Brodogradilišta, koji je istaknuo kako da-nas za Azerbaijan State Caspian Shipping Company plovi 11 brodova sagrađenih u Uljaniku. – Iznimna suradnja, koja je između danas vodećih ljudi tvrtke i Uljanika započela prije 28 godina, ovim ugovorima je potvrđena, produbljena, te je stvorena čvrsta osnova za njezinu budućnost, zaključio je Brgić.

Predsjednik Azerbajdžanske državne kaspijske morske plovidbe Aydin Bashi-rov istaknuo je kako su brodograditelji Uljanika prije skoro tri desetljeća, od 1984. do 1986. godine, izgradili i preda-li kaspijskim brodarima osam paroma – trajekata, brodova za prijevoz željezničkih vagona. Svi su ti paromi postali dijelom Kaspijske fl ote, te i danas uspješno plo-ve transportnim koridorom Europa-Ka-vkaz-Azija. Trenutačna suradnja s Ulja-nikom nastavljena je ponajviše zaslugom uvaženog Iljhama Alijeva, predsjednika Republike Azerbajdžan koji svesrdno pomaže brodarima u procesu obnove Ka-spijske fl ote.

– Suradnja između Hrvatske i Azer-bajdžana razvija se u svim sferama i naša je dužnost podržati taj proces, tj. poma-gati jedni drugima, rekao je na koncu Bashirov.

Ovo je bilo treće ovogodišnje porinuće u Uljaniku, a istodobno je na navozu 1 u tijeku montaža i Gradnje 499, drugog broda za prijevoz vagona koji Uljanik

Brodogradilište gradi za istog naručitelja. Ugovori za izgradnju Novogradnje 498 i Novogradnje 499 potpisani su u svibnju 2011. godine, a planirani rok isporuke pr-vog broda je konac ljeta 2012. godine.

_____________

U Puli održana konferencija posvećena tehnologiji zavarivanja, spajanja i rezanja

U Puli je od 23. do 26. svibnja 2012. godine u hotelu Park Plaza Hi-stria (ex Histria) održana osma po redu Međunarodna konferencija Eurojoin posvećena tehnologiji zavarivanja, spaja-nja i rezanja. Konferencija se svake tri godine u organizaciji Europske federacije za zavarivanje, spajanje i rezanje (EWF) održava u jednoj od zemalja članica, a ove je godine domaćin konferencije Eu-rojoin naša zemlja.

Cilj konferencije bio je okupljanje stručnjaka i znan-stvenika, predsta-vljanje njihovih ra-dova, razmjena isku-stava, pregled stanja u struci, te budućih trendova na području zavarivanja, spajanja i rezanja. U sklopu konferencije organi-zirano je i nekoliko pratećih događanja kao što su: izložba dodatnih materijala, opreme za zavari-vanje i srodne teh-nike, te radionica za koordinatore zavari-vanja, a Dorin Dehe-

lean, predsjednik EWF-a, je na otvaranju Eurojoina uobičajeno predstavio najboljeg europskog koordinatora zavarivanja u proteklom razdoblju, Krasimira Boriso-va iz Bugarske. U rad i organizaciju Eu-rojoina, između ostalih, bili su uključeni Uljanik kao i Hrvatsko društvo za tehniku zavarivanja.

_____________

Prezentacija metalizacije u brodogradnji

M e t a l i z a c i j a , kakvu se može su-sresti u brodogradnji, postupak je nanošenja rastaljene kovine (najčešće cinka) na opjeskarenu metalnu površinu druge kovi-ne (najčešće čelika). Osnovni joj je cilj dodatno povećanje kakvoće i trajno-sti antikorozivne zaštite. Ipak, nije u

širokoj primjeni zbog visokih tehničko-tehnoloških zahtjeva tijekom izvođenja radova, te zbog vrlo visoke cijene. Ugla-vnom se primjenjuje na brodovima koji plove u ekstremnim uvjetima.

Sam postupak provodi se tako da se cink u obliku žice koloturnicima dovede do glave pištolja za metalizaciju, gdje se rastopi, te pomoću komprimiranog zraka atomizira i nanese na površinu (čelik). Metalizacija je iznimno spor i skup proces

S pulske Međunarodne konferencije Eurojoin

Postupak metalizacije u Uljanik Brodogradilištu

16163(2012)2

AKTUALNOSTI

u odnosu na konvencionalni način rada u antikoroziji – aplikaciju premaza.

Ovaj postupak antikorozivne zaštite bit će primijenjen na specifi čnim brodo-vima koji se trenutačno grade u Uljaniku (ribarice), a koji će ploviti u sjevernim morima.

Prigodom potpisivanja ugovora za ri-barice nije se puno toga znalo o tom po-stupku, jer se u Uljanik Brodogradilištu do sada primjenjivao samo na malim površinama, no nekakvog iskustva u toj primjeni ipak je bilo.

Nakon stupanja ugovora na snagu krenulo se s iscrpnom razradom samoga procesa i edukacijom svih uključenih u taj proces. Dogovoreno je unutar Ulja-nik Brodogradilišta da će se tim proce-som baviti Odjel bojenja broda koji već ima opremu i nekakvo iskustvo. Tijekom razrade traženi su dobavljači kod kojih se može nabaviti ili posuditi oprema za metalizaciju. Odlučeno je da će se ku-piti 3 seta jednaka već postojećoj opre-mi, s kojom postoji dobro iskustvo rada. Oprema sadrži klasični pištolj i crijeva za dotok plinova. Na tržištu postoji više ti-pova opreme, kao što postoji i više vrsta metalizacije. Jedan od tih je i elektrolučna metalizacija, tj. postupak navarivanja kod kojega se koriste modifi cirani strojevi za zavarivanje.

Bitna stavka je i edukacija postojećega kadra, što teorijska što praktična. U edukaciju su uključeni i kooperanti koji izvode aktivnosti bojenja u Uljanik Brodogradilištu zbog toga što je to izrazi-to spor i težak proces, kod kojega čovjek može raditi bez stanke najdulje 1,5–2 h, nakon čega treba napraviti stanku od barem 0,5 h. S obzirom da je proces već ionako spor, uz ovakvu teorijsku učinkovitost, potrebna vremena izrade bila bi preduga, pa se edukacijom većeg broja radnika to želi spriječiti (dok jedan radi, drugi se odmara i obratno, i tako u svakoj smjeni). Ovaj je proces oko 15 puta sporiji nego klasična aplikacija premaza.

Kod pripreme za metalizaciju bilo je potrebno razmišljati i o uvjetima rada i kompatibilnosti s ostalim fazama an-tikorozivnoga procesa (sačmarenje ili pjeskarenje koje prethodi metalizaciji, te bojenje koje slijedi). Zaključeno je da se iz sigurnosnih razloga sve te aktivnosti ne mogu i ne smiju raditi u istom prostoru, pa je predviđena posebna hala za metali-zaciju u kojoj bi se obavljao postupak na sekcijama. Glede dimenzija sekcije koje treba metalizirati, napravljen je projekt

montažne hale sa skelom koja se oslanja tik uz površinu koja se metalizira.

Cijeli proces metalizacije mora se odvijati u kontinuitetu zbog činjenice da se metalizira opjeskarena površina, koja mora brzo biti zaštićena (da zadrži potre-ban stupanj kakvoće čistoće površine), a nakon metalizacije treba se aplicirati pre-maz koji štiti metaliziranu površinu i daje mogućnost daljeg nastavka samoga pro-cesa, tj. aplikacije preostalih premaza.

Sam postupak bi se počeo primjenji-vati u 8. mjesecu tekuće godine, te će nakon odrađena posla biti prezentirana iscrpnija analiza samoga procesa.

(Marko Mendica, Lorena Linardon)

Svečana primopredaja novog doka

Dana 22. svibnja 2012. godine, u ukrajinskom brodogradilištu Pallada u gradu Khersonu održana je svečana pri-mopredaja novog doka koja je izazvala veliko zanimanje građana Khersona i kojoj je nazočio veliki broj predstavnika

lokalnih vlasti, budući je brodogradilište Pallada član državnoga koncerna Ukro-boronprom.

Uz predsjednika uprave Brodo gra-dilišta Viktor Lenac Roberta Škifi ća i predstavnike najvišeg rukovodstva Bro do-gradilišta, primopredaji su nazočili vele-poslanik RH u Ukrajini Željko Kirinčić i počasni konzul Ukrajine u RH Nikola Malić. Predsjednik uprave Robert Škifi ć tom prigodom zahvalio se svima koji su sudjelovali i pridonijeli uspješnoj reali-zaciji ovoga projekta, istaknuvši potporu vlasnika Brodogradilišta i optimizam s kojim Viktor Lenac gleda u budućnost. Veleposlanik Željko Kirinčić istaknuo je kako je u ovim teškim vremenima ovo veliki uspjeh za obje strane. Čast da bude kuma doku RI-38 pripala je gos-pođi Sandri Uzelac, članici uprave Bro-dogradilišta, koja je novom doku zaželjela puno uspješnih dokiranja.

U studenom 2011. godine, Brodo gra-dilište Viktor Lenac potpisalo je ugo-vor o kupnji novog doka s ukrajinskim brodogradilištem Kherson State Plant - Pallada, koje ima dugogodišnje iskustvo u izgradnji takvih dokova.

Dok je kompozitnoga tipa s beton-skim pontonima i čeličnim tornjevima sljedećih dimenzija:Duljina palube pontona: 139,50 mDuljina preko svega: 155,50 mSvijetla širina između tornjeva: 24,50 mŠirina preko svega: 32,40 mNosivost: 8500 t

VIKTOR LENAC,RIJEKA

Podizanje hrvatske zastave na doku za Viktor Lenac

162 63(2012)2

AKTUALNOSTI

Dok RI-38 bit će dotegljen u Rijeku polovinom lipnja, a očekuje se da će u ope-rativnu funkciju i komercijalnu eksploata-ciju biti stavljen do početka srpnja.

Ciljano tržište novog doka su manji brodovi, prije svega tankeri za prijevoz kemikalija, LPG, trajekti i manji putnički brodovi, manji brodovi za opći teret i kon-tejneri, te preinake manjih offshore bro-dova.

Brodogradilište sada broji dva doka, Dok 5 i Dok 11. Početkom 2011. godine obavljena je opsežna obnova Doka 5 otkad je kupljen prije 40 godina u Nizozemskoj. Dok 11 je najveći dok, koji može primiti brodove veličina Aframax i Suezmax.

Uvođenjem trećeg doka Viktor Lenac povećava svoj kapacitet, a prije svega fl ek-sibilnost u prihvatu manjih brodova, te oslobađa dio kapaciteta većih dokova.

_____________

Viktor Lenac ugrađuje prvi scrubber

Brodogradilište Viktor Lenac ugo-vorilo je posao koji predstavlja jedan od prvih takve vrste u svijetu i kojim osvaja jednu novu i veliku tržišnu nišu na polju preinaka.

Riječ je o prvoj komercijalnoj ugra-dnji uređaja za smanjenje emisije štetnih plinova iz brodskog ispušnog sustava (Exhaust Gas Cleaning System - EGCS ili još scrubber) na brodu za rasuti teret m/v Balder norveške tvrtke Klaveness Ship Management AS, koji je stigao u Le-nac polovinom svibnja.

Sukladno novim međunarodnim pro pisima (IMO) svi brodovi koji za

po gon troše jeftini-je teško gorivo (HFO) s povećanim sadržajem sumpo-ra morat će imati ugrađene sustave za smanjenje emisije štetnih plinova. U određenim plovnim područjima u svije-tu kao što su Baltik, Engleski kanal i oba-le SAD-a i Kanade takva ograničenja su već na snazi, te u tim područjima brodovi ne smiju koristiti takvo teško gorivo koje je inače znatno jeftinije od lakoga goriva. Puna primjena ograničenja na području nadzora emisija (ECA) vrije-dit će od početka 2015. godine, a za cijeli svijet stupa na snagu 2020. odno-sno najkasnije 2025. godine.

Posao koji će Le-nac napraviti na bro-du Balder norveške tvrtke sastoji se od kompletne zamje-ne postojećeg di-

mnjaka i ugradnje novoga sa spomenutim uređajem za smanjenje emisije štetnih pli-

Robert Škifi ć, predsjednik uprave Viktora Lenca govori na svečanosti primopredaje

Kuma doka RI-38 Sandra Uzelac, članica uprave Viktora Lenca

Norveški brod Balder na preinakama u Brodogradilištu Viktor Lenac

16363(2012)2

AKTUALNOSTI

nova iz brodskog ispušnog sustava. EGCS ili scrubber isporučuje norveška tvrtka Clean Marine. Preinaka ispušnoga susta-va uključuje i ugradnju periferne opreme (nove pumpe rashlade, sustav za nadzor i upravljanje i dr.). Novougrađeni sustav smanjit će emisiju štetnih plinova tj. sa-moga sumpora za više od 98 posto, suk-ladno IMO propisima, te će se omogućiti satelitsko praćenje uporabe predmetnoga sustava tijekom plovidbe. Osim općenite koristi od smanjenja zagađenja i doprino-sa zaštiti okoliša evidentna je isplativost ugradnje takvog uređaja u relativno kra-tkom razdoblju zbog mogućnosti stalnoga korištenja jeftinijega goriva.

Porinuta Novogradnja 324

Porinuće Novogradnje 324 obavljeno je 14. travnja, 2012. godine. Brod se gradi za tvrtku iz skupine Laurin Martime AB - Siteam Pioneer Shipping Co. Pte. Ltd. Ovaj brod namijenjen je prijevozu kemikalija i

naftnih prerađevina nosivosti 46 184 dwt , duljine preko svega 182,90 m i širine 32,20 m. Brzinu od 15 čvorova omogućuje glavni pogonski stroj od 8200 kW proizveden u Brodosplitu.

Svečanom činu porinuća i davanja ime-na brodu nazočila je obitelj Laurin, Hans i Agneta, sa svojom djecom – Ulrikom, Mikaelom, izvršnim direktorom i pre-dsjednikom Laurin Maritime AB, Anneli i Marissom.

Trinaest godina partnerstva i prijateljstva

Svečanosti su nazočili zaposlenici tvrtki iz skupine Laurin Maritime kao i poslovni partneri, među kojima je bio i predstav-nik Nordea Bank, koja je fi nancirala sve narudžbe Laurinovih brodova u Brodo-trogiru, kao potpora novim Laurinovim projektima. Gradonačelnik Trogira, g. Da-mir Rilje, kao i u svim drugim prigodama, podržao je ovaj događaj u brodogradilištu, što je uz brojne posjetitelje iz grada, među kojima su bili mnogi roditelji s djecom, oduševilo brodovlasnički par. Anneli Laurin Delmas, kćerka Hansa i Agnete, direktorica, članica predsjedništva skupine, održala je pozdravni govor uime tvrtke i obitelji Laurin, zahvalivši brodogradilištu na dobroj suradnji i odličnim brodovima. S velikim oduševljenjem govorila je o trinaest godina partnerstva i prijateljstva između tvrtke Laurin Maritime i Brodotrogira, što je rezultiralo izgradnjom 11 brodova, uključujući Novogradnju 324. Obitelj Lau-rin posebno je bila zahvalna kumi broda, gospođi Mervi Karttunen, koja je radila za Laurin Maritime od osnutka, a sad je, pored vlastite konzultantske tvrtke, predsjednica švedske Badminton asocijacije i članica švedskog Olimpijskog odbora. Brodu je dala ime Allegro, izgovorivši poznatu rečenicu „dajem ti ime ... „ prvo na svom fi nskom jeziku, a potom na engleskom. Allegro znači radostan i žustar glazbeni tempo, koga prepoznajemo u Mozartovoj “Maloj noćnoj glazbi”. Izraz se koristi za sve vesele, brze i žustre pokrete. Kuma je svome brodu i njegovoj posadi poželjela jednaki tempo – allegro – brz, žustar i radostan.

Za vrijeme porinuća Novogradnje 324 obavljeni su razgovori s menadžmentom Laurin Maritime o daljoj suradnji, o čemu je izraženo zanimanje, a razgovori o načinu suradnje nastavljeni su nakon porinuća. Unatoč jednoj od najgorih kriza pomorskog i brodograđevnog tržišta u po-vijesti, obilježenoj još uvijek neprekinutim trendom pada cijena brodova i nedostatkom narudžbi, postoje i druga zanimanja za Brodotrogirov novi projekt optimiziranog broda za prijevoz kemijskih proizvoda, te različiti drugi kontakti na osiguranju novih poslova novogradnji.

_____________

Šminkanje pred sezonu

Nakon što su ‘’šminkanje‘’ pred sezo-nu obavili trajekt Blace i m/j Blue Nose,

BRODOTROGIRTrogir

Porinuće broda Allegro

Kuma broda Alegro gospođa Mervi Kart-

tunen

164 63(2012)2

AKTUALNOSTI

na godišnjem remontu bio je i putnički trajekt Grbalj, koji inače spaja dvije stra-ne bokokotorskog zaljeva u mjestu Kame-nari.

Izgrađen je 2009. g. u Jahtnom centru, Izola, u Sloveniji. Dug je 59,75 m i širok 16 metara. Kapacitet ovog broda je do 60 malih putničkih automobila. Konstruiran je tako da ispunjava i sve tehničke zahtjeve za veliku obalnu plovidbu. Visina koman-dnog mosta nad palubom dostatna je da se na ovaj trajekt bez problema ukrcaju i najveći šleperi s izvangabaritnim teretima.

Prema planu brod je bio tjedan dana radi antikorozivnih radova, te radova na podvodnom dijelu trupa.

Jedrenjaci u doku

objektom i upravljanja postrojenjem za bušenje. Iscrpnije su pregledali cjevovode namijenjene ispiranju bušotine i zaštiti bušotine cementiranjem te pripadnim uređajima i sustavima koji služe u transpor-tiranju i pročišćavanju suspenzija.

Nakon obilaska platforme Zagreb 1, studenti su na plovnom doku vidjeli način dokiranja broda i radove na podvodnom dijelu broda.

Uvijek je zanimljivo slušati dojmove mladih posjetitelja, dođu s jednom vizijom, a iziđu obogaćenog iskustva iz trogirskog brodogradilišta.

_____________

Jahta na remontu

Nakon godinu dana na remont je do-plovila ponovno my White Rose of Dra-

chs na kojoj će se bojiti podvodni dio antivegetativ-nom bojom, oba-viti demontaža li-stova kormila radi zamjene ležajeva, demontaža podvo-dnih svjetala radi zamjene brtvenih elemenata, zamjena zaštitnih cinkovih anoda na trupu itd.

Jahta je duga 65 m, široka 11,80 m, a nalazi se u vlasništvu Novus Yacfhts Ltd.

Redovno održavanje i “šminkanje” raznovrsnih brodova u Brodotrogiru

Očigledna nastava – studenti u Brodotrogiru

U doku su bila i dva motorna je-drenjaka m/j Eleganza i Andi Star. Ele-ganza je u vlasništvu tvrtke Marko Polo Nautika iz Splita. Dug je 25, a širok 6 me-tara. Istih dimenzija je i jedrenjak Andi Star u vlasništvu splitske tvrtke Andi Cruising, koji u pet prostranih kabina može primiti četrnaest gostiju.

_____________

Posjet splitskih studenata

Nekolicina studenata sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, uz jednog laboranta i prof. Milasa posjetili su platformu Zagreb 1 u Brodotrogiru d.d.

Studenti su imali prigodu vidjeti strojarska postrojenja na bušaćoj platformi i upravljačke sustave upravljanja plovnim

MALA BRODOGRADNJA

– NAUTIČKA

PROIZVODNJA

U optimističnom tonu zatvoren 4. Adriatic Boat Show u Šibeniku

Izvlačenjem dobitnika nagrada i uz zvuk sirena brodova sudionika sajma, u

NCP - RB Šibenik,ŠIBENIK

16563(2012)2

AKTUALNOSTI

nedjelju je svečano zatvoren 4. Adriatic Boat Show u Šibeniku. Više nego zado-voljni su sudionici i organizatori sajma, na kojem je ove godine svoje proizvo-de i usluge predstavilo publici stotinjak izlagača, 71 izloženo plovilo unutar kojih 30-ak charter jahti s posadom koje su bile posebna atrakcija ovogodišnjeg ABS-a i privukle 80-ak agenata iz 14 zemalja.

Adriatic Boat Show kao poveznica bogatstva kulture, tradicije i nautike u Hrvatskoj

Jana Gaćina, direktorica ABS-a: Samim imenom Adriatic Boat Show

od samoga početka želimo naglasiti da je šibenski sajam nautike – iako posvećen promociji turističke destinacije naše regi-je – prostorno usmjeren prema zemljama okru ženja i izvan granica Hrvatske, dak-le ciljano prema inozemnoj poslovnoj publici.

Jedan od razloga kreiranja novo-ga koncepta ABS-a je u spoznaji da je-dan važan segment nautičkoga turizma – charter jahti s posadom – koji svake godine bilježi velik rast i potražnju, nije

dosad imao mjesto objedinjene promocije u Hrvatskoj.

Turisti danas traže puno više od sa-mog broda, stoga smo na sajmu uz pomoć sudionika i sponzora ponudili agentima kompletan doživljaj Hrvatske: smještaj na brodovima, degustacije proizvoda, nefor-malna druženja uz glazbeni program tra-dicionalnog i suvremenog sadržaja, upoz-navanje stare gradske jezgre Šibenika, NP Krka, kao i plovidbu šibenskim kanalom od Mandaline, preko jedinstvene tvrđave Sv. Nikole na moru do Skradina.

Sajam dakle ima za cilj povezivanje niza gospodarskih subjekata, sudionika u lancu pružatelja usluga i proizvoda koji daju potporu jahtama s posadom, nasta-vak tradicije nautičke industrije u Hrva-tskoj, jer nema turizma bez industrije, te senzibiliziranje javnosti s tržištem megajahti kako bi pronašli svoj interes i prepoznali važnost ovog vida turizma za razvoj hrvatske obale. Čitav niz pove-zanih djelatnosti naslonjenih na nautiku imaju prigodu uključiti se i promovirati svoje usluge putem ABS-a: prijevoznici, VIP transferi za kopneni, morski i zračni prijevoz, rent a car agencije, agen-cije za nabavu, serviseri s uslugom i

mogućnošću intervencije na obali i oto-cima 24 sata, proizvođači opreme i dije-lova, agenti za upravljanje i administrati-vnu potporu stranim charter brodovima, proizvođači autohtonih proizvoda, vina-ri, cvjećari, trgovci umjetnina i unikat-nog nakita, ugostitelji, hotelijeri, well-ness centri, športski centri, agencije za posredovanje u zapošljavanju na jahtama (indivudualni treneri, glazbenici, dadi-lje, zabavljači, mađioničari).

Budućnost specijaliziranih nautičkih sajmova

Po prvi put ove je godine u okvi-ru ABS-a održan i sajam charter jahti s posadom, kojim su iznimno zadovoljni agenti i vlasnici jahti.

Nikola Krasić, izvršni direktor ABS-a:4. Adriatic Boat Show pokazao je da

se s pogođenim konceptom i u pravom terminu u Hrvatskoj može održati jedan ovako zahtjevan sajam.

Budućnost nautičkoga sajmovanja u Hrvatskoj svakako je u specijalizaciji saj mova koju smo i predlagali od sa-moga početka. Koncept za koji smo se

Motivi sa 4. Adriatic Boat Show u Šibeniku

166 63(2012)2

AKTUALNOSTI

odlu čili pokazao se dobro pogođenim po gotovo zbog zaokružene priče na po-luotoku Mandalina u Šibeniku. Nova i 1. hrvatska marina za megajahte, remontno brodogradilište za refi t i održavanje me-gajahti i kapacitetima za novogradnju, te sajam za jahte s posadom uz sebe vežu čitav niz povezanih gospodarskih su-bjekata čije će se djelatnosti i poslovanje zasigurno razvijati usporedno s razvojem marine, brodogradilišta i sajma.

Konačno optimizam u hrvatskoj nautici

Branimir Mađer - stručni suradnik u sektoru za turizam pri HGK:

Prije svega, moram istaknuti kako ove godine yacht charter show najviše oduševljava. Jako je uspješan za prvu go-dinu, što je iznimno korisno i jako dobro i za naše i danas - sutra strane brodove koji plove i žele se promovirati u Hrvatskoj. Riječ je o segmentu koji se tek probija na hrvatskom tržištu, stoga se ovogodišnji ABS defi nitivno po tom ističe od drugih nautičkih sajmova u Hrvatskoj. Dogodine, kad se dopusti kabotaža za charter jahte, mislim da će biti još više stranih charter jahti koje će sudjelovati na sajmu. Nova marina također je prekrasna i defi nitiv-no treba takvih još nekoliko u Hrvatskoj, pogotovo u većim gradovima, koji imaju potrebne sadržaje za zahtjevnije klijente. Zapravo, cijeli ovaj kompleks u Mandali-ni - od brodogradilišta, tvornice pontona, charter marine, marine za megajahte, je-dna je jedinstvena, zaokružena cjelina u Hrvatskoj.

Ne smijem zanemariti ni 2. Nautički forum, koji je od velike važnosti za nau-tiku u Hrvatskoj. Po prvi put jedna in-stitucija – saborski Odbor za turizam, stala je iza nautičkoga sektora. Potpora Instituta za turizam i saborskog Odbo-ra za turizam za cijeli nautički sektor je nedvojbena, i sad slijede dalji koraci i akcije. Nautički sektor ima jako velika očekivanja, konačno je zavladao optimi-zam i vjerujemo da će se neke stvari po-krenuti prema boljem, odnosno osigurati uvjeti za neometan razvoj nautičkoga tu-rizma i čitave industrije. Velika je stvar što se zakonodavna vlast uključila u cijelu priču, a i HGK, Sektor za turizam prati godinama nautički sektor i pridaje mu veliku pozornost, stoga se nadamo da ćemo ostvariti sve zaključke saborskog odbora što prije.

33. međunarodna regata vodocikala

33. međunarodna regata vodocika-la (33. International Waterbike Regatta – IWR2012) održana je u Duisburgu u Njemačkoj, 23.–26. svibnja 2012. godine.

Na ovogodišnjoj regati ukupno u službenoj konkurenciji natjecalo se 28 brodica iz Austrije, Njemačke, Nizo-zemske, Poljske, Turske i Hrvatske. Iz Hrvatske su sudjelovale ekipe Sveučilišta

u Rijeci – Tehnički fakultet s brodicom Kajzer, i Sveučilišta u Zagrebu – Fakul-tet strojarstva i brodogradnje s brodicom Pegula.

Ekipa Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (RITEH Waterbike Team) u ukupnom je plasmanu zauzela 12., a ekipa zagrebačkog FSB-a 13. mjesto. Riječanima je ovo bilo sedmo sudjelo-vanje.

Opširnije informacije o ovim nastupi-ma mogu se naći na Web stranici: http://riteh.waterbike.uniri.hr/

Nakon pro gla-še nja ovogodišnjih rezultata natjeca-nja grad Rijeka je predložen za do ma-ćina sljedeće – 34. međunarodne regate vodocikala. Odr-žavanja regate vodo-cikala 2013. godine u Riječkoj luci pre-dstavljalo bi pravu atrakciju u samom središtu grada, pose-bice ako bi se rega-ta održala u sklopu proslave dana Sv. Vida, zaštitnika gra-da Rijeke. Događaj bi predstavljao tu ris-tičku atrakciju, kojoj bi se posebno veseli-la mladež različitog uzrasta zbog iznim-no atraktivnih stu-dentskih brodica na nožni pogon te vrlo zanimljivih samih natjecanja i druženja studenata raznih sveučilišta. Očekuje se da će na natjeca nju u službenoj konku-renciji 2013. godine sudjelovati tridesetak brodica s 200 – 250

sudionika. U Rijeci se očekuje i po prvi put nastup tima Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita.

O organizaciji regata

Regate organiziraju sveučilišta (fakul-teti) domaćini u suradnji s ostalim suor-ganizatorima, po potrebi.

TEHNIČKI FAKULTETRijeka

Ekipa Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Ekipa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Za-grebu

16763(2012)2

AKTUALNOSTI

Održavanje regata standardno se omogućava kotizacijom koju plaćaju sudionici natjecanja, potporama spon-zora te potporama fakulteta, sveučilišta i studentskih udruga. Među uobičajenim sponzorima nalaze se klasifi kacijska društva, instituti, proizvođači strojeva, uređaja i opreme te softwarske tvrtke. Najam pro stora (kopno - voda) sponzori-raju djelomično ili u potpunosti lokalne vlasti.

Sveučilišne waterbike ekipe u pravilu sa sobom dovoze plovila i šatore. Sudioni-cima se osigurava prostor za kampiranje sa svim potrebnim sadržajima.

Dosad su u Hrvatskoj, u Zagrebu na Jarunu, organizirane regate 1999. i 2008. (organizator Fakultet strojarstva i brodogradnje). Na regati 2008. na Jaru-nu ekipa FSB-a osvojila je prvo mjesto s brodicom Pegula koja je u to vrijeme predstavljala iznimno lagani dvotrupni objekt s pouzdanim sustavom prijenosa snage.

Osnovni cilj održavanja regata s bro-dicama na nožni pogon je animiranje stu-denata za projektiranje realnih projekata, gradnju, opremanje i ispitivanje vodocika-la u stvarnim uvjetima te sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima. Pored toga, studenti se kroz ovakav vid aktivnosti privikavaju na timski rad, preuzimanje zajedničke odgovornosti u pripremama za nastup te samo natjecanje. Iznimno je bitna i promocija fakulteta, sveučilišta, gradova domaćina te države domaćina u cjelini.

Mentori RITEH Waterbike Team-a su: prof. dr. sc. Bruno Čalić, voditelj Katedre za projektiranje plovnih objekata i prof. dr. sc. Roko Dejhalla, predstojnik Zavo-da za brodogradnju i inženjerstvo morske tehnologije.

Iscrpnije informacije o dosadašnjim regatama, uključivši i IWR2012 – Nje-mačka, Duisburg, dane su na http://www.iwr2012.de.

_____________

Osvrt na posjet brodogradilištu Meyer Werft – Papenburg, Njemačka

Posjet je omogućila tvrtka AITAC koja je ujedno bila i platinasti sponzor RITEH Waterbike Team-a.

Domaćin u brodogradilištu Meyer Werft bio je dipl. inženjer brodogradnje Rainer Becker, voditelj grupe Basic Struc-tural Engineering.

Sadržaj posjeta:

1. Uvodna riječ gosp. Beckera te prikaz vrlo zanimljivog fi lma o brodogradilištu Meyer Werft, povijest i današnje aktiv-nosti.

2. Razgledavanje brodogradilišta uz stručno vođenje obuhvatilo je:- pripremu materijala, panel liniju,

liniju okrupnjavanja i opremanja sekcija te završni segment linije na kojoj se velike 3-D sekcije mogu rotirati radi dovođenja u prirodni položaj za zavarivanje te lakše opremanje,

- hale za okrupnjavanje 3-D sekcija odnosno formiranje prstenastih sekcija te transportnih sredstava za dopremu gotovih 3-D prstenastih sekcija (do 800 t, duljine do 30 m) u suhi dok.

- priručni pultevi s dokumentacijom (nacrti, skice, tablice, gantogrami),

- zbrinjavanje otpada tijekom procesa,- vremenske faze pomicanja materija-

la – sekcija (2-D i kasnije 3-D):o 4 sata radni ciklus,o 1/2 sata čišćenje i zamjena alata

kada je to potrebno. 3. Obilazak suhog doka u kojem se

trenutačno nalazi veliki brod za kružna putovanja u završnoj fazi montaže (duljina broda veća od 400 m, dva pro-pulzora svaki snage od 20000 kW),

4. Prikaz skladištenja materijala, strojeva i uređaja.

5. Prikaz sortiranja i zbrinjavanja otpada.6. Završno – Kraća izmjena informacija.

Posebne zanimljivosti:

1) Brodovi se grade u području kanala du-boko u kopnu Njemačke (dubina kanala 8,5 m, dok je gaz praznog opremljenog broda 8,0 m),

2) Predaja broda vodi i vožnja do mora odvija se vlastitim porivnim sustavom i to krmom,

3) Iznimno uređeno brodogradilište te-meljeno na suvremenoj tehnologiji i software-ima,

4) Sve izgleda usporeno bez ikakvih gužvi (planiranje, organizacija, održavanje).

Web stranica brodogradilišta: http://www.meyerwerft.de/page.asp?main=0&subs=0&websub=m1s0&lang=e

Sorta 2012 – test za hrvatsku brodograđevnu struku i znanost

Pripreme za Sortu 2012, a i samo održavanje simpozija zbivaju se u vrije-me velikog nespokoja i neizvjesnosti op-stanka hrvatske brodograđevne industrije. Stoga je Sorta 2012 možda jedna od po-sljednjih prilika za pokazati što hrvatska brodograđevna znanost i struka danas znaju, umiju i nude.

Stoga sve koji su najavili sudjelovanje i koji su na adresu simpozija uputili veliki broj zanimljivih sažetaka, organizatori ohrabruju i podsjećaju da što prije do-stave svoje cjelovite, jednako zanimljive referate.

Isto tako, pozivaju se svi oni koji vje-ruju u budućnost hrvatske brodogradnje a imaju za to uvjete, da sponzorskim pri-lozima, ma kako malim ili simboličnim, podupru i pomognu ostvarenje ovog događaja.

Za podrobnije informacije može se kontaktirati internetska stranica simpozija ili se obratiti izravno bilo kojem članu Or-ganizacijskog odbora.

Organizacijski odbor