Zdrave vijesti br22

zdrave vijestiM A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O T A

Dječji osmijeh na Dječji osmijeh na krilima Pegasusakrilima Pegasusa

BESPLATNI PRIMJERAK ● BROJ 22 ● SVIBANJ 2011. ● GODINA III.

PROF. JANOŠ TERZIĆNova saznanja o tumorimaMEDICINANada za bolesnike u vegetativnom stanjuTAJNE TIJELAZašto (ne) spavate dulje?VITKOSTPrirodno reguliranje težineJODKako utječe na zdravlje

TERAPIJSKO JAHANJE

01Naslovnica.indd 101Naslovnica.indd 1 5/18/11 8:13:13 PM5/18/11 8:13:13 PM

02.indd 202.indd 2 5/18/11 3:42:50 PM5/18/11 3:42:50 PM

sadržaj

3Zdrave vijesti

IZDAVAČ: Intermedia komunikacije d.o.o., Amruševa 15, Zagreb, tel. 01 4812 848; [email protected]; DIREKTOR: Krešimir Buljan; glavna UREDNICA: Mirna Ljubković, mirna.ljubković@imk.hr; LEKTURA: Ksenija Ćosović; MARKETING: Kristina Vujičić, tel. 099 7040 915, e-mail: [email protected]; GRAFIČKA PRIPREMA: IMK; FOTOGRAFIJA: shutterstock; TISAK: GZH d.o.o

zdrave vijesti

6 Terapijsko jahanjeDo dječjeg osmijeha na krilima Pegasusa

10 ZanimljivostiZašto x i z u nazivima lijekova

12 AktualnoParkinsonova bolest

13 Vid i očiRačunalo prijatelj vašeg vida?

14 Mršavite zdravoPrirodno reguliranje težine

18 U ravnotežiZdrava probava ključ vitalnosti

20 Liječenje i rehabilitacijaKako opremiti bolesničku sobu

22 Tajne tijelaZašto (ne)spavate dulje

26 Fenilketonurija Nasljedna metabolička bolest

30 MedicinaNada za bolesnike u vegetativnom stanju

32 Dobrovoljni davatelji krviLjudska krv jedinstveno tekuće tkivo

34 Prof. Janoš Terzić Nova saznanja o tumorima

36 Treća životna dobKako ugodno starjeti?

40 OdrastanjeNeka igra bude učenje uz užitak

42 DermatologijaZašto je potreban pregled madeža

43 Zdravlje iz prirodePropolis lijek 21. stoljeća

46 Na suncuSunčajte se pametno

48 VremeplovLijepa kosa nekad i danas

52 AktualnoJod iz namirnica

54 Što i kada jestiPrijateljske namirnice zdravlja i vitkosti

58 Zdrava hranaKuhanje bez masnoća

62 EkologijaVjetroelektrane pomoćni izvor energije

I još... 5 ZV info • 38 Djeca • 44 Ljepota • 50 Prehrana • 60 vitamini.hr • 64 Horoskop • 65 Križaljka • 66 Humor

03Sadrzaj.indd 303Sadrzaj.indd 3 5/18/11 10:34:32 PM5/18/11 10:34:32 PM

04.indd 404.indd 4 5/18/11 3:34:46 PM5/18/11 3:34:46 PM

aktualno

5Zdrave vijesti

U sklopu ovogodišnjega trećeg hrvatskog Dana raka glave i vrata, održanog od 8. do 14. svibnja u Kliničkoj bolnici

Dubrava, pregledano je 463 građana, od kojih je na daljnju dija-gnostičku obradu, specijalistički pregled ili intervenciju upućeno 157 osoba. Dan otvorenih vrata na Klinici za maksilofacijalnu kirurgiju s ciljem prevencije karcinoma glave i vrata treći je put održan u Hrvatskoj i dio je međunarodne akcije Oral, Head and Neck Cancer Awareness Week, koju sponzorira Head and Neck Cancer Alliance.

U KB Dubrava javili su se građani koji imaju smetnje u usnoj šupljini i ždrijelu, na vratu ili glavi, probleme s otežanim

gutanjem, izrasline, ranice ili pigmentacije po koži glave. - Cilj

akcije je poticanje odlaska na pregled specijalisti koji se bavi di-jagnostikom raka glave i vrata te podizanje svijesti javnosti o toj zloćudnoj bolesti - simptomima, čimbenicima rizika, dijagnostici i liječenju, pojašnjava predstojnik Klinike za maksilofacijalnu kirurgiju prof. Mišo Virag.

Maksilofacijalni kirurg dr. Ivica Lukšić ističe da brojnost pregledanih građana potvrđuje još veću potrebu za takvim

i sličnim javnozdravstvenim akcijama. Posebnost ove akcije je i u tome što je u odnosu na prijašnje godine ovaj put bilo znatno više mladih. To pokazuje da raste svijest o prevenciji, čimbenici-ma rizika (pušenje, alkohol, HPV-infekcije), mogućnostima rane dijagnostike i uspješnosti liječenja. ■

Prevencija raka glave i vrata

zdrave vijestiM A G A Z I N Z A D O B A R P U L S Ž I V O T A

10 brojeva + dar krema Eucerin® pH5

Eucerin® pH5 krema za osjetljivu kožu lica (75ml)Za dnevnu vlažnu njegu osjetljive kože i kože sklone alergijama tipa 1. Ojačava zaštitnu barijeru kože i pomaže u sprečavanju prodiranja alergena.Kako djeluje?Dugotrajno osigurava vlagu.Poboljšava elastičnost kože.Posebne osobine!Aktivira prirodnu obnovu kože.Sadrži visoko koncentrirani dekspante-nol koji osigurava vlagu i obnavlja kožu.Sadrži vitamin E i pH5 citratni pufer, koji štite kožu.Izvrsna djelotvornost i podnošljivost na koži dokazane su kliničkim i dermatološkim istraživanjima, čak i na bolesnoj koži.

ZDRAVE VIJESTI STIŽU POŠTOM NA VAŠU KUĆNU ADRESU!

10 brojeva = 100,00 knOsigurajte svoj primjerak časopisa Zdravih vijesti, budite među prvima koji će pročitati novosti o zdravlju, zdravstvu i medicini, a uz to na dar dobijte kremu Eucerin® pH5 za osjetljivu kožu lica. Pretplatom u iznosu od 100, 00 kn plaćate samo troškove poštarine jer Zdrave vijesti i dalje su besplatan časopis. Na anašu adresu pošaljite kupon s podacima. Nazvat ćemo Vas i uputiti u to što treba učiniti kako bi Zdrave vijesti počele stizati na Vašu kućnu adresu. Pretplatu možete naručiti i elek-troničkom poštom na adresu [email protected] ili nam jednostavno dostavite potvrdu o uplati od 100,00 kn na naš žiro račun 2340009-1510460402. Primatelj uplate je: Intermedia komunikacije d.o.o., a svrha uplate: pretplata na časopis Zdrave vijesti.Desetero najbržih čitatelja na dar dobiva kremu za osjetljivu kožu lica Eucerin® pH5.

Ime Prezime

Grad i poštanski broj Ulica

Broj telefona

Želim redovito primati magazin Zdrave vijesti

05Info+pretplata.indd 505Info+pretplata.indd 5 5/18/11 8:16:35 PM5/18/11 8:16:35 PM

6 Zdrave vijesti

U okolici Šibenika višestruke dobrobiti terapijskog jahanja ostvaruju se u udruzi Pegasus, koju vodi i o kojoj se brine grupa vrijednih volontera - odraslih i djece. Pegasus je ujedno i jedino uzgajalište lipicanaca izvan Lipika

Do dječjeg osmijeha na krilima Pegasusa

terapijsko jahanje

06-08TerapijskoJahanje.indd 606-08TerapijskoJahanje.indd 6 5/18/11 10:31:59 PM5/18/11 10:31:59 PM

7Zdrave vijesti

Tekst i fotografi je: Jordanka Grubač

Morinjski zaljev, uvučen duboko u kopno zaleđa šibenske Brodari-ce smještene točno preko puta otoka Krapnja, plitak je i bogat

peloidnim muljem, pa već odavno izaziva zanimanje znanstvenika. Postoje i projek-ti za lječilišno korištenje peloidnog mulja, no za sada investitora za to - nema. Obale Morinjskog zaljeva, uz koje prolazi cesta Ši-benik-Split preko Boraje, u dijelu gdje su s druge strane najbliže Jadranskoj magistrali i Brodarici, šumovite su, a svugdje uokolo prostiru se maslinici i vinogradi. U toj preli-jepoj, još uvijek netaknutoj, gotovo pasto-ralnoj prirodi davna šibenska obitelj Mat-

tiazzi sagradila je ljetnikovac u malenom naselju Mučići. Godinama je bio zapušten, a onda se ondje „uselila“ Udruga za terapij-sko jahanje Pegasus. Nasljednica obitelji Mattiazzi, Šibenka Hiacinta Mattiazzi, dala je Udruzi na korištenje obiteljski ljet-nikovac na trideset godina.

Poslije puno desetljeća prostorije ljet-nikovca koje su nekoć bile konjušnica vra-ćene su prvobitnoj svrsi, a ostali prostori uređeni su za boravak volontera i korisnika terapijskog jahanja. U ovom trenutku Pe-gasus ima jedanaest jahaćih konja i oko četrdesetak korisnika.

- Broj korisnika na neki je način relativan jer nikad nisu svi u programu jahanja. Po-nekad se dogodi da imamo gužvu, a pone-kad vlada zatišje jer dolazak na terapijsko jahanje, ponajviše djece, ovisi o obvezama roditelja. Svakako, u pravilu nikoga ne od-bijamo. Imamo korisnike i iz Splita, odno-sno Splitsko-dalmatinske, ali i iz Zadarske županije - govori Ljiljana Petrina, vodi-teljica i duša Udruge za terapijsko jahanje Pegasus.

Korisnici terapijskog jahanja nisu samo djeca s poteškoćama. To su i odrasli jer je terapijsko jahanje izvrsna rehabilitaci-ja nakon moždanog udara. U Pegasusu imaju sve uvjete za prihvat i djece i odra-slih korisnika, pa i rekreativaca. U lijepu prirodnu okruženju, pravom arboretumu, između štala i ograda u kojima konji bora-ve ili hodaju ili ih uzjahuju djeca i mladi s poteškoćama, ali i volonteri, podignuta je rampa za uzjahivanje namijenjena osoba-ma s invaliditetom, pa i onima prikovanim za invalidska kolica.

Kalipso je spremanGotovo svaki trenutak lijepa vremena na jahalištu Pegasusa možete naći jedanae-stogodišnju Juliju Karadakić. I taj je dan došla u pratnji mame Katice i u kolicima za koja je prikovana od rođenja. U Pega-sus dolazi već šest godina - dakle više od pola svoga života. Mama Katica kaže:

- Julijina dijagnoza je spina bifi da i može se kretati samo u kolicima. Meni je bilo naj-važnije da joj sačuvamo mišiće, a jahanje je tu zaista spas! Kad god mogu, kad god je lijep dan, dolazimo u Mučiće, samo prije toga nazovemo voditeljicu Ljilju Petrinu. Veseli li to Juliju? Pa pitajte je...

Dok razgovaram s mamom Katicom, Ju-lija, kao i svako dijete, upada u riječ i odu-ševljeno govori: ➜

Julija u sigurnom društvu Kalipsa, tete

Ljilje, Nine i Šime


terapijsko jahanje

8 Zdrave vijesti

- Mama, mama, Kalipso je spreman!Mama vozi Juliju u kolicima do rampe

za uzjahivanje gdje miran čeka njen Ka-lipso, njemački toplokrvnjak. Uz pomoć mame i tete Ljilje te dvoje djece volontera iz sedmog razreda osnovne škole “Vidici” u Šibeniku Nine i Šime, eto Julije u sedlu. Njenoj sreći nema kraja, osmijeh joj je širok, a oči sjajne od uzbuđenja. Samo je na tre-nutak preko njena lica prošla mala sjena straha - do sada je uglavnom jahala kobilu Ružu, „staricu“ od trideset i jedne godine, a Kalipso je znatno viši i mlađi konj. Ali razloga za strah nema: uzde drži teta Ljilja Petrina, lije-vo Julijino koljeno Šime, a desno Nina, Pegasusovi mali volonteri.

Najzdravije odrastanjeDanas je treća volon-terka na jahalištu Jo sipa Spahija, a prošli put s njom je „u dežurstvu“ bila Marita Mučić. One su još prak-tički djeca, no izgledaju kao da su se rodile u sedlu! Naravno, u Pe-gasus ne dolaze samo radi užitka jahanja. Tome prethodi sve što je potrebno raditi oko konja: čistiti ih, hraniti, timariti, šetati ih po manježu, a naposljetku i - jahati. Užitak ih je vidjeti u tom poslu: onaj tko se odgaja i raste u Pegasusu, ili bilo kojem sličnom konjičkom klu bu ili udruzi, raste tu i kao čovjek, izgra-đuje osobnost. Taj pozitivni pečat Pegasusa utisnut će im se za cijeli život! Strpljenje u radu s konjima, naročito kad ih jašu njihovi vršnjaci ili bilo koja druga osoba s teškoća-ma, ogromno je i upućuje na jedan sasvim drugi način odgoja i stasanja djece, one koja vrijeme ne provode pred kompjuterom ili u blizini kafi ća. Tako je i za njih volontiranje u Pegasusu prava, životna terapija.

Toga je dana Julijino jahanje bilo nažalost kratkotrajno. Sa sjeverozapada je u trenu stiglo loše vrijeme, digao se vjetar i prašina, pa je Ljilja Petrina odlučila skinuti Juliju iz sedla jer za terapijsko jahanje moraju biti vrlo mirni vremenski uvjeti. Konji u okolnim ogradama već su se malo uznemirili od iznenadna vjetra, a Ljilja kaže da u takvim prilikama mogu jahati samo znalci, nikako osobe s teškoćama. Kalipso je mirno ušao između rampi i „iskrcao“ svoj dragocjeni teret - malu Juliju. U svojim je kolicima pričekala u blizini htijući vidjeti hoće li se vrije me smiriti,

ali i da može gle-dati Kalipsa kako,

onako lijep, u ma-nježu čeka na nju.

Toga je dana jahao i 21-godišnji David Markoč,

umjereno retardirani mladić kojega je dovela mama Sandra. Nedavno su otkrili Pegasus, a danas je, kaže Sandra, tražio da dođu, i ne samo što je htio doći jahati nego želi i raditi oko konja.

Jedini lipicanci izvan Lipika Još se nešto lijepo dogodilo toga vikenda u Pegasusu! Jedna se kobila oždrijebila dan prije Julijina i Davidova jahanja. Pustili su je iz štale, no kako su u Pegasus došli posjeti-telji i mali jahači, kobila se prestrašila i otišla sa ždrjebetom izvan granica ljetnikovca, na neke daleke livade. Našli su je tek kad se smračilo. Vratila bi se ona i sama, ali se njeno mlado zaplelo u neku žicu. Ništa osobito, reći će Ljilja Petrina koja se s iznimnim entuzijazmom, zajedno s članovima Udruge, bri-ne o Pegasusu. Glavno da je sve dobro završilo. Oko ljetnikovca su njemački volonteri prije neku godinu sagradili izuzetno dobro dječje igralište, kompletno od drveta i s „penjalicama“, ljuljač-kama i sličnim „spravama“ tako dizajniranim da se nitko ne može ozlijediti. Udruga za terapijsko i rekre-

acijsko jahanje Pegasusu u Mučićima pored Šibenika još je po nečemu zanimljiva i vrlo značajna - uz terapijsko jahanje ustalili su i uzgoj lipicanaca, prvi takav u Hrvatskoj po-red matične ergele u Lipiku.

- Premalo je poznato da je lipicanac hr-vatska pasmina, to je naš uzgoj star 480 godina, jedan od najstarijih uzgoja u Euro-pi. Bilo je ideja da se lipicanac uzgaja širom države, no to do sada nije pošlo nikome za rukom osim nama. Tako je naš petogodiš-nji Maro, već godinu dana angažiran za te-rapijsko jahanje, naprosto naš „proizvod“! - hvali se Ljilja Petrina. Uz terapijsko jaha-nje cilj Pegasusa je i u mladim ljudima pro-buditi ljubav za lipicance. - To je ono naše, domaće. Za lipicanca možemo strancu reći: to je naš konj! - kažu u Pegasusu. ■

mlađi konj. : uzde ije-a

a ak-ao da vno, u Pe-

alidat

onaknježu č

Toga je21-godišnji D

Članstvo i pomoć

Tko može postati član Pegasusa? Svatko s puno dobre volje i malo

slobodnog vremena. A tko mu može pomoći? Svatko tko daruje sijena, zobi,

jabuka, mrkava, slame ili piljevine za stelju, donacijama ili sponzoriranjem

hrane jer, ponavlja Ljilja Petrina jednu staru šibensku, „svaka

mala naprid gura“!

kovca, na kad se

a, ali u.

a

že kre-

Ciljevi terapijskog

jahanjaOno što postižemo u terapijskom jahanju, kaže Ljilja Petrina, inače psihologinja po obrazovanju, jest: opuštanje spazama kod

hipertoničnih korisnika, jačanje mišićnog tonusa pri distrofi jama i hipotonijama, jačanje dišnog,

krvožilnog i mišićnog sustava, regulacija ravnote-že i položaja tijela, razvoj koordinacije i fi ne motorike, jačanje samopouzdanja i socijal-

nih interakcija, poboljšanje opće psihološke slike i uključivanje osoba

s posebnim potrebama u okolinu.


09pliva_femagyn.indd 909pliva_femagyn.indd 9 5/18/11 3:56:55 PM5/18/11 3:56:55 PM

zanimljivosti

10 Zdrave vijesti

Obratite pozornost na sadržaj po-lica u ljekarni i pokušajte izbrojiti kutijice s lijekovima u čijem su nazivu slova x i z. Upravo je to

napravio britanski medicinski i znanstveni novinar i pisac Rob Stepney, no nije anali-zirao sadržaj polica već je proučio i uspo-redio nazive 1436 lijeka koji se posljednjih 18 godina navode u British National For-mulary, britanskom priručniku za lijekove s opisom njihova djelovanja i primjene u liječničkoj praksi. Njegov izbor očito nije bio slučajan jer zbroj je pokazao da čak polovina svih lijekova registriranih u Velikoj Britaniji u svom nazivu sadrži barem jedno

x ili z. Stepney posebno skreće pozornost na porast broja lijekova koji počinju sa z - njihov je broj povećan 400% od 1986. go-dine, a posebice nakon 1996.

Zaraza slovima x z ? Pokušavajući odgovoriti na to pitanje,

Stepney podsjeća na to kako slovo z po-sebno dobro funkcionira na Bliskom Isto-ku, tržištu koje posljednjih desetljeća bilježi posebno velik rast. U svojoj analizi podsjeća

da su upravo arapski znanstvenici pridoni-jeli popularnosti tog slova i navodi termine zenit, azimut, zodiak.

Kad je riječ o slovu x, njegova prisutnost u nazivima lijekova povećana je za 130% po-sljednjih dvadesetak godina. Vjerojatno zbog toga jer slovo x u matematici obilje žava nepoznanicu, a dugi se niz godina po vezuje s napretkom medicine (x-zrake), iz čega se može zaključiti da upravo slovo x sugerira učinkovitost (primjerice, kromosom x!).

Najpragmatičnija pretpostavka jest da ta dva slova u nazivu čine neki lijek bolje vidljivim na polici u ljekarni. Osim što su do-bro vidljiva, ta dva slova prilično su rijetka u abecedama većine zapadnih jezika. Dakle, privlače pozornost i daju naslutiti učinkovi-tost sadržaja na čijem su pakiranju.

Opasne zabunePaleta naziva farmaceutskih proizvoda

nastaje po strogo propisanim pravilima, a isticanje svojstava i djelovanja većine lijekova zabranjeno je. Dakle, kako bi svoj proizvod stavili u prvi plan i privukli po-zornost, laboratoriji izmišljaju „privlačne“ i „obećavajuće“ nazive koji bolje zvuče, bo-lje izgledaju i... lakše se pamte.

Toj tvrdnji Rob Stepney dodaje i razmi-

Zašto x i z u nazivima lijekova?Ako se nikad niste zapitali zašto neki lijekovi imaju neobična, teško izgovorljiva imena, ili kako nastaju imena lijekova, znači da ste zdravi i da dugo niste bili u ljekarni

Broj

lije

kova

Godina

Porast broja lijekova sa slovima x i z u nazivu, među kojima nisu preparati koji sadrže cink (Zn)

10-11Nazivi lijekova_new.indd 1010-11Nazivi lijekova_new.indd 10 5/14/11 8:18:52 PM5/14/11 8:18:52 PM

11Zdrave vijesti

znanost

šljanje o lakoći izgovaranja naziva s tim slovima. Neke nazive (primjerice zyprex) govornici nekog jezika (engleskog ili fran-cuskog) teško izgovaraju, no upravo težak izgovor otežava zaboravljanje tog naziva.

U prilog Stepneyevim analizama i tvrd-njama ide i popularnost i potrošnja ne-kih lijekova osamdesetih godina prošlog stoljeća. Primjerice, 1985. lijek za liječenje herpesa Zovirax doživio je uspjeh „bloc-kbustera“ i donio je godišnji profi t veći od milijarde dolara. Zantac (najpopularniji oblik ranitidina) 1986. godine bio je naj-prodavaniji farmaceutski proizvod - tije-kom dvadeset godina smirio je želučane tegobe čak 200 milijuna osoba.

No nameće se i pitanje nije li prečesta uporaba istih slova opasna i može li imati učinak suprotan od očekivanog? Izgleda da se upravo to i događa. Tržište je danas zasićeno lijekovima koji u nazivu sadrže slova x i z, u toj mjeri da lako dolazi do za-bune. O posljedicama svjedoči i podatak da je 2007. godine došlo do opasnih zamjena antipsihotika naziva Zyprex (olanzapin) i antihistaminika naziva Zyrtec (cetirizin). Bolesnici koji su zabunom u ljekarni dobi-li pogrešan lijek imali su teške posljedice, nakon čega su uslijedile i sudske tužbe. ■

znanost

Pomoć iz prirodeZbog učestalosti kojom pogađaju oba spola, hemoroidi se opravdano nazivaju bolešću ovog doba. Moguće ih je spriječiti uporabom masti HERBAPROPOLI koja svojim prirodnim sastavom otklanja neugodne simptome hemoroida - bol, pečenje i svrbež.Ovaj jedinstveni DOMAĆI proizvod svojim prirodnim sastavom na 100 g masti sadrži: 9 g tinkture propolisa, 1,5 g tinkture kamilice, 1,5 g kantarionova ulja, 1,5 g tinkture kantario-na, bijeli vazelin i lanonin. Potražite kod svog ljekarnika ili u biljnim ljekarnama.

Europska komisija za znanost Hr-vatskoj je prvi put odobrila vođe-nje znanstvenog projekta na na-tječaju u području regenerativne

medicine! Projekt je vrijedan šest miliju-na eura, a obuhvaća klinička ispitivanja novoga lijeka za liječenje akutnih prije-loma i defekata kosti, koji je otkriven i zaštićen patentom u suradnji Zagrebač-kog sveučilišta i hrvatske biotehnološke kompanije Genera istraživanja.

Prva ustanova projekta je Centar za translacijska i klinička istraživanja Me-dicinskog fakulteta u Zagrebu, a institu-cije partneri, koje su odabrali naši znan-stvenici, iz Švedske su, Češke, Austrije, BiH, Engleske i Njemačke. Koordinator projekta je prof. Slobodan Vukičević, koji je sa svojim istraživačkim timom otkrio da vrlo male količine humanoga koštanog morfogenetskog proteina 6 (BMP 6), ugrađene u ugrušak krvi, po-tiču cijeljenje kosti.

- Unutar godinu dana kreće prva faza kliničkih ispitivanja na 14 pacijenata, a potom na 120 pacijenata s prijelomom palčane i potkoljenične kosti u zagre-bačkoj Klinici za traumatologiju te u kli-ničkim bolnicama u Linkopingu, Beču i u Sarajevu - kaže prof. Vukičević. Nagla-šava da za četiri i pol godine moramo

imati lijek spreman za registraciju. I ako ne računamo azitromicin, od-

nosno sumamed, otkriće znanstvenika Plive u bivšoj Jugoslaviji, imat ćemo prvi hrvatski inovativni lijek! Zvat će se oste-ogrow ili lijek za koštani rast.

Među glavnim je istraživačima i znan-stvenica doc. Lovorka Grgurević, koja ističe da je u animalnim modelima uz minimalne doze BMP-a 6 u roku od samo dva tjedna došlo do potpunog premoštenja koštanog defekta. U čo-vjeka fi ziološko cijeljenje slomljene kosti traje od sedam do osam tjedana.

- Uz BMP-6 potpuno premoštenje kosti traje dvostruko manje, što narav-no bitno ubrzava oporavak pacijenta! - ističe doc. Grgurević.

U svijetu se trenutačno za poticanje cijeljenja kosti koriste drugi proteini u kombinaciji s kravljim kolagenom. Lijek osteogrow sastoji se, umjesto kravlje-ga kolagena kao podloška za vezivanje proteina, od modifi ciranog ugruška sa-moga pacijenta, pa je biokompatibilan.

Usto BMP 6, kao biološki poticatelj cije-ljenja, ima znatno bolje značajke od dru-gih članova obitelji BMP, pa će se u liječe-nju primjenjivati male količine pripravka. To će pridonijeti znatnom smanjenju cije-ne lijeka, ističu naši sugovornici. ■

www.herbapharm.hr F. Tuđmana bb, 21216 Kaštel Staritel: 021/260-164, 098/356 500predstavništvo u Zagrebu: 091/89 11 822

Prvi hrvatski originalni lijek

10-11Nazivi lijekova_new.indd 1110-11Nazivi lijekova_new.indd 11 5/14/11 8:18:57 PM5/14/11 8:18:57 PM

aktualno

12 Zdrave vijesti

Parkinsonova bolest javlja se u je-dan posto populacije starije od 60 godina. Češće obolijevaju muškarci nego žene. U svijetu od Parkinso-

nove bolesti boluje 6,6 milijuna ljudi, a pretpostavlja se da bi se do 2040. godine taj broj mogao udvostručiti. Procjena je da godišnje ima oko 100 tisuća novooboljelih i u Europi i u SAD-u. U Hrvatskoj se procje-njuje da od Parkinsonove bolesti boluje od 10 do 12 tisuća osoba, a samo u Zagrebu ih je od šest do sedam tisuća.

Točan uzrok nepoznatSmatra se da se bolest manifestira kao posljedica izrazitog nedostatka neuropri-jenosnika dopamina, u dijelu mozga odgo-vornom za kontrolu voljno koordiniranih po-kreta i početka neke motoričke radnje. Kao posljedica tog kemijskog defi cita u oboljelih se javljaju karakteristični simptomi poreme-ćaja pokreta kao što su tremor (drhtanje), mišićna ukočenost, sporost u izvođenju pokreta i nestabilnost. Upravo ti simptomi uvelike smanjuju kvalitetu života oboljelih jer utječu na svakodnevne aktivnosti kao što su hodanje, pričanje, nošenje i gutanje. Karakterističan je i polupognuti stav cijelog tijela s nogama savijenim u koljenima i ruka-ma savijenim u laktovima. Bolest se razvija polagano pa može proći i godina dana prije

negoli bolesnik otkrije da ima problem. Tri glavna simptoma jesu drhtanje, ukočenost mišića ruku, nogu i vrata te usporenje pokre-ta, a može se javiti i poremećaj ravnoteže, drhtanje te ritmično podrhtavanje i nevoljni pokreti različitih dijelova tijela. Od ostalih simptoma u oboljelih se javljaju promjene rukopisa i govora, koji postaje tih, javlja se depresija, demencija, poremećaji sna.

Nova nada za oboljeleLiječenje Parkinsonove bolesti je simpto-matsko i ne zaustavlja napredovanje bole-sti. Liječenjem se podiže razina dopamina, tvari koja nedostaje u mozgu oboljelih, ili se direktno stimuliraju receptori dopamina lijekovima agonistima i tako zamjenjuje uloga defi citarnog dopamina u mozgu. Odnedavno su na tržištu prisutni lijekovi koji, zahvaljujući tehnologiji produljenog oslobađanja, omogućuju ujednačenije ot-puštanje djelatne tvari osiguravajući time kontrolu. Za kvalitetu života i što uspješ-nije liječenje simptoma vrlo su važni rana dijagnoza, dobri lijekovi, tjelovježba i način prehrane, no za pacijente s Parkinsonom vrlo je važna i podrška najbliže okoline te njega u kući.

Hrvatski znanstvenik, asistent na Me-dicinskom fakultetu u Zagrebu Fran Bo-rovečki jedan je od dobitnika stipendije

zaklade glumca J. M. Foxa, koji i sam boluje od Parkinsonove bolesti, a 75 tisuća dola-ra, koliko iznosi stipendija, omogućit će mu da se posveti otkrivanju lijeka za Parkinso-novu bolest.

Borovečki je stipendiju zaslužio svojim ra-dom protekle dvije godine, otkrivši protein alfa-sinuklein koji je bitan za razvoj i napre-dak bolesti i određenih tipova demencije, a utječe na uklanjanje proteina iz mozga što dovode do atrofi je neurona. U suradnji s dr. Tiagom Outeirom s Lisabonskog sveuči-lišta Borovečki planira u sljedećih godinu dana otkriti kako različiti mutirani oblici proteina utječu na DNK i gene. Ako do kraja godine bude zanimljivih rezultata, zaklada će mu odobriti novu jednogodišnju sti-pendiju. Borovečki predviđa da će se lijek protiv Parkinsonove bolesti otkriti u idućih sedam-deset godina. U međuvremenu otkrivaju se nove metode koje ublažavaju simptome bolesti. Tako je nedavno otkri-veno da genska terapija značajno ublaža-va simptome kao što su tremor, ukočenost i drugi motorički problemi karakterističnih za tu bolest. Od 22 pacijenta koji su izravno u mozak primali dekarboksilazu glutamin-ske kiseline (potiče proizvodnju kemikalije GABA koja poboljšava motoričku kontrolu) kod polovice je primijećeno značajno kli-ničko poboljšanje simptoma. ■

Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježen je u travnju nizom globalnih akcija s ciljem podizanja svijesti o toj neurodegenerativnoj bolesti, od koje boluju milijuni, a za koju lijeka još uvijek nema

Parkinsonova bolest

12-13PArkinson+Ghetaldus.indd 1212-13PArkinson+Ghetaldus.indd 12 5/18/11 8:18:00 PM5/18/11 8:18:00 PM

vid i oči

13Zdrave vijesti

Rad za računalom, dugi sati s pogledom uperenim u zaslon što svijetli, posebno ako sastavljate i analizirate tablice, uređujete duge nizove brojeva... vid i oči stavlja na veliku

kušnju. Kako biste izbjegli povremene smetnje, ali i one trajne te oštećenja pridržavajte se jednostavnih pravila.

Smanjite zablješćivanjeZablješćivanje je najčešći uzrok naprezanja oka pri radu na računalu. Najveće zablješćivanje dolazi od

prirodnog izvora svjetlosti - sunca, i to kroz velike staklene po-vršine, zbog čega je potrebno zatamniti prostoriju. Velika razlika osvijetljenosti ekrana i okoline izaziva stres i nelagodu za oko, bilo da je riječ o previše svijetlom ekranu u pretamnoj prostoriji ili normalno osvijetljenom ekranu u previše svijetloj prostoriji.

Podesite monitorMonitor bi idealno trebao biti postavljen ispod linije pogleda, tako da gornja vjeđa prekriva veći dio očne

jabučice te smanjuje površinu oka koja je izložena okolini. Kada gledate ravno, trebali biste gledati upravo iznad ruba monitora.

Zapamtite pravilo 20/20Nakon svakih 20 mi nuta rada napravite 20 sekundi stanke tijekom koje gledajte u daljinu (najmanje oko

6 metara).Umjetne suzeRožnica ima direk-tan kontakt s at-

mo sferom te je podložna hlapljenju suznog fi lma sa svoje površine. Ta pojava do datno se pojačava ljeti u klimatiziranim prostorijama i zimi u prostorijama s central-nim grijanjem, što može do-vesti do osjećaja suhog oka, crvenila, žuljanja i nelagode. Preporučljivo je više puta ti-jekom radnog dana ukapati umjetne suze.

TreptanjePri dugom i koncentriranom radu na računalu gubi se refl eks treptanja. U normalnim uvjetima trepćemo

16-20 puta u minuti. Smanjenjem broja treptaja rožnica je duže izložena okolini i dodatno se isušuje njezina površina. Taj je efekt posebno izražen kod osoba koje nose kontaktne leće. ■

Računalo prijatelj vida?Teško fokusirate određeni predmet, imate glavobolju, vid vam je često zamagljen? Možda je uzrok vaših tegoba rad na računalu

12-13PArkinson+Ghetaldus.indd 1312-13PArkinson+Ghetaldus.indd 13 5/18/11 8:18:01 PM5/18/11 8:18:01 PM

mršavite zdravo

14 Zdrave vijesti

Mršavljenje i održavanje idealne težine za veliki je broj ljudi frustrirajuće isku-stvo, a za mnoge upravo neostvariv cilj unatoč svim njihovim nastojanjima,

redovitoj tjelesnoj aktivnosti i striktnom pridr-žavanju neke od popularnih dijeta. Svatko tko je isprobao barem neku od tih popularnih dijeta, broji kalorije i pazi na svaki uneseni zalogaj zna da tijelo postaje sve upornije u očuvanju postojećeg stanja, a kad se željena težina na kraju i ostvari, svaki izgubljeni kilogram nastoji se u što kraćem roku vratiti na isto mjesto s kojeg je protjeran. Di-jete, ma kakve one bile - proteinske, voćne, bez ugljikohidrata, bez masnoća, povrtne... - organi-zam doživljava kao napad i ugrožavanje njegove homeostaze, stoga se od njih brani i čini sve da zadrži postojeće stanje. No organizam istodob-no teži idealnoj težini i stanju u kojem svi tjelesni sustavi rade optimalno, poput dobro usklađena orkestra. Ključ za postizanje tog stanja ne leži u prisili ili odricanju, naprotiv, dovoljne su tek male izmjene u prehrani koje u kratkom roku mogu u tijelu napraviti velike promjene, a te promjene dovesti do iznenađujuće lakog gubitka kilogra-ma i održavanja nove težine, uz osjećaj obnov-ljene snage i vitalnosti organizma.

Mit o kalorijamaAko se nakon svih napora “šlauf” oko vašeg struka ne smanjuje i vaga pokazuje isto ili ako ste u posljednje vrijeme nakupili kilograme ne izmijenivši svoje prehrambene ili životne navi-

Prirodno reguliranje težineUspješno mršavljenje i održavanje željene težine nije moguće ostvariti ni najupornijom dijetom ako prije toga nije ostvaren najvažniji preduvjet - hormonska ravnoteža

14-17Mrsavljenje.indd 1414-17Mrsavljenje.indd 14 5/18/11 8:19:19 PM5/18/11 8:19:19 PM

15Zdrave vijesti

ke, zasigurno ste već i sami spoznali da se s va-šim organizmom nešto zbiva. Unatoč svim pre-porukama da u organizam treba unositi manje kalorija, a više ih trošiti, situacija je upravo obr-nuta, i svako daljnje nastojanje kao da rezultira upravo suprotno očekivanjima, pa umjesto da se tope, kilogrami se doslovce lijepe za tijelo. A tako će biti sve dok se ne ispravi osnovni pro-blem i najčešća prepreka za gubitak kilograma - hormonska neravnoteža. Štoviše, sve dok bu-dete brojali kalorije, preskakali obroke ili glado-vali, vaši će rezultati biti nezadovoljavajući. Za-pravo, radi se o prirodnoj reakciji organizma. U stresnim situacijama koje prijete organizmu, a to je i dijeta, odnosno uskraćivanje hrane tijelu, organizam reagira aktiviranjem zaštitnih me-hanizama, u ovom slučaju stvaranjem zaliha energetski bogatih masnih naslaga. Sve to vodi u začarani krug: što se manje kalorija unosi, manje se kilograma gubi, što se manje kilogra-ma gubi, to je organizam pod većim stresom na koji reagira aktiviranjem dodatne zaštite...

Tijelu je zapravo potrebno nešto sasvim drugo od trajnog stresa prouzročenog gladovanjem i neravnoteže u koju stres dovodi tijelo. Za osigura-vanje idealnih uvjeta za rad svih organa i lučenje svih hormona potrebnih za iskorištavanje ener-gije unesene hranom, tijelu je nužna hormon-ska ravnoteža. Stoga rješenje nije restriktivna dijeta, već prehrana bazirana na namirnicama koje mogu amortizirati stres organizma i reguli-rati rad hormona koji sudjeluju u metaboličkim funkcijama organizma jer su to glavni preduvjeti za oslobađanje suvišne masnoće u tijelu.

Značaj hormonaNaravno, nismo svi isti. Dok su neki ljudi skloniji stvaranju masnih zaliha u stresnim situacija-ma, nekima će u tim istim situacijama orga-nizam reagirati značajnim gubitkom tjelesne mase, što je u istoj mjeri nezdravo kao i suvišna masnoća. No jedno je sigurno, previše ili pre-malo masnih naslaga pokazatelj je hormon-ske neravnoteže jer su hormoni zaslužni za regulaciju raznih fi zioloških procesa u našem organizmu, a u regulaciji metabolizma, rasta i razvoja imaju ključnu ulogu. Od više od sto hormona koji sudjeluju u radu našeg organiz-ma i kontroliraju sve naše funkcije, od srčanih otkucaja do disanja, deset njih odgovorno je za kontrolu težine: inzulin, glukagon, leptin, hormoni štitnjače, hormon rasta, kortizol, de-hidroepiandrosteron, estrogen, progesteron i testosteron. Ravnoteža tih hormona ključna je za rad metabolizma i za prirodnu regulaciju težine, pa bez nje neće biti ni gubitka neželje-nih kilograma. Osim što sudjeluju u meta- ➜


16 Zdrave vijesti

mršavite zdravo

bolizmu, ti hormoni sudjeluju i u prijenosu signala gladi ili sitosti, stoga je i pretjerani apetit, ali i gubitak istog, pokazatelj hor-monske neravnoteže.

Hormonska neravnotežaŠto hormone izbacuje iz ravnoteže? Izuz-memo li neka patološka stanja i bolesti, neravnotežu hormona najviše izaziva: ● stres, nevezano od toga je li on psihički (strah, tjeskoba, frustracija, tuga, žalost, panika...) ili fi zički (gladovanje, fi zički na-pori, pretjerane sportske aktivnosti, ekstre-mni klimatski uvjeti, nedostatak sna) je vodeći na listi krivaca za debljinu prouzročenu hormonskom neravno-težom jer trajno povišene razine kor-tizola pokreću lančanu reakciju među svim ostalim hormonima i utječu na njihov rad ● štetne tvari iz hrane i okoliša kao što su ksenohormoni iz hrane (ponaj-više u mesu, jajima i mlijeku brzo uz-gojenih životinja), pesticidi, herbicidi, aditivi, konzervansi, toksini iz okoliša i ambalaže, pojačivači okusa i drugo jer zbog svojeg sastava mogu imitirati naše hormone ● hidrogenirane ili zamjenske masnoće (proizvodi sa smanjenim udjelom masnoća) i margarin jer utječu na razine inzulina, lepti-na, estrogena, progesterona i testosterona● umjetna sladila, gazirana pića, proizvo-di s previše jednostavnih šećera i škroba, hrana s visokim glikemijskim indeksom, previše kave, alkohol i drugi stimulansi tre-nutačno utječu na rad gušterače i mehani-zam za reguliranje razine inzulina● hormonalna kontracepcija i neki lijekovi (antidepresivi, steroidi, beta-blokatori)

Zavolite svoje hormonePremda postizanje hormonske ravnoteže može djelovati prezahtjevno, ono je za-pravo vrlo jednostavno. Iz svakodnevne prehrane treba izbaciti sve što može pore-metiti lučenje bilo kojeg od deset hormona odgovornih za težinu, a ponajviše inzulina. Ipak, imajte na umu da bez obzira na to je li vaš cilj smanjiti težinu ili uspjeti održati postojeću, za uspjeh nije potrebno brojati zalogaje i ograničavati količinski unos. Na-ravno, ako želite izgubiti kilograme, bilo bi razumno da porcije budu umjerene, to jest

rad hormona i u tome budite dosljedni. Ako vam se dogodi koji propust i pojedete ne-dopuštenu namirnicu, nemojte zbog toga osjećati grižnju savjesti - i nju organizam može prepoznati kao stresno stanje. Nakon nekog vremena na prehrani za balansiranje hormona, vašim hormonima takvi manji izleti neće predstavljati nikakav problem.

Idealan obrokZa postizanje hormonske ravnoteže uz istodobno postizanje željene tjelesne teži-ne idealan obrok sastoji se od:

● povrća s visokim udjelom vlakana: šparoge, artičoke, izdanci bambusa, brokula, kupus, celer, krastavci, salata, patlidžan, paprika, kelj, bamija, radič, špinat, blitva, tikvice, rajčica, cvjetača, prokulica● voća: jabuke, maline, borovnice, ku-pine, dinja, grožđe, mango, naranča, kruška, ananas, jagoda, ribiz, avokado● proteina: školjke i plodovi mora, ribe, jetra, gljive, sva perad, crveno meso or-ganski uzgojeno (ali ograničeno)● zdravih masnoća: bademi, lješnjaci, orasi, indijski oraščići, maslinovo i sun-

cokretovo ulje (ne za kuhanje!), maslac● mahunarki: grah, bob, mahune, grašak, leća i soja (ako nije genetski modifi cirana)

Ako vam je cilj održavanje, a ne gubitak težine, tad u jelovnik možete dodati, ali ograničeno i ne svaki dan: ● žitarice: ječam, raženi kruh, zobena kaša, integralna riža, tjestenina od cjelovitog brašna● mliječne proizvode: tvrdi sir, svježi sir, kefi r, jogurt

Hrana koju treba izbjegavati: krumpir, cikla, mrkva (samo u manjim količinama),

Debljina, osim estetskog, predstavlja i problem visokog rizika

od srčanožilnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Jedino rješenje za

postizanje idealne težine, a prije lijekova i kirurškog zahvata,

preporučuju se tjelesna aktivnost i smanjeni unos kalorija.

SPIRU-TEIN od samo 99 kalorija pomoći će da svaki dan

organizmu osigurate sve potrebne vitamine, minerale, prote-

ine, ugljikohidrate, a

bez dodatnog uno-

sa masti. Dostupni

su okusi čokolade,

vanilije, trešnje,

višnje, čoko-trešnje,

borovnice, capucci-

na, mandarine, keksa i sirutke u

raznim veličinama.

Liječnici i nutricionisti iz Medikora

preporučuju i OMRON BROJAČ

KORAKA, uz pomoć kojeg svaki

dan ostvarite potrebnu fi zičku

aktivnost od 10 000 koraka za

zdravlje.

Provjeru zdravlja, savjete o

mršavljenju i proizvode potražite

boljim ljekarnama i Medikorovim Prodavaonicama zdravlja

(u Zagrebu Prolaz neboder i Nova cesta 52)

Više na www.spirutein.hr i 0800 7477

Mršavite zdravo s Medikorom

nešto manje od uobičajenih, ali preskaka-nje obroka ne samo da nije potrebno nego nije ni dopušteno. Zapamtite da ako tijelu uskraćujete vitalno važne stvari - u ovom slučaju hranu - on će reagirati aktiviranjem zaštitnih mehanizama, odnosno prebaci-vanjem rada hormona sa sustava “ravno-teža” u sustav “nestaje nam hrane!”, što će u konačnici rezultirati stvaranjem zaliha za preživljavanje. Želite li hormone odgovorne za regulaciju težine dovesti u ravnotežu, od-nosno u ispravan način rada, svoj jelovnik bazirajte na namirnicama koje ne remete


17Zdrave vijesti

suho voće, voćni sokovi, bijelo brašno i pro-izvodi od njega, bijela riža, svi proizvodi sa smanjenim udjelom masnoće, sve mesne prerađevine koje sadrže nitrite (hrenovke, šunka, kobasice, paštete), soja (mlijeko, odresci od soje i sl.), sva rafi nirana ulja, mar-garin (a najviše dijetni margarin), šećer, si-

rupi, voćni sokovi, energetski napici, kečap, ocat (smanjiti količinu), mlijeko s malo

masnoća (da za ono punomasno).Preporučuje se dnevno imati tri veća

obroka, i ako je potrebno, dva među-obroka. Ako je vaš cilj smanjenje kilograma, strogo ograničite izbor namirnica na prvu skupinu, izbjega-vajući žitarice i mliječne pro izvode.

Smanjite i unos kave, a izbjegavajte konzumaciju alkohola i gaziranih

napitaka. Budući da vam obroci nisu količinski ograničeni, nećete osjećati

uskraćenost, a kilogrami će se poste-peno, ali postojano gubiti (prosječno

1,5-3 kg tjedno). Na tom režimu ostanite sve dok ne postignete željenu težinu, a

tada u jelovnik postepeno možete početi uvoditi i namirnice iz druge skupine.

Najvažniji dodatak prehraniOva vam dijeta, bolje reći prehrana za pri-rodnu regulaciju težine, ne uskraćuje niti jedan važni nutrijent i daje tijelu sve što mu je potrebno uključujući potrebne vita-mine i minerale, no uz nju je ipak potreban još jedan važni sastojak - voda. Budući da je ljudsko tijelo većim dijelom sačinjeno od vode, ona je nužna za pravilan rad cjeloku-pnog organizma, pa time i hormona: pije-nje većih količina vode utječe na aktivnost kortizola i spolnih hormona. Stoga biste dnevno trebali popiti osam čaša vode ako ste sitnije građe i niste pretjerano fi zički aktivni, a između deset i dvanaest čaša ako ste krupnije građe. Najbolje bi bilo piti mineralnu ili izvorsku vodu pakiranu u staklene boce ili fi ltriranu vodu iz slavine. Plastična ambalaža u većini slučajeva sa-drži komponente (bisfenol a) koje imaju dokazano djelovanje na endokrini sustav. Vodu iz slavine bilo bi dobro fi ltrirati jer se u njoj mogu nalaziti fl uor, koji utječe na rad štitne žlijezde, i klor, koji pridonosi oksida-ciji kolesterola. ■


u ravnoteži

18 Zdrave vijesti

Probava je skup mehaničkih, fi zičkih i kemijskih procesa uz pomoć kojih organizam sastojke namirnica pre-tvara u izvor energije i elemente po-

trebne za obnavljanje tkiva. Ako je probava uredna, o tim procesima ne razmišljamo, no kad dođe do poremećaja, itekako osje-ćamo i pojedine faze procesa probave i or-gane koji u probavi sudjeluju. Zatvor, kolitis, gastritis, osjećaj težine u želucu, napuhnu-tost... najučestalije su tegobe koje nam ukazuju na to da se poremetila ravnoteža probavnog sustava, usporile neke funkcije probavnih organa i sl. Srećom, liječniku se češće obraćamo zbog smetnji, a ne zbog bolesti, a smetnje je ponekad lako prevla-dati. Načinom prehrane moguće je izbjeći većinu tegoba, spriječiti pojavu bolesti i sačuvati urednu probavu koja je osnova cjelokupnog zdravlja organizma.

Probava je proces koji zahtijeva vrijeme, ali i integritet funkcija i struktura organa probavnog sustava (među kojima su slu-znica želuca i crijeva), kao i psihičku stabil-nost. Ako nisu zadovoljeni svi uvjeti, dolazi do poremećaja, na što nas tijelo upozorava lučenjem prevelike količine kiseline u želucu, zatvorom, proljevom, grčevima... Ponekad su te smetnje kratkotrajne, kao i njihove po-sljedice. No posljedice mogu biti i dugoročne. Ako se tegobe učestalo ponavljaju, naš pro-bavni sustav trpi, a moguća su i oštećenja ne samo probavnih već i udaljenih organa.

Tijelo voli umjerenostNažalost, o probavi još uvijek ima puno predrasuda, i to pogrešnih, a umjesto da se pridržavamo pravila zdravog života, skloni smo pribjegavati lijekovima.

Naše tijelo može istodobno primiti i pre-raditi sve vrste hrane, ali samo uz uvjet da je količina hrane umjerena. Postoji naime granica nakon koje probavni sustav zdrave

osobe “zapada u krizu”. Prvo pravilo zdrave probave jest: ne prelazite granice. Za pravil-nu prehranu potrebna je dakle umjerenost, kako u količini, tako i u kvaliteti namirnica.

Pod pojmom količine u prvom se redu misli na kalorije, a ne na težinu namirnica. Prekomjerna tjelesna težina posljedica je prekomjernog unosa kalorija, a ujedno i važna predispozicija za probavne tegobe. U većini slučajeva dovoljno je ograničiti unos namirnica i održavati preporučenu tjelesnu težinu i - većina će probavnih tegoba nesta-ti. No važno je napomenuti da održavanje preporučene tjelesne težine ne znači ogra-ničanje količine namirnica samo u pojedinim obrocima. To je potrebno činiti tijekom cijelog dana, a način prehrane valja prilagoditi tjelesnim aktivnosti-ma i načinu života.

Za probavu je naime, kao i za svaku aktivnost, potreb-na energija. Tako će se umor, tjelesni i psihički, odraziti na probavu, pa će se proces pro-bave usporiti.

Ako previše podražavamo probavni sustav, imat ćemo manje energije za tjelesne i mentalne aktivnosti.

Stoga osim o količini valja razmišljati i o vrsti namirnica koje konzumi-ramo u jednom danu.

Zdrave kombinacijePravila zdrave prehrane su jednostavna, no nažalost če-sto ih zaboravljamo i ne pridrža-vamo ih se.

Kalorije i kalorijska vrijednost obroka gotovo se nikad ne povezuju s pojmom probave. O kalorijama raz-

mišljamo tek kad je riječ o tjelesnoj težini, dijeti za mršavljenje i sl. Griješimo jer op-terećenje probavnog sustava povećava se usporedo s brojem kalorija. Tako ćemo pri-mjerice teže probaviti obrok čija je ukupna vrijednost 1000 kilokalorija, iako je sastav-ljen od pravilno odabranih namirnica, dok ćemo lakše i brže probaviti obrok ukupne vrijednosti 500 kilokalorija iako sadrži 2 ili 3 namirnice čije se kombiniranje i istodob-no konzumiranje preporučuje izbjegavati.

Osim toga, kalorijska vrijednost obroka preporučuje se ovisno o tjelesnim aktiv-nostima, ne samo zbog vitkosti i ljepote već i zbog zdravlja i zdrave probave. Dok će osobi koja je aktivna i bavi se tjelesnom ak-tivnošću biti nedovoljno 1000 kilokalorija, osobi koja se ne bavi tjelesnom aktivnošću ta ista količina kalorija može biti prevelika.

Koliko bi kalorija trebao sadržavati obrok?Jedan dnevni obrok trebao bi sadržavati 400-700 kilokalorija, tako da tri obroka za-dovolje dnevnu potrebu 1200-2100 kalorija. Ako je potrebno, zbog bilo kojeg razloga, po-većati unos kalorija, umjesto povećanja ka-lorijske vrijednosti svakog pojedinog obroka zdravije je povećati broj obroka. Dakle, izme-

đu tri glavna obroka u dnevni jelovnik treba uključiti i dva međuobroka

jer će probavni sustav lakše pro-baviti manju količinu namirnica.

Naime, veći broj namirnica u istom obroku može optereti-ti probavni sustav i otežati i usporiti probavu - razlog više

za pravilno sastavljanje dnevnog jelovnika

i pravilno kombi-niranje namir-

nica u istom obroku.

Zdrava probava ključ vitalnostiU većini slučajeva liječniku se obraćamo zbog tegoba, a ne zbog bolesti probavnog sustava, evo kako ih spriječiti

18-19Probava.indd 1818-19Probava.indd 18 5/14/11 8:22:42 PM5/14/11 8:22:42 PM

19Zdrave vijesti

Opterećuju li bjelančevine probavu? Raznovrsna i uravnotežena, svima preporučljiva prehrana podrazumijeva konzumiranje bjelančevina različitog porijekla. Za probavljanje svih vrsta bjelančevina potrebni su različiti enzimi, a svi se aktiviraju i postaju djelotvorni u određenim uvjetima kiselosti, dakle u kiseloj sredini. Ako se u istom obroku konzumiraju bjelančevine različitog porijekla, primjerice meso i sir, jaja i meso, jaja i sir... usporit će se probava pojedine namirnice, odnosno pojedine vrste bjelančevine. Kako se stoga ne bi otežala probava, valja izbjegavati spoj mesa i mliječnih proizvoda jer mlijeko sadrži kazein koji usporava probavljanje bjelančevina koje potječu iz mesa.Šećer i škrob Proces probave bjelančevina i škroba odvija se u želucu, dok se jednostavni šećeri probavljaju u crijevu. Ako ih konzumiramo zajedno, šećeri se zadržavaju u želucu onoliko dugo koliko je potrebno za probavu škroba i bjelančevina, uzrokuju fermentaciju koja otežava probavljanje škroba i bjelančevina. Dakle, korisno je izbjegavati kolač nakon ručka, a iz kave koju se pije nakon ručka izbaciti šećer. Vino ili pivo? Vino i pivo povećavaju kiselost, dakle usporavaju probavljanje škroba za čije je probavljanje potrebna alkalna sredina.Kuhane masnoće Vrlo često čuju se savjeti o smanjivanju količine masnoća u prehrani, a u ovom slučaju nije riječ samo o vitkosti. Masnoće, a posebice one kuhane, teško se i sporo probavljaju i zbog toga znatno usporavaju proces probave ostalih namirnica. Ukupna količina masnoća u uravnoteženoj prehrani ne bi smjela biti veća od 40 posto, što je ujedno količina koja će pomoći održati preporučenu tjelesnu težinu. Kuhane masnoće koje sadrže prženi krumpirići, kuhano ili pečeno masno meso ili pirjana jela usporavaju proces probave više od nekuhanih masnoća, posebno ako se kombiniraju s bjelančevinama. Tada naime dolazi štetnih procesa za probavu. Korisno je obrocima sastavljenima od bjelančevina i kuhanih masnoća dodati dosta sirovog povrća. Bjelančevine i škrob Pri konzumiranju mesa dolazi do preuranjena lučenja želučanih sokova kiselog sastava, što otežava probavljanje škroba. Ako se tom savjetu doda i savjet o izbjegavanju kombiniranja šećera i škroba te izbjegavanje spoja ugljikohidrata i bjelančevina, prehrana neće biti uravno-težena. Stoga se kruh, tjestenina ili krumpiri mogu jesti s me-som, važno je samo pripaziti na kalorijsku vrijednost pojedinih namirnica, odnosno na ukupnu kalorijsku vrijednost obroka.Voće sa škrobom i bjelančevinama Voće sadrži šećer, a šećer nije preporučljivo kombinirati sa škrobom i bjelančevinama. No važno je napomenuti da voće ne sadrži preveliku količinu šećera, a ni previše kalorija. Voće stoga u cjelovitom obroku nije prijetnja zdravoj probavi. Kisele namirnice sa škrobom i bjelančevinama Namirnice i pića kiselog sastava kao što su ocat, limun, voćni sokovi, kiselo voće (jabuke, agrumi, kruške), zašećereni i kiselkasti napitci ne preporučuje se kombinirati sa škrobom jer je za probavu škroba potrebna alkalna sredina. Ali ne valja ih kombinirati ni s bjelančevinama jer sprječavaju lučenje kiselih sokova. ■

S A V J E T Z A Z D R A V L J E

Bliži nam se vrijeme ljetnih putovanja. Slijedi nekoliko savjeta kako putovati bez probavnih poteškoća: uzimajte puno tekućine, često perite ruku, pripremite zdrave obroke za putovanje i preventivno uzimajte probiotike. Probiotici su „korisne”, žive bakterije koji blagotvorno utječu na ljudski organizam poboljšavajući njegovu crijevnu mikrofl oru. Pearls™ probiotici poboljšavaju rad crijeva i reguliraju crijevnu mikrofl oru. Preporučuju se odraslima i djeci koja imaju probavnih tegoba u vidu neredovite stolice, nadutosti ili proljeva uzrokovanog antibiotskom terapijom ili nekim drugim uzročnikom (stres, putovanje, toksini). Uzimaju se jednom dnevno uz malo tekućine.Pearls™ kapsule imaju jedinstveni oblik bisera koji se :● radi male veličine kapsule, lako guta● dozira samo jedanput dnevno ● ne zahtjeva držanje u hladnjaku.Pearls™ acidophilus je probiotik namjenjen odraslim osobama, dok je Pearls™ Kids probiotik namjenjen djeci starijoj od 4 godine.

Kako putovati bez probavnih poteškoća?

VIŠE INFORMACIJA POTRAŽITE NA

www.salveopharma.hr ILI NA BROJ 01/ 56 22 000

18-19Probava.indd 1918-19Probava.indd 19 5/14/11 8:22:44 PM5/14/11 8:22:44 PM

liječenje i rehabilitacija

20 Zdrave vijesti

ravi – bolesnička soba mora biti prozračna, mirna i tiha, s mogućnošću reguliranja svjetla, čista i opremljena tako da bolesnoj osobi olakša ležanje, kretanje i radnje koje može izvoditi samostalno, a osobama koje brinu o bolesniku u najvećoj mogućoj mjeri omogući neometeno kretanje i obavljanja svih poslova vezanih uz njegu.

Udobnost i sigurnostBolesnik se treba osjećati udobno i biti u mogućnosti, koliko god mu to dopušta zdravstveno stanje, vladati prostorom i

predmetima koji ga okružuju, oni mu mo-raju biti lako dostupni, ali maksimalno si-gurni.

Osigurati bolesni-ku samostalnost u obavljanju nekih rad-nji znači psihološkom i fi zičkom pomoću i podrškom poboljšati kvalitetu njegova ži-vota, a ujedno i kva-litetu života obitelji u kojoj bolesnik boravi. Bolesniku mora biti omogućeno sigurno kretanje, udoban bo-ravak u ležećem i/ili sjedećem položaju, neometeno konzu-miranje obroka, kon-troliranje sobne tem-

perature i svjetla. Tek na taj način smanjit će se stres i napetosti koje mogu otežati oporavak i rehabilitaciju, a ambijent u ko-jem bolesnik boravi postat će koristan dio rehabilitacijskog programa i/ili liječenja.

» Krevet u kojem bolesnik provodi veći-nu dana mora mu osigurati optimalnu

razinu udobnosti, ali i neovisnosti i slobode pokreta. Odabir željena položaja trebao bi biti omogućen pomoću ručnog upravljača, jednostavna za rukovanje. I visina kreveta važna je, kako za bolesnika, tako i za oso-bu koja bolesnika njeguje. Idealan krevet ima mogućnost promjene visine tako da bolesnik može lako i uz najmanji mogući napor iz sjedećeg položaja ustati s kreveta, a osoba koja ga njeguje sve radnje obaviti uz najmanje moguće naprezanje leđa. Uz udobnost krevet mora osigurati stabilnost, sigurno ležanje i promjene položaja, a to ovisi o čvrstoći konstrukcije.

» Važan dio bolesničke sobe, gotovo jednako važan kao i krevet, jest noćni

ormarić, prostor u kojem i na kojem bole-sniku mora biti dostupno sve što mu treba, od hrane, preko lijekova do knjiga ili časo-pisa i predmeta za osobnu higijenu. Važna je stoga njegova visina te mogućnost pro-mjene visine, važno je da su predmeti na njemu dostupni barem s dvije strane, mora imati kotačiće koji omogućavaju njegovo pomicanje, kao i kočnicu koja mu osigu-rava stabilnost. Dodatna, pomična ploha za jelo korisna je jer omogućava bolesniku konzumiranje hrane bez napora, u položa-ju koji najbolje odgovara njegovu stanju. ■

Kako opremiti bolesničku sobu?Izgled i oprema bolesničke sobe ima važan utjecaj na stanje bolesnika, to je prostor u kojem bolesnik stalno boravi, koji uvelike može pridonijeti terapiji i rehabilitaciji, olakšati njegu bolesnika

Sav namještaj bolesničke sobe

mora biti izrađen od materijala koji se lako čiste, od dijelova koji se

lako prilagođavaju potrebama

bolesnika i osobe koja bolesnika

njeguje

Kako na pojavu različitih bolesti utje-če više različitih čimbenika, tako i na liječenje i oporavak utječe cijeli niz čimbenika, a velik utjecaj ima i

ambijent u kojem bolesnik boravi. Utjecaj okoliša u terapiji i rehabilitaciji poznat je odavno. Još je 1859. godine čuvena engle-ska bolničarka Florence Nightingale (uz ostalo poznata i po tome što je za vrijeme Krimskog rata, od 1853. do 1856., organizi-rala prvi tim za njegu ranjenika i bolesnika) isticala da je za zdravstveno stanje bole-snika izuzetno važan ambijent u kojem bo-

20_21Bolesnicka Bauerfind.indd 2020_21Bolesnicka Bauerfind.indd 20 5/14/11 8:26:33 PM5/14/11 8:26:33 PM

21Zdrave vijesti

20_21Bolesnicka Bauerfind.indd 2120_21Bolesnicka Bauerfind.indd 21 5/14/11 8:26:36 PM5/14/11 8:26:36 PM

tajne tijela

22 Zdrave vijesti

Dok je većini odraslih osoba za nor-malno funkcioniranje potrebno iz-među sedam i devet sati spavanja na dan, za od jedan do tri posto ljudi

u svijetu spavanje je gubitak vremena. Ti „kratkospavači” liježu u krevet iza ponoći, a nakon četiri do šest prospavanih sati dižu se naspavani i puni energije. Danju ne ispijaju lonce kave niti su skloni poslijepodnevnom drijemanju. U pravilu su vrlo aktivni, če-sto neumorni, optimistični i kreativni ljudi. Sklonost prema malom broju sati spavanja pokazuju već u djetinjstvu, a takav obrazac ponašanja često poka-zuje i netko od njihovih bližnjih.

- Od svakih sto osoba koje tvrde da im je potrebno samo od pet do šest sati sna dnev-no, svega pet njih uistinu tako i živi - izjavio je za list Wall Street Journal dr. Daniel J. Buysse, psihijatar sa Sveučilišta Pittsbur-gh i bivši predsjednik Američke akademije za medicinu spavanja. Dakle, „kratkospavače“ treba razli-kovati od ljudi koji su kronično neis-pavani jer, zbog raznih razloga, spavaju manje od sedam sati na dan, a takvih je danas na Zapadu više od 35 posto.

Genetsko naslijeđeDa je spavanje jedna od čovjekovih osnovnih fi zioloških potreba, pozna-to je svima. Osim ljudi, spavaju i sve životinje pa

čak i stanične kulture uzgojene u epruveti u laboratoriju. Znanost razlikuje dva vrlo različita stadija spavanja: duboko ili spo-rovalno spavanje (koje se sastoji od četiri faze) i tzv. REM spavanje (Rapid Eye Move-ment) praćeno brzim pokretima očiju, a to je stadij spavanja u kojem najčešće sanja-mo. No svrha spavanja još uvijek je jedna od najvećih zagonetki u biologiji.

Mnogi znanstvenici smatraju da spava-

mo zato što se naš mozak mora odmoriti. Naime, istraživanja pokazuju da čovjekove tjelesne funkcije i nakon višednevnog bdi-jenja ostaju gotovo nedirnute. Otkucaji srca i disanje se ne mijenjaju, a tjelesni organi i dalje rade normalno. Drukčije je s mozgom - nakon dugotrajnog nespavanja većina ljudi ima poremećaj pažnje i koncentraci-je, pamćenje im popušta, misaoni procesi se usporavaju, a narušava se i sposobnost orijentacije u prostoru i vremenu.

Bez spavanja se u svakom slučaju ne može. Eksperimenti pokazuju da prosje-čan čovjek može izdržati bez sna najduže tjedan dana. Svjetski rekord u nespavanju postavio je 2007. godine Britanac Tom Wright koji je budan proveo 266 sati i tako nadmašio Amerikanca Randya Gardnera koji je 1964. godine kao 17-godišnji tinej-

džer bez sna izdržao 264 sata.Dužina sna ovisi o životnoj dobi: no-

vorođenče spava 20-21 sat, djeca od osam do 12 sati, odrastao čovjek treba od sedam do devet, dok je u starosti

dostatno od pet do sedam sati sna. Pritom valja uzeti u obzir da ima „du-gospavača“, ljudi kojima svakodnevno

treba devet ili čak deset sati sna. Na-suprot njima su „kratkospavači“ koji pri-

rodno trebaju svega od četiri do šest sati sna. Leonardo da Vinci, Nikola Tesla, Thomas Jeff erson, Benjamin Franklin, bivša britanska premijerka Marga-ret Thatcher te pop-kraljica Madonna samo su neke od poznatih osoba koje se smatraju “kratkospavačima”.

Zašto (ne) spavate dulSpavanje je jedna od osnovnih fi zioloških potreba, no prava svrha spavanja još uvijek je nepoznanica

22-23Spavanje.indd 2222-23Spavanje.indd 22 5/14/11 8:47:31 PM5/14/11 8:47:31 PM

23Zdrave vijesti

Možemo li mijenjati ritam- Ljudi kojima je za normalno funkcioni-ranje dostatno manje od šest sati sna tu sposobnost vjerojatno duguju svojim ge-nima - smatra američka znanstvenica dr. Ying-Hui Fu sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu. Ona je zajedno sa suradnici-ma proučavala majku i kćer, koje obično idu na spavanje oko ponoći, a već u četiri sata bude se zdrave, odmorne i pune energije.

- Majka ima preko sedamdeset godina, putuje svijetom i ekstremno je aktivna. Ona pleše tri-četiri puta na tjedan - rekla je Ying-Hui Fu koja je otkrila da majka i kći „kratkos-pavačice“ nose ge -netsku varijantu hDEC2. Kada su taj gen umet-

nuli miševima, pokazalo se da oni spavaju manje nego obično.

- Moj dugoročni cilj je da jednog dana naučimo kako možemo manipulirati s ritmom spavanjem, a da pritom ne ugro-

zimo zdravlje. Svatko od nas može iskoristiti višak sati sna, makar da samo gleda fi lmove - izjavila je Ying-Hui Fu na-glasivši da naš ritam spavanja vjerojatno određuje veći broj

gena. Nakon otkrića dr. Fu javili su se brojni ljudi koji za sebe tvrde da su „kratkospava-či“ i koji bi kao dragovoljci željeli sudjelovati u istraživanjima.

Svi kandidati za gensku studiju ispunja-vaju upitnik i odgovaraju na pitanja u tele-fonskom intervjuu. Dr. Christopher Jones, neurolog sa Sveučilišta Utah koji nadgleda izbor sudionika istraživanja, kaže da je jed-no od ključnih pitanja ispitanicima spavaju li duže tijekom vikenda i na odmoru ili stal-no spavaju između četiri i šest sati.

Vitki optimisti- Ljudi koji spavaju dulje kad im se za

to pruži prilika nisu pravi „kratkos-pavači“ - tvrdi je Jones. On je dosad identifi cirao 20 istinskih „kratkos-pavača“ kod kojih je uočio neke fascinantne zajedničke osobine.

Ne samo da je njihov cirkadijanski ritam (prirodni ritam spavanja

i buđenja) drukčiji od onog u ostalih ljudi nego su redovito i optimistični. Iako manjak sna u većine ljudi povećava rizik od debljanja zbog pojačanog lu-čenja hormona grelina, „krat-

kospavači“ su u pravilu vitki. Čini

se da usto posjedu-ju visoku razinu tole-

rancije za fi zički osjet bola i psihičke probleme.

- Istinski „kratkospavači“ posjeduju neku vrstu psihičke i fi ziološke energije koju zasad ne možemo objasniti - zaključuje Christop-her Jones.

Među istinskim „kratkospavačima“ sva-

kako je Eleanor Hoff man, noćna admi-nistratorica u bolnici Bellevue Hospital Center u New Yorku. Umjesto da spava, Hoff man, kojoj su dostatna četiri sata sna dnevno, poslijepodneva provodi uživajući s

prijateljima u mahjong igri-cama.

- To je ludo, ali kod mene funkcionira - rekla je Hoff -man koja od djetinjstva ma-lo spava, baš kao i njezina sestrična Linda Cohen, vla-snica lanca dječjih igračaka

iz Pittsburgha. Cohen se svaki dan diže u četiri sata, a na spavanje nikad ne odlazi prije 23 sata. - Kad bih išla ranije u krevet, osjećala bih da sam protratila pola života - priznala je Cohen. ■

ulje od pet sati?

Spavaju čak i stanične

kulture uzgojene u epruveti u laboratoriju

Pretila djeca spavaju kraćePustite djecu da tijekom vikenda i praznika spavaju koliko žele jer to može pomoći u borbi protiv suvišnih kilograma, tvrde znanstvenici. Utvrđeno je da djeca koja manje spavaju pokazuju tendenciju deblja-nja (utvrđeno je analizom indeksa tjelesne mase) za razliku od one koja imaju više sna. Pretila djeca i djeca s viškom kilograma imaju naviku ranijeg buđenja te kraćeg spavanja tijekom vikenda i praznika nego njihovi vršnjaci normalne tjelesne težine. No i ona djeca koja tijekom vikenda uspiju nadoknaditi manjak sati sna znatno se manje debljaju nego mališani koji stalno spavaju manje od osam sati. Iako bi adoles-centi i djeca pretpubertetske dobi trebala spavati od 8,5 do 10 sati na dan (mlađi i više), zbog brojnih obaveza često spavaju manje od osam sati. Smanjeni broj sati sna postao je obilježje modernog društva u kojem ljudi u prosjeku spavaju od jedan do dva sata kraće nego prije nekoliko desetljeća. No manjak sna poboljšava proizvodnju hormona grelina koji povećava osjećaj gladi. Znanstvenici stoga upozoravaju sve ljude koji žele smršavjeti da vode računa o kvaliteti svoga spavanja.

35%ljudi spava manje od 7 sati dnevno

22-23Spavanje.indd 2322-23Spavanje.indd 23 5/14/11 8:47:33 PM5/14/11 8:47:33 PM

ZV info

24 Zdrave vijesti

Unesite promjene u životUdruga Moja kuća zdravlja u suradnji s portalom frendice.hr pokrenula je projekt namijenjen oso-bama koje žele unijeti promjene u svoj život i pri-donijeti osobnom razvoju, ponudivši pomoć struč-njaka koji predstavljaju dodatno jamstvo da će do željenih promjena zaista doći u zadanom roku. Koncept se temelji na generičkom i integriranom spoju nutritivne genetike, kondicijske spremnosti i vještine prepoznavanja vlastitih potencijala koji pridonose osobnoj sreći i zadovoljstvu. Osmišljen po načelu 3 stručnjaka, 10 koraka, 10 tjedana sva-kom polazniku stručno vodstvo osigurava uvid u vlastiti potencijal koji dovodi do kvalitetnih i struk-turnih životnih promjena. Polaznicima se nude tri programa: Sreća, zado-voljstvo i manje kilograma; Otpuštanje i primanje emocija; Antistres i obnova energije. Po odabiru programa svi se polaznici upućuju na individualni razgovor radi utvrđivanja krajnjih ciljeva i potreba. Cijena programa je 4000 kuna.

Roboti u neurokirurgiji Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) pot-pisao je s Fakultetom strojarstva i brodo-gradnje iz Zagreba ugovor o fi nanciranju projekta pod nazivom Primjena robota u neurokirurgiji, vrijedan 2,3 milijuna kuna, koji će se provesti u suradnji s Kliničkom bolnicom Dubrava i Hrvatskim institutom za istraživanje mozga. Projekt je nastavak aktivnosti HIT-a koje se provode unutar TEST programa fi nanciranja inovativnih tehnoloških projekata. U HIT-u napominju kako robotika već zauzima važno mjesto u cijeloj medicinskoj znanosti te u kirurgiji, a ovim projektom razvit će se interaktivna upravljačka podrška i tehničko okruženje za robotski sustav koji će asistirati pri više različitih vrsta neurokirurških operacija. Dobrobit projekta najviše bi trebali osjetiti kirurzi i njihovi pacijenti jer će složene ne-urokirurške operacije primjenom robota biti preciznije i manje rizične. Projekt Pri-mjene robota u neurokirurgiji trajat će dvije godine, a voditelj projekta je prof. dr. sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Bez loših utjecaja magnetskog poljaTvrtka Fidifarm na hrvatsko je tržište plasirala Alpha Prevent, inovativni proizvod koji štiti od štetnih učinaka elektroničkih uređaja. Alpha Prevent - takozvana inteligentna plastika - stabilizira prirodno magnetsko polje koje može biti destabilizirano raznim elek-troničkim uređajima. Učinak se postiže kroz vlažnost zraka, dok sama pločica nema ma-gnetsko niti elektroničko zračenje. Alpha Prevent proizvod je austrijske biotehnološke tvrtke Bicotec, a njegova tehnička učinkovitost dokazana je 2009. godine na Austrian Na-tional Research Institute, te ima preporuku Njemačkog društva za prevenciju. U hrvatskim ljekarnama dostupne su trake AlphaPrevent Sleep well koje se postavljaju na podnicu kreveta, a potrebno ih je zamijeniti nakon deset godina, te pločice Active-Pad koje se postavljaju na elektroničke uređaje i traju pet godina.Potražite u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet lijekova po cijeni: Alpha Prevent Sleep well trake 736 kn; Alpha Prevent Active-Pad pločica 98,56 kn.

24ZV_info.indd 2424ZV_info.indd 24 5/18/11 8:26:34 PM5/18/11 8:26:34 PM

25.indd 2525.indd 25 5/18/11 4:00:08 PM5/18/11 4:00:08 PM

rijetke bolesti

26 Zdrave vijesti

Piše: Ines Legović

Fenilketonurija nastaje zbog prirođe-ne greške u složenom mehanizmu aminokiseline fenilalanina. Konzu-miranjem hrane koja sadrži bjelan-

čevine djetetovo tijelo dobiva veće količine fenilalanina nego što mu je potrebno za normalan rast i razvoj. Organizam zdrava djeteta razgrađuje i izlučuje višak fenilala-nina, no organizam djeteta oboljela od fe-nilketonurije ne može razgraditi i odstraniti taj višak, koji se onda nakuplja u tjelesnim tekućinama i u krvi. Povećana koncentraci-ja fenilalanina djeluje toksično na moždane stanice, ometa psihomotorni razvoj i trajno ga i nepopravljivo oštećuje. U naizgled zdrava novorođenčeta oštećenje mozga primjećuje se tijekom prvih mjeseci života, i ako se ono ne liječi, dovodi do progresiv-ne duševne zaostalosti. Oštećenja nastaju kada je koncentracija fenilalanina u orga-nizmu povišena duže vrijeme, a tako nasta-la oštećenja trajna su i ne mogu se liječiti.

Probir novorođenih jedino rješenjeRano dijagnosticiranje bolesti i provođenje liječenja omogućuje djeci normalan psi-hički i fi zički razvoj te se ona ni po čemu ne razlikuju od svojih vršnjaka.

- Na primjeru obitelji koja ima dvije kćeri koje boluju od fenilketonurije vidi se važ-nost pravovremenog dijagnosticiranja i

pravilnog liječenja bolesti. Kod djevojčice koja je rođena prije uvođenja obaveznog skrininga kojim se otkriva bolest oko druge godine života primijećen je oslabljeni men-talni i psihički razvoj, a već u dobi od deset godina nije više bila sposobna za samosta-lan život te je smještena u dom za osobe s poteškoćama u razvoju. Nakon ponovne trudnoće drugom djetetu je skriningom otkrivena fenilketonurija. Djevojčica se pridržavala zadanog režima prehrane te se normalno razvija i ni po čemu ne se razli-kuje od svojih vršnjaka - ispričala je Sanja Perić, predsjednica Udruge za pomoć obi-teljima s fenilketonurijom.

Budući da se oboljelo novorođenče ni po čemu ne razlikuje od zdravog, svakom se djetetu već u rodilištu uzima kap krvi iz koje se u laboratoriju izmjeri koncentracija feni-lalanina. Novorođenački probir kojim se otkriva fenilketonurija provodi se od 1978. godine. Djeca s povišenom koncentracijom fenilalanina odmah se pozivaju na dodat-ne pretrage, počinje se s liječenjem i redo-vito se prati njihov razvoj.

Povećana koncentracija fenilalanina ometa, trajno i nepopravljivo oštećuje psihomotorni razvoj. Bolest je moguće držati pod nadzorom ako se pravovremeno dijagnosticira

Fenilketonurija nasljedna metabolička bolest

Namirnice na listi lijekovaOboljele osobe i njihove obitelji za dodatnu pomoć i savjete mogu se obratiti Udruzi za pomoć obiteljima s fenilketonurijom.

- Udruga je osnovana 1990. godine na inicijativu prof. dr. sc. Duška Mardešića, s temeljnim ciljem poboljšanja kvalitete života oboljelih osoba kroz njihovo ospo-sobljavanje i osamostaljivanje za jedno-stavniji život. S godinama se povećavao broj članova, širile su se razne inicijative i započela je suradnja s Europskim udruže-njem za oboljele od fenilketonurije, Hrvat-skom udrugom bolesnika s rijetkim bole-stima i Koalicijom udruga u zdravstvu. Prije osnivanja Udruge o fenilketonuriji se znalo malo, lijekovi i namirnice bili su teško do-stupni i morali su se nabavljati u inozem-stvu, a upute o prehrani nisu bile dovoljno precizne - rekla je Perić.

Zadnje veliko postignuće Udruge jest uvr-štavanje niskoproteinskih namirnica na listu lijekova. - Niskoproteinske namirnice nisu hrana, one su lijek. Oboljelima su neophod-

26-28Rijetke bolesti.indd 2626-28Rijetke bolesti.indd 26 5/14/11 8:50:38 PM5/14/11 8:50:38 PM

27Zdrave vijesti

ne u svakodnevnoj prehrani, a njihova cijena je i do deset puta viša od cijene klasičnih na-mirnica. Osim toga, mogu se nabaviti samo preko dobavljača ili u nekim ljekarnama koje ih prodaju - napominje Perić.

Idući cilj Udruge jest suradnja s dijete-tičarom koji će im pomoći u izradi plana prehrane.

Strogo kontrolirana prehranaTemelj liječenja fenilketonurije čini ni-skoproteinska dijeta. Djetetova prehrana mora biti strogo kontrolirana i mora osigu-rati unos točno određene količine fenilala-nina koje su mu potrebne za rast i razvoj. Dopuštena količina fenilalanina određuje se individualno, a ovisi o toleranciji paci-jentova organizma na fenilalanin. Osobe oboljele od fenilketonurije doživotno su na strogoj dijeti.

Potrebe za proteinima oboljela djeca namiruju konzumacijom posebnog na-pitka koji sadrži sve aminokiseline osim fenilalanina. Napitak nastaje miješanjem P-AM preparata s vodom, a svakodnevno se konzumira u nekoliko obroka, barem tri puta dnevno.

Jelovnikom su točno određene količine i namirnice koje dijete smije konzumirati. Oboljelo dijete ne smije konzumirati namir-nice koje imaju visok udio fenilalanina, a u tu kategoriju se ubrajaju meso i svi mesni proizvodi, riba, jaja, mlijeko i svi mliječni pro-izvodi, kruh i svi pekarski proizvodi, tjesteni-na, pahuljice, čokolada, mliječni sladoledi, orasi i ostali orašasti plodovi. U ograničenim količinama smiju se konzumirati namirnice sa srednje visokim udjelom fenilalanina kao što su voće, povrće, voćni sladoled i sokovi, a slobodno se mogu konzumirati namirnice s niskom udjelom fenilalanina, a to su ma-slac, margarin, ulje, pekmez i napitci kao što su limunada, čaj i kava.

Liječenje traje doživotnoDanas je na tržištu prisutan veliki broj ni-skoproteinskih proizvoda, kao što su nado-mjestak za jaja, nadomjestak za mlijeko, tjestenina, krupica, gotovi kruh, keksi ili slatkiši. Zahvaljujući njihovoj dostupnosti, niskoproteinska prehrana može biti vrlo raznolika. Svaki takav proizvod ima ista-knutu količinu proteina i fenilalanina koju sadrži, a ona je višestruko niža u odnosu na klasične namirnice.

- Od samog početka treba dijete upo-

znati s njegovom bolešću, pomoći mu da prihvati zadani režim prehrane i naučiti ga da bude samosvjesno i da se kontrolira. I oboljeli i njihove obitelji trebaju prihvatiti bo-lest, objasniti situaciju okolini i pridržavati se zadanih pravi-la, ističe Perić. Kroz tečajeve kuhanja i ljetne kampove u organizaciji Udruge, čitanjem raznih publikacija, biltena i letaka koje Udruga izdaje te pripremanjem hrane prema receptima iz kuharice Udru-ge, oboljeli i njihove obitelji mogu se bolje informirati i lakše prihvatiti bolest.

Čim se dijagnosticira bolest, treba zapo-četi s liječenjem koje je neprekidno i traje doživotno. Uzorak djetetove krvi treba re-dovito slati na kontrolu kako bi se nadzira-la količina fenilalanina u krvi. Uz redovnu kontrolu krv, dijete treba otići i na EEG te na kontrolu kod neurologa i psihologa.

Rana dijagnostika i liječenje, pridržavanje

zadanih pravila u vezi s prehranom i redo-vite kontrole omogućuju djetetu normalan

razvoj i ni po čemu ga ne odvajaju od njegovih vršnja-ka. Pored oboljelih i njihovih obitelji o bolesti je važno in-formirati i senzibilizirati i širu javnost. - Za oboljele bi tre-balo imati više razumijeva-nja i pružati im podršku. Po-nekad je lijepa riječ dovoljna. Vidljive su pozitivne promje-ne, sve je veća dostupnost informacija i educiranost o rijetkim bolestima. Nedavno smo organizirali predavanja

u osnovnim školama na tu temu i bili jako lijepo prihvaćeni od strane profesora i uče-nika - rekla je Sanja Perić.

Za više informacijaUdruga za pomoć obiteljima s fenilketonurijom Hrvatske, Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb, Tel. 098/325-554E-mail: [email protected]

U Hrvatskoj postoji 178

oboljelih osoba, a godišnje se rađa u prosjeku četvero do petero djece s fenilketonurijom.

Niskoproteinska jelaU izdanju Udruge za pomoć obiteljima s fenilketonurijom objavljena je kuharica s receptima za pripremu niskoproteinskih jela, koja uvelike olakšava život obiteljima s fenilketonurijom. Autorica Ankica Bosanac i urednica dr.sc. Sanja Perić potpisuju ovu kuharicu, dragocjenu pomoć u svakodnevnom životu, a uz njihovo dopuštenje prenosimo vam nekoliko recepata.

!

Juha od povrćaSastojci: 2 čajne žličice kocke za juhu ◆ 30 g poriluka ◆ 30 g mrkve ◆ 30 g peršina (korijen i list) ◆ 1 čajna žlica uljaPripremanje: Oprano i očišćeno povrće sitno narežemo i popržimo na ulju. Zalijemo vodom i pirjamo. Kada je povrće mekano dodamo kocku za juhu, dolijemo vodu i zavrijemo. Jedna porcija juhe sadrži 58 g PHE


rijetke bolesti

28 Zdrave vijesti

PizzaSastojci:200 g HAMMERMÜHLE brašna ◆ 10 g svježeg kvasca ◆ ½ žličice soli ◆ 1 žlica šećera ◆ 140-150 mlake vode ◆ 1 žlica ulja (može i maslinova)Priprema:Sve sastojke izmiješati mikserom, a zatim rukom i pustiti nekoliko puta da padne na radnu površinu dok ne postane glatko i više se ne lijepi.Pokriveno ostaviti jedan sat da se diže, a zatim još malo umijesiti i staviti u lim oblika za pizzu. Tijesto premazati uljem i staviti nadjev.Peći 20-30 minuta na 180˚C.Za 2 obrokaNadjev 1: 1 velika žlica ulja ◆ 100 g tekuće rajčice ◆ 70 g paprike (svježe) ◆ 20 g maslina ◆ origano, sol, paparZa 2 obrokaNadjev 2: 1 velika žlica ulja ◆ 100 g tekuće rajčice ◆ 50 g šampinjona, svježe izrezanih ◆ 100

Salata od tjestenineSastojci:400 g tjestenine HAMMERMÜHLE ◆ slana voda za kuhanje tijesta ◆ 150 g svježe mrkve ◆ 150 g crvene paprike ◆ 150 g kiselih krastavaca ◆ 150 g rajčice ◆ 200 g majoneze (50-80% masnoće) ◆ ocat, sol, paparPripremanje:Tjesteninu skuhamo u slanoj vodi, ostavimo da se ohladi te je pomiješamo sa svim povrćem koje smo prethodno sitno narezali. Na kraju dodamo sol, ocat i ostale začine te dobro ohladimo. ■

Juha od brokuleSastojci:300 g brokule (zamrznute) ◆ 600 ml vruće vode ◆ 3 ravne žlice koncentrata kokošje juhe ◆ sol, papar ◆ 40 g vrhnja (30% m.m.) ◆ 30 g kruha Aproten (ili kruha od HAMMERMÜHLE brašna) ◆ 20 g margarinaPripremanje:Brokulu, vodu i koncentrat kokošje juhe zavrijemo i kuhamo 10 minuta. Zatim juhu smiksamo. Dodamo sol, papar i vrhnje. Kruh narežemo na kockice i krat-ko popržimo na ulju. Prije serviranja juhu ponovo zagrijemo do vrenja i serviramo s poprženim kockicama kruha.Recept je za 5 porcija od 220 ml juhe.Jedna porcija sadrži 92 mg PHE100 g juhe sadrži 42 m

Krumpir pečen s kukuruznim brašnomSastojci:krumpir ◆ kukuruzno brašno ◆ sol ◆ ulje

Priprema:1. Krumpir oguliti, izrezati na štapiće, posoliti i uvaljati u kukuruzovo brašno i staviti peći u pećnicu.2. Narezani krumpir prokuhati kratko u slanoj vodi, ocijediti, uvaljati u kukuruzno brašno, poslagati na lim i peći u pećnici.

1 obrok(porcija)

Phe(mg)

Leu(mg)

Tyr(mg)

Met(mg)

Bjelančevine(mg)

kJ(kcal)

Nadjev I 66 96 54 26 1,9 2100 (495)Nadjev II 79 123 66 30 2,7 2060 (485)Nadjev III 83 122 69 31 2,7 2090 (495)

Tijesto za palačinkeSastojci:1 dcl mlijeka (Loprofi n ili

Harifen) ◆ 50 g HAM-MERMÜHLE brašna ◆ sol

na vrh noža ◆ nadomje-

stak za jaja razmutiti u vodi ili mlijeku ◆ 2-3 žlice

vodeNapraviti jednoličnu masu

i peći na zagrijanoj tavici.

g rajčice izrezane na kolute ◆ origano, sol, paparZa 2 obrokaNadjev 3: 1 velika žlice maslinova ulja ◆ 100 g pirea od rajčice ◆ 100 g rajčice izrezane na kolute ◆ 50 g tikvice izrazane na kolute ◆ 50 g luka izrazanog na kolutiće ◆ origano, sol, papar


regenerativna medicina

29Zdrave vijesti

Piše: Dr. Enes Hodžić, specijalist maksilofacijalne kirurgije, generalni direktor Centra za regenerativnu medicinu , "ME-DENT", Rovinj, Hrvatska

Sve bolesti imaju svoj početak na razini stanice - izjavio je slavni nje-mački znanstvenik Rudolf Virchow u 19. stoljeću. Stoljeće 21. stoljeće je

biomedicine, stanične biologije i molekular-ne medicine, to je stoljeće stanice. Istraži-vanje matičnih stanica nudi golemi poten-cijal za veliki napredak u kliničkoj terapiji. Matične stanice mogle bi biti upotrijebljene za nadoknadu oštećenih stanica ili stanica koje nedostaju u slučaju nekih težih bolesti.

Što su matične stanice?Znanstvenu uporabu pojma matična stani-ca predložio je 1908. godine ruski histolog Ale xander Maksimov (1874.–1928.) na kon gresu Hematološkog udruženja u Berli nu. Matične stanice imaju dvije karakteristike po kojima se razlikuju od drugih tipova stanica:

- one su nespecijalizirane i imaju spo-sobnost samoobnavljanja pomoću sta-nične diobe, ponekad čak i nakon dugog razdoblja neaktivnosti

- u odgovarajućim fi ziološkim i pokusnim uvjetima one mogu biti potaknute da po-stanu tkivne ili organospecifi čne stanice sa specijaliziranim funkcijama, kao što su stanice srčanog mišića ili inzulin-produci-rajuće stanice gušterače.

Matične stanice mogle bi se opisati kao stanice koje se još nisu „opredijelile“ za svoje funkcije te stoga imaju mogućnost postati jednim od brojnih, različitih tipova stanica.

Postoji nekoliko tipova matičnih stanica. Neke pronađene u koštanoj srži već su pre-dodređene za ‘’karijeru’’ imunosnih stanica, ali se još nisu diferencirale u specifi čni tip

imunosnih stanica. Druge imaju mogućnost postati bilo koja stanica u organizmu (kao što su stanice ranoga embrionalnog tkiva).

Matične stanice imaju mogućnost samoobnavljanja i transformacije u specijalizirane stanice.

Potencijal matičnih stanicaDanas se za nadoknadu oštećenih i unište-nih stanica često koriste darovane stanice i tkiva. Nažalost, broj ljudi koji čekaju na tran-splantat uvelike premašuje broj davatelja i organa dostupnih za transplantaciju. Pluri-potentne matične stanice nude mogućnost obnavljajućeg izvora zamjenskih stanica i tkiva za liječenje mnoštva bolesti, stanja i poremećaja uključujući Parkinsonovu i Al-zheimerovu bolest, ozljede leđne moždine,

moždani udar, opekotine, srčanu bolest, di-jabetes, osteoartritis i reumatoidni artritis.

Područja medicine i bolesti za koje bi se mogla primijeniti stanična tehnologija:- stomatologija: parodontoza, parodonti-tis, periodontitis, koštana regeneracija na-kon ekstrakcije zuba, ciste, recesija gingive, implantologija- angiologija: kritična ishemija donjih ek-stremiteta, endarteritis obliterans, ulkusi- dijabetes: dijabetički ulkus- jetreni poremećaji: zatajenje i metabo-lički poremećaji- cijeljenje rana (estetska, plastična ki-rurgija i kozmetologija): ulceracije kože, opekline- neurološki poremećaji: Parkinsonova i Alzheimerova bolest, multipla skleroza, oz-ljede leđne moždine, moždani inzult, amio-trofi čna lateralna skleroza- ortopedija i traumatologija: povreda zglo bova, osteogenesis imperfecta, hondro-displazija, osteoartritis, nezacijeljeni prijelomi - urologija: kronični prostatitis, impoten-cija ■

Stanična tehnologija medicina 21. stoljeća

Centar za regenerativnu medicinu ME-DENT privatno je fi nancirana organizacija uključena u terapiju matičnim stanicama i istraživanja u biološkoj medicini. Mreža liječnika, molekularnih biologa, upravitelja, osoblja i znanstvenika-istraživača Centra čvrsto je uvezan sustav bistrih umova. Oni imaju nekoliko zajedničkih ciljeva: - stvoriti regionalni stručni centar za istraživanje matičnih stanica i molekularnu medicinu - iskoristiti svoje stručnosti za zadovoljenje potreba populacije, pacijenata i medicinskih institucija- raditi na promociji visokokvalitetne terapije matičnim stanicama i istraživati na području molekularne medicineSpecijalisti u centru ME-DENT obrazovali su se u Norveškoj (Oslo, Rikshospitalet University Hospital) i Japanu (Nagasaki, Nagasaki University).

Parkinsonova bolestAlzheimerova bolest

Multipla sklerozaMoždani udar

Srčani udar

Diabetes

ArtrozaArtritis

Bolest kostiju

Bolest mišića

Za sve informacije o matičnim stanicama i njihovoj primjeni

Klinika “ME-DENT“ Centar za regenerativnu medicinu

Istarska 18 , 52210 RovinjTel: + 385 52 842 500Fax: + 385 52 842 501

www.me-dent.eu

29StanicnaTehnologija.indd 2929StanicnaTehnologija.indd 29 5/18/11 8:29:19 PM5/18/11 8:29:19 PM

medicina

30 Zdrave vijesti

Početkom studenoga prošle godine 18-godišnjem Josipu Kokezi naglo je i bez ikakvih simptoma bolesti pozlilo u školi, tijekom nastave. Do-

godio mu se zastoj srca! Mladićevo je srce stalo, uzrok nikada nije otkriven. Hitna po-moć stigla je za sedam minuta, počela je hitna reanimacija i transport u bolnicu, ali Josip nije uspio uspostaviti kontakt. Život mu se pretvorio u vegetiranje. Tako počinje jedna nevjerojatna medicinska priča koja ima sretan završetak.

- Josipova je dijagnoza bila vegetativno stanje ili minimalno stanje svijesti. To zna-či da je katkad činio pokrete koji su budili nadu da odgovara na pozive. Ali on to za-pravo nije mogao činiti. Njegovi odgovori, točnije reakcije, nisu se mogli ponavljati. Nije bilo, primjerice, uzastopnih odgovora stiska ruku. Pogled uperen u jedno mjesto Josip nije skretao na zvuk ovisno o tome otkuda glas dolazi. On nije bio u kontak-tu - opisuje prof. Darko Chudy, pročelnik Odjela za neurokirurgiju u KB “Dubrava” u Zagrebu.

- Vegetativno stanje defi nira se i kao “lažno budno stanje” jer, za razliku od kome, bolesnik drži otvorene oči i naizgled je svjestan okoline, ali to je tek površan dojam. Takvo stanje može potrajati godi-nama i bolesnici se vrlo rijetko spontano oporavljaju - kaže prof. Vedran Deletis, neurolog i neurofi ziolog koji je dugo radio u SAD-u, a danas je profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu. Prof. Deletis je pomoću specifi čne opreme učinio neurofi ziološka testiranja mladića koji je već mjesec dana bio u vegetativnom stanju i pokazalo se da se, zahvaljujući brzoj reani-maciji, u Josipa nisu dogo-dila ireverzibilna oštećenja kritičnih struktura mozga. Mladoga je pacijenta iz Spli-ta uputio u Zagreb, profeso-ru Chudyju, neurokirurgu s dugogodišnjim iskustvom i vještinom u području stere-otaktičke i funkcijske neuro-kirurgije.

- Bih li jednom mladom pacijentu mogao staviti

Nova nada za bolesnike Mladi Splićanin dva je mjeseca bespomoćno ležao u vegetativnom stanju u splitskoj bolnici. Josip danas nije bespomoćan, nije vezan uz krevet, samostalan je, normalno se kreće, čak i trči, a njegov fi zički izgled ni na koji način ne odaje da je iza njega pet mjeseci dramatične borbe za životelektrodu u tzv. parafascikularnu jezgru u talamusu, koja se inače nalazi u središtu mozga i koja je odgovorna za pobuđivanje kore mozga i svijesti - to me pitao prof. De-letis - prisjeća se prof. Chudy.

Prvi pacijent u svijetuNaglašava da su tu metodu prvi prije pet-naestak godina počeli provoditi japanski liječnici. Studija na 21 pacijentu u vegeta-tivnom stanju, odnosno u minimalnom stanju svijesti, trajala je deset godina. Od 21 pacijenta osam ih se uspjelo podići u stanje u kojem su mogli slijediti naredbe i davali su glasove koje je njihova okolina mogla interpretirati. No samo se jedan pacijent podigao do stanja funkcioniranja u invalidskim kolicima, dok je ostalih 20 ostalo vezano uz krevet.

Važno je istaći da su svi ti pacijenti ope-rirani nakon što su mjesecima, pa i godina-ma bili u vegetativnom stanju. A kod tih bolesnika promjene na mišićima, na zglo-bovima, na mozgu događaju se vrlo brzo, pa kad, primjerice, mišići i dobiju impuls, više nemaju mogućnosti da se pokrenu. Mi-šići su već atrofi rali, zglobovi su kalcifi cirani i teško je i zamisliti da bi se takav pacijent mogao podići iz kreveta i hodati. Postavlja

se etičko pitanje, je li medicina učinila pa-cijentu uslugu kada ga je, spašavajući mu život, zapravo ostavila da vegetira? - pita se prof. Chudy

U japanskoj je studiji uz skupinu od 21-og stimuliranog pacijenta bila i kontrolna sku-pina od 40 pacijenata u vegetativnom sta-nju koji nisu bili stimulirani. Niti jedan se nije oporavio! Uopće, iznimna je rijetkost u svijetu da se u pacijenta koji vegetira dogodi spontani oporavak. Ali u stanju vegetacije mogu živjeti i nekoliko desetaka godina

Stoga su prof. Chudy i prof. Deletis odlu-čili zahvat pobuđivanja kore mozga obaviti što prije. Dobili su odobrenje etičkih povje-renstava bolnice i Ministarstva zdravstva RH i, jasno, pristanak roditelja. Josip je tako postao prvi pacijent u svijetu kojemu je nakon samo dva mjeseca vegetativnog stanja ugrađena elektroda u mozak.

A dosadašnji su rezultati njegova opo-ravka spektakularni, u svijetu jedinstveni!

Prof. Chudy uspješno je ugradio stimula-tor i, očekivano, nakon operacije dogodio se efekt pobuđivanja kada pacijent otvori oči, zjenice mu se prošire, puls i tlak se po-većaju.

A već nakon prvoga tjedna stimulacije elektrodom Josip je počeo pogledom od-

govarati na poziv. U drugom tjednu Josip je slijedio nared-be fi zioterapeutkinje. Nakon četiri tjedna stimulacije po-stao je orijentiran, komunici-rao je neverbalno i učinio prve korak uz pridržavanje. Nakon dva mjeseca od početka sti-mulacije počeo je samostalno hodati, gutati tekuću hranu, izgovarati prve jednostavne riječi te kontrolirati stolicu i mokraću uz nestanak nevolj-

Prvi koraci nakon ugradnje stimulatora

uz pomoć dr. Fadi Abdel Hadija i

Veronike Paradžik

30-31Mozak.indd 3030-31Mozak.indd 30 5/14/11 8:52:11 PM5/14/11 8:52:11 PM

31Zdrave vijesti

u vegetativnom stanju

nih pokreta tijela. Bitan čimbenik oporav-ka bolesnika poslije ugradnje stimulatora jest intenzivna fi zikalna terapija. Josipovi roditelji naučili su kako funkcionira neuro-stimulator, a Josip je upućen u Krapinske toplice na daljnju rehabilitaciju.

Josip danas hoda samostalno, snalazi se u prostoru, emocionalno također odgova-ra dobro. K tome potpuno razumije govor, počeo je i izgovarati neke riječi. Stručnjaci kažu da je važno da razumije govor jer onaj tko govor razumije, može ga i reproduci-rati, naučiti. Liječnici ističu da je Josipov oporavak suviše brz da bi bio spontan, a govor koji se oporavlja daje goleme nade da će mu se i druge više živčane funkcije oporaviti. Liječnici vjeruju da će se, uz puno fi zikalne terapije i vježbi za središnji živčani

sustav, mladić potpuno oporaviti.Metodom stimulacije mozga u svijetu je

do sada ukupno tretirano samo pedesetak bolesnika, i to u Japanu (dr. Tsubokawa, dr. Yamamoto, dr. Katayama, NIHON Uni-versity, Tokio ) i u Europi (prof. Cohadon, Bordeaux, Francuska). Terapijski uspjesi japanskih i europskih kliničkih neuroznan-stvenika pozitivni su, ali ne i kvaliteta ži-vota njihovih bolesnika nakon dolaska k svijesti. I to upravo zbog kasne ugradnje stimulatora u moždano tkivo, koje trpi značajne degenerativne promjene ako je bolesnik mjesecima i godinama u vegeta-tivnom stanju.

- U odnosu na druge kliničke neuroznan-stvenike, mi smo ugradili stimulator u mo-zak bolesnika u ranoj fazi, osam tjedana

nakon početnog uzroka koji je doveo do vegetativnog stanja. Prema medicinskoj li-teraturi, ovaj terapijski pokušaj nije do sada urađen u tako ranoj fazi bolesti i smatram da smo znatno pridonijeli hrvatskoj klinič-koj neuroznanosti - govori prof. Deletis. Za uspjeh je važan i odabir bolesnika, koji mora zadovoljiti određene neurološke, ne-uroradiološke i neurofi ziološke kriterije, kao i široki tim stručnjaka.

Prema statistikama u Hrvatskoj je oko 40-ak bolesnika u vegetativnom stanju kojima ta procedura može bitno promi-jeniti ishod bolesti i pridonijeti kvaliteti života ako se provede u ranoj fazi bolesti. Stručnjaci najavljuju moguće dramatične promjene u području vegetativnog stanja i duboke stimulacije moždanoga tkiva. ■

Dr. Chudy uz asistenciju dr. Dlake ugrađuje stimulator

30-31Mozak.indd 3130-31Mozak.indd 31 5/14/11 8:52:12 PM5/14/11 8:52:12 PM

uz Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi

32 Zdrave vijesti

Piše: Anka Dorić, dr. med. spec. transf. med., predstojnica Odjela za transfuzijsku medicinu, Imunološki zavod, Zagreb

Potrošnja krvi u svim zemljama svi-jeta raste u većem postotku nego broj dobrovoljnih davatelja. Zbog ograničena vijeka trajanja pripra-

vaka iz ljudske krvi i sve brojnijih testiranja kojima podliježe svaki takav pripravak, kao i zbog sve strožih mjera prevencije zbog nikad manjeg, ali još uvijek ne i nultog ri-zika od prijenosa raznih virusnih, bakterij-skih i parazitarnih krvlju prenosivih zaraza (hepatitis B i C, HIV, malarija, sifi lis i slič-no), troškovi proizvodnje sigurnih krvnih pripravaka i lijekova iz plazme u svijetu i kod nas rastu, pa je ljudska krv sve drago-cjenija tekućina.

Primjerice, samo jedna doza pripravka crvenih krvnih stanica, tzv. fi ltriranog eri-trocitnog koncentrata, u Velikoj Britaniji stoji oko 200 eura. Sve bolje zamjene za pojedinačne sastojke krvi (najčešće za neke proteine zgrušavanja te krvne stani-ce bez jezgre, kao što su eritrociti i trom-bociti) znanstvenici desetljećima poku-šavaju izumiti i usavršiti. Stanice koje bi rado željeli proizvesti jesu eritrociti, ali i drugi sastojci važni za hemostazu i imu-nitet - trombociti i leukociti.

Zašto darovati krv i kako pridonijeti povećanju zaliha tog dragocjenog tekućeg tkiva koje život znači, a u svakom nam trenutku može zatrebati?

Ljudska krv jedinstveno tekuće tkivo

32-33Krv.indd 3232-33Krv.indd 32 5/14/11 11:23:54 PM5/14/11 11:23:54 PM

33Zdrave vijesti

Umjetna krvEritrociti su krvne stanice čiji najvažniji dio - bjelančevina hemoglobin - daje krvi cr-venu boju. Služe za opskrbu tkiva i organa kisikom i oslobođenjem istih od ugljičnog dioksida, pa tako bez hemoglobina i kisika nema života. Stoga se naziv umjetna krv ili zamjena za krv uobičajeno koristi kad se misli na crvene krvne stanice - eritrocite.

Leukociti, takozvane ‘’bijele’’ krvne sta-nice, imunološko su oružje protiv različitih infekcija (virusnih, bakterijskih, gljivičnih i parazitarnih), ali i raznih drugih tijelu stranih antigena. Prema funkciji dijelimo ih u fagocite (granulociti i monociti) i imu-nocite (T i B limfociti). Jedni su pokretači nespecifi čnog, a drugi specifi čnog imuniteta. Te stanice u krvi imaju jezgru, dok je eritrociti i trombociti nemaju.

Trombociti, takozvane krvne pločice, nastaju fragmentiranjem izda-naka citoplazme iz pre-kursornih stanica me-gakariocita, i stoga nisu prave stanice jer, slično kao i zreli eritrociti, ne sadrže jezgru. Ipak, ne-ophodni su za održanje cjelovitosti krvnih žila, brzo zaustavljanje krvarenja i stabilizaciju ugruška, pa bez njih rane ne bi zacijelile, niti bi krvarenja stala.

Krv se, uz navedene krvne stanice, sa-stoji i od plazme koju čine voda, šećeri, soli, masnoće i stotine različitih proteina, među kojima su najznačajniji: albumini, imuno-globulini, fi brinogen, anti-hemofi lijski fak-tori zgrušavanja i drugi.

Krvni protein albumin najzastupljeniji je protein plazme koji nastaje u jetri, u količini od 14 grama dnevno. Osim što je transpor-ter raznih hormona, enzima, elektrolita, metabolita, lijekova i toksina, osnovni za-datak albumina jest čuvanje plazme - te-kućeg dijela krvi unutar krvnih žila, jer jedan gram albumina veže oko 18 grama vode.

Vrijedne krvne proteine od životne važ-nosti za imunitet čine imunoglobulini. Proi-zvode ih loze leukocita nastale pretvorbom stanica B limfocita u aktivirane plazma stanice. Po funkciji su protutijela te nas štite od raznih infekcija i tijelu stranih tvari - antigena.

Sustav komplementa čini tridesetak plazmatskih proteina zaduženih za unište-nje patogena, osobito bakterija. Pomažu u nastanku korisnih upalnih reakcija, aktiva-ciji trombocita i faktora zgrušavanja - dva-desetak proteina koji se normalno u krvi nalaze u inaktivnom obliku, a važan su dio sustava krvne hemostaze - održanja krvi u tekućem stanju u cirkulaciji, a kod ozljeda krvnih žila zaustavljanja krvarenja na mje-stima oštećenja žile.

Kako osigurati dovoljno krvi?Često smo uživo, kao i putem medija, svje-doci brojnih prometnih nesreća koje se do-

gađaju u nas i u svijetu, ali srećom i brojnih us-pješnih transplantacija organa, izlječenja onko-loških bolesti uz presađi-vanje matičnih stanica, kao i kirurških operacija nemogućih bez potrošnje znatnih količina krvi, oso-bito pripravaka eritrocita i trombocita. Svakodne-vno raste broj indikacija za liječenje stotinjak ra-znih bolesti koje se danas li ječe uz potpornu terapi -ju imunoglobulinima, od

pri marnih imunodefi cijencija poput urođe-ne gamaglobuli ne mije i hipogamaglobuli-nemije do mijeloma, leukemija, djece s kongenitalnom infekcijom HIV-om, idio-patske trombocitopenične purpure, Guilla-in-Barréova sindroma, Kawasakijeve bole-sti i drugih.

Uz dužno poštovanje izumiteljima po-jedinih “umjetnih” sastojaka krvi, praktič-ne primjene takozvane ‘’univerzalne krvi’’

još dugo neće biti. Stoga su krv i plazma dobrovoljnih davatelja i dalje osnovni i najvredniji izvor svih dragocjenih krvnih sa stojaka, pripravaka i imunobioloških li-jekova iz plazme u transfuzijskom liječenju, koje postaje nezaobilazna zamjenska tera-pija u gotovo svim specijalističkim grana-ma medicine.

Njezina će kvaliteta i dostupnost i dalje zavisti ponajviše o samom zdravlju i dobroj volji građana - davatelja krvi, o njihovoj moralnosti i humanosti, odluci i dobroj volji da budu pouzdani i sigurni davatelji, potvr-đujući time odavno poznatu istinu: čovjek je čovjeku lijek. ■

Ljudska, dakle prirodna krv

dragocjeno je i iznimno složeno

tekuće tkivo u kojem pliva otopljeno više od 2000 različitih

supstancija te je stoga i dalje nezamjenjiva

Glavne funkcije krvi

transport i snabdijevanje tkiva kisikom i hranjivim tvarima i uklanjanje ugljičnog dioksida i

produkata metabolizmaobrambena funkcija održanja hemostaze (održavanje krvi u tekućem stanju u cirkulaciji i

svojstva zgrušavanja kao mehanizma protiv iskrvarenja u patološkim situacijama poput trauma, bolesti i slično) te funkcija tjelesne homeosta-ze, između sastojaka krvi i u njoj prola-zno prisutnih tvari i elemenata tijekom transporta između krvotoka, tkiva i organa Brojne povratne veze djeluju na način poticanja ili smanjenja fi zioloških procesa koji se svakodnevno događa-ju između krvnih stanica (koje plivaju u plazmi, tekućini bogatoj antitijelima i drugim proteinima, hormonima, elektrolitima) i svih drugih metabolič-ki aktivnih spojeva koji krv čine vrlo složenom ‘’ životnom otopinom’’.

Lijekovi iz ljudske krviKrvni pripravak (prema roku trajanja: labilni i stabilni) naziv je za svaki terapijski pripravak za transfuzijsko liječenje proizveden iz ljudske krvi ili krvnog sastojka (eritrocita, trombocita, leukocita, plazme). Kako je biološkog porijekla, njegova učinkovitost i sigurnost zavisi ponajviše o zdravlju samog davatelja.Danas se bolesnici širom svijeta liječe lijekovima proizvedenim iz krvi, a ne (kao u prošlosti) tek jednostavno ‘’pretočenom’’ krvlju davatelja. Lijekovi iz ljudske krvi biološki su lijekovi od posebne strateške važnosti za svaku zemlju i njezin zdrav-stveni sustav. Proizvode se iz sastojaka ljudske krvi/plazme domicilnog stanovniš-tva te predstavljaju nacionalno bogatstvo, između ostalog i zato jer ih je većinom nemoguće nadomjestiti lijekovima drugog porijekla. Derivat plazme jest terapijski pripravak ili lijek proizveden iz ljudske plazme.

32-33Krv.indd 3332-33Krv.indd 33 5/14/11 11:23:56 PM5/14/11 11:23:56 PM

hrvatski znanstvenici

34 Zdrave vijesti

vanje nekih oblika tumora i njihova širenja.- U našem je istraživanju pokazano da je linearni oblik proteina ubikvitina ključan u reguliranju tzv. NF-kB signalog puta. To je važno otkriće jer NF-kB put posreduje razvoj imunosti i upalni odgovor te je abnormalan u velikom broju malignih tumora - rekao je Janoš Terzić (45) koji se gotovo 20 godina bavi istraživanjem tumora. Iako se danas najčešće govori o dvjestotinjak skupina tu-

mora, sve više znanstvenika smatra da je zapravo svaki tumor zasebna bolest.

- I ja dijelim mišljenje da je svaki tumor priča za sebe. Čak i kada su mutirani isti geni, oni nose različite mutacije koje uzro-kuju različito ponašanje tumora. U uzna-predovalim stadijima bolesti tumorske stanice često se mijenjaju tako da su svoj-stva tumora različita na početku bolesti i kasnije, primjerice nakon terapije - po-jasnio je prof. Terzić osvrnuši se na svoja istraživanja tumora.

- Tijekom moga istraživanja spoznao sam da su tumori kod genetski apsolutno iden-tičnih miševa različiti iako su bili inicirani na isti način i u potpuno istim uvjetima. Lako je zaključiti da se isti tumori kod ljudi, koji su različiti i žive različite živote, međusobno jako razlikuju tako da ih gotovo i ne može-mo smatrati istom bolešću - rekao je Ja-noš Terzić. Istaknuo je kako je rak genetski uvjetovana bolest jer svaki tumor ima veliki

Prof. Janoš Terzić, pročelnik Katedre za imunologiju i medicinsku genetiku na Medicinskom fakultetu u Splitu, posljednjih je godina jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika koji žive i rade u domovini. Nizu zapaženih radova nedavno je pridodao i istraživanje koje je vodio zajedno sa svojim kolegom i prijateljem prof. Ivanom Đikićem sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu

Nova saznanja o tumorima, njihovu širenju i liječenjuI

straživanje prof. Janoša Terzića, objav-ljeno u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, s razlogom je privuklo pozornost svjetskih znanstvenika. Riječ

je o otkriću koje razjašnjava način nastanka kroničnog dermatitisa, dugotrajne upale popraćene crvenilom kože, svrbežom, mje-hurima i krastama. Rezultati istraživanja trebali bi omogućiti razvoj lijekova protiv te neugodne bolesti, ali i bolje razumije-

Povezanost kronične upale i raka debelog crijevaMeđu zapaženim istraživanjima prof. Terzića posljednjih godina ističe se i rad koji je 2009. godine objavljen u uglednom časopisu Cancer Cell. Riječ je o istraživanju utjecaja kronične upale, kakva postoji kod ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, na razvoj raka debelog crijeva. - U tome smo istraživanju pokazali da bjelančevina interleukin 6 (IL-6), koja se oslobađa tijekom upale, potiče razvoj tumora debelog crijeva. Da su rezultati tog istraživanja uistinu vrijedni, pokazuje činjenica da je taj rad u dvije godine citiran preko 140 puta, što je dvostruko više od citiranja radova u najboljim svjetskim časopisima. No moram naglasiti da sam manji dio tih istraživanja napravio u Splitu, a većinu na University of California u San Diegu, gdje sam imao Fulbrightovu stipendiju - ispričao je prof. Janoš Terzić.

34-35terzic.indd 3434-35terzic.indd 34 5/14/11 11:25:35 PM5/14/11 11:25:35 PM

35Zdrave vijesti

broj različitih mutacija. - Međutim, treba razlučiti tumore koji nastaju zbog toga što smo naslijedili loše gene pa smo zbog toga skloni malignim bolestima. Takve su, pri-mjerice, nasljedne mutacije u genima koji dovode do raka dojke ili debelog crijeva. S druge strane, u našim se genima mutacije stalno događaju pod utjecajem različitih čimbenika kao što su nikotin, ultraljubiča-sto zračenje ili virusi. Nagomilavanje ta-kvih mutacija dovodi do tumora u nekom organu, ali te mutacije ne prenosimo na potomstvo. Danas se procjenjuje da je pri nastanku svakog tumora ključno desetak mutacija - istaknuo je prof. Terzić.

Liječnik i znanstvenikNaš sugovornik smatra da će terapija tu-

mora u budućnosti biti sve učinkovitija, ali i složenija.

- Vjerujem da će mnoga temeljna istraži-vanja koja su sada “in” pridonijeti boljoj terapiji tumora. Tu spada-ju terapija matičnim stanicama, unapređenje genske terapije, nova monoklonska protutijela itd. Potpuno upoznavanje ge-netike mnogih malignoma, što se upravo događa, sigurno će otvoriti poneka ‘terapijska vra-ta’. No ključno je razumijevanje

osnovnog funkcioniranja naših stanica i na-šeg tijela jer je nemoguće popraviti ‘stroj’ za koji ne znamo kako radi, a rak je najkompli-ciraniji mogući kvar tog ‘stroja’ - naglasio je Janoš Terzić, čiji interes za istraživanje tumora seže u djetinjstvo.

- Od malena sam htio biti liječnik, ali sam tijekom studija medicine spoznao da volim znanost. Zapravo, to je prvi shvatio moj tadašnji profesor Matko Marušić koji mi je u Americi našao mjesto za znanstve-no usavršavanje - prisjetio se Terzić koji je nakon diplome, stečene 1991. godine na Medicinskom fakuletetu u Splitu, dvije go-dine proveo na Sveučilištu Connecticut.

Vrhunska znanost u Splitu

- Na povratak su me potaknuli nostalgija i ratna događanja u našoj domovini te želja da vrhunsku znanost jednog dana radimo u Splitu, što se polako i ostvaruje. Iako od 1993. godine radim na Medicinskom fakul-tetu u Splitu, često sam odlazio u inozem-stvo, tako da sam nešto manje od pet go-dina proveo radeći u različitim inozemnim institucijama s mnogim vrhunskim znan-stvenicima - ispričao je Terzić koji se znan-stveno usavršavao na Max Planck institu-tima u Tübingenu i Göttingenu, Ludwigovu institutu u Uppsali, Imperial College u Lon-donu te Sveučilištu California u San Diegu. Naš sugovornik istaknuo je kako već dugo surađuje s našim proslavljenim znanstve-nikom Ivanom Đikićem uz koga ga, osim profesionalne suradnje, veže i prijateljstvo.

- Ivana Đikića upoznao sam u New Yor-ku 1993. godine dok je radio u skupini prof. Josepha Schlessingera, a upoznao nas je zajednički prijatelj Zoran Bogdanović. Znanstveno smo počeli surađivati kada se Ivan iz SAD-a preselio u Švedsku. Budući da sam ja radio u Splitu, gdje su uvjeti za bav-ljenje znanošću bili iznimno skromni, zamo-lio sam Ivana da mi pomogne i omogući mi da se nekoliko mjeseci bavim istraživanjima u njegovu laboratoriju u Uppsali. Nije ga tre-balo dvaput moliti. Tada započeta suradnja i

danas traje. Kako smo Ivan i ja po moralnim, radnim i drugim osobinama slični, spijateljili smo se, pa se i naše obitelji redovito druže - rekao je Janoš Terzić naglasivši kako Đikić i on zajednički vode istraživačku grupu na Medicinskom fakuletetu u Splitu. - S nama u timu su i Ivana Marinović Terzić, Ivana Novak, Jelena Korać, Marina Degoricija te Sandra Vujević. Mislim da najuspješniji dani naše suradnje tek dolaze - naglasio je Terzić koji je, kao i mnogi hrvatski znanstve-nici, razmišljao o odlasku iz domovine.

- Posljednji put smo moja supruga Ivana Marinović Terzić, također znanstvenica, i ja o tome vrlo ozbiljno razgovarali 2005. godine, kada smo vidjeli da u hrvatskoj zna-nosti mnoge stvari ne idu onako kako smo smatrali da bi trebale. No lokal-patriotizam i želja da naša djeca odrastaju u Hrvatskoj bili su jači od zaključka da bi naše znanstvenene karijere bile mnogo uspješnije u inozemstvu - rekao je Terzić, koji smatra da Split ima ve-liki potencijal kao akademsko središte.

- U odnosu na ostatak Hrvatske Split nema niti jedan nedostatak, dapače, po mojem viđenju, ima mnoge prednosti koje bi mu mogle omogućiti da postane važan akademsko-znanstveni centar. Nažalost, u Hrvatskoj je još uvijek vrlo teško baviti se znanošću na vrhunskoj razini - rekao je Ter-zić dodavši da su nedostatna ulaganja glav-na prepreka za razvoj znanosti u Hrvatskoj. - No čak i uz sredstva koja se sada ulažu za istraživanja postoji dosta prostora za una-pređenje naše znanosti. Po dosadašnjem iskustvu vidim da bi se postojeći materijalni resursi trebali dijeliti po ‘znanstvenijim’ kri-terijima od dosadašnjih. Dodatna teškoća za znanstvenike na fakultetima veliko je nastavno i administrativno opterećenje, te mislim da bi najboljim znanstvenicima Mi-nistarstvo trebalo osloboditi više vremena za istraživački rad - rekao je Terzić naglasiv-ši da je cilj njegove skupine istraživati mali-gne bolesti na američkoj znanstvenoj razini. Priznao je da ga znanost i dalje jako veseli.

- Znanost je fenomenalna. Stalno posto-ji mogućnost da napravite najveće otkriće na svijetu, pa čak i u Splitu. Izvrstan je osjećaj imati znanja s kojima možete pokušati riješiti naj-veće medicinske probleme. Osim toga, u znanosti se stalno događa-ju neočekivani, iznimno interesan-tni obrati. Ništa nije tako zanimlji-vo, a ujedno i korisno, kao znanost - zaključio je Janoš Terzić. ■

34-35terzic.indd 3534-35terzic.indd 35 5/14/11 11:25:35 PM5/14/11 11:25:35 PM

treća životna dob

36 Zdrave vijesti

Starenje je nužno i lijepo je ostarjeti. Znate li doista uživati u zlatnim godinama, bez obaveza i opterećenja kojima su ispunjeni dani onih mlađih od vas?

St j j

Kako ugodno starjeti?

Po čemu se razlikuje dan koji pret-hodi vašem rođendanu od dana koji slijedi za njim? Razlike zapravo nema. Ako ne dijelite to mišljenje,

tada ste ili pod utjecajem uvriježenih i po-grešnih predrasuda društva o starenju ili još niste otkrili na koji način treću životnu dob možete proživjeti sa svim prednosti-ma koje ona doista nudi.

Kad proslavljate svoj trideseti, pedeseti, šezdeseti ili osamdeseti rođendan, nema razloga razmišljati o tome da ste na po-četku, pri sredini ili možda pri kraju „silazne putanje“. Umjesto tih i sličnih razmišljanja radije razmišljajte o tome kako su iza vas naporne godine samodokazivanja, prona-laženja životnog puta i cilja, godine nesi-gurnosti i nemira. Osvrnite se na godine iza sebe, ne s tugom nego sa zadovoljstvom i ponosom zbog svega onoga što ste uči-nili za sebe i za svoju obitelj, svega što ste postigli na radnom mjestu, i promatrajte godine koje dolaze s optimizmom, mirom i samopouzdanjem. Vaša očekivanja Ako ste živjeli po pra-vilima zdravog života, nastavite tako. Ako ste propustili nešto učiniti za svoje zdravlje, sada je pravi trenutak da to nadoknadite i ispravite grešku. Ne dopustite da životna dob bude prepreka za bilo kakvu želju,

plan ili očekivanje. Brojna su istraživanja potvrdila da pozitivno razmišljanje može život produžiti čak za 7,5 godina. Zadovoljstvo Doista je malo onih koji su u potpunosti zadovoljni, oduševljeni vlastitim životom. Ali nemali je broj onih koji su zadovoljni većinom proživljenoga, bilo da je riječ o obitelji, prijateljima, poslu. Razmislite malo, u svojoj prošlosti sigurno ćete pronaći „pojas za spašavanje“ s kojim će na površinu „isplivati“ zadovoljstvo i optimizam. Energija Motivacija i energija neophod-ni su za kvalitetno i zdravo starenje. Ako osjetite da vas obuzima umor, nemojte se prepustiti apatiji i tjeskobi, potražite mišljenje liječnika koji će vam, ovisno o zdravstvenom stanju, savjetovati kako da obnovite energiju. Vaše tijelo Uravnotežena prehrana i umjerena tjelesna aktivnost, ali redovita, pomoći će vam da održite tjelesnu kondi-ciju i sačuvate zdravlje. Smanjiti tjelesnu težinu i unijeti promjene u način prehrane je moguće, važno je pronaći pravi motiv. Aktivnost Osobe koje imaju neki hobi, osobe koje putuju, osobe koje se bave nekim humanitarnih radom zadovoljnije su životom od onih kojima je svaki dan dugačak kao godina jer - ne bave se ničim

i ništa ih ne zanima. Planiranje izleta ili pu-tovanja, druženje s prijateljima, male prei-nake u stanu... bezbroj je načina da budete aktivni i sretni. Osjećaji Prirodno je da povremeno svi, bez obzira na životnu dob, osjećamo po-tištenost, ali nije prirodno prepustiti se crnim mislima i tjeskobi. Ako se ne može-te oduprijeti tjeskobnim mislima i ako to potraje dulje od dva tjedna, popričajte o tome sa svojim liječnikom. U velikom broju slučajeva protiv tjeskobe pomaže tjelesna aktivnost i male promjene u načinu pre-hrane. Učenje Usvajanje novih znanja i vješti-na tijekom cijelog života neophodno je želimo li biti samostalni, život proživjeti u samopouzdanju i svoj njegovoj punoći. Ni-kad nije kasno da se nauči nešto novo, a to može biti neki strani jezik, rad na računalu, slikanje... Zabava Zdrav život zapravo je zabavan, veseo život. Radost i veselje skrivaju se u malim stvarima, u malim doživljajima, a na vama je da ih otkrijete. Na vama je da zauzmete pozitivan stav, poduzmete sve kako vas godine života ili bilo što drugo ne bi spriječilo da pronađete ta mala za-dovoljstva i smireno i radosno proživite i zlatne godine života. ■

36tretjadob.indd 3636tretjadob.indd 36 5/18/11 10:35:18 PM5/18/11 10:35:18 PM

37.indd 3737.indd 37 5/18/11 8:32:44 PM5/18/11 8:32:44 PM

djeca

38 Zdrave vijesti

ASTMA I SPORT

OPREZ NA SUNCUDermatolozi ponovno upozo-ravaju na opasnosti od sunca u dječjoj dobi. S pravom jer prema nekim statistikama još uvijek se svako deseto dijete sunča bez zaštite, ne samo bez zaštitne kreme već i bez šešira, naočala za sunce i pamučne majice.Američki National Cancer In-stitute upozorava na opasnost od melanoma podsjećajući da najviše sunčevog zračenja dobijemo do 18. godine života. Neka to bude sa zaštitom.Izvor: National Cancer Institute

Bolje je djecu zaposliti različitim izvanškolskim aktivnostima ili je bolje ostaviti im dovoljno slobodnog vreme-na za odmor?

Prema istraživanju čije rezultate objavljuje Society for Research in Child Development djeca koja imaju dosta izvanškolskih obaveza kao što su sport, tečajevi stranog jezika, satovi glazbe i sl. bolje se psihički razvijaju od vršnja-ka koji vrijeme izvan škole provode bez ikakvih obaveza. Prema statistikama čak 40% djece nema nikakve obaveze izvan škole, a samo ih je 6% uključeno u različite aktivnosti.

Prema mišljenju stručnjaka problem je u tome što djeca koja nemaju organi-zirano slobodno vrijeme najveći dio tog vremena provode pred televizorom ili za računalom, ne razvijaju kreativnost i motoričke sposobnosti. Prema spo-menutom istraživanju idealno bi bilo otkriti sklonosti djeteta, otkriti što doi-sta želi i omogućiti djetetu da ovisno o tome odabere izvanškolske aktivnosti. Uz to je važno i druženje s roditeljima.Izvor: Society for Research in Child Development

Izvanškolske aktivnosti

Vaše se dijete rado i redovito bavi sportom? Podržite tu zdravu naviku, ali ako dijete boluje od astme ili ima simp-tome dišnih i/ili alergijskih bolesti, o tome obavijestite trenera ili osobu koja nadzire djetetove sporstke aktivnosti. Praksa je pokazala da u dva od tri sluča-ja treneri ne reagiraju ispravno u trenut-ku iznenadnog napadaja astme.

Ta vijest stiže sa skupa nedavno odr-žanog u Vancuveru u organizaciji College of Chest Physicians na kojem su istra-živači Univerzitetske bolnice Winthrop Mineola (u blizini New Yorka) predstavili rezultate istraživanja spremnosti dječjih trenera. U istraživanje su bila uključena

122 trenera raznih sportskih disciplina, koji se bave djecom i mladima. Samo 35% ispitanika izjavilo je da je spremno za iznenadne napadaje astme u djece i mladih tijekom treninga. Čak 50% ispi-tanih trenera izjavilo je da je nedavno za-vršilo tečaj pružanja prve pomoći, no njih 70% izjavilo je da se ne osjećaju spremni pružiti prvu pomoć. Valja podsjetiti kako liječnici sport preporučuju svoj djeci, a posebno djeci koja boluju od astme, no u tom slučaju potrebno je odabrati ak-tivnost primjerenu zdravstvenom stanju, ali obratiti pozornost i na trenera.Izvor: American College of Chest Physi-cians, Winthrop University Hospital

38-39Djeca.indd 3838-39Djeca.indd 38 5/18/11 8:03:46 PM5/18/11 8:03:46 PM

39Zdrave vijesti

Dječje srce i TVU svakom domu danas je najmanje

jedan televizor, TV programi omiljena su zabava i razbibriga zabrinjavaju-će velikog broja djece, pa čak i one najmlađe. Crtani fi lmovi, telefi lmovi, serije, razni programi zamjena su za igre s vršnjacima, čitanje ili boravak na otvorenom.

Poznato je da previše sati provede-nih pred TV ekranima izaziva psihičke smetnje, stres, tjeskobu, ali to nije sve. Stručni časopisi Thrombosis and Vascular Biology objavio je rezultate istraživanja koje je proveo Centar za istraživanje vida na Univerzitetu Syd-ney, prema kojima previše vremena provedenog pred TV ekranom može

negativno utjecati na zdravlje srca u djece. Znanstvenici su u djece koja veći dio dana provode pred televizorom utvrdili suženje krvnih žila pozadine oka, a time povećan rizik od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka i šećerne bolesti. Svaki sat proveden pred TV ekranom mrežnica oka stegne se za 1,53 mikrona (tisućiti dio milimetra), no još se ne zna je li to sužavanje traj-no ili se mrežnica oporavlja. Stručnjaci stoga savjetuju poticati djecu na tjele-snu aktivnost jer jedan sat aktivnosti dnevno dovoljno je da se održi nor-malan promjer krvnih žila oka i smanji opasnosti od srčanih bolesti. Izvor: Thrombosis and Vascular Biology

Epidemija karijesaProblemi sa zubima prijete nam u svakoj životnoj dobi, no stomatolozi upozoravaju na

zabrinjavajući broj slučajeva karijesa u dječjoj dobi. Osim što nedovoljno posjećuju stomatologa, djeca uglavnom još uvijek ne znaju pravila

održavanja oralne higijene, stoga je, kažu, karijes u petoj ili šestoj godini postao gotovo normalna pojava. Talijanski stomatolozi vjeruju da bi izrada specijalne opreme za djecu uvelike poboljšala stanje. Prema njihovu mišljenju djeci bi trebalo ponuditi specijalne ma-ramice i ubruse, četkice i ostale predmete kojima bi lakše naučila pravilno čistiti zube.Izvor: Kongres docenata stomatologije, Rim

e

38-39Djeca.indd 3938-39Djeca.indd 39 5/18/11 8:03:53 PM5/18/11 8:03:53 PM

odrastanje

40 Zdrave vijesti

Igranje i druženje s vršnjacima izuzetno je važan dio djetinjstva i odrastanja, to su trenuci uživanja i učenja kroz igru. Djeca stječu socijalne vještine i pravila pona-

šanja, a roditelji promatraju vlastito dijete. Posebno su zanimljiva i korisna druženja

djece u vlastitom domu jer osim što mogu predahnuti dok se dijete igra s prijateljima, to je roditeljima prilika da bolje upoznaju prijatelje svog djeteta, ali i vlastito dijete. Ipak, mnogi roditelji preokreću očima kad čuju „mogu li pozvati prijatelje?“ S razlo-

gom jer što je više djece na okupu, to je teže izbjeći svađe i nesuglasice. Bilo da je riječ o trogodišnjacima ili adolescenti-ma, druženje uvijek prati rizik od sukoba, a djeca, posebno ona mlađa, ne znaju za kompromis.

Upravo zato roditelji trebaju, dobrom pripremom i organizacijom, spriječiti mo-guće svađe ili pomoći djeci da pronađu mirno rješenje ako dođe do nesuglasica. Ili im pak trebaju lukavo skrenuti pažnju na nešto drugo dok se ne smire.

Neka igra bude učenje uz Djeca teško prihvaćaju kompromise, na vama je da im pomognete da nauče prihvaćati i dijeliti, a to je najbolje postići kroz igru

40-41Igra.indd 4040-41Igra.indd 40 5/18/11 8:06:10 PM5/18/11 8:06:10 PM

41Zdrave vijesti

Izgladite sukob» Ako dođe do malih neslaganja među djecom, nema potrebe da se miješate dok god svađa ostaje na riječima. U interesu je djece da nauče pronalaziti kompromisna rješenja u zajedničkim aktivnostima. To će im omogućiti da shvate da zajedničke aktivnosti i druženje podrazumijeva-ju dogovaranje, popuštanje, pregovaranje - komunikacijske vještine koje moraju razviti kako bi mogli u budućnosti uspješno graditi odnose s ljudima. No opazite li da postoji mogućnost da se razmirica pretvori u čupanje, tučnjavu i suze, ne oklijevajte - umiješajte se. Prvo prekinite igru i pričekajte da se svi smire, a zatim im pomognite da nađu rješenje s kojim će svi biti zadovoljni. No i tada nastojte ostati neutralni, makar se radi i o vašem djetetu, jer djeca jako dobro osjećaju kad roditelji staju na nečiju stranu, a to može samo pogoršati situaciju.

» Preusmjerite pažnju. To odlično funkcionira kad se radi o maloj djeci, ali ponekad može pomoći i u slučaju onih malo starijih. Ako vam se čini da bi situacija mogla eskalirati i da na vidiku nema nikakva dogovora, već svađa postaje sve žešća, pokušajte skrenuti njihovu pažnju. Predložite im neku drugu igru, iznesite sendviče, napravite stanku i ispričajte im nešto zabavno - bilo što od toga može ih zaokupiti dovoljno da zaborave što se trenutak prije dogodilo.

Ne očekujte nemogućeSvako dijete ima neku omiljenu igračku

koju nerado posuđuje i dijeli, pa čak ni ne dopušta da je netko nakratko drži u ruci. Bez obzira na to o kakvoj se igrački radi, učinite sebi i djetetu uslugu i sklonite je prije negoli mali prijatelji stignu u vaš dom. Omiljene igračke najčešći su uzrok svađa, čak i između braće i sestara, pa je stoga najbolje unaprijed ih skloniti i tako sprije-čiti moguće probleme, prepirke i suze. Bilo bi dobro da prije nego što stignu pozvana djeca, objasnite svom djetetu zašto ćete to učiniti kako se ne bi dogodilo da pro-blem nastane zato što ne može naći svoju igračku. Naprotiv, ako ga pitate koju od igračaka ne želi dijeliti s drugom djecom i ako mu predložite da je sam spremi, to će vjerojatno vrlo rado učiniti. Predložite roditeljima djece koja dolaze k vama da i oni razgovaraju sa svojom djecom te da im predlože da omiljene igračke ostave kod kuće. Pripremite igre i igračke s kojima se može igrati više djece, neka na dnevnom redu budu igre koje su zabavne kad u nji-ma sudjeluje više djece.

Mala važna pravila ponašanja

Prije dolaska njegovih prijatelja uvijek je dobro porazgovarati s djetetom i pod-sjetiti ga na pravila ponašanja koja inače vrijede u vašoj obitelji. Iako svaki roditelj priželjkuje da dijete uvijek ima na umu pravila pristojna ponašanja kojima ga uči, činjenica je da se djeca, posebice ako su jako mala, lako zanesu u uzbuđenju igre i zaborave na ono što ste ih učili. Važno ih je upozoriti da kućna pravila (primjerice da se ne govore ružne riječi, da nema bacanja ili trganja igračaka i slično) vrijede i za vri-jeme posjeta njihovih prijatelja te da ćete, ako ih prekrše, prekinuti igru.

Pripremite rezervno rješenje

Djeci su često najprivlačnije igračke koje ima drugo dijete. Stoga mogućnost da izbije svađa zbog neke lutke, automobila pa čak i fl omastera uvijek postoji, a naj-

bezbolniji način da je prekinete jest „do-datna“ aktivnost u pripremi, kojom ćete njihovu pažnju skrenuti s predmeta svađe. To može biti, ovisno o dobi djece, gleda-nje fi lma, igranje pantomime, vježbanje ili plesanje uz njihovu omiljenu glazbu, izra-da fi gurica od glinamola... Čujete li da je izbila svađa, prvo im dajte nekoliko minu-ta vremena da sami pokušaju pronaći rje-šenje, a ako vidite da im to ne ide, izvucite svog „asa iz rukava“ i okupirajte ih nekom drugom aktivnošću. To je puno učinkovi-tije nego da pokušavate izigravati suca i određivati tko kome treba popustiti. Na-posljetku, čak i ako njihovo druženje prođe glatko, svoju „igru iznenađenja“ možete im pokloniti kao šećer za kraj i kao nagradu za složno i lijepo druženje.

Koliko treba trajati igra?Ne ograničite li vrijeme unaprijed (i to,

naravno, najavite djeci), mogu nastati problemi: djeci može brzo postati dosad-no i tada je veća mogućnost da postanu nervozna i svadljiva, a s druge strane, ako im je jako zabavno, mogu sa suzama i ljutnjom dočekati prekid. Za sasvim malu djecu jedan sat ili sat i pol obično je i više nego dovoljno za igru s prijateljima. Nakon

dva sata gotovo je sigurno da će im dosa-diti i da će postati mušičavi, pa je bolje da druženje završi prije te faze.

Druženje kroz zajedničku igru pomaže djeci da razviju i poboljšaju svoje vještine socijaliziranja i uči ih kako učinkovitije ko-municirati s ljudima, a to će im u budućem životu biti itekako od koristi. Zato ne uklju-čujte televizor niti kompjuter jer im dvo-satno gledanje u zaslon neće pomoći u ra-zvijanju tih vještina i sposobnosti. Iz istog razloga nemojte se nametati i pokušavati sudjelovati u svakoj njihovoj igri i razmirici. Za razvoj djece važno je da nauče kako da sami riješe probleme među sobom, dogo-vore se oko svega i budu tolerantni. Držite ih na oku, budite im pri ruci ako vas zatre-baju, ali ne miješajte se, osim ako vam se učini da situacija izmiče kontroli.

Vrijeme je za krajKad se približi vrijeme za kraj igre, naja-

vite malim gostima da će uskoro po njih doći roditelji (ili da ćete ih vi odvesti kući ako je takav dogovor). A zatim ih još neko-liko puta podsjetite na to da treba privesti igru kraju kako biste ih „psihički“ pripremili na razlaz jer ćete tako lakše izbjeći prote-ste ili čak i suze. ■

užitak

40-41Igra.indd 4140-41Igra.indd 41 5/18/11 8:06:13 PM5/18/11 8:06:13 PM

dermatologija

42 Zdrave vijesti

Piše: mr. Klaudija Šebetić, dr. med. spec. dermatovenerologPoliklinika Šebetić d.o.o. za dermatovenerologiju i kardiologiju, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 14, Zagreb. Tel 01 455 30 33, www.poliklinika-sebetic.hr

Zabrinjavajući porast broja novo-otkrivenih zloćudnih tumora kože - melanoma - bilježi se u cijelom svijetu, a nažalost ni Hrvatska nije

izuzetak. Ako je melanom prepoznat i otkri-ven u ranom stadiju, tada je prognoza bole-sti dobra. No ako s otkrije u uznapredovanu stadiju, može metastazirati u druge dijelove tijela, a tada je stanje zabrinjavajuće.

Kada na pregled?Povećani rizik za nastanak melanoma ima-ju osobe svijetle puti, svijetlih očiju i kose. Melanom je usto češći u osoba koje su od djetinjstva te kasnije tijekom života imale sunčeve opekline. Posebno velik rizik prijeti ljudima s velikim brojem madeža (više od pedeset) po tijelu. Povećani rizik imaju i osobe koje imaju displastične madeže. Ta-kav madež najčešće izgleda poput kapljice tinte koja je kapnula na kožu - nepravilnog je oblika, višebojan i veći od 6 mm.

U obiteljima u kojima je bilo slučajeva melanoma veći je rizik za ponovno javljanje bolesti, pa se posebno tim osobama savje-tuje dermatološki pregled, odnosno redovita dermatološka kontrola madeža. Osobe koje su zbog prirode posla, sporta ili zbog hobija povećano izložene suncu, posebno ako je to nagli izlazak na sunce te ako se na koži više puta jave opekline, izložene su velikom riziku od pojave melanoma, stoga se njima posebno preporučuju re-

dovite kontrole. Često u dermatološke ordi-nacije dolaze osobe s ozlijeđenim madežom i nerijetko su vrlo uplašene, strahujući da će zbog toga dobiti melanom. Oprez je daka-ko potreban, no razloga za paniku nema. Istraživanja naime govore da ozljeda made-ža ne vodi u melanom, za razliku od našeg naslijeđa i izloženosti suncu, koji se smatraju najopasnijim čimbenicima. No madež koji se učestalo ozljeđuje, posebno ako je primjerice na leđima ili ramenima izložen trenju nara-menica, bolje je odstraniti. Isto se savjetuje i sportašima koji često ozljeđuju madeže.

Od dijagnoze do liječenjaMelanom se najčešće opaža kao pro-mjena na koži tamnosmeđe do crvene boje, nepravilna oblika, s izraženim kr-varenjem, nepravilnih rubova, koja naglo

raste i mijenja se. Dijagnoza se postavlja na osnovi kliničke slike, dermatoskopskog nalaza, a potvrđuje se histološkim nala-zom. Terapija je različita, a najvažnije je kirurško odstranjenje melanoma. Ovisno o veličini zahvaćenog tkiva odstranjuju se i limfni čvorovi najbliže regije te se ponav-lja operacija ožiljka gdje je bio melanom. Prema nalazu nakon zahvata i patohisto-loškom nalazu te u dogovoru s onkologom odlučuje se o daljnjoj terapiji. ■

Zašto je potreban pregled madeža?Melanom, zloćudni tumor kože i sluznica, može nastati na koži na kojoj su ranije bili vidljivi madeži, ali i na koži na kojoj nije bilo vidljivih promjena

Kako smanjiti opasnost?- Sunčajte se oprezno, sklonite se sa sunca od 11 do 16 sati, tijekom podneva odmorite kožu od sunca (u hladu ili u kući), uz lagane obroke uzimajte dosta vode i napitaka.- Izbjegavajte rekreaciju i sportove u podne.- Bebe i malu djecu ne izlažite suncu, a djecu zaštitite preparatima koji su namije-njeni djeci.- Suncobran nije dovoljna zaštita jer se sunčeve zrake refl ektiraju o pijesak i morsku površinu.- Ne koristite parfeme, dezodoranse i kozmetiku prije odlaska na sunčanje.- Prije sunčanja obilno nanesite sredstvo za zaštitu te ponavljajte nanošenje svaka dva sata i nakon kupanja.- Posebno zaštite nos, ramena i područje dekoltea jer najbrže pocrvene.- Koristite preparate za zaštitu od sunca prilagođene vašoj koži

- ovisno o fototipu, alergijama, aknama i dr.- Ako je potrebno, nabavite odjeću s UV zaštitom

(planinari, jedriličari).- Koristite sunčane naočale s UV zaštitom, koristite kape, šešire, majice kao dodatnu zaštitu.- Nakon sunčanja kožu «nahranite» losionima ili kremama kako bi sačuvala i vratila vlagu.

Tko ne smije na

sunce?Osobe koje su preboljele

maligne tumore kože i one koje imaju mnogobrojne madeže po

tijelu, pogotovo displastične madeže, moraju izbjegava-

ti sunce i sunčanje.

42Sebetic.indd 4242Sebetic.indd 42 5/18/11 8:34:24 PM5/18/11 8:34:24 PM

zdravlje iz prirode

43Zdrave vijesti

Piše: mr. ph. Šeila Balić-Svalina

Brojne drevne civilizacije u svojim su receptima uvelike koristile propolis. Kroz povijest su zabilježeni rezul-tati primjene propolisa u liječenju

različitih tegoba, a suvremena znanost ne samo da je objasnila njegove učinke već omogućuje širu i raznolikiju primjenu te i drugih prirodnih supstancija.

Primjena propolisa

Zbog svog iznimnog sastava propolis ima protuvirusno, protubakterijsko i pro-tugljivično djelovanje. Odlična je pomoć u stanjima anemije, respiratornih problema, primjenjuje se za njegu usne šupljine, u der-matologiji (za regeneraciju kože, liječenje

čireva, lezija, rana), za poboljšanje imuni-teta organizma, za liječenje infekcija pro-bavnog trakta, zaštitu jetre te kao pomoć mnogim drugim problemima. Zahvaljujući protubakterijskom i protugljivičnom djelo-vanju te ubrzavanju regeneracije tkiva, po-sebno se često koristi u kozmetici.

Posebnost je propolisa u tome što bakterije na njega ne stvaraju otpornost, pri čemu propolis, za razliku od sintetskih antibiotika, ne izaziva štetne nuspojave. Kao snažan antioksidans, učinkovito djeluje protiv slobodnih radikala, koji se danas smatraju uzročnicima mnogih, pa i najtežih bolesti kao što su aterosklero-za, katarakta, Parkinsonova i Alzhei-merova bolest. Preventivno djeluje kod upala grla, a iznimno dobre rezultate

daje u liječenju infekcija, opeklina, otvorenih rana te čireva probavnog sustava.

Novija istraživanja sve više potvrđuju da propolis jača imunosni sustav te da ima neposredni antikancerogeni učinak. Stoga ga mnogi stručnjaci smatraju zlatnim pro-izvodom košnice i lijekom 21. stoljeća. ■

Propolis lijek 21. stoljećaNovija istraživanja nude nebrojene dokaze o pozitivnom djelovanju propolisa na naš imunosni sustav te o antikancerogenom učinku propolisa

Zlato iz košnicePropolis je ljepljiva smolasta tvar, proizvod prerade biljnih sokova koje pčele sakupljaju s različitih biljaka. Naziv potječe od grčkih riječi pro = prije, ispred, za i polis = grad, dakle obrana grada. Pčele proizvode propolis upravo da bi svoje nastambe – košnice zaštitile od različitih uljeza, a time i od infekcija. Tako uz pomoć propolisa stvaraju najsterilniji poznati prostor u prirodi. Propolisom pčele zatvaraju pukotine u košnici i popravljaju njenu strukturu. Dokazano je da najjači antibakterijski učinak propolis ima na bakterije Echerichia coli, Proteus mirabilis i Staphylococcus aureus.No kemijski je sastav propolisa promjenjiv jer ovisi o biljkama s kojih pčele sakuplja-ju sok, zbog čega sastav nekih značajnih spojeva može varirati od 10 do 70 posto.

43Priroda.indd 4343Priroda.indd 43 5/18/11 8:07:21 PM5/18/11 8:07:21 PM

ljepota

44 Zdrave vijesti

Neki ga preporučuju učiniti jednom tjedno, no dobro je znati da prekomjerno odstranjivanje površinskog sloja kože potiče ubrzano dijeljenje stanica u bazalnom sloju kože, a time i brže sazrijevanje - starenje stanica u ostalim slojevima kože. O uče-stalosti pilinga dobro je za mišljenje upitati dermatologa, koji će savjet dati ovisno o tipu kože i njenim svojstvima.

Piling (ne)Piling (ne)prijatelj kožeprijatelj kože

Anacaps za obnovu i zaštitu koseDovoljne su dvije kapsule dnevno da bi vaša kosa ponovno dobila sjaj i volumen. Zbog sadržaja sumporom bogatih aminokiselina, vitamina, cinka i biljnih ekstrakata Anacaps koncentrat pospješuje prehranu vlasišta, rast i vitalnost kose i noktiju. Cistin i metionin povećavaju otpornost kose i noktiju te pospješuju njihov rast. Vitaminski kompleks ak-tivira stanični metabolizam kose i pomaže obnovu njene strukture. Ekstrakt sjemenaka soje (koja nije GMO) stimulira rast kose direktnim djelovanjem na folikule vlasišta i štiti od prerana starenja djelovanjem protiv slobodnih radikala.Potražite u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. Cijena: 169,89 kn.

Kako njegovati suhu kožu?Suha i zrela koža zahtijevaju posebnu njegu, ali ne jednaku. Suhoća je zapra-vo znak da naša koža ne funkcionira dobro - uz nesposobnost zadržavanja vode ne luči dovoljno sebuma. Poslje-dica je dehidriranost, smanjena pri-rodna sposobnost obrane i povećana osjetljivost na vanjske podražaje. Suha koža je tanka i sklona stvaranju bora, gruba je na dodir i lako pocrveni, a po-sebno je osjetljiva na toplinu hladnoću, vjetar i slične utjecaje. Umjesto krema i balzama masnog sastava potrebna joj je njega tvarima koje će joj pomoći da zadrži vodu i regulira proizvodnju i izlučivanje sebuma.

44-45Ljepota.indd 4444-45Ljepota.indd 44 5/18/11 8:36:54 PM5/18/11 8:36:54 PM

45Zdrave vijesti

Pažljivo birajte proizvode za njegu osjetljive i dječje kože:- birajte ovisno o sastavu, a ne ovisno o mirisu ili izgledu- ako se proizvod prodaje u ljekarni ili ima oznaku „bio“, ne znači da je kvalitetniji od nekih drugih proizvoda jer i ti proizvodi mogu sadržavati tvari koje ne odgova-raju nježnoj dječjoj koži, stoga bez obzira na to gdje nabavljate proizvod, proučite njegov sastav- manje je bolje, to pravilo posebno je važno kad je riječ o sastojcima dječje kozme-tike: što je manje sastojaka, manje su opasnosti od iritacija i neželjenih reakcija- bočice s pumpicom i tamno staklo idealno su pakiranje, pumpica će osigurati čistoću proizvoda, a tamno staklo onemogućiti štetne utjecaje svjetla na sastojke proizvoda

Elancyl CELLU/REVERSE za trbuh i struk Trbuh i struk osobito su izloženi nakupljaju ma-snog tkiva, gubitku čvrstoće kože i povećanju volumena. Cilj je aktivirati prirodan proces sa-gorijevanja nakupljene masti te spriječiti naku-pljanje novih zaliha. Elancyl CELLU/REVERSE za trbuh i struk predstavlja idealno rješenje za te probleme. Ksantoksilin iz sečuanskog papra (patentirani djelatni sastojak) reaktivira i pojačava djelovanje proteina programiranih za sagorijeva-nje masti. On, uz dodatak kofeina i fl o-rizina, pojačava jutarnje oslobađanje i ograničava večernje nakupljanje masti.Vremenski programirana formula na-nosi se samo jednom dnevno, ujutro, nakon čega se djelatne tvari otpuštaju ciljano i kontinuirano sljedeća 24 sata. Tekstura je idealna za masažu, nakon koje je koža učvršćena, tonizirana i elastična. Potražite u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. Cijena: 209,90 kn.

Za njegu djeceZa njegu djece

44-45Ljepota.indd 4544-45Ljepota.indd 45 5/18/11 8:37:02 PM5/18/11 8:37:02 PM

na suncu

46 Zdrave vijesti

Europska klasifi kacija oznaka za vi-sinu faktora zaštite od sunca, uve-dena prije nekoliko godina, olakšala nam je snalaženje pri odabiru proi-

zvoda za sunčanje, no znamo li dovoljno da bismo kožu doista potpuno zaštitili, izbjegli opasna oštećenja i od sunca uzeli samo ono najbolje i najzdravije?

Sunce je zdravo, dapače neophodno je za zdravlje. Sunčeva svjetlost u tijelu potiče sin-tezu vitamina D, a on nam je neophodan jer omogućava apsorpciju kalcija koji unosimo hranom, a bez kojega nema zdravih kostiju i zdravog sustava za kretanje. Sunce je ipak, točnije dio njegova zračenja, ujedno i najveći neprijatelj zdravlja. Dovoljno je podsjetiti na upozorenja Svjetske zdravstvene organiza-cije prema kojima od dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od melanoma. Prema poda-cima Registra za rak Republike Hrvatske, od 1968. do 1995. godine učestalost malignog melanoma povećala se 309 posto, a smrt-nost 310 posto! Posljednji zaokruženi po-daci iz 2007. godine govore da u Republici Hrvatskoj na 100.000 ljudi oboli 11,8 muš-karca i 10,6 žena, a godišnje se dijagnosticira oko 500 novooboljelih. Ipak, te zastrašujuće brojke nisu razlog da se potpuno sklonite sa sunca, već korisno upozorenje da je pravilna zaštita od sunca neophodna te da je zajed-no s redovitom kontrolom sumnjivih made-ža jedini ispravan način za izbjegavanje svih opasnih učinaka sunčeva zračenja.

Najopasniji dio spektraSunce svojom prirodnom aktivnošću emi-tira brojne zrake, vidljive i nevidljive. Ako podcjenjujete i zanemarujete upozorenja o opasnosti neoprezna izlaganja tim zraka-ma, možda ćete promijeniti navike kad vas podsjetimo da temperatura u njegovu sre-dištu iznosi 8 milijuna, a na njegovoj površi-ni nešto više od milijun Celzijevih stupnjeva. Dio sunčeva zračenja koje utječe na sve žive organizme dijelimo na infracrvene zrake, vidljivo svjetlo i ultraljubičaste zrake.● UVC (infracrvene) zrake blokiraju kisik, vodu i ozon u atmosferi.● UVB zrake uzrokuju crvenilo (eriteme), opekline i alergijske reakcije na koži te sta-renje, ali i zloćudna oboljenja kože.

Na proizvodima za zaštitu od sunca zaštit-ni učinak od UVB zraka obilježen je oznakom IP (indikator protekcije) ili SPF (“sun protec-tive factor”) uz koji su navedeni i brojevi od 0 do 50 ili 50+. Broj uz oznaku pokazuje nam koliko je minuta nakon nanošenja proizvoda

Opasnosti od sunca moguće je izbjeći i od brojnih njegovih učinaka iskoristiti samo one pozitivne

Sunčajte se pametno

koža zaštićena od sunca, odnosno za koliko je moguće, zahvaljujući zaštitnom sredstvu, produljiti boravak na suncu bez javljanja ope-klina na koži. Tako će primjerice oznaka SPF/IP 2-6 osigurati malu ili nisku zaštitu, SPF/IP 8-12 umjerenu zaštitu, SPF/IP 15-25 viso-ku zaštitu, SPF/IP 30-50 vrlo visoku zaštitu, SPF/IP 50+ potpunu ili ultravisoku zaštitu.● UVA zrake ne izazivaju crvenilo i opekli-ne, ali imaju druge štetne učinke: smanjuju prirodne obrambene sposobnosti organiz-ma i oštećuju potporne strukuture kože (elastin i kolagen) zbog čega ih smatramo najvažnijim uzrokom foto starenja.

Za razliku od sustava zaštite od UVB zraka ne postoji razrađen sustav zaštite od UVA zraka jer te zrake ne izazivaju crvenilo kože, a upravo je crvenilo važan pokazatelj za izradu zaštitnog faktora. Ipak, osigurava li proizvod zaštitu i od UVA zraka, taj nje-gov učinak obilježava se oznakom PPD ili IPD, a upravilu ima istu moć zaštite od UVA i UVB zraka (primjer: SPF 20 - PPD8/IPD25 = visoka UVB i UVA zaštita).

Što se mijenja u koži?Djelovanje sunca na kožu opažamo pro-mjenom njene boje. Sunce aktivira melanin

46-47Suncanje.indd 4646-47Suncanje.indd 46 5/18/11 8:09:03 PM5/18/11 8:09:03 PM

47Zdrave vijesti

- pigment koji koži daje „osunčanu“ boju i koji je glavni obrambeni mehanizam kože pro-tiv ultraljubičastog zračenja. Smeđi melanin upija većinu ultraljubičastih zraka i sprečava njihov prolazak do jezgre stanice, do njenog najdragocjenijeg dijela - stanične DNK, mo-lekule koja sadrži genetske informacije i čija oštećenja ne samo da se ne mogu popraviti nego mogu uzrokovati kancerogene promjene unutar stanice. Glavna uloga zaštitnih sred-stava je sprečavanje prekomjernog aktiviranja melanina i posljedica tog aktiviranja.

Kako odabrati najbolju zaštitu?Uz poznavanje vlastite kože (fototipa) po-trebno je proučiti podatke na naljepnicama proizvoda za zaštitu od sunca, a uz to uvijek imati na umu da je zaštitno sredstvo samo dio zaštite od sunca. Stoga:● izbjegavajte sunce kad je najjače (od 11 do 15 sati)● uvijek se zaštitite šeširom, naočalama za sunce i odjećom● djecu i novorođenčad ne izlažite suncu● koristite UVA i UVB zaštitne kreme● uvijek nanosite potrebnu količinu kreme, to je jednako važno kao i odabir kreme pri-mjerene vašem fototipu; da bi krema ispuni-la svoju zaštitnu funkciju (navedenu u SPF ili IP oznaci) potrebno je na jedan četvorni cen-timetar kože nanijeti 2 mg kreme što za cijelo tijelo prosječno visoke odrasle osobe znači 36 grama ili 6 žlica kreme ukupno, s tim da je istu količinu kreme potrebno nanijeti poslije svakog plivanja i tuširanja

Kada i koliko?Zaštitno sredstvo koristite uvijek - dok še-ćete gradom ili sjedite na terasi kavane, dok ležite na plaži, vozite se brodom, plivate, pla-ninarite, pa čak i kad ste pod suncobranom.

Nanesite sredstvo barem pola sata prije izlaska na sunce i ponavljajte nanošenje

nakon svakog kupanja i tuširanja, ali i na-kon intenzivnijeg znojenja. Da biste osi-

gurali potpun učinak zaštitnog sredstva, nanesite ga dovoljno:● krema s pumpicom: sedam pritisaka na

pumpicu za lice i vrat● mlijeko: jedna dužina kažiprsta za glavu i potiljak, dvije dužine kažiprsta za svaku

ruku, za svaku nogu, za prsa, za trbuh, za ra-mena, za leđa● sprej: šest pritisaka na pumpicu za nadla k-ticu odrasle osobe, tri do četiri pritiska za nad-lakticu djeteta, a primjereno toj količini odre-đuje se i količina za ostale dijelove tijela. ■

ninaN

nk

guna●

pu● m

porukumen● sticulaktđuj

●i

Krema za sunčanje samo je

dio potpune zaštite od

sunca

46-47Suncanje.indd 4746-47Suncanje.indd 47 5/18/11 8:09:08 PM5/18/11 8:09:08 PM

vremeplov

48 Zdrave vijesti

Biljni svijet koji nas okružuje nudi nam više od petsto tisuća vrsta, a većina se njih, u raznim oblicima, može ko-ristiti za održavanje ljepote i uljepša-

vanje. To je samo dio prirodnog bogatstva koje se stoljećima koristi u raznim receptima za uljepšavanje. Dok suvremena kozmetika danas može dokazati djelovanje gotovo svake aktivne tvari prirodnog porijekla, ne-kad su se te tvari koristile na temelju isku-stva stečenog u praksi. Odabrali smo neke od recepata uz pomoć kojih su Talijanke pri-je više stotina godina održavale ljepotu.

Trotula (Trota ili Trocta bilo je vrlo če-sto srednjovjekovno žensko ime, posebno na jugu Italije) de Ruggieri iz Salerna bila je pripadnica ugledne ple-mićke obitelji, a oko 1050. godine vjenčala se s Giova-nnijem Plateariom, od nje dosta starijim i uglednim li-ječnikom medicinske škole iz Salerna. Trota je bila jako popularna, i to ne zbog pri-padnosti uglednoj obitelji ili zbog poznatog supruga, već zbog izuzetne erudicije, ali i ljepote o kojoj su pisali brojni pisci tog vremena. Jedan od njih, Feruccio Bertini, zabilježio je kako je 1097. godine na posljednji počinak Trotulu ispratila pogrebna povorka dulja od tri kilometra. No Trotulino ime poseb-nu pažnju privlači nakon što joj se u 13. i 14. stoljeću priznaje autorstvo dvaju djela, De passionibus mulierum ante, in et post partum i De ornatu mulierum, koji uz osta-lo sadrže niz savjeta i recepata za ljepotu i uljepšavanje. Ti i slični zapisi vrlo su zani-mljiv vodič kroz vrijeme, otkrivaju nam pu-teve prakse uljepšavanja, načine primjene raznih sastojaka od srednjeg vijeka do da-nas i u njima pronalazimo brojne sličnosti i razlike s današnjim navikama. Savjeti Tro-

tule de Ruggieri nisu se odnosili samo na uljepšavanje ili šminkanje, to su bili savjeti o održavanju higijene, o depilaciji, bojenju kose i sličnom.

Za ugodan miris i glatkoćuSvi su Trotulini recepti i savjeti, baš kao i ovi današnji, imali sti cilj - poboljšati izgled i uljepšati u skladu sa zahtjevima vremena. U tim receptima opisuje se način uporabe različitog bilja, ali i sastojaka koji se i danas koriste i čije je djelovanje razjasnila i potvr-dila suvremena kozmetička znanost. Neki od sastojaka tih prastarih recepata danas su osnovni sastojci kozmetičkih proizvoda i tretmana za uljepšavanje, održavanje lje-

pote i vitalnosti kože, za poboljšavanje fi zioloških funkcija kože i usporavanje prirodnog starenja kože.

Iz tih recepata izdvaja-mo šampon i dva recepta za bojenje kose.

Za uljepšavanje i održa-vanje ljepote kose Trotula savjetuje pranje otopinom pepela. Danas znamo da u dodiru s toplom vodom pepeo ispušta karbonat-

ne spojeve kojima je zasićen, a posebno natrijev karbonat koji odlično odstranjuje masnoću. Pepeo je zapravo jedan od sa-stojaka lužine (cijeđi ili luga) - otopine koja se dobiva zagrijavanjem pepela i vode i njihovim kasnijim dekantiranjem. Cijeđ je prirodno sredstvo za čišćenje, razblaže-na može se koristiti za intimnu higijenu, a zbog visokog postotka natrijeva hidroksida koristila se u izradi prvih sapuna procesom saponifi kacije masti - primjerice maslino-va ulja ili loja. Sljedeći sastojak Trotulinih šampona jest drvo sladića - za sjaj kose, i ciklama - za miris šampona. Šampon se pripremao kuhanjem slame i ciklame, a

dobivena otopina se fi ltrirala, miješala s pepelom i ponovno fi ltrirala.

Za lakše raščešljavanje i ugodan miris kose Trotula je savjetovala prah na bazi sušenih ruža i mirodija, kao što su klinčić i muškatni oraščić, uz dodatak aromatičnog bilja, primjerice potočarke (Nasturtium offi cinale). Prah se miješao s ružinom vo-dicom i dobivala se mješavina za prskanje kose. Čini se da je mirisanje kose ženama srednjeg vijeka bilo jako važno, pa su u tu svrhu koristile više aromatičnog bilja.

Bez konzervansa i kemikalijaRecepti za bojenje kose znatno su složeni-ji, predviđaju uporabu više biljaka i biljnih derivata, ali i nekih minerala. Primjerice za dobivanje crne boje koristili su se kora nara i šišarke, zbog bogatstva taninima, te ala-un (aluminijev i natrijev sulfat). Za dobiva-nje crne boje trebalo je sitno narezati koru nara i šišarku čempresa, ostaviti ih u vodi i octu, a potom fi ltrirati.

Poznato je da se od sušene kore nara do-biva bojilo posebne žuto-zelene boje, koje je pronađeno čak i u nekim egipatskim gro-bovima, a u dodiru sa željezom daje crnu boju od koje se nekad spravljalo crnilo. Da-nas znamo da je kora nara prirodno bogata taninima adstringentnog djelovanja, te se i danas u Sjevernoj Africi i na Istoku koristi za obradu kože. Filtriranoj otopini kore nara Trotola je dodavala alaun, koji je imao ulo-gu fi ksatora i posvjetljivača, i tako dobivala kremastu smjesu koja se nanosila na kosu.

Za održavanje crne boje i jačanja kose sa-vjetovala je ulje pripremano u plodu poseb-ne vrste bundeve koja raste na Mediteranu i u Africi. To se ulje radilo od sjemenki lovora, koji ima adstringentno djelovanje i jača ka-pilare, i sjemenki bunike, o čijem djelovanju na kosu i kožu danas malo znamo.

Lovorovo ulje jedan je od sastojaka alep-skog sapuna, ljekovitog sapuna koji je pre-teča današnjeg sapuna, a koji se spravljao od maslinova ulja i ulja sjemenki lovora, bez dodavanja mirisa, boja, konzervansa i dru-gih aditiva ili tvari životinjskog porijekla.

Za održavanje volumena i mekoće kose Trotula je savjetovala učestalo pranje vo-

Lijepa kosa nekad i Svaki kozmetički postupak i proizvod imao je nekoć isti cilj koji ima i danas - uljepšati. Od čega su se nekad radili šamponi, čime se bojila kosa, koliko su stare maske za hidrataciju kose?

Vještina uporabeprirodnih supstancija

u postupcima zauljepšavanje stara je

vjerojatno kolikoi čovjek

RegeneratoriRegeneratorii maske zai maske za

oporavak kose oporavak kose nisu novostnisu novostnašeg doba,našeg doba,stari su višestari su višestotina godinastotina godina

48-49Kosa.indd 4848-49Kosa.indd 48 5/18/11 8:10:16 PM5/18/11 8:10:16 PM

49Zdrave vijesti

dom u kojoj je prokuhana natrijeva lužina i grahorica (Vecia sativa). I u receptima naših baka nalazimo slične sastojke: mi-ješanjem praha sušene grahorice i mlakog mlijeka dobiva se krema koja ublažava ruž-ne mrlje koje na koži nastaju sunčanjem, a unutrašnja strana zelenih mahuna osvje-žava boju kože.

Za bojenje i sjaj kose savjetovalo se pra-nje vodom u kojoj su prokuhane vanjska ljuska i ovojnica oraha. Otopini su se do-davali razni pigmenti ovisno o boji kose i odsjaju koji se želio postići.

Nakon bojenja kose Trotula je savjeto-vala masku za hidratiziranje i oporavak strukture kose, a pripravljala ju je od ljuski bijelog grožđa i meda.

Pripravci koje je savjetovala Trotula danas bi se svrstali u skupinu „prirodne kozmetike“, tim više što im se nisu dodavali konzervansi, umjetne boje, umjetni mirisi i slično.

Danas se za bojenje kose rijetko koriste prirodne tvari jer su biljne aktivne tvari pri-lično nestabilne, lako oksidiraju i mijenjaju boju kose ovisno o pH vrijednosti. Stoga najčešće dobivena boja nije ona koju smo željeli postići, a k tome se brzo mijenja i is-pire. Od prirodnih supstancija danas se ko-riste jedino listovi kane, od kojih se dobiva pigment koji se veže za keratin kose i daje kosi crvenu boju. Može se koristiti i s drugim biljkama ovisno o boji koju se želi postići - za bakreni odsjaj koristit se prokuhana ljuska luka, za svijetlo žute odsjaje koristi se čaj od kamilice. ■

i danas

Vještina uporabeVještina uporabeprirodnih supstancijaprirodnih supstancija

u postupcima zau postupcima zauljepšavanje stara jeuljepšavanje stara je

vjerojatno kolikovjerojatno kolikoi čovjeki čovjek

48-49Kosa.indd 4948-49Kosa.indd 49 5/18/11 8:10:18 PM5/18/11 8:10:18 PM

prehrana

50 Zdrave vijesti

Anti-age juhaŽelite li povratiti i očuvati elastičnost kože, jedite više piletine. I to ponajviše pileću kožicu i pileću juhu jer su bogate kondroitinom. Najgornji sloj ljudske kože sastoji se od elastičnih vlakana, a oni u najvećoj mjeri od kondroitin sulfata. Ako ga nedostaje, koža gubi elastičnost i stvaraju se bore. Ukratko, žlicom pileće juhe u borbu za mlađu, glađu i zategnutiju kožu!

Sjaj i intenzivnu boju kose, bez obzira na to jeste li prirodna ili umjetna plavuša, crnka, brineta ili crvenokosa, najjednostavnije i najukusnije osigurava - teleći odrezak. Osim što sadrži visokokvalitetne proteine, teletina je najbolji životinjski izvor cinka. A cink sudjeluje u regulaciji pigmenta, ali i u postizanju imuniteta. Cinkom su bogati i plodovi mora, grah, sezam i pivski kvasac.

Minerali za sjaj kose

Blitva je naša saveznica! Izuzetno je djelotvorna za podizanje imuniteta, a ujedno je i savršen diure-tik. Smatra se idealnom namirnicom za održavanje tjelesne težine jer ima malo kalorija, a izuzetno je bogata vitaminima i mineralima. Što je naj-važnije, blitva je, uz špinat i brokulu, odličan izvor folne kiseline, koju mo-ramo unositi hranom jer je naše tijelo ne proizvodi, a potrebna nam je.

Prije sunčanja

Da sati provedeni na suncu ili u solariju ne bi ostavili štetan trag na vašoj koži, pobrinut

će se selen. A vi se pobrinite da tijelo opskrbite dovoljnim količinama tog minerala u tragovima. Selen prevenira pojavu zloćudnih kožnih novo-tvorina, sudjeluje u metaboličkim i imunosnim

procesima. Najviše ćete ga pronaći u orašastim plodovima, plodovima

mora i bijelom mesu.

I vi ste žrtva PMS-a? Natečeni kapci, mrzovoljnost, na-padi plača, pesimizam, napuhnu-tost, glad za slatkim... sve vam to zvuči poznato? Rješenje može biti vrlo jednostavno - osigurajte tijelu više vitamina B6. Premalo tog vita-mina povezuje se sa simptomima tzv. estrogenske dominacije. Gdje ga pronaći? Idealno, u frapeu od banane u koji ste umiješali žlicu-dvije pšeničnih mekinja.

CNezaobilazni vitaminMultifunkcionalnost vitamina C je neosporna: jača imunosni sustav, pomaže prevenciju srčanih i zloćud-nih bolesti, čuva zube i zubno meso, kožu čini čišćom, a ten ujednačenijim. Vitamina C ima u većini povrća i voća, a apsolutni pobjednik u količini tog vitamina je crni ribiz. On nam nije cijele godine dostupan, ali se zato može nabaviti sok od ribiza. A još bolje da ga sami pripremite i sačuvate.

Mg regulatorUčestalo vam se javljaju grčevi u nogama? Pokušajte pojačati unos magnezija u organizam. Magnezij je jedan od glavnih regulatora aktivnosti živaca i mišića. Važan je i u regulaciji kolesterola i tlaka, rada srca i dijabetesa. Ukratko, bez magnezija bile bi poremećene brojne tje-lesne funkcije. Ako se ne želite do toga dovesti, tanjur ćete napuniti mahunarkama, a ponajviše sojom.

50Prehrana.indd 5050Prehrana.indd 50 5/18/11 8:10:52 PM5/18/11 8:10:52 PM

51.indd 5151.indd 51 5/18/11 3:05:46 PM5/18/11 3:05:46 PM

aktualno

52 Zdrave vijesti

Metabolizam joda u organizmu usko je povezan sa stvaranjem hormona koje luči štitna žlijezda, tiroksinom (s četiri atoma joda)

i trijodotironinom (s tri atoma joda), čije su osnovne funkcije podržavanje meta-bolizma stanica, a njihovo međusobno i usklađeno djelovanje osigurava normalno funkcioniranje većine organa i sustava, od mozga i srca, preko kostura, do spolnih i probavnih organa.

Nedostatak joda, najčešći uzrok hipotire-oze, uzrokuje gušavost- strumu, povećanje

štitne žlijezde koje se očituje deformacijom vrata. Taj poremećaj žene pogađa češće u usporedbi s muškarcima. Zbog hipotireoze dolazi do usporavanja bazalnog metabo-lizma, pojačanog umora i tjeskobnog ras-položenja, preosjetljivosti na hladnoću i poremećaja menstrualnog ciklusa. Izosta-

ne li liječenje, bolest može napredovati do razvoja miksedema - generaliziranog oto-ka koji je popraćen deformacijama usana i nosa.

U djece teži oblik hipotireoze može uzro-kovati opasno zaostajanje u mentalnom i tjelesnom razvoju.

Što znate o jodu, kako njegov manjak ili višak utječe na zdravlje?

Jod iz namirnica

52-53Jod.indd 5252-53Jod.indd 52 5/14/11 11:42:42 PM5/14/11 11:42:42 PM

More prirodni izvorU prošlosti je hipotireoza bila češća u sta-novnika kontinentalnih i planinskih kra-jeva, ponajprije zbog nedostatka morske soli i plodova mora u prehrani. Danas se hipotireoza uspješno sprečava konzumira-njem neprerađene morske soli i dodatnim jodiranjem soli - 25 mg kalijeva jodida na 1 kg soli. Jod se dodaje i vodi za piće ako se analizama ustanovi da je voda siromašna spojevima joda (ako ih je manje od 10 mcg /l). No jod sadržan u vodi nije dovoljan da bi se zadovoljile dnevne potrebe organiz-ma za jodom.

Apsorpcija joda odvija se duž cijelog pro-bavnog trakta. Organizam odrasle osobe teške 70 kg sadrži otprilike 30 mcg joda od čega je najveći dio (7-28 mcg) sadržan u štitnjači u organskom obliku, kao sastavni dio proteinskog spoja.

Jod je prisutan i u krvi (nešto manje od 100 mcg/l) u obliku hormona štitnjače, tiroksina (T4) i trijodotironina (T3) čije su normalne razine: T4 = 50-115; T3= 0,8 - 1,6 mcg/l.

Dnevne potrebeDnevno preporučena doza joda iznosi 150 mcg za sve odrasle osobe. Neki nutricioni-sti preporučuju unos 180-200 mcg, poseb-no djeci školske dobi, zbog aktivna života i napora koje iziskuju školske obaveze.

Ginekolozi upozoravaju na to da su opa-snosti od manjka joda posebno izložene trudnice. One moraju voditi računa o tome da jod osiguraju vlastitom organizmu, ali i budućem djetetu koje, počevši od 12. tjed-na, počinje lučiti vlastite hormone štitnja-če. Od tog doba preporučuje se najmanje 200 mcg joda dnevno, što zadovoljava dnevne potrebe djeteta i majke. Ista pre-poruka vrijedi i za vrijeme dojenja. Osim toga preporučuje se konzumiranje jodirane soli te najmanje dva obroka ribe i morskih plodova tjedno, posebno za stanovnike područja siromašnih jodom.

U 100 g namirnice mcg jodaCipal 330List 190Dagnje 130Škampi 130Oslić 120Marinirana haringa 80Skuša 80Kamenice 80Dimljena haringa 60Bijelo suho vino 60Tunjevina 50Parmezan 40Ementaler 40Losos 35Srdela 30Gljive - šumske svježe 20Mrkva 15Peršin - list 15Žumanjak 12Špinat 12Jogurt obrani 7Šparoge 7Tamna čokolada 6

Namirnice sadrže vrlo male količine joda, donekle veću količinu sadrže neke vrste ribe. Neke vrste vina sadrže 10-60 mcg joda u 100 ml, što ponajviše ovisi o prisutnosti joda u zemlji na kojoj raste grožđe iz kojeg se dobiva vino. Za razliku od bijelog vina, crno vino i pivo ne sadrže jod.

Životna dob Dnevni unos jodado 6 mjeseci 40 mcg6-12 mjeseci 50 mcg1-3 godine 70 mcg4-6 godina 90 mcg7-10 godina 120 mcg11-18 godina 150 mcgodrasli 150 mcgtrudnice 175 mcgdojilje 200-300 mcg

Hrana iz JapanaStanovnici Japana najmanje obolijevaju od malignih bolesti, posebno ne od bolesti štit-ne žlijezde, mokraćnih i spolnih organa, što se pripisuje povećanom unosu joda putem prehrane. Japanci, a posebno stanovnici ja-panskog priobalja, uobičajenom prehranom prosječno dobivaju više od 14 mg joda, što je 30 puta više od preporuka američkih i eu-ropskih nutricionista. No nakon nuklearne katastrofe, koja je u ožujku zadesila Japan, japanske su vlasti, ali i Europska komisija, poduzele mjere opreza i donekle promije-nile neke propise vezane uz kontrolu i uvoz

hrane iz Japana. Tako je poja-čan nadzor uvoza hrane kako

bi se spriječilo dospijevanje even-tualno kontaminirane hrane, u prvom

redu morskih algi, ribe i plodova mora, na europsko tržište. ■

53Zdrave vijesti

Alga kombu (Laminaria japonica) posebno je, uz ostale morske vrste, bogata jodom

52-53Jod.indd 5352-53Jod.indd 53 5/14/11 11:42:46 PM5/14/11 11:42:46 PM

što i kada jesti

54 Zdrave vijesti

Lokalizirane masne nakupine, koža po-put narančine, celulit i višak kilograma noćna su mora većine žena, a posebno u proljeće i ljeti. Borba protiv celulita i su-

višnih masnih naslaga bit će učinkovita samo ako njome počnete na vrijeme i na više načina. Stvaranje celulita složen je proces na koji utječe više čimbenika, stoga će samo cjelovit pristup tom problemu dati željene rezultate. Ni najbolja anticelulitna krema neće rastvoriti grudice pod kožom ako se ne krećete, ne pijete dovoljno te-kućine, ako... ne jedete zdravo. A jesti zdravo u ovom (ali i u drugim slučajevima) znači pravilno odabrati namirnice i pravilno ih pripremiti.

AnanasJedite ga što češće, kao desert na kraju obroka ili između dva obroka. Ananas je bogat vodom, sadrži više od 86 posto vode, ali i znatnu količinu kalija, mi-nerala koji regulira mokrenje i izlučivanje tekućina iz orga-nizma. Zahvaljujući tim svoj-stvima, ananas pospješuje od-stranjivanje otpadnih i štetnih, toksičnih tvari koje, nataložene u organizmu, uzrokuju otekline, potiču stvaranje celulita i po-goršavaju stanje već nastalog celulita. Ako se ananas jede nakon obroka s velikom količi-nom bjelančevina, predstavlja dragocjenu pomoć probavi. Nemate pri ruci svježi ananas? Odaberite prirodno konzerviran, pasteriziran ananas bez dodatka šećera.

BananaBanana je dragocjen izvor kalija, minerala koji pospješuje diurezu i uklanjanje tekućina koje

uzrokuju otekline. Uz to pomaže u reguliranju krvnog tlaka. No pripazite na kalorije: riječ je o voću koje obiluje šećerom i stoga je vrlo kalo-rično (100 g sadrži nešto manje od 100 kcal). Iz tog se razloga ne preporučuje konzumiranje banane na kraju obroka. Radije pojedite bana-nu za doručak ili kao energetski prijepodnevni ili poslijepodnevni međuobrok.

CelerCeler je izuzetno bogat vlaknima i uvelike po-maže u čišćenju organizma. Ima i hidratantno djelovanje te pomaže u održavanju tonusa tki-va. Neka celer bude obavezan dodatak u svim salatama, možete ga jesti i sirovog da utažite glad između glavnih obroka, ili ga centrifugiraj-te zajedno s jabukom i mrkvom pa pripremite ukusan tekući obrok, koristan za sprečavanje zadržavanja vode u tkivima.

ČajČaj je učinkovit diuretik i pospje-šuje uklanjanje otpadnih tvari iz organizma. Koji čaj odabrati? Naj-bolji izbor je biljni čaj (od koprive) koji, osim diuretičkih svojstava, ima i snažno antioksidacijsko dje-lovanje.

DinjaDinja je važan izvor minerala i oli-goelemenata. Kalij, kojeg ima čak 300 mg u 100 g dinje, pomaže or-ganizmu da se oslobodi viška na-trija. Osim toga, dinja sadrži čak 88

posto vode, a kombinacija kalija i vode iz dinje odlična je za poticanje rada bubrega i čišćenje organizma od otpadnih tvari. U prilog dinji ide i činjenica da sadrži vrlo malo šećera te samo 60-70 kcal po kriški prosječne veličine, odnosno 100 g sadrži 30 kcal.

Prijateljske namirnice zdravlja i vitkostiPravilna prehrana prva je i dragocjena pomoć u održavanju zdravlja, ali i u održavanju dobrog izgleda tijela. Postoje namirnice koje potiču pročišćavanje, sprečavaju nakupljanje suvišne tekućine, održavaju optimalan ritam metabolizma, pomažu smanjiti potkožne masne naslage i celulit

54-56StoJesti.indd 5454-56StoJesti.indd 54 5/14/11 11:43:52 PM5/14/11 11:43:52 PM

55Zdrave vijesti

ĐumbirZahvaljujući izrazito depurativnom djelovanju, učinkovita je pomoć u borbi protiv celulita. Dodavanjem đumbira u prahu u čaj dobit ćete napitak koji čisti organizam i sprečava oticanje. Naribani svježi đumbir ukusan je i lagan začin za jela od povrća.

GrožđeVrlo je kalorično, no obiluje mineralima, poma-že u čišćenju organizma te ima okrepljujuće i diuretičko djelovanje. Osim toga, sadrži tvari antioksidacijskog djelovanja, koje predstavlja-ju odličnu zaštitu za zdravlje kože, i silicij, mine-ral izuzetnih tonizirajućih svojstava. Jedite ga u sezoni, ali ne na kraju obroka, već za doručak ili užinu, primjerice umjesto keksa koji sadrže mnogo više kalorija.

JečamJečam djeluje okrepljujuće. Možete ga upotri-jebiti za pripremanje ukusnog napitka koji je odlična zamjena za kavu. Od ječma u zrnu pri-premite bogata variva s povrćem ili ga skuhaj-te i pomiješajte sa salatom od rajčica, paprike, celera i drugog povrća. Sadrži mnogo vlakana, koja reguliraju rad crijeva, i betaglukana, tvari koje smanjuju apsorpciju masnoća, te na taj način sprečavaju stvaranje masnih naslaga.

JogurtObiluje aktivnim mliječnim fermentima koji po-mažu u čišćenju organizma od toksina te spre-čavaju taloženje otpadnih tvari koje uzrokuju pogoršanje stanja kod već postojećeg celulita. Bijeli, nemasni jogurt ima vrlo malo kalorija. Jedite ga za doručak ili za ublažavanje osjećaja gladi između obroka, a možete ga upotrijebiti i kao lagani začin za mesna jela te za salate.

KliceIstinski su koncentrat vitamina i minerala. So-jine klice (ali i klice leće, ječma...) sadrže u ne-taknutom i svježem obliku sve tvari prisutne u dozreloj biljci. Klice možete redovito dodavati u sve vrste salata: ako ih svakodnevno konzu-mirate, odlična su pomoć čišćenju organizma. Mogu se kupiti u trgovinama zdrave hrane, no nabavite li sjemenje, možete ih pokušati uzgo-jiti u vlastitom domu.

KiviVisok postotak vlakana pospješuje pravilan rad probavnog sustava održavajući organizam či-stim, a velika količina vitamina C kožu čini ela-stičnijom. Kada je najbolje jesti kivi? Ujutro nata-šte, sam ili u kombinaciji s nemasnim jogurtom.

LubenicaLubenica je gotovo idealan dijetetski obrok: u 2 kriške sadrži samo 80 kcal i vrlo malu količi- ➜


što i kada jesti

56 Zdrave vijesti

nu natrija, koji je jedan od glavnih krivaca za zadržavanje vode u tkivima i nastanak celu-lita. Lubenica je dobar izvor vitamina C, kori-snog za održavanje napetosti kože, te obiluje likopenom - snažnim antioksidansom koji štiti kožu od prerana starenja i opuštanja.

MesoNemasni komadi piletine i teletine lako su probavljivi i ne opterećuju bubrege i jetru. Bijelo je meso hranjivo, ali lagano, stoga predstavlja odličan izbor za glavno jelo. No važan je i način pripreme mesa - kuhajte ga na pari ili pecite na roštilju, a začinite sokom od limuna i nasjeckanim začinskim biljem. Vodite računa i o količini: krajnji produkt transformacije bjelančevina jesu dušične otpadne tvari koje, u prevelikoj ko-ličini, mogu opteretiti jetru i bubrege.

Nefermentirani sirSvježi sir jedan je od najlaganijih mliječnih proizvoda, pa ga možete konzumirati i više puta tjedno, kao zamjenu za ostale vrste sireva s više masnoća i soli. Možete ga kori-stiti i za začinjanje tjestenine, umjesto ma-slaca i vrhnja. Jelo će biti jednako ukusno, ali s puno manje kalorija.

RibaJedite je što češće. Lagana je jer sadrži malo masnoća, a obiluje jodom - minera-lom neophodnim za proizvodnju hormona štitnjače, koji reguliraju brzinu i učinkovitost pretvaranja hrane u energiju te na taj način sprečavaju stvaranje masnih naslaga. Riba sadrži i puno kalija, odličnog saveznika u borbi protiv zadržavanja tekućine u tkivima.

SalataObiluje vlaknima te je stoga zasitna i po-

tiče rad crijeva. S druge strane, ne sadrži puno

kalorija, pod uvje-tom da ne pretje-

rujete sa začini-ma: dovoljno

je malo maslinova ulja pomiješana sa žliči-com vode, sokom od limuna, prstohvatom soli i nasjeckanim začinskim biljem.

* Da biste salate učinili ukusnijima i ra-znolikijima, dodajte im sjemenke kima, hren, kapare pa čak i komadiće voća, pri-mjerice komadiće naranče, jabuke ili ana-nasa. Nemojte štedjeti na luku - pospješuje čišćenje krvi i rad bubrega, potičući ukla-njanje otpadnih tvari iz organizma.

Šumsko voćeJagode, borovnice, kupine, maline i ribizli sadrže dragocjene antioksidanse (polife-nole), korisne za očuvanje tkiva od prije-vremena starenja i opuštanja. Osim toga, prisutnost biofl avonoida (vrsta polifenola poznata i pod nazivom vitamini P) poma-že u smirivanju upale celulitnih čvorića. Antocijani (također biofl avonoidi) štite kapilare i održavaju ih elastičnima, potiču cirkulaciju i sprečavaju zadržavanje tekući-ne u organizmu.

VodaPrirodna oligomineralna voda s niskim postotkom natrija najbolji je saveznik u borbi protiv celulita. Potiče diurezu i spre-čava štetno nakupljanje otpadnih tvari. Koliko vode treba piti? Najmanje litru i pol dnevno, u malim gutljajima tijekom cijelog dana. Prvu čašu popijte natašte, prije do-ručka. Na taj način pospješit ćete čišćenje organizma.

Začinsko biljeDodavanjem začinskog bilja jelima možete izbjeći potrebu za soljenjem te tako smanji-ti unos soli u organizam. Sol je veliki nepri-jatelj skladne linije jer potiče zadržavanje vode u organizmu i na taj način pogoduje stvaranju celulita. Od začinskog bilja pred-nost treba dati peršinu, koji je izuzetno bogat vitaminom C i koristan za očuvanje tonusa tkiva. Nastojte ga što češće koristiti u sirovom obliku jer tako zadržava drago-cjene vitamine.

ŽitariceIntegralne žitarice bogate su vlaknima, vitaminima i mineralima koji pomažu u čišćenju tijela od otpadnih štetnih tvari, či-jim se taloženjem sprečava dovod kisika u stanice i tkiva. U obliku pahuljica i u kom-

binaciji s obranim mlijekom ili jogurtom odličan su izbor za doručak. Varivo od

zrna žitarica, kuhanih s povrćem te aro-matiziranih začinskim biljem, predstavlja kompletan, ukusan i zdrav obrok koji mo-žete poslužiti za ručak ili večeru. ■

Koje namirnice izbjegavati?Ako ih ne možete potpuno izbaciti iz jelovnika, nastojte ih jesti što manje.

Suhomesnati proizvodi Uz masne sireve, to je hrana najbogatija natrijem. Drugim riječima, uzrokuje zadržavanje vode u tkivima te zbog visokog postotka masnoće pridonosi stvaranju masnih naslaga. Ako ste ljubitelj suhomesnatih proizvoda, odaberite one koji sadrže manje masnoća: pršut, slaninu ili sušenu govedinu. U svakom slučaju, jedite ih u umjerenim količinama, ne češće od jednom ili dva puta tjedno.Alkohol Usporava rad jetre i sadrži takozvane “prazne” kalorije, odnosno kalorije bez hranjivih vrijednosti. Maslac Maslac je jedan od glavnih izvora zasićenih masnih kiselina, koje mogu narušiti pravilan protok krvi kroz žile. Maslac konzumirajte u vrlo malim količinama, samo povremeno te po mogućnosti u sirovom obliku. Nastojte također izbjegavati hranu koja sadrži maslac u velikim količina-ma, kao što su umaci te slani i slatki zalogaji na bazi prhkog ili lisnatog tijesta.Gotova jela Konzervirana ili smrznuta gotova jela sadrže kemijske aditive, često konzervanse i veliku količinu soli te zbog toga narušavaju procese prerade hrane u organizmu.Kocke za juhu Klasične kocke za juhu predstavljaju pravi koncentrat soli, začina čiju upotrebu treba svesti na najmanju moguću mjeru, posebi-ce ako se pokušavate riješiti celulita. Naime, sol pospješuje zadržavanje tekućine u tkivima i uzrokuje otečenost. Bolje je upotrijebiti kocke na bazi dehidriranog povrća, soje i kvasca jer poboljšavaju okus jelima, a sadrže preporučenu dnevnu dozu natrija. Slatkiši Sadrže previše masnoća i šećera te otežavaju rad jetre i potiču stvaranje otrova. Ljubitelji slatkog mogu si priuštiti lagane slatkiše koji ne sadrže vrhnje, kreme i čokoladu. Dobar izbor su, primjerice, sorbet, puding ili komad pite od jabuka. Pržena hrana Iako je vrlo omiljena, treba je izbjegavati koliko god je to moguće.


57Zdrave vijesti

znamo li što jedemo

Ubrzani ritam života, promjene u načinu života, nedostatak slobod-nog vremena i sve manji broj čla-nova kućanstava rezultira rastu-

ćim trendom konzumiranja hrane za brzu i jednostavnu pripremu. Ta lako dostupna hrana sve više se koristi, i to ne samo na radnom mjestu već i u svakod-nevnoj prehrani. Upravo „zahva-ljujući” prehrambenim aditivi-ma, neprestano imamo veliki izvor raznovrsne hrane koja se priprema pritiskom na tipku, a njezin je okus po mjeri modernog potrošača. No uz osnovni sadržaj takva hrana sadrži i kompleksan spoj različitih aditiva koji je čine „ljepšom”, trajni-jom i ukusnijom.

Svaki prehram-beni proizvod na pa kiranju mora ima -ti deklaraciju na kojoj su navedeni njegovi sastojci i po-drijetlo. Znate li što znače ta sitna slova na poleđini pakiranja? Knjiga Aditivi u hrani - vodič kroz E-brojeve, autorica Ivane Vinković Vrček i Dade Lerotić, daje pot-punu i točnu informaciju o tome kako aditi-vi mijenjaju izgled, okus i miris hrane, kako dozvoljeni dodatci mogu utjeca-ti na naše zdravlje, o zaslađivačima, antioksidansima, konzervansima, o hrani u koju nije dopušteno dodavati

Knjiga koju vam proizvođači hrane nikada neće preporučitiKnjiga Aditivi u hrani - vodič kroz E-brojeve, autorica Ivane Vinković Vrček i Dade Lerotić, govori o svim aditivima koji su dopušteni hrvatskim Pravilnikom o prehrambenim aditivima aditive i o tome što trebate znati

kako biste mogli „dešifrirati“ de-klaracije.Doznajte sve što skrivaju sitna

slova na poleđini pakiranja i koje bi aditive svakako trebalo izbje-gavati. Knjiga sadrži i mali „šala-

bahter”, vodič kroz svakodnev-nu kupnju s popisom

svih aditiva, koji mo-žete nositi u novča-

niku i u svakom trenutku iskoristiti da biste provjerili sadrže li namirnice neki od aditiva na popisu opasnih.

Odabirom onoga što kupujete mo-žete zaštiti svoje i zdravlje svoje obi-telji. ■

DOBRO JE ZNATIZnanstvene studije upozoravaju da mnogi dodatci hrani koji se kriju iza E-brojeva izazivaju u ljudi sindrom hiperaktivnosti, alergijske reakcije, glavobolje i metaboličke poremećaje. Iako su neki, koji su donedavno legalno dodavani hrani, nakon istraživanja završili na crnim listama, još ima puno onih kojima je mjesto u kemijskim laboratorijima, a ne u kruhu, mesu ili slatkišima.

omjene uak slobod-

i broj čla-ira rastu-e za brzu iostupnaostupna

samo ooooooo o kod---------

Budite informiran kupac, obratite pozornost na deklaracije i saznajte pravu istinu o dodatcima hrani!

Školska knjiga, 2010. • Cijena 99,00 kn

e Iako su neki koji su donedavno legalno

ZV P

ROM

O

57SkKnjiga.indd 5757SkKnjiga.indd 57 5/14/11 11:46:22 PM5/14/11 11:46:22 PM

zdrava hrana

58 Zdrave vijesti

S masnoćama je pripremanje jela lakše, a jela su ukusnija. Namirnice se ne lijepe za dno posude, a njihov miris i okus postaje intenzivniji. Ma-

snoće su, nema sumnje, važan dio cjelovite i uravnotežene prehrane, neophodne su za zdravlje, omogućavaju apsorpciju vitami-na i drugih nutrijenata topivih u mastima, ali imaju jedan veliki nedostatak - visoku kalorijsku vrijednost. To vrijedi jednako za sve masnoće, bez obzira na to jesu li živo-tinjskog ili biljnog porijekla: 1 g masnoća sadrži otprilike 9 kcal. Maslac pritom sadr-ži i prilično veliku količinu kolesterola, koji je ozbiljna prijetnja krvnim žilama. Stoga je potrebno, u slučaju nekih zdravstvenih tegoba i povećane tjelesne težine, ograni-čiti unos masnoća, namirnica koje sadrže masnoće, ali i masnoća koje nam služe za pripremanje i začinjanje hrane. Srećom, postoje zamjene s kojima se mogu pripre-miti ukusna i zdrava jela.

Niskokalorične zamjeneNeke namirnice kao što su primjerice obra-ni jogurt, limunov sok, ocat, juha, voda… u pripremanju jela savršena su zamjena za ulje i maslac.

• Juha ili voda: - služe za pirjanje povrća (luka, mrkve,

celera, češnjaka) bez dodavanja ulja, za što je dovoljno u posudu za pirjanje uliti nekoliko žlica vode ili nemasne juhe pa

koricu. Potom je potrebno smanjiti vatru, pokriti posudu i kuhati na laganoj vatri.

• Jogurt od obranog mlijeka odlična je zamjena za ulje u umacima kojima se zači-njaju salate, mesna jela i povrće. Dobro ga je prethodno razrijediti s malo vode (2-3 žličice) i dodati mu mirodije ili začinsko bilje (metvicu, tabasko umak, vlasac, senf, curry, bosiljak i aromatizirani ocat).

• Ocat i limun, razrijeđeni s malo vode, ukusni su začin za salate i odlična zamjena za ulje.

• Sojin umak, dobiven fermentiranjem soje, zdrav je i ukusan začin za salate, ku-hano povrće, mahunarke, a obogajuće i

okus bijelog mesa i ribe. Kako ima intenzi-van okus, dovoljno je salati, povrću, mesu ili ribi dodati svega nekoliko kapi, odnosno najviše jednu žličicu za jednu porciju goto-vog jela.

Kako kuhati?Kuhati bez masnoće, a da se pri tome jelo ne zalijepi za dno posude, lakše je ako se pridržavate nekoliko savjeta.

U omotu: hrana se u omotu priprema tako da se namirnica najprije pripremi, pospe začinima, a potom položi na list kuhinjskog papira ili na list aluminijske fo-lije, zamota i kuha u pećnici. Zahvaljujući

Kuhanje bez masnoćeZa ulje, maslac i margarin postoji zamjena. Što, kako i zašto koristiti?povrće zagrijavati na laganoj vatri otprilike pet minuta,

- za prženje, tj. stvaranje zlatno-žute ko-rice na namirnicama (povrću, mesu ili ribi), a da se pri tome namirnice ne zalijepe za posudu, dovoljno je na jednoj žlici tekućine i na jakoj vatri nekoliko puta okrenuti na-mirnicu koju se želi popržiti, a nakon toga dodati još malo tekućine i nastaviti kuha-njem na laganoj vatri u pokrivenoj posudi.

• Vino je odlično za kuhanje mesa, ribe, ali je i ukusan dodatak povrću i umacima. Dovoljno je dva prsta vina uliti u posudu i zagrijavati na jakoj vatri dok alkohol ne ispari, pa će hrana dobiti okus i hruskavu

58-59BezMasnoce.indd 5858-59BezMasnoce.indd 58 5/14/11 11:47:23 PM5/14/11 11:47:23 PM

59Zdrave vijesti

toplini i pari koja se stvori u “omotu”, nije potrebno dodavati masnoću.Na roštilju: zlatna korica koja se stvori na namirnici čuva unutrašnjost namirnice mekanom jer onemogućava isparavanje vode i masnoće koju namirnica prirodno sadrži. Pri pečenju na roštilju važno je po-štivati preporučeno vrijeme pripreme neke namirnice kako ne bi potamnila, odnosno pregorila.U mikrovalnoj pećnici: kuhanjem u mi-krovalnoj pećnici iskorištava se masnoća prisutna u namirnici, dakle nije potrebno dodavati masnoće.Na pari: namirnice se stavljaju u specijalnu posudu s otvorima na dnu (sličnu cjedilu), koja se postavlja na posudu s uzavrelom vodom. Kuhanjem na pari namirnice zadr-žavaju svoj prirodni okus i miris, ne lijepe se za dno posude i nije im potrebno dodavati masnoću.Kuhinjski i aluminijski papir: mogu poslužiti za oblaganje posuda i limova.

Zahvaljujući tome, namirnice se ne lijepe za dno posude iako im se ne dodaje ma-snoća.Tefl onske posude: nastale su upravo zato da bi se namirnice mogle pripremati bez masnoća.

Brzo, ukusno i zdravoPredlažemo vam da isprobate nekoliko novih jela od povrća, tjestenine, mesa i ribe bez masnoće.

Krema od bundeve Za 4 osobe • Energetska vrijednost po porciji: 200 kcal

700 g bundeve • 1 luk • mala vezica

peršina • 1 kocka za juhu od povrća •

1 dl obranog mlijeka • 20 g škrobnog

brašna • sol

Bundevu očistite i odstranite sjemenke, narežite na kockice, luk sitno nasjeckajte. Zagrijte do vrenja 6 dl vode s kockom za juhu, dodaj-te bundevu i luk, posolite. Kuhajte 20 minuta. Kuhanu bundevu usitnite mikserom, dodajte škrobno brašno mi-ješajući kako se ne bi stvorile grudice. Dodajte mlijeko i ako je potrebno soli. Kuhajte još 10 minuta i pospite sjeckanim peršinom.

Pečeni krumpirZa 4 osobe • Energetska vrijednost po porciji: 120 kcal

4 krumpira • 2 rajčice • 1 grančica

bosiljka • sol

Pećnicu zagrijte na 200 °C. Krumpir ope-rite četkicom pod mlazom hladne vode i svaki umotajte u aluminijsku foliju. Pecite 45 minuta. U međuvremenu operite i pro-sušite rajčice i bosiljak. Rajčice prerežite na pola, odstranite sjemenke, narežite na kockice, bosiljak nasjeckajte. Krumpir izva-dite iz pećnice, otvorite omote, svaki krum-pir malo zarežite i u otvor dodajte smjesu rajčica i bosiljka, posolite.

Salata od voća i povrća• Za 4 osobe • Energetska vrijednost po porciji: 80 kcal

• 1 glavica zelene salate • 2 crvene

jabuke • 2 mrkve • 300 g šampinjona •

150 g obranog jogurta • 2 dl limunova

soka • malo paprike u prahu • sol

Salatu i jabuke operite. Jabuke nareži-te na kriške, odstranite jezgru i sjemenke, kriške jabuka prelijte limunovim sokom. Očistite mrkvu i narežite na trakice, opra-ne šampinjone narežite na listiće i prelijte preostalim limunovim sokom. Jogurt po-miješajte s malo soli i malo paprike. Voće i povrće stavite u zdjelu, pažljivo promiješaj-te i prelijte pripremljenim jogurtom.

Rolada od puretineZa 4 osobe • Energetska vrijednost po porciji: 250 kcal

500 g puretine bez kosti • 1 mrkva

• 1 veća grančica celera • 1 list lovora

• 1 tikvica • 125 ml obranog jogurta

• 1 žličica papra u zrnu • sol

Očistite i operite mrkvu i celer, stavite u 2 litre hladne vode, dodajte papar, lovor i žlicu soli. Zagrijavajte do vrenja i pustite

da kuha 20 minuta, potom u vodu stavite puretinu i pustite da ponovno uza-vre, odstranite pjenu s po-vršine. Kuhajte 50 minuta na sasvim laganoj vatri, u polupokrivenoj posudi, a potom izvadite meso. Ti-kvicu operite i narežite na

tanke trake. Mrkvu i celer izvadite, ocijedite i nasjeckajte. Pomiješajte povrće i jogurt. Meso odrežite na dva deblja odreska, iz-među stavite nadjev od jogurta i poslužite s trakicama tikvice.

Škrpina na pari s povrćemZa 4 osobe • Energetska vrijednost po porciji: 190 kcal

600 g škrpine narezane na debele

kriške • 2 tikvice • 1 rajčica • 2 mrkve •

100 g bijelog dijela cvjetače • sol

Tikvice i mrkvu očistite. Sve povrće ope-rite i prosušite. Mrkve, tikvice i rajčice nare-žite na kockice. Razdvojite cvjetove cvjeta-če. Posudu s 1 litrom vode stavite na vatru. Oprane kriške škarpine stavite u posudu za kuhanje na pari, posolite i kuhajte 15 minu-ta u pokrivenoj posudi. Izvadite ribu i čuvaj-te na toplom. U posudu za kuhanje na pari dodajte povrće i posolite (ako je potrebno, u donju posudu dodajte vode) i kuhajte 20 minuta pokriveno. Ribu i povrće poslužite tople. ■

100 gramaulja = 900 kcal

margarina = 730 kcalmaslaca = 751 kcal

58-59BezMasnoce.indd 5958-59BezMasnoce.indd 59 5/14/11 11:47:28 PM5/14/11 11:47:28 PM

vitamini.hr

60 Zdrave vijesti

{ }Zdravi zajednički obroci Djeca koja redovito jedu obroke sa svojom obitelji boljeg su zdravlja, stječu

pravilne navike prehrane te imaju manji rizik od pretilosti - ističe nova studija objavljena u časopisu Pediatrics. Znanstvenici su analizirali rezultate 17 studija

koje su se bavile prehrambenim navikama djece, u koje je bilo uključeno ukupno 182 000 djece i tinejdžera. Rezultati pokazuju da djeca koja barem tri

puta tjedno jedu sa svojom obitelji imaju 24 % veću vjerojatnost da će jesti zdrave namirnice u usporedbi s djecom koja rjeđe jedu u krugu obitelji. Dodat-

no, djeca koja barem pet puta tjedno uživaju u obiteljskom obroku imaju 35 % manju šansu razvoja poremećaja prehrane. Autori studije tvrde da povoljan

učinak proizlazi iz zajedništva i razgovora tijekom obroka.

Ekstrakt citrusa može ublažiti upaluAntioksidansi iz citrusa mogu pomoći u ublažavanju kronične upale, čimbenika rizika za brojne zdravstvene probleme uključujući srčane bolesti i karcinom. Nedavno objavljena studija u časopisu Journal of Nutrition pokazala je da žene u kojih je utvrđena najviša razina antioksidansa podrijetlom iz citrusa imaju najniže upalne markere. Znanstvenici su ispitali prehrambene navike gotovo 1600 žena, a analizirajući dobivene podatke, uočili su da su žene s najvišim unosom antioksidansa iz citrusa imale niže razine upalnih tvari. Prema studiji objavljenoj u časopisu PloS ONE, fl avonoidi podrijetlom iz citrusa, uključujući fl avonoid iz grejpa (naringenin), mogu regulirati metabolizam te pomoći u sprečavanju dijabetesa, pretilosti i metaboličkog sindroma.

Još jedan razlog za uživanje u bananamaPrehrana bogata kalijem, kojega su banane izvrstan izvor, može smanjiti rizik od moždanog udara za 21% te može smanjiti rizik za bolesti srca, piše u internetskom izdanju časopisa Journal of the American College of Cardiology. Provedena je analiza 11 studija kojima je ukupno obuhvaćeno 247510 osoba, a kojima se proučavala veza između unosa kalija i kardiovaskularnih bolesti. Uočeno je da osobe koje dnevno konzumiraju 1,64 grama ili više kalija imaju za 21% manji rizik od moždanog udara te imaju manji rizik od bilo kojega oblika kardiovaskularne bolesti. Autori studije navode da dnevni unos pet porcija voća i povrća osigurava količinu kalija dovoljnu za navedeno zaštitno djelovanje.

Prema istraživanju objavlje-nom u časopisu Stroke: Jo-urnal of the American Heart Association, žene koje dnevno piju više od jedne šalice kave imaju 22-25 % niži rizik od moždanog udara u uspored-bi sa ženama koje piju manje kave. Za potrebe studije pro-

učavani su podaci 34 670 žena koje 1997. godine, dakle u doba kada je studija započela, u povijesti bolesti nisu imale zabilježene kardiovaskularne bolesti. Žene dobi između 49 i 83 godine praćene su 10,4 godina, a proučavana je veza između prehrane, životnog stila i razvoja bolesti. Rezultati su pokazali: ● u razdoblju od 10,4 godine 1680 žena doživjelo je neki od oblika moždanog udara ● nakon što su u obzir uzeti čimbenici rizika, uočeno je da se konzumacija kave može po-vezati sa značajno nižim rizikom od moždanog udara ● relativni rizik za moždani udar nije bio niži kada je unos kave bio manji od jedne šalice dnevno ● relativni rizik za moždani udar bio je niži pri dnevnoj konzumaciji 1-2 šalice kave, 3-4 šalice dnevno te 5 i više šalica kave dnevno

Kava smanjuje Kava smanjuje rizik od rizik od

moždanog udaramoždanog udara

60-61Vitamini.indd 6060-61Vitamini.indd 60 5/14/11 11:51:34 PM5/14/11 11:51:34 PM

61Zdrave vijesti

Pesticidi smanjuju kvocijent inteligencije djecePrema studiji objavljenoj na internetskim stranicama časopisa Environmental Health Perspectives izla-ganje čak i niskim razinama pesticida organofosfata tijekom trudnoće može utjecati na smanjenje kvoci-jenta inteligencije djece u dobi od 7 godina. Organo-fosfati su neurotoksini koji u velikim dozama mogu ugroziti razvoj mozga. U istraživanjima provedenim na Sveučilištu Kalifornija čak je i prosječna koncentracija pesticida nađena u krvi majke tijekom trudnoće re-zultirala slabijim rezultatima radne memorije, brzine izvođenja zadataka, govornih sposobnosti, zaključi-vanja te općenitim smanjenjem kvocijenta inteligen-cije sedmogodišnje djece. Slične rezultate objavili su i istraživači Medicinske škole Mount Sinai u New Yorku. Prema njima se ukupna razina dialkil-fosfata, meta-bolita organofosfata, u urinu trudnice može povezati sa slabijim mentalnim razvojem jednogodišnjeg dje-teta. Posebna radna skupina objavila je popis od 12 namirnica koje sadrže najviše pesticida, a među njima su breskve, jabuke, slatke paprike, celer, nektarine, ja-gode, trešnje, salata, grožđe, kruške, špinat i krumpir.

Borovnice za vitku liniju

Nova studija otkriva da polifenoli sadržani u borovnicama mogu pomoći u kontroliranju

tjelesne težine sprečavajući adipogenezu - po-većavanje broja masnih stanica, te potičući lipolizu - razgradnju masti. Učinak polifenola u sprečavanju nastanka masnih stanica ovisi o njihovoj dozi, pa je tako najviši unos polifenola iz borovnica doveo do

smanjenja lipida za 73 %, dok ih je najniži unos smanjio za 27 %. Ispitivanje je provedeno na kulturi tkiva miševa, zbog čega autori studije

ističu nužnost daljnjih istraživanje na ljudima.

Izvor: Experimental Biology

Prehrambena vlakna danas za zdravlje srca sutraStudija provedena na Northwestern Medicine pokazala je da bi prehrana boga-ta prehrambenim vlaknima mogla biti važna navika koju bi, u svrhu održavanja zdravlja srca, trebale usvojiti mlađe te osobe srednje životne dobi. Za potrebe studije pregledani su podaci oko 11000 odraslih osoba koje su prethodno su-djelovale u velikom istraživanju (National Health and Nutrition Examination Survey). Osobe u dobi 20-39 godina te osobe srednje dobi (40-59 godina) s najvišim unosom prehrambenih vlakana imale su značajno niži rizik za razvoj bolesti srca u usporedbi s osobama s najnižim unosom vlakana. U starijih oso-ba (60-79 godina) unos prehrambenih vlakana nije bio značajno povezan s rizikom od razvoja bolesti srca. Autori studije objašnjavaju kako je prehrambe-nim vlaknima potrebno određeno vrijeme da bi polučili blagotvorno djelovanje te da su starije osobe već razvile određen rizik za razvoj spomenutih bolesti.

Čili protiv želučanih tegobaJedna od općih preporuka dijetoterapije gastrointestinalnih tegoba jest izbjegavanje začinjenih i pikantnih jela. Prijašnje mišljenje da jako zači-njena hrana uzrokuje nastanak ulkusa ili oštećenje želučane sluznice pokazalo se netočnim. Oprez se ipak preporučuje ljudima koji već imaju oštećenje želučane sluznice jer u njih upravo konzumacija takve hrane može uzrokovati pogoršanje tegoba kao što su bol, pečenje i mučnina. Jedan znanstveni rad objavljen u časopisu Journal of Neurogastroen-terology and Motility potvrđuje tu tezu u ljudi koji u prehrani koriste čili. Konzumacija čilija u bolesnika s funkcionalnim bolestima gornjeg djela probavnog sustava može izazivati pogoršanje tegoba. Međutim to je istraživanje pritom otkrilo i to da redovita, gotovo svakodnevna kon-zumacija čilija postiže sasvim suprotan učinak. Tada kapsaicin, aktivni sastojak iz čilija, izaziva desenzibilizaciju osjetilnih receptora i tegobe se značajno smanjuju.

U jabukama tajna dugovječnosti?Znanstvenici su uočili vezu između unosa voća i produljenja života, za početak - u mušica. Voćne mušice, koje imaju mnogo sličnih gena s čovjekom, hranjene su ili njihovom uobičajenom prehranom ili im je davan voćni ekstrakt. Mušice koje su hranjene uobičajenom prehra-nom živjele su u prosjeku 50 dana, 5 dana kraće od mušica hranjenih voćnim ekstraktom, navodi se u stu-diji objavljenoj u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry. I ne samo da su živjele 10% duže već su bile aktivnije i vitalnije. Studija koja je ispitivala prehram-bene navike tisuća žena pokazala je da žene koje redovito konzumira-ju jabuke imaju za 20% manji rizik za srčani i moždani udar. Nedavno je dešifriran i genetski kôd jabuke. Te nove informacije znanstvenici već koriste kako bi proizveli jabuke s obiljem antioksidansa, koji dokaza-no čuvaju oči i zglobove te smanjuju rizik od bolesti srca, karcinoma, Al-zheimerove bolesti te dijabetesa.

60-61Vitamini.indd 6160-61Vitamini.indd 61 5/14/11 11:51:39 PM5/14/11 11:51:39 PM

62 Zdrave vijesti

Piše: Ines Legović

Vjetar je vodoravno gibanje atmos-ferskog zraka u odnosu na Zemlji-nu površinu. Nastaje zbog razlika u gustoći zraka, pri čemu se struja-

nje odvija s mjesta veće gustoće na mjesto manje gustoće. Vjetar je najvažniji obnov-ljivi izvor energije, čije iskorištavanje bilježi veliku stopu rasta. Postrojenja za iskorišta-vanje snage vjetra kontinuirano se razvija-ju, turbine na vjetar znatno su poboljšane i njihove su mogućnosti sve veće.

- Pretvorba kinetičke energije vjetra u ki netičku energiju vrtnje vratila odvija se pomoću lopatica rotora vjetrene turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i električni ge nerator nalaze na zajedničkom vratilu, točnije između njih postoji odgovarajući pri-jenosnik. U generatoru dolazi do pretvorbe

kinetičke energije vrtnje vratila u konačnu, električnu energiju, pa se cijelo postrojenje često naziva i vjetrogeneratorom - objaš-njava Željko Serdar, predsjednik i glavni izvršni direktor Hrvatskog centra obnovlji-vih izvora energije.

Nepredvidiv, ali privlačan izvor energijeRad postrojenja koja iskorištavaju snagu vjetra izrazito je pouzdan i ne zahtijeva potrošnju fosilnih goriva u procesu proizvodnje energije, čime eliminira ovisnost o skupim i neobnovljivim energentima. Snaga je vjetra obnovljiva, a opskrba energi-jom ekološki prihvatljiva. Vje-troelektrane i vjetrenjače ne zagađuju okoliš i njihov rad ne dovodi do emisije štet-

nih stakleničkih plinova, ugljikova dioksida i metana. Glavni nedostaci jesu visoki troš-kovi izgradnje postrojenja i nepredvidivost snage i brzine vjetra, zbog čega se ne može točno odrediti i utjecati na proizvodnju energije. Vjetroelektrane se grade na spe-cifi čnim lokacijama na kojima je prosječna brzina vjetra veća od 4,5 m/s, na lokacija-ma na kojima su učestalija strujanja vjetra,

Vjetroelektrane i vjetrenjače pomoćni izvori energijeSnaga vjetra od davnina se koristila za pogon plovila ili za dobivanje mehaničkog rada u vjetrenjačama, a danas se najčešće koristi za dobivanje električne energije u vjetroelektranama koje se uvelike razvijaju

ekologija

Za održiv razvoj i napredak

Hrvatski centar obnovljivih izvora energije potiče korištenje alternativnih izvora energije i pridonosi smanjenju potrošnje energije i zaštiti

okoliša. Cilj udruženja jest informiranje javnosti, obrazovanje stručnjaka i poticanje na međusobnu suradnju kako bi se postigle prednosti energetski učinkovite gradnje i povećavao broj investicija u

obnovljive izvore energije.

62-63Ekologija.indd 6262-63Ekologija.indd 62 5/18/11 4:06:43 PM5/18/11 4:06:43 PM

63Zdrave vijesti

na kojima nema turbulencija i gdje je mini-malna vjerojatnost olujnih udara.

- Hrvatska ima izrazito visoki energetski potencijal vjetra i postoje brojne lokacije gdje bi se mogle izgraditi vjetroelektrane. Hrvatska se potpisivanjem Protokola iz Kyota obvezala do 2020. godine u ukupnoj potrošnji električne energije imati oko 20 posto energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a vjetar i vjetroelektrane vjerojatno će značajnije participirati u tom postotku. Zato i ne čudi interes stranih kompanija koje se sve češće pojavljuju kao investitori u gradnji vjetroparkova u Hrvatskoj - rekao je Serdar.

Primarni i dodatni izvori energijePrva vjetroturbina u Hrvatskoj izgrađe-na je 1988. godine u pulskom Uljaniku, a prva vjetroelektrana na lokaciji Ravna-1,

na otoku Pagu. Trenutačno je u Hrvatskoj prijavljeno 141 postrojenje za proizvodnju električne energije iz vjetroelektrana.

U 2010. godini u Hrvatskoj je proizvede-no ukupno 138 GWh električne energije iz vjetroelektrana. Prema provedenoj analizi i procjeni potencijala na 29 makrolokacija, ukupna godišnja proizvodnja energije vjetra u Hrvatskoj mogla bi iznositi oko 800 GWh. Kao potencijalne lokacije za dodatnu proi-zvodnju energije vjetra u zadnje se vrijeme intenzivno istražuju i mnoga nova područja, posebice u priobalju. Energija se može pro-izvoditi putem velikih sustava, ali i putem malih vjetrenjača snage do nekoliko deseta-ka kW, koje su idealne za domaćinstva. One se mogu koristiti kao primarni ili dodatni izvor energije. Malim vjetrenjačama koje se koriste kao primarni izvor energije dodaju se baterije - akumulatori, u koje se sprema vi-šak neiskorištene energije.

- Energetska politika Hrvatske temelji se na uvozu energije, bez ula-ganja u vlastitu proizvodnju. U bu-dućnosti je potrebno uvesti promje-ne - izraditi kartu obnovljivih iz vora energije, pokrenuti izgradnju vlasti-tih vjetroelektrana, zaposliti do maće tvrtke, iskoristiti kapital domaćih tvrtki koje su spremne ulagati u energetski sektor i poticati korištenje obnovljivih izvo-ra energije. Treba osigurati veću fi nancijsku potporu novim tehnologijama, fi nancirati razvoj u domaćim tvrtkama, pojednostaviti postupak dobivanja lokacijskih i građevin-skih dozvola, privući investitore i smanjiti birokratske prepreke - upozorava Serdar.

Neki su pomaci već napravljeni. Unutar Uprave za energetiku u Odjelu za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost osnovano je Savjetništvo za projekte ob novljivih izvorakojemu je osnovni cilj osigurati potporu no-siteljima projekata, bankama i sponzorima projekata i dati im savjete o mogućnostima fi nanciranja, potrebnim dozvolama, studi-jama izvodljivosti, ugovaranjima, tehničkim pitanjima i ostalim razvojnim aktivnostima.

Poticaji Europske unijeEnergija vjetra pruža izrazito velike mo-gućnosti na globalnoj razini. Smatra se da je dugoročni tehnički potencijal energije vjetra pet puta veći od konačne svjetske proizvodnje energije i da je 40 puta veći od trenutačne potražnje za energijom.

- U 36 zemalja svijeta sada se gradi 929 vjetroparkova na moru, a samo Europa

planira do 2020. godine izgraditi 100.000 MW vjetroelektrana na moru, što je, uspo-redbe radi, instalirana snaga 158 nuklearki u Krškom. Prema najnovijem izvještaju Eu-ropske asocijacije za energiju vjetra svaki se radni dan u Europskoj uniji pusti u rad 20 no-vih turbina na vjetar. Europa je prepoznala veliki potencijal proizvodnje struje na moru, iz besplatnog vjetra, na ekološki prihvatljiv način. Trenutačno se u Europi gradi 16 vje-troparkova na moru, a odobrava se izgrad-nja 52 nova. Najviše vjetroelektrana na moru gradi se i planira u Velikoj Britaniji. Švedska planira 2014. godine početi izgradnju 300 vjetroturbina na Baltičkom moru, koje će strujom opskrbljivati 1,1 milijuna kućanstava. Danska ima više od 200 suvremenih eko-nomičnih postrojenja koja jeftinu energiju vjetra pretvaraju u električnu energiju- rekao je Serdar.

Europska unija i SAD izradile su atlase svojih resursa vjetra iz kojih se vidi da je jedna četvrtina površine Europske unije idealna za izgradnju vjetrenjača, a gotovo 50 posto ukupne površine SAD-a izuzetno je povoljno za iskorištavanje energije vje-tra. Hrvatska još nije izradila takav atlas jer je mjerenje potrebnih brzina vjetra dugo-trajan i skup proces.

Kroz programe podrške na nacionalnoj i regionalnoj razini, koji uključuju davanje nepovratnih sredstava domaćinstvima i niskokamatnih zajmova za investicije u izvore i korištenje obnovljive energije, Eu-ropska Unija pruža fi nancijsku podršku i potiče instaliranje vjetroturbina.

Većina europskih država ulaže znatan novac u poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, sufi nancira projekte, ulaže bespovratna sredstva, nudi vrlo po-voljne zajmove i subvencionira kamate.

Ulazak u Europsku uniju za Hrvatsku po-drazumijeva usklađivanje zakonodavstva s europskim pravnim stečevinama. Usklađi-vanje zahtijeva i promjene zakonodavnih i upravnih ovlasti u područjima domaćeg tržišta energijom, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. ■

Protokol iz Kyota obvezuje Hrvatsku da do 2020. godine u ukupnoj

potrošnji električne energije ima oko 20% energije proizvedene iz

obnovljivih izvora

62-63Ekologija.indd 6362-63Ekologija.indd 63 5/18/11 4:06:45 PM5/18/11 4:06:45 PM

horoskop

64 Zdrave vijesti

OvanPred vama je plodno razdoblje u kojem ćete svaki dan trebati što više iskoristiti. Moći ćete se pohvaliti dobrom koncentra-cijom i pamćenjem, a imat ćete i dosta strpljenja i tolerancije za druge ljude. Vašem će tijelu goditi povećana njega i svaka sportska aktivnost, dok će vam slatkiši i alkohol prilično štetiti.

BikOsjetit ćete navalu energije, no zbog nestabilnih vanjskih okolnosti nećete je moći iskoristiti onako kako biste htjeli. Potencirana je opasnost od brzine, zapaljivih i oštrih predmeta, kao i mogućnost naglih upala s visokom temperaturom. Koristit će vam boravak u prirodi, lagana tjelovježba i dugo plivanje.

BlizanciPočetak lipnja bit će obilježen poprilič-nom zbrkom u glavi i emocionalnom nesigurnošću. No u drugoj polovini mjeseca imat ćete više vjere u sebe i mnogo ćete se lakše nositi sa svim problemima. Porast će vam imunitet i stabilizirati se zdravstveno stanje, jedino ćete nešto osjetljiviji biti oko 22. Čuvajte grlo i glasnice.

RakZa razliku od prve polovine mjeseca, kad ćete se dosta uzrujavati i često nepotreb-no dizati paniku, nakon 18. osjećat ćete se kudikamo mirnije i stabilnije i bit ćete u punoj mentalnoj snazi. U prvom tjednu posjet stomatologu ili ginekologu pomoći će vam da se bolje osjećate, kao i da na vrijeme sanirate eventualne probleme.

LavDogodit će se promjene koje će vaše aktivnosti usmjeriti u novom pravcu. Materijalni učinak neće vam biti toliko važan. Ako patite od srčanih tegoba, reume ili kostobolje, u prvom tjednu moguće je pogoršanje stanja. Energije će vam uglavnom nedostajati, pa je neop-hodno da je koristite oprezno i racionalno.

DjevicaU prvoj polovini mjeseca prštat ćete energijom i samopouzdanjem, no nakon 15. astralni utjecaji negativno će se odraziti na vaš organizam. Bit ćete skloni upalama s visokom temperaturom, crijevnim virozama i problemima s mišićima i kostima, a povremeno ćete se osjećati loše i zbog nesređenih emocio-nalnih odnosa

VagaZdravlje će biti dosta dobro, naročito sredinom mjeseca. Imat ćete volje za bavljenje sportom i tjelovježbu, a dosta ćete pješačiti i truditi se što češće boraviti na svježem zraku. U zadnjem tjednu moguće su prolazne tegobe, kao npr. prehlada, glavobolja ili zubobolja. Potrebno je izbjegavati propuh i ledene napitke.

ŠkorpionZbog izazovnih astralnih utjecaja trebat će vam dosta samokontrole da se obuzdate i uspješno ispunite redovite poslovne i kućne obveze. Harmonična ljubavna veza bit će vam neophodna za smirenost i psihičku stabilnost. U prvoj polovini mjeseca pojačana je opasnost od ozljeda i upala, ponajviše grla i mokraćnog mjehura.

StrijelacBit ćete otvoreni prema novim iskustvi-ma, a često i skloni riziku što bi vam se moglo osvetiti u drugom dijelu mjeseca. Patite li od probavnih tegoba, izbjegavaj-te nezdrave obroke, alkohol i cigarete. U drugoj polovici mjeseca moguće su viroze i opća slabost organizma ako se ne prihvatite jačanja imuniteta.

JaracPuno će vam značiti skladan emocionalni i obiteljski život pa će oni koji ostvare svoje ljubavne snove uistinu zračiti nekim posebnim sjajem, a i srce će im mirnije kucati. Zdravlje će vas dobro služiti, no ako otprije patite od reume, išijasa ili hormonalnih poremećaja, nakon 17. morate biti oprezni i uporni u liječenju.

VodenjakOsjetljiva će vam biti žuč i jetra pa vodite malo više računa o tome što jedete i pijete. I povećana količina šećera i slatkiša mogla bi vam štetiti, posebno ako imate višak kilograma i visok tlak. U drugoj polovici mjeseca moći ćete se pouzdati u svoj šarm i dobre verbalne sposobnosti, a ni energije vam neće nedostajati.

RibeDo polovine mjeseca imat ćete dosta energije, no nakon toga većinu poslova obavljat ćete s mukom i naporom. Kako dani budu odmicali, sve ćete više gubiti volju da nešto promijenite. Mogući su problemi s kralježnicom i zglobovima, posebno ako se budete neoprezno izlagali propuhu. Godit će vam tople kupke na bazi eteričnih ulja.

Vaše zdravlje u lipnjuPiše: Senka Batović

64-65Horoskop+krizaljka.indd 6464-65Horoskop+krizaljka.indd 64 5/14/11 11:53:59 PM5/14/11 11:53:59 PM

65Zdrave vijesti

64-65Horoskop+krizaljka.indd 6564-65Horoskop+krizaljka.indd 65 5/14/11 11:53:59 PM5/14/11 11:53:59 PM

humor

66 Zdrave vijesti

Razgovaraju dvije susjede: - Nadam se da ćete prodati tog psa. Moja kći jučer nije mogla odraditi sat pjevanja jer je vaš pas užasno zavijao!- Oprostite, ali ona je prva počela!

Zdrave vijesti

- Doktore, trebam potvrdu da ne mogu raditi.- Pa što vam fali?- Ta potvrda.

Kaže muž ženi:- Usporedio sam troškove naše svadbe i vrijednost tvog miraza!- I?- Ispada da sam se oženio s tobom iz ljubavi!

Šef pita zaposlenika: - Voliš li toplo pivo? - Pa, i ne baš... - A voliš li znojne žene? Zaposlenik, sad već s gadljivim izrazom lica: - Neeeee, ni to. Šef: - Odlično, ti ćeš onda na godišnji u zimi!

Vraća se muž pripit kasno navečer kući i žena ga bijesno dočeka na vratima:- Tako dakle, vraćaš se kući u tri ujutro?- Tko kaže da se vraćam? Samo sam došao po gitaru!

Muž i žena bučno raspravljaju u kazalištu za vrijeme jedne predstave. Nakon petnaestak minuta čovjek koji sjedi iza njih izgubi strpljenje i obrati im se:- Oprostite, ali ništa ne čujem!A muž odgovara:- Još najbolje da čujete! To o čemu ja razgovaram sa ženom vas se ionako ne tiče!’

Poslije burne noći ljubavnik vidi sliku muškarca na stolu i pita:- Tko ti je ovo? Muž?- Ne.- Drugi ljubavnik?- Ne.- Brat?- Ne.- Pa, dobro onda, tko je?- Ja - prije operacije.

Sredovječna žena obraća se mužu: - Dragi, kad se pogledam u ogledalo vidim staru ženu punu bora na kojoj sve visi, prepunu celulita... To me jako rastužuje. Molim te reci mi nešto lijepo što će me razveseliti!- Vid ti je i dalje dobar!

Razgovaraju dva alkoholičara:- Jesi li što doručkovao?- Ni kapi!

Kaže žena mužu:- Pročitala sam da se najveći broj nesreća događa u kuhinji.- Znam. Ja ih uvijek poslije moram jesti.

Otac upozorava sina: - Sine, ne trči za svakom suknjom. U Škotskoj smo.

Policajac zaustavlja pijanca i pita ga: - Kamo ste krenuli u ovo doba noći?- Na predavanje.- Ma nemojte, a tko sad drži predavanje?- Moja žena.

Učiteljica je zadala temu za zadaćnicu koja glasi ‘Da sam ja direktor’. Svi pišu osim Perice. Pita ga nastavnica: - Zašto ne pišeš, Perice?Perica odgovara: - Čekam tajnicu.

Leži žena na intenzivnoj njezi. Izlazi liječnik i kaže mužu: - Žena vam ne izgleda dobro.- Znam, doktore, ali dobro kuha i dobra je s djecom.

Igra muž poker s prijateljima u sobi, pa nakon nekog vremena vikne:- Ženooo, kuhaj kavu, dobio sam te natrag!

Brodolomac se posljednjim snagama dovuče do obale i legne na plažu kad se kraj njega stvori njegova žena i počne vikati: - Pa gdje si ti do sad? Brod je potonuo prije dva dana!

66Humor.indd 6666Humor.indd 66 5/14/11 11:55:24 PM5/14/11 11:55:24 PM

67.indd 6767.indd 67 5/16/11 10:46:22 PM5/16/11 10:46:22 PM

68.indd 6868.indd 68 5/18/11 3:38:03 PM5/18/11 3:38:03 PM

Documents

Zdrave vijesti br22