VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU - Adventisti Hrvatska

VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (1/2020) • 1

Prvo tromjeseËje 2020.INTEREUROPSKA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAZA DJECU

2 • VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (1/2020)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

PrijevodTamara BabiÊ

LekturaSelena BrkiÊ

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2020.Za internu uporabu


Dragi voditelju subotnje πkole,

Ovoga tromjeseËja upoznat Êemo susjednu Intereuropskudiviziju, u kojoj se nalazi dvadeset dræava: Andora, Austrija,Belgija, Bugarska, »eπka Republika, Francuska, NjemaËka,Gibraltar, Italija, Lihtenπtajn, Luksemburg, Malta, Monako,Portugal, Rumunjska, San Marino, SlovaËka, ©panjolska, ©vi-carska i Vatikan. Na tom podruËju svijeta æivi 338,1 milijunaljudi, ukljuËujuÊi 178.453 vjernika KrπÊanske adventistiËkecrkve, πto predstavlja odnos od jednog adventista na svakih1.895 ljudi.

Bog Ëini velika djela u tom podruËju. Dok sam putovaopo Europi da bih prikupio grau za ove vijesti, Ëuo sam zapa-njujuÊa svjedoËanstva o anelima, snovima, Ëudima. Svakinadnaravni dogaaj vodio je do istog: jedna ili viπe osobabivale su privuËene Isusu. Uzbuen sam πto mogu podijelitis vama ta iskustva.

Izvori

Ako æelite uËiniti svoju subotnju πkolu zanimljivijom,moæete preuzeti Vijesti iz svijeta za djecu i s web-stranice:https://adventisti.hr/kategorije/download/pouke/.

Posjetite i lajkajte naπu Facebook stranicu (Facebook.com/missionquarterlies).

Iskoristite prednosti misijskih iskustava u obliku videoza-pisa na kojima ljudi iz cijelog svijeta iznose svoja iskustva, sposebnim naglaskom na one koji su primili misijske darovetrinaeste subote. Videozapise moæete preuzeti na web-stranici:https://adventisti.hr/kategorije/videovijesti.


Naposljetku, vaπa podrπka misiji vrlo je vaæna za jedinstvoCrkve. Ellen G. White piπe: “Nikada neÊe biti jedinstva zakoje je Isus molio dok u misionarskom radu ne bude duhov-nosti i dok crkva ne postane potpora misijama. Napori misi-onara neÊe uspjeti dok Ëlanovi crkve na domaÊem polju neshvate obvezu koja poËiva na njima da tim misionarima dajusvoju potporu od srca, ne samo rijeËima, veÊ i djelom.” (Sa-vjeti o upraviteljskoj sluæbi, str. 41, u izvorniku 47)

Hvala vam πto ohrabrujete djecu da se ukljuËe u misiju!

Andrew McChesney, urednik

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vaπi darovi na djelu

Prije tri godine dio darova trinaeste subote upotrijebljenje za izgradnju adventistiËke crkve u Ragusi, u Italiji. ProËi-tajte iskustvo iz Raguse u ovim Vijestima iz svijeta za djecu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

BuduÊi projekti trinaeste subote

Darovi trinaeste subote ovoga tromjeseËja upotrijebit Êe seza:u Proπirenje AdventistiËkog fakulteta Sagunto u ©panjolskoj

izgradnjom nove zgrade na kampusu.u Obnovu glavne zgrade Akademije Marienhöhe u Darmstad-

tu, u NjemaËkoj.u Osnivanje obrazovnog misijskog programa za ugroæenu dje-

cu u »eπkoj Republici i SlovaËkoj.

u Izgradnju crkvene zgrade s centrom za djecu u Sofiji, uBugarskoj.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


4. sijeËnja 2020.

Bog u domuSlovaËka

Baka i petogodiπnji Samko zaustavili su se na blatnjavojulici i zagledali u desetke ljudi koji su se u subotu ujutrogurali u kuÊu obitelji Miæigar.

Guæva je u njihovu romskom selu u SlovaËkoj znaËilasamo jedno — tuËnjavu!

Radoznala, baka je povukla Samka prema kuÊi. Æeljela jebaciti pogled na tuËnjavu.

No u kuÊi se nitko nije tukao. Umjesto toga, pedesetakljudi stiskalo se u velikoj dnevnoj sobi. Pjevali su pjesme oIsusu i molili se. Samko je pozorno promatrao. Sluπao je pje-sme i molitve. Svidjele su mu se. Nakon gotovo dva sata sa-stanak je zavrπio i baka mu je rekla da je vrijeme da krenukuÊi. Otac je bio bijesan kad je vidio Samka i baku. Traæioih je dva sata, iduÊi od kuÊe do kuÊe u Rakusyju. “Gdje stebili?” upitao je otac ljutito. “Gdje vas je vrag odveo?” “Otiπlismo u dom Miæigarovih”, rekla je baka mirno.

“Zaπto ste bili tamo?” pitao je dalje otac. »uo je da setamo subotom okupljaju krπÊani. “U njihovu domu æive avli.”

“Ne, ne. Oni tamo vrlo lijepo pjevaju”, rekla je baka. “Morada Bog æivi u toj kuÊi.”

“Ne, to mora da je Sotona”, odgovorio je otac. Nije æeliodalje razgovarati o toj temi.

Baka je uπutjela, ali Samko nije bio miran. Dok je πetaokuÊom, pjevao je pjesme koje je Ëuo o Isusu. Otiπao je ksvom ocu.

“Tata, æelim te odvesti do te kuÊe sljedeÊe subote, da vidiππto se tamo dogaa”, rekao je. “Ne”, rekao mu je otac. “Neæelim iÊi.”


Ali kad je doπla subota, Samko je opet doπao k ocu sistom zamolbom. “Hajdemo u tu kuÊu”, rekao je.

Kad je otac odbio, djeËak ga je uzeo za ruku. “Hajdemo”,bio je uporan. Otac je pristao. Visoki Ëovjek i mali djeËakhodali su prema kuÊnoj crkvi s rukom u ruci.

Baka je veÊ sjedila u kuÊi kada su Samko i otac stigli,ali nisu se vidjeli zbog mnoπtva ljudi. Otac i Samko su, na-slonjeni na zid, sluπali pjesme. Odjednom je otac poËeo pla-kati. Suze su ga iznenadile. Bio je snaæan Ëovjek koji nikadanije plakao. Nije prolio niti suzu Ëak ni kad su mu baka idjed umrli.

Samko je takoer bio iznenaen. Nikada nije vidio ocakako plaËe. Preko sobe baka je krajiËkom oka spazilaSamkovog oca i vidjela je da plaËe. I ona je poËela plakati.

“Jednoga dana postat Êe krπÊanin”, pomislila je dok sujoj niz obraze tekle suze radosnice.

Toga poslijepodneva baka je upitala oca: “©to misliπ, tkoje prisutan u toj kuÊi? Sotona ili Bog?”

Otac nije imao nikakve sumnje. “Uvjeren sam da Bog æivina tom mjestu”, rekao je.

Nije mogao objasniti zaπto je plakao, ali neπto se u njemupromijenilo. Od toga dana prestao je piti alkohol i vikati naæenu i na djecu. PoËeo je Ëitati Bibliju od poËetka, od Po-stanka. »itao je Bibliju svaki dan, πest mjeseci, Ëesto s ciga-retom u ruci. Onda je jednoga dana samo odbacio cigaretu.

Otac je ranije odbijao podijeliti s obitelji ono malo novcaπto je zaraivao radeÊi razne nestalne poslove. Ali sada jenaπao posao s punim radnim vremenom kao drvosjeËa i poËeose brinuti o obitelji. Osim toga, prestao je izlaziti sa svojimprijateljima i umjesto toga provodio je vrijeme sa æenom, Sam-kom i njegovim bratom i sestrom.

Otac je nakon prvog odlaska nastavio pohaati kuÊnucrkvu svake subote. Nakon dvije godine krπten je u adventis-tiËkoj crkvi. Samkova baka i majka takoer su se krstile, ito iste subote.


Samko, koji sada ima dvanaest godina, isto se æeli krstiti.Svake subote odlazi s ocem, majkom i bakom u novu adven-tistiËku crkvu koja je izgraena u njihovom selu 2018. godi-ne. On kaæe da Bog æivi u njihovom domu.

“Æivot je sada mnogo bolji”, kaæe. “Otac nam Ëita Biblijui radi kako bi nas uzdræavao.”

Dio darova trinaeste subote pomoÊi Êe u financiranju pro-grama za ugroæenu djecu u Samkovoj crkvi u Rakusyju, uSlovaËkoj. Hvala vam πto Êete velikoduπno priloæiti svojedarove.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Povezano s iskustvom

u Pronaite na karti grad Keæmarok u SlovaËkoj. Rakusyse nalazi neposredno izvan toga grada.

u ProËitajte iskustvo Petera Miæigara, koji je organiziraocrkvu u svojoj kuÊi, u Vijestima iz svijeta za odrasle.

u Pogledajte Samka na YouTubeu: bit.ly/Samko-Polhos.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/God-in-Home).u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote na

poveznici: bit.ly/eud-2020-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


11. sijeËnja 2020.

Molitva za ocaSlovaËka

Dominika Gaborova nije mogla doËekati da govori ocu oIsusu. Nakon posjeta adventistiËkoj crkvi potrËala je krozvrata i pozdravila oca u njihovu domu u Rakusyju, u rom-skom naselju u SlovaËkoj.

“Vjerujem u Isusa!” uzviknula je. Otac se okrenuo. Nijehtio sluπati svoju djevojËicu. Dominika je bila tuæna.

Tada je ujak Robert doπao u posjet. On je bio adventist,a otac nije mogao odbiti da ga posluπa.

“SjeÊate li se kako sam æivio?” upitao je ujak Robert. “E,pa, viπe ne æivim tako jer mi je Isus pomogao i moj je æivotsada mnogo bolji.”

Otac je znao da ujak Robert govori istinu. Prihvatio jepoziv ujaka Roberta da se pridruæi skupini za prouËavanjeBiblije u susjednoj kuÊi.

Dok je pohaao prouËavanja Biblije, otac je povjerovao uIsusa. Prestao je puπiti, piti i kockati se. On i Dominika,koja je imala dvanaest godina, zajedno su se krstili.

Dominiki se sviao njezin novi tata. Ujutro i uveËer zaje-dno su se molili i Ëitali Bibliju. Zajedno su iπli u crkvu svakesubote.

Ali jedne subote otac se posvaao s nekim u crkvi. Slje-deÊe subote odbio je iÊi u crkvu. Ponovno je poËeo puπiti,piti i kockati se.

Dominika je bila jako tuæna. Molila se da se otac vratiBogu.

“Dragi Boæe, molim Te da pomogneπ ocu da prestane pu-πiti”, molila se. “Molim Te, vrati tatu u crkvu kako bismoponovno mogli zajedno kao obitelj iÊi u crkvu.” Molila se svaki


dan. Svaki put kada je Ëitala Bibliju, podijelila bi ono πto jeproËitala s ocem. On bi zamiπljeno sluπao.

Proπlo je nekoliko mjeseci i otac se prestao kockati. Ondaje prestao piti. Jedne subote doviknuo je Dominiki dok seona pripremala za odlazak u crkvu: “»ekaj me! Idem s to-bom.”

Dominika je bila presretna! Bog je odgovorio na njezinemolitve.

Nastavila se moliti za oca. I nastavila je dijeliti biblijskeretke s njim. Jednoga dana proËitala je Prvu KorinÊanima13. Dala je svoju Bibliju ocu kako bi i on mogao proËitati topoglavlje.

Otac je poËeo plakati dok je Ëitao. Suze su iznenadile Do-miniku. Njezin otac bio je velik, snaæan Ëovjek i nikada ganije vidjela da plaËe. Otac je proËitao: “A sada: ostaju vjera,ufanje i ljubav — to troje — ali najveÊa je meu njima lju-bav.”

»vrsto je zagrlio Dominiku. “Hvala ti”, rekao je. “Hvala tiπto si mi pomogla da pronaem put natrag k Bogu.”

Danas Dominikin otac Ëesto ide u crkvu, ali joπ uvijekpuπi. Svakodnevno ga podsjeÊaju da se u potpunosti vratiBogu. Njegov susjed, koji je adventist, redovito ga posjeÊujei podsjeÊa da je on otac ne samo Dominike veÊ i pet mlaihsinova i kÊeri.

“Zar ne vidiπ da je æivot bolji s Bogom nego bez Njega?”podsjeÊa ga Dominika.

Majka nije adventistica, ali takoer æeli da se otac vratiBogu. “Bio si bolji Ëovjek kad si iπao u crkvu”, ponavlja mu.

Dominika se svaki dan moli da otac i majka u potpuno-sti predaju svoja srca Bogu. “Zahvalna sam Bogu jer vidimda nam pomaæe”, kaæe.

Dio darova trinaeste subote pomoÊi Êe u financiranju pro-grama za ugroæenu djecu u Dominikinoj crkvi u Rakusyju, uSlovaËkoj. Hvala vam πto Êete priloæiti velikoduπan dar.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti grad Keæmarok u SlovaËkoj. Rakusyse nalazi neposredno izvan toga grada.

u Pogledajte Dominiku na YouTubeu: bit.ly/Dominika-Gabo-rova.

u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/Praying-for-Father).

u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote na po-veznici: bit.ly/eud-2020-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Najpopularniji sportovi u SlovaËkoj su hokej i nogomet.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


18. sijeËnja 2020.

Bez hrane»eπka

Jedne veËeri tijekom obiteljskog bogosluæja otac je izjavioda se naπa voljena teta u »eπkoj æeli razvesti. On i majkaodluËili su sutradan moliti se i postiti za nju.

Trinaestogodiπnja Larisa Abayan rekla je: “I ja æelim postitii moliti se.” Otac je polako odmahnuo glavom. “Premlada si”,rekao je. “Ali, tata”, molila je Larisa, “veÊ imam trinaest go-dina. Nemam devet ili pet kao moja braÊa. Zaista æelim postitii moliti se za tetu.”

Otac i majka nisu bili sigurni, ali Larisa ih je nastavilauvjeravati. Naposljetku je otac pristao.

Ujutro se Larisa sjetila da je planirala ne jesti niπta cijelidan. Umjesto toga pit Êe vodu i molit Êe se da se teta predo-misli. Prvo se molila. “Molim Te, saËuvaj njezinu obitelj, Go-spodine, znam da Tebi niπta nije nemoguÊe.” Zatim je popilaveliku Ëaπu vode. Nakon toga pridruæila se obitelji na jutar-njem bogosluæju, gdje su se svi zajedno molili za tetu.

Dok su Larisina braÊa otrËala u kuhinju na doruËak, onaje otiπla u svoju sobu kako ih ne bi gledala dok jedu. U sobije Ëitala Bibliju i molila se za tetu. BuduÊi da je Ëula dabraÊa i dalje jedu, izvadila je kistove i boje i naslikala visokastabla i ljubiËaste planine.

Nakon doruËka Larisa se igrala s braÊom u dnevnoj sobi.S vremena na vrijeme tiho bi se pomolila za tetu.

U vrijeme ruËka majka ju je pitala kako se osjeÊa. “Dobrosam. Dobro sam”, rekla je Larisa. “Mogu ja ovo. Ne brinise.”

Nakon πto je popila Ëaπu vode, vratila se u svoju sobu.PoËela je osjeÊati glad. Provela je neko vrijeme na internetu


u potrazi za informacijama o Engleskoj. Æeljela je posjetitiEnglesku jednoga dana.

Poslijepodne se Larisa joπ neko vrijeme igrala sa svojombraÊom, ali je poËela osjeÊati jaku glad. Rekla je ocu kolikoje gladna. “Moæeπ ti to!” odgovorio joj je. Larisa se tiho moli-la za tetu i popila joπ jednu Ëaπu vode.

UveËer se vratila u svoju sobu, gdje je sloæila svoju odje-Êu, obrisala praπinu sa stola i pospremila stvari.

Na veËernjem bogosluæju obitelj se molila za tetu i razgo-varala o danu. “U Ëemu si danas uæivala?” upitao je otacLarisu. “Sretna sam πto sam joπ uvijek æiva!” odgovorila jeπaljivo.

SljedeÊega jutra Larisi je doruËak imao bolji okus negoikada.

Nekoliko dana kasnije otac je izjavio da teta viπe ne æelirazvod. Larisa je bila tako sretna!

Proπlo je godinu dana od Larisina prvog posta i sada seotprilike dva puta mjeseËno moli i posti. Postoji mnogo naËi-na na koje se moæe postiti. Moæe se prestati jesti hranu cijelijedan dan. Ili se moæe odreÊi slastica na jedan dan. Ili semoæe odreÊi interneta cijeli jedan dan.

Kad se posti, moli se za neπto posebno — za Ëlana obite-lji, ispit ili neki izazov u πkoli. Bog odgovara na nevjerojatnenaËine.

Dio darova trinaeste subote pomoÊi Êe u financiranju pro-grama za ugroæenu djecu u »eπkoj Republici.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti svijeta grad Prag u »eπkoj.u ProËitajte djeci Larisinu izjavu: “I druga djeca trebala bi

postiti. Nakon jednodnevnog posta bit Êete ponosni nasebe i vaπa vjera u Boga Êe rasti kad vaπe molitve budu


usliπane. Osim toga, viπe Êete cijeniti hranu. To je sjajnoiskustvo!”

u Sjetite se da djeca mogu postiti samo uz dopuπtenje rodi-telja. Predloæite djeci da se mole i poste na druge naËine,kao πto je preskakanje slastica, ili televizije, ili druπtve-nih mreæa na jedan dan. Recite djeci da svaki put kadapoæele pojesti slasticu ili posjetiti druπtvene mreæe mogupodsjetiti Boga na njihov poseban molitveni zahtjev.

u Recite djeci da se Larisa priprema za krπtenje zbog svojeprijateljice iz razreda Jane, o kojoj Êemo Ëitati sljedeÊesubote.

u Pogledajte Larisu na YouTubeu: bit.ly/Larisa-Abayan.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/no-food-EUD).u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote na po-

veznici: bit.ly/eud-2020-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u NaklaniËka kuÊa u Hamburgu veÊ je 1890. godine tiskalaadventistiËke traktate na Ëeπkom jeziku. Antonin Simon,Ëeπki baptist koji je æivio u Hamburgu, proËitao je te trak-tate, iste godine prihvatio adventni nauk i odmah preveoi druge traktate. Nakon povratka u Bohemiju (»eπku), na-stanio se blizu Praga. »lanovi obitelji Simon bili su aktivnimisionari i ubrzo su obratili mnoge od svojih suradnika isusjeda.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


25. sijeËnja 2020.

Sila utjecajajednog krπtenja

»eπka

Kolika je sila utjecaja jednoga krπtenja? Joπ kao mala,Jana Stojka æeljela se krstiti, ali su joj roditelji rekli da jepreviπe mlada. Kad je imala trinaest godina, sjetila se svojeæelje za krπtenjem. Ali nije se samo sjetila. Ispunila ju je sna-æna, neodoljiva æelja.

“Æelim se krstiti!” rekla je sama sebi.Jana je poËela pohaati πestomjeseËne biblijske sate u

ruskoj adventistiËkoj crkvi koju je njezina obitelj pohaala uPragu, glavnom gradu »eπke. Uzbueno je podijelila s rod-binom i prijateljima svoje planove da svoje srce preda Isusu.

Njezina 21-godiπnja sestra u Ukrajini, Olga, Ëula je vijesti odluËila: “I ja se æelim krstiti!” Olga je krenula na biblijskesate u Ukrajini i planirala je otputovati u Prag kako bi sekrstila iste subote kao i Jana.

Jana je bila oduπevljena πto se Olga æeli krstiti. Sada Êejedno krπtenje postati dva krπtenja.

Kako se pribliæavao dan krπtenja, Jana je pozvala rodbi-nu i prijatelje da prisustvuju krπtenju u crkvi. Pozvala je isvojih sedamnaest prijatelja i prijateljica iz razreda.

“Jako sam uzbuena zbog krπtenja”, rekla im je Jana. “Toje veliko slavlje i bila bih sretna kad biste doπli.”

Ravnateljica πkole divila se Janinom dræanju dok je raz-govarala sa πkolskim kolegama od kojih su mnogi pripadalidrugim krπÊanskim crkvama ili uopÊe nisu iπli u crkvu. Ja-nino lice blistalo je od radosti.

Napokon je stigla velika subota, 22. rujna 2018. godine.Roaci i prijatelji ispunili su crkvu. Jana je bila jako sretna.Kad je iziπla iz vode, shvatila je da joj se san ostvario.


Pastor je pitao okupljene tko bi se æelio krstiti sljedeÊiput. Janina mlaa sestra, Estera, odmah je skoËila i potrËalaprema propovjedaonici.

Pridruæile su joj se dvije tinejdæerice.Jana je bila oduπevljena. Sada Êe jedno krπtenje postati

pet krπtenja.Osam Janinih prijatelja iz razreda prihvatilo je njezin poziv

da prisustvuju krπtenju. Nakon nekog vremena troje tih pri-jatelja — dvije djevojke i jedan deËko — odluËili su da se ioni æele krstiti.

Jana je bila oduπevljena. Sada Êe jedno krπtenje postatiosam krπtenja. Ali to nije bio kraj!

Jana ima stariju sestru Dianu, koja ima dvadeset jednugodinu i studira u Ukrajini. Diana je doputovala u Prag daprisustvuje Janinom krπtenju. Nakon krπtenja je rekla: “I jasam se oduvijek htjela krstiti.” Mjesec dana kasnije Diana jekrπtena u Ukrajini.

Kolika je sila utjecaja jednoga krπtenja?Sveti Duh je iskoristio Janinu odluku da se krsti kako bi

dotaknuo srca osmero drugih ljudi. Jedno krπtenje postaloje devet krπtenja!

“Nakon mojega krπtenja i drugi su se æeljeli krstiti”, kaæeJana. “Slava Bogu!” Dio darova trinaeste subote ovog tromje-seËja pomoÊi Êe u financiranju programa za ugroæenu djecuu »eπkoj Republici.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti svijeta grad Prag u »eπkoj.u Pitajte djecu jesu li ikada razmiπljala o krπtenju. Njegujte

u njima æelju da svakoga dana, Ëak i prije krπtenja, pre-daju svoje srce Isusu. Ako je prikladno, predloæite im dapitaju roditelje o krπtenju.


u ProËitajte viπe o ovoj djeci i krπtenju na web stranici Dje-Ëje misije AdventistiËke crkve: children.adventist.org/children-and-baptism.

u Recite djeci da je jedna od Janinih prijateljica iz razredakoja se priprema za krπtenje Larisa, o kojoj smo Ëitaliproπle subote.

u Pogledajte Janu i njezinu sestru Esteru na YouTubeu:bit.ly/Yana-Stoyka.

u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/power-of-bap-tism).

u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote napoveznici: bit.ly/eud-2020-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u »esi su prvi, izmeu ostaloga, izmislili uzemljeni gromo-bran, vijak propelera, suvremeni kompas, πeÊerne kocke,fotogravuru, elektroluËnu svjetiljku, plastiËni eksplozivSemtex i meke kontaktne leÊe.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. veljaËe 2020.

Kada je srce staloRumunjska

Naomi Felicia Maftei kasnila je u subotnju πkolu u Con-stanti (Ëita se: Konstanci), u Rumunjskoj.

MisleÊi da je veÊ propustila jutarnje bogosluæje, poæurilaje ravno u svoju uËionicu. Nastavnik ju je zaustavio na vra-tima. “Moraπ iÊi na bogosluæje”, rekao joj je.

Naomi se okrenula i potrËala u dvoranu za bogosluæje.OsjeÊala je kako joj srce snaæno kuca dok je trËala. Nije nipomislila stati i odmoriti se. Kasnila je na bogosluæje.

U dvorani je stala da potraæi mjesto kako bi sjela. Odje-dnom joj se sve zamutilo pred oËima. Sve je postalo crno.Prijatelj iz razreda uhvatio je Naomi dok je padala na pod.Netko je pozvao πkolsku medicinsku sestru.

SljedeÊe Ëega se Naomi sjeÊala jest da leæi na krevetu uambulanti. Medicinska sestra pritiskala joj je grudni koπ ru-kama. Naomi je pokuπala ustati.

“Moraπ ostati leæati i priËekati hitnu pomoÊ”, rekla joj jemedicinska sestra.

Sestra je pozvala rumunjsku hitnu pomoÊ joπ dok Naominije bila pri svijesti. Naomi je legla na krevet i u tom trenutkusrce joj je stalo.

Od tog trenutka Naomi zna samo ono πto su joj roditeljikasnije rekli.

Hitna pomoÊ je stigla i dvojica bolniËara pokuπali su po-krenuti Naomino srce. Osam puta su je πokirali defibrila-torom. Ali njezino je srce i dalje mirovalo. BolniËari su sesmjenjivali u reanimaciji njezinog grudnog koπa i srca.

Proπlo je deset minuta, dvadeset minuta, trideset minuta.BolniËari su bili iscrpljeni, ali nastavili su. Nakon jednog sa-


ta Naomino srce poËelo je slabo kucati. Otkucaji srca bili sudovoljni da je bolniËari prenesu u kola hitne pomoÊi.

U bolnici su lijeËnici infuzijom dali Naomi lijekove koji sujoj ojaËali srce. Kad je Naomi doπla k svijesti, nesvjesno jepokuπala ukloniti cijevi od infuzije. Medicinska sestra dalajoj je sedativ od kojega je Naomi pala u induciranu komu.

LijeËnici su ozbiljno razgovarali s ocem i majkom. Naomise, rekli su, nikada neÊe oporaviti jer joj srce dugo nije ku-calo, liπavajuÊi mozak kisika.

“Ako preæivi, neÊe moÊi govoriti”, rekao je lijeËnik. “Onavas neÊe prepoznati. Uvijek Êe biti na aparatima i neÊe moÊiæivjeti uobiËajenim æivotom.”

Naomi se probudila nakon Ëetiri sata. Sestra ju je paæljivoispitivala kako bi saznala funkcionira li njezin mozak dobro.

“Kako se zoveπ?” pitala je medicinska sestra. “Naomi”, re-kla je Naomi. “Koji je danas datum?” “Petak, 3. oæujka”, toËnoje odgovorila Naomi.

LijeËnici su se okupili oko Naomina kreveta i izrazili Ëu-enje πto je budna i πto govori. »lanovi crkve doπli su teveËeri u bolnicu da se mole s njom. Naomi je bila priËljiva isretna, kao da se niπta nije dogodilo. Deset dana kasnije Nao-mi se vratila u πkolu. Nastavnici i prijatelji iz razreda bili suzapanjeni.

“Bog moæe sve!” govorila je Naomi. “Sada shvaÊam πto zna-Ëi da Bog Ëini Ëuda.“

Prije tri godine dio darova trinaeste subote otiπao je uRumunjsku da pomogne u programu crkve za djecu i mlade.Hvala vam na vaπim darovima.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti grad Constanti u Rumunjskoj.u Recite djeci da Naomi ima posebnu poruku za njih: “Dru-


ga djeca bi iz mojega iskustva trebala nauËiti da moguvjerovati u Boæju snagu. Dovoljno je vjerovati u NjegovumoÊ.”

u Podsjetite djecu da je rumunjski broj telefona za hitnesluËajeve 112 i pitajte ih koji je hitan broj u njihovoj zem-lji. Pitajte ih koga mogu pozvati u bilo kakvom hitnomsluËaju (odgovor je: Isusa).

u Pogledajte Naomi na YouTubeu: bit.ly/Naomi-Maftei.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/When-Heart-Stopped).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Dvorac Peles bio je prvi dvorac potpuno opremljen elek-triËnom strujom, koja se proizvodila u vlastitom postroje-nju dvorca. Centralno grijanje, provedeno u dvorcu 1888.godine, joπ uvijek radi i u upotrebi je i danas.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


8. veljaËe 2020.

Klepetavi kotaËBugarska

Trojica adventista ukrcala su se u automobil i uputila kBlagoevgradu, gradu na jugozapadu Bugarske.

Bilo je to vrijeme komunizma i zakon je bio vrlo strog.Vlasti nisu dopuπtale adventistiËkom pastoru da posjeti grad,gdje je skupina od pet Roma æeljela Ëuti Boæju rijeË. Tako jeBorislav Mitov, 35-godiπnji romski adventist, pozvao dvojicuprijatelja da mu se pridruæe na sedamdeset kilometara du-gom putovanju od ∆ustendila do Blagoevgrada.

Otprilike na pola puta iz automobila se iznenada zaËulajaka buka i cijeli se zatresao. Borislav je zaustavio automo-bil.

I on i njegovi prijatelji iziπli su iz automobila kako bi pro-naπli izvor buke. Vidjeli su da se neπto slomilo na prednjemkotaËu na vozaËevoj strani.

“Ne moæemo nastaviti put”, rekao je jedan od njih. “Mo-ramo ovdje popraviti auto.”

Borislav, koji je bio vlasnik automobila, takoer nije biosiguran da æeli nastaviti put.

No treÊi prijatelj imao je veliku vjeru. “Hajdemo”, rekaoje. “Bog Êe biti s nama.”

Borislav i njegov skeptiËni prijatelj su oklijevali, ali ih jenjihov prijatelj i dalje ohrabrivao. Borislav je pokrenuo mo-tor.

“Pop! Pop! Pop! Pop!” U automobilu se Ëulo glasno puca-nje i cijeli se tresao. Borislav je usporio. “Pop! Pop! Pop! Pop!”Zvuk zveckanja postajao je sve glasniji.

“Hajde da ukljuËimo glazbu kako ne bismo Ëuli buku”,predloæio je prijatelj.


“Ne, hajde da pjevamo da je ne bismo Ëuli”, rekao je drugi.OdluËili su pjevati pjesmu iz pjesmarice.

Kad su poËeli pjevati, dogodilo se neπto nevjerojatno. Gla-sno zveckanje i pucketanje je prestalo. Automobil se prestaotresti. Muπkarci su pjevali sve do svojega odrediπta.

Ljudi su s nestrpljenjem Ëekali da nauËe neπto novo izBiblije. Borislav je shvatio da je to putovanje vaæno i da ihje Sotona pokuπao zaustaviti.

Nakon predavanja njihov prijatelj s velikom vjerom je re-kao: “Hajde da ne Ëekamo da se automobil ovdje popravi.Ponovno Êemo pjevati na povratku kuÊi.”

Druga dvojica mislila su da je to nezrela zamisao. Ali vi-djevπi da je ponoÊ, prihvatili su njegov prijedlog jer nisu mo-gli niπta drugo uËiniti.

“Pop! Pop! Pop! Pop!” Automobil je pucao, zveckao i tresaose. Ali Ëim su njih trojica poËela pjevati pjesmu, lupanje itreskanje su prestali.

Nakon nekog vremena umorili su se i prestali pjevati. Vo-zili su se u potpunoj tiπini jednu minutu.

“Pop! Pop! Pop! Pop!” Odmah su otvorili usta i nastavilipjevati. Buka i treskanje su prestali.

Borislav je shvatio veliËinu Ëuda tek kad je odvezao au-tomobil na popravak. MehaniËar je u nevjerici gledao auto-mobil.

“Nije moguÊe da ste ovaj automobil vozili tamo i natrag!”rekao je. “Nakon πto se leæaj kotaËa slomio, prednji kotaË sepo pravilu morao zaglaviti nakon samo minutu ili dvije.”

Od ove male romske skupine osnovana je adventistiËkacrkva u Blagoevgradu, koja se i danas sastaje i raste. Bori-slav je postao pastor. Sada ima 69 godina i u mirovini je, alinikada nije zaboravio klepetanje kotaËa. To iskustvo podsje-Êa ga na redak iz Jakova 4,7, gdje piπe: “Podloæite se dakleBogu! Oduprite se avlu i pobjeÊi Êe od vas!“

“Pouka koju sam nauËio jest da se trebamo oduprijeti a-vlu i on Êe pobjeÊi od nas”, kaæe on.


Dio darova trinaeste subote pomoÊi Êe u izgradnji novecrkvene zgrade za Zapadnu adventistiËku crkvu u Sofiji, uBugarskoj. Hvala vam πto Êete velikoduπno priloæiti svoje da-rove.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti svijeta Blagoevgrad u Bugarskoj. Po-kaæite rutu od ∆ustendila do Blagoevgrada.

u Pogledajte Borislava na YouTubeu: bit.ly/Borislav-Mitov.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/Rattling-Wheel).u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote na slje-

deÊoj poveznici: bit.ly/eud-2020-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Svake godine 1. oæujka, na Dan Babe Marte, Bugari raz-mjenjuju martenice, male ukrase napravljene od bijelog icrvenog prediva, obiËno u obliku dviju lutaka, muπke iæenske (Piæo je obiËno bijeli, a Penda je obiËno crvena).Martenice se nose od Dana Babe Marte pa sve dok onajtko ih nosi prvi put te godine vidi rodu, lastu ili drvo ucvatu (ili do kraja oæujka) — koji znaËe kraj zime.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


15. veljaËe 2020.

Pas HrabriBugarska

Dva mladiÊa krenula su niz planinarsku stazu dok je ranojutarnje sunce poËelo izvirivati preko neravnih planina u Bu-garskoj. Njihovi ruksaci bili su napunjeni hranom, vodom,odjeÊom i πatorima. Ovo je bio treÊi dan njihovog petodnev-nog planinarenja po planini Balkan. Prethodnoga dana stiglisu do najviπe toËke, vrha Botev, i sada ih je Ëekalo devet satipjeπaËenja do mjesta gdje Êe te noÊi postaviti πator.

»im su krenuli, Bojan Karl Smilov primijetio je psa.“Pogledaj ovo”, rekao je svojem prijatelju Ljubi. “Moæda

nas prati do mjesta gdje se put razdvaja u dva smjera.”Pas je bio golem. Kada bi stao na zadnje noge, bio bi viπi

od Bojana i Ljube. Osuπeno blato visjelo je s njegovog prlja-vog krzna.

Bojan je pozvao psa. I on i Ljubo su ga potapπali. Pas jemahao repom.

Trebalo im je dva sata do mjesta gdje se staza razdvaja-la. Tu je staza postala jako strma i oni su se muËili penjuÊise.

Pas se, meutim, lako popeo ispred njih. Kada su zastalida dou do zraka, i pas je stao i pogledao ih, zadihan, sdugim jezikom koji mu je visio iz usta. Izgledalo je kao da sesmije i æeli im reÊi: “Hajde, vi dvonoæna stvorenja. Previπeste spori!”

Kada su stigli na sljedeÊi vrh, dva sata kasnije, Bojan iLjubo odluËili su dati psu ime. Ljubo, koji je bio dobar uimenovanju æivotinja i stvari, rekao je: “Nazovimo ga Hrabri.”

“To je sjajno ime”, rekao je Bojan. “OdliËno nas pratiπ,Hrabri.”


Bojan i Ljubo nastavili su planinarenje, s Hrabrim koji ihje vodio. Na planini Balkan æive krda krava, pa su naπi pla-ninari proπli pored viπe krda krava koje su Ëuvali veliki, zlo-Êudni psi. Ponekad su psi lajali i reæali na planinare.

Napokon su stigli do svojeg odrediπta, gdje Êe se smjestitite noÊi. Hrabri je nestao.

Dok su se spremali za spavanje, zaËuli su reæanje. “Je lito vuk?” pitao je Bojan. Tada su zaËuli mukanje krava kojesu prolazile pored njih. “Mora da reæi neki od pasa koji Ëu-vaju krave”, rekao je Ljubo i zaspao.

Meutim, Bojan nije mogao spavati. »uo je æivotinju kakohoda uokolo i reæi. Njegova maπta je proradila i on je zami-πljao kako opasan pas æestoko napada πator. Reæanje se pri-bliæavalo πatoru. Bojan je posegnuo za svojim malim lovaË-kim noæem.

Tada se zaËuo poznati laveæ kroz noÊnu tiπinu. Bojan jeuzdahnuo s olakπanjem. “Uh, Hrabri se vratio”, rekao je. Ondaje sve utihnulo.

Baπ dok je tonuo u san, ponovno se zaËulo glasno laja-nje kroz noÊ. Hrabri i jedan od pasa koji su Ëuvali kraveljutito su lajali jedan na drugoga. Ali Bojan se nije uplaπio.“Zato nas je Hrabri pratio”, pomislio je. “Bog je poslao psada nas zaπtiti.”

Potom je zaspao. SljedeÊega jutra Hrabri nije bio tu i ni-kada se nije ni vratio.

RijeËi Psalma 91,5 imaju novo znaËenje za Bojana. Redakkaæe: “NeÊeπ se bojati strahote noÊne.”

Bojan nikada nije zaboravio Hrabroga. Kada ga je noÊustrah, sjeti se Hrabroga i kaæe sebi: “Bog te uvijek πtiti, iakoto moæda tada ne shvaÊaπ.”

Dio darova ove trinaeste subote pomoÊi Êe u izgradnji novecrkvene zgrade za Zapadnu adventistiËku crkvu u Sofiji, uBugarskoj. Hvala vam πto planirate priloæiti svoje darove.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti svijeta planinu Balkan u Bugarskoj ivrh Botev.

u Pogledajte Bojana na YouTubeu: bit.ly/Boyan-Smilov.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/Courage-the-Dog).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Crkve u stijenama Ivanova skupina su monolitnih crkava,kapela i manastira usjeËenih u Ëvrste stijene. PeÊine suna tom podruËju bile naseljene monasima od 13. do 17.stoljeÊa. Tada su oni u stijene usijecali Êelije, crkve i ka-pele.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


22. veljaËe 2020.

Mali propovjednikBugarska

Dva muπkarca pojavila su se u bugarskom selu Bukovlaki otiπla ravno u kuÊu jedanaestogodiπnjeg Sergeja Dimitro-va.

Muπkarci su nosili odijela i kravate, a njihova kosa bilaje lijepo zaËeπljana. Otac se uplaπio. Mislio je da su moædapolicajci u civilu koji ga æele strpati u zatvor.

Otac je odahnuo kada su se dvojica muπkaraca predstavilakao pastori AdventistiËke crkve. Iako je religija bila protuza-konita u tadaπnjoj komunistiËkoj Bugarskoj, pastor je i daljebio bolji od policijskog inspektora.

Pastori su objasnili da ih je jedan od oËevih roaka, kojije adventist i æivi daleko, zamolio da posjete Sergejevu se-stru, koja je bila bolesna.

Sergej je s radoznaloπÊu gledao kako pastori okupljajuobitelj na molitvu.

Ubrzo nakon toga njegova se sestra oporavila i otac jepozvao pastore da se ponovno mole zajedno. Pastori su bilispremni uËiniti i viπe od molitve. Stigli su s torbom punomstvari za djecu, s papirima, πkaricama, naljepnicama, boji-cama, bojankama i jednim biblijskim filmom za djecu na fil-mu koji se puπtao s ruËno pokretanog projektora.

U razgovoru sa Sergejom, pastor mu je dao uputu: “Po-zovi svoje prijatelje da dou, da zajedno rezuckaju, boje ilijepe te gledaju film. Æelimo ih pouËavati o Isusu.”

Sergej je trËao od kuÊe do kuÊe πto je bræe mogao u seluod 3.500 ljudi. Brinuo se da Êe film poËeti bez njega. Njegoviprijatelji takoer nisu æeljeli propustiti film. Neki su dotrËalibosi. Neki su stigli bez hlaËa.


»etrdeset i petero djece uguralo se u Sergejevu dnevnusobu i gledalo film. Zatim su bojili, lijepili, rezuckali i sluπalipastora dok je priËao priËu iz Biblije. Svako dijete dobilo jebombon.

Djeca nisu mogla doËekati da ih pastori ponovno posjete.“Kada Êete ponovno doÊi da nam pokaæete film?” pitali su.

Dva tjedna kasnije pastori su se vratili s novim filmom ijoπ kojeËim. Sergej je trËao od kuÊe do kuÊe da pozove svojeprijatelje. Nakon filma, radionice i biblijske priËe, svako dijetedobilo je bombon. Svi su molili pastore da se uskoro vrate.

Pastori su dolazili svake druge nedjelje tijekom tri mjeseca.Sergej je paæljivo pratio koja su djeca prisutna, a koja ne.Odlazio je kuÊama onih koji nisu bili proπli put i pozvao ihda dou. Æelio je πto viπe djece u svojoj kuÊi kako bi bilo πtozabavnije.

Naposljetku, pastori su rekli Sergeju da viπe neÊe dolaziti.Dali su mu Bibliju i zamolili ga da nastavi sastanke. NauËilisu ga i kako da na zanimljiv naËin priËa dogaaje iz Biblije.

Sergej je odræavao sastanke u svojoj kuÊi. Neka djeca uπkoli su ga ismijavala i nazivala ga “popom” i “vjernikom”.Nekoliko djeËaka reklo mu je da nikada neÊe naÊi æenu, jernijedna æena ne æeli muæa krπÊanina. Te su ga rijeËi boljele,ali nije na njih reagirao. Samo se tiho molio: “Boæe, oprostiim.”

Jednoga dana susjeda je pozvala Sergeja dok je prolaziopored njezine kuÊe.

“Hej, pope”, rekla je. “Doi k meni. Moj sin umire.”Sergej ju je pratio do kuÊe i zatekao njezinog djeËaka ka-

ko leæi bez svijesti na krevetu. Pao je dok je vozio bicikl.Sergej se molio za djeËaka i zatim zamolio i majku djeËa-

ka da se moli s njim. Kada je rekla da ne zna kako, on jojje rekao da ponavlja za njim. Kada su zavrπili molitvu, njezinje sin otvorio oËi.

Kasnije je Sergej toj obitelji dao Bibliju koju je dobio odadventistiËkog roaka koji je æivio daleko.


Sergej je postao prvi adventist u svojem selu kad je krπtensa πesnaest godina. Kad je imao osamnaest godina, osnovaoje prvu adventistiËku crkvu u selu. Zgrada crkve izgraenaje sredstvima koje je traæio od tadaπnjega predsjednika Ge-neralne konferencije Roberta S. Folkenberga, koji je u to vri-jeme bio u posjetu Bugarskoj.

Krπteno je i osmero djece koja su posjeÊivala njegov domi gledala biblijske filmove. Danas i oni posjeÊuju Sergejevucrkvu sa svojom djecom. Majka Ëiji je sin pao s bicikla ta-koer je postala adventistica.

“Od skromnog poËetka doπli smo do mnogih krπtenja”, ka-æe Sergej, koji sada ima 48 godina. “Sada 86 Ëlanova i mno-go posjetitelja dolazi u crkvu svake subote.”

Dio darova ove trinaeste subote pomoÊi Êe u izgradnji novecrkvene zgrade za Zapadnu adventistiËku crkvu u Sofiji, uBugarskoj. Hvala vam πto namjeravate priloæiti svoje darove.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti svijeta Bukovlak u Bugarskoj.u Pogledajte Sergeja na YouTubeu: bit.ly/Sergey-Dimitrov.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/The-Worshipper).u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote na po-


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


29. veljaËe 2020.

PriËa kojutreba ispriËati

Italija

Jedne subote ujutro dvogodiπnji Manuel Iacono prisustvo-vao je s ocem i majkom bogosluæju u adventistiËkoj crkvi uRaguzi, na talijanskom otoku Siciliji. Poslijepodne su otiπlina izlet u πumu.

Tijekom izleta mali Manuel poËeo se muËiti pri disanju.Majka mu je dodirnula Ëelo i osjetila visoku temperaturu.Zatim je Manuel povratio. Majka je zgrabila malog djeËaka ipotrËala prema automobilu moleÊi se: “Boæe, Ti si ga stvorio.Samo ga Ti moæeπ spasiti.” Otac je trËao za majkom.

U automobilu je majka primijetila jarke crvene mrlje naManuelovim rukama i πakama. Mrlje su se ubrzo proπirile ina njegova prsa i lea. Borio se s disanjem.

“Boæe, Ti si ga stvorio”, molila se majka. “Samo ga Ti mo-æeπ spasiti.”

U bolnici je medicinska sestra stavila masku s kisikompreko Manuelovog nosa i usta da mu pomogne disati. LijeË-nica, mlaa æena, pitala se je li ga neπto ugrizlo u πumi. Nonitko nije mogao naÊi tragove ugriza na njegovom tijelu.

Manuel je ostao u bolnici preko noÊi. Majka je ostala snjim i oËajniËki se molila. Iako lijeËnici nisu znali πto mu je,osjeÊala se sigurno jer je bila uvjerena da Êe Bog spasiti nje-zinog sina. “Boæe, Ti si ga stvorio”, molila se majka. “Samoga Ti moæeπ spasiti.”

Proπlo je dvanaest dana. Manuel se i dalje muËio s disa-njem. Joπ je imao temperaturu, a crvene mrlje prekrile sucijelo njegovo tijelo. LijeËnica je pozvala druge lijeËnike u po-moÊ, ali nitko nije mogao odrediti koja je to bolest. Napo-sljetku je lijeËnica rekla majci da povede Manuela kuÊi.


“Ne moæemo mu pomoÊi”, rekla je. “Preostaje samo da semolite.”

Majka se bez prestanka molila prethodnih dvanaest danai nastavila se moliti i sada. “Boæe, Ti si ga stvorio”, molilase. “Samo ga Ti moæeπ spasiti.”

Kada je zavrπila molitvu i otvorila oËi, pogledala je Ma-nuela. Lakπe je disao.

Tijekom sljedeÊih nekoliko sati crvene mrlje su izblijedje-le. Temperatura se smanjila. LijeËnica nije mogla vjerovati.Nitko nije mogao objasniti πto se dogodilo. Svi su izjavili daje to Ëudo.

Manuel je bio premalen da bi se sjeÊao bolesti, ali znasve pojedinosti jer ga majka podsjeÊa na to svakoga dana.PriËao je drugima o tom Ëudu od svoje treÊe godine, otkad jebio u vrtiÊu. Uvijek je traæio prilike da podijeli svoje iskustvos drugima.

Sada ima devet godina i nedavno je ispriËao svoje iskustvona satu vjeronauka u πkoli. Drugom prilikom uËitelj je govo-rio o molitvi i Manuel je ispriËao kako su mu majËine moli-tve spasile æivot. Kada njegovi prijatelji iz razreda razgova-raju o Bogu za vrijeme odmora, on im govori o Boæjoj moÊikoja se pokazala tijekom njegove bolesti. Kada ga pozovu dagovori u subotnjoj πkoli i na roendanskim proslavama, onponovno prepriËava svoje iskustvo.

“Traæim prilike da govorim ljudima o onome πto je BoguËinio za mene”, kaæe Manuel.

Zbog njegovog osobnog svjedoËenja, prijatelji su traæili odManuela da im viπe govori o Bogu. Dao je djeËju Bibliju jed-nomu od svojih prijatelja. Manuel se nada da Êe njegovoiskustvo mnoge ljude dovesti Bogu.

Dio darova trinaeste subote 2016. godine pomogao je uizgradnji crkvene zgrade u kojoj Manuel proslavlja Boga svakesubote u Raguzi, u Italiji. Hvala vam!


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti svijeta Raguzu u Italiji. Nalazi se naSiciliji.

u Podijelite s djecom da Manuelova majka, Eliana DiMarco,æeli da Manuel uvijek dijeli s drugima svoje iskustvo. “Bi-lo je to straπno isustvo za nas. Bili smo oËajni jer namnitko nije mogao pomoÊi”, rekla je. “Zato podsjeÊam Manu-ela na Isusovo Ëudo u njegovom æivotu.”

u Pitajte djecu koje iskustvo s Bogom mogu podijeliti s dru-gima. Njihovo svjedoËenje moæe biti odgovor na molitvuili neπto drugo. Pozovite djecu da tijekom sljedeÊega tjednapodijele svoje osobno iskustvo s najmanje tri osobe — azatim ih zamolite da podijele s drugima rezultate sljedeÊesubote.

u Pogledajte Manuela na YouTubeu: bit.ly/Manuel-Iacono.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/A-Story-to-Tell).u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote s po-

veznice: bit.ly/eud-2020-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Italija zauzima jedinstveno mjesto u crkvenoj povijesti. Toje bila prva dræava u Europi u kojoj se propovijedala ad-ventna vijest. M. B. Czechowski (Ëita se: »ehovski), bivπipoljski katoliËki sveÊenik, bio je krπten 1857. godine i ra-dio je u Sjevernoj Americi meu stanovniπtvom koje govorifrancuski. Nije uspio uvjeriti adventistiËke crkvene voeda ga poπalju u Europu, tako da je otiπao pod pokrovitelj-stvom jedne druge adventistiËke denominacije. Otiπao jeu Torre Pellice, u dolinu valdenza na obroncima Pijemonta


na sjeveru Italije, 1864. godine, gdje je pouËavao adventis-tiËki nauk.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


7. oæujka 2020.

Æivot bez pizzeItalija

Kad je Thomas imao godinu dana, majka mu je dala dakuπa mali komad sira. Pojeo je sir i odjednom nije mogaodisati.

Majka je odnijela bebu u bolnicu, gdje mu je lijeËnik spa-sio æivot. Ali lijeËnik je majci priopÊio da Thomas ima ozbilj-nu alergiju na mlijeko.

To je bio veliki problem u Italiji, gdje Thomas æivi. Talijanivole mlijeko. Osim πto vole piti mlijeko, vole pizzu sa sirommozzarella i πpagete s parmezanom. Takoer vole sladoled ikolaËe, koji se rade s mlijekom. Ali Thomas nije mogao jestiniπta od toga jer bi mogao umrijeti.

Alergija je promijenila æivot njegove obitelji. Kada je Tho-mas pozvan na roendansku proslavu kod prijatelja, majkamu je morala napraviti posebnu tortu. Na πtandu sa sladole-dom Thomas je mogao naruËiti samo granitu, sicilijanski de-sert koji se radi od leda i limunovog soka. Majka je reklaËlanovima crkve za Thomasovu alergiju i oni su subotom uve-Ëer promijenili svoju dugogodiπnju tradiciju. I dalje su radilipizzu, ali bez sira — samo tijesto s umakom od rajËice.

Majka se pitala kako Êe Thomas preæivjeti sa svojom aler-gijom u Italiji. I Thomas se pitao kako Êe preæivjeti. SvakeveËeri na obiteljskom bogosluæju molio se za pomoÊ.

“Æelim se izlijeËiti, Isuse, tako da mogu jesti kao i drugadjeca”, molio se.

Majka se takoer molila, a potraæila je i mnoge lijeËnikekako bi zatraæila pomoÊ. Naposljetku je pronaπla lijeËnika izIzraela koji je rekao da moæda moæe neπto uËiniti. Pokuπaoje s novim lijeËenjem.


Proπla su tri mjeseca. Thomas i majka su se neprestanomolili. A onda je jednoga dana lijeËnik iz Izraela objavio daje lijeËenje zavrπeno i da Thomas moæe jesti bilo koju hranu.

Majka je bila sumnjiËava, pa joj je lijeËnik predloæio dakupi tortu, donese je u njegovu ordinaciju i da je pojedu svizajedno.

Majka ga nije posluπala, veÊ je kod kuÊe ispekla tortu odlimuna. Koristila je mnogo braπna — 4 πalice — i jako malomlijeka — 2 ælice. SljedeÊega dana odrezala je najmanji ko-mad za Thomasa.

Majka je paæljivo promatrala hoÊe li Thomas imati alergij-sku reakciju. Niπta se nije dogodilo. Majka je odvela Thoma-sa k drugom lijeËniku, koji je nakon obavljenih testova re-kao da je djeËak i dalje alergiËan na mlijeko. Ali kad mu jemajka rekla za tortu od limuna, ponudio je da uËine pokus.Thomasu je dao pola Ëaπe mlijeka i rekao mu da je pije ubolnici polako tijekom sljedeÊih sedam sati.

“Ako se iπta loπe dogodi, imamo spreman lijek da spasi-mo Thomasov æivot”, rekao je.

Thomas je polako pio mlijeko tijekom sedam sati. Niπtase nije dogodilo.

“Potpuno si se oporavio”, rekao je lijeËnik iznenaeno. “Mo-æeπ jesti sve, ukljuËujuÊi i mlijeËne proizvode. Ovo je Ëudo!”

SljedeÊega jutra Thomas je prvi put popio Ëaπu mlijekaza doruËak.

U subotu su u crkvi Thomas i majka objavili nevjeroja-tnu vijest da je Bog odgovorio na njihove molitve. »lanovicrkve su se radovali. Nekoliko njih je plakalo. Te veËeri crkvaje priredila veliku proslavu s pizzama. Svi, ukljuËujuÊi i Tho-masa, jeli su pizzu sa sirom. Nakon toga su jeli i sladoled,iako je bila veljaËa i vani je bilo vrlo hladno.

Danas Thomas ima sedam godina i ispunjen je zahval-noπÊu prema Bogu. Na obiteljskim bogosluæjima svake veËeriThomas zahvaljuje Bogu za Njegovu dobrotu. Viπe se ne bri-ne za svoje zdravlje, veÊ traæi pomoÊ oko neËega drugoga.


“Hvala Ti, Boæe, za sve πto imam i πto si mi pomogao dase izlijeËim od alergije”, kaæe on. “VeËeras Te molim samo zadobre snove ili da uopÊe nemam snove.”

On zna da je Bog izlijeËio njegovu alergiju na mlijeko ida moæe otjerati i loπe snove.

Prije tri godine vaπi darovi trinaeste subote pomogli su uizgradnji nove crkvene zgrade u Thomasovu rodnom gradu,Raguzi. Hvala vam na darovima koji su omoguÊili da se Tho-mas i ostali Ëlanovi crkve presele iz unajmljene zgrade u vla-stitu crkvu, gdje mogu slaviti Boga svake subote — i uæivatiu pizzama.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti svijeta Raguzu u Italiji. Nalazi se naplanini na juænom otoku Sicilije.

u Recite djeci da je Thomasova majka, Alessandra Covatto,uvjerena da je Bog, a ne lijeËenje, izlijeËilo Thomasovualergiju. Drugi lijeËnik vrπio je testove i mislio je da jeThomas i dalje alergiËan na mlijeko, sve dok nije izveopokus s pola Ëaπe mlijeka.

u Pogledajte Thomasa na YouTubeu: bit.ly/Thomas-Boldrini.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/Life-Without-Pizza).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


14. oæujka 2020.

Dovoenjeprijatelja u crkvu

©panjolska

Song Hai Choi je podrijetlom iz Juæne Koreje, ali nikadanije æivjela u toj zemlji.

Song Hai roena je u JuænoameriËkoj dræavi Paragvaj.Njezini roditelji preselili su se tamo zbog posla prije nego πtose ona rodila.

Iako Song Hai nikada nije æivjela u Juænoj Koreji, stalnosu je okruæivali Korejci u glavnome gradu Paragvaja, Asun-cionu.

Pohaala je korejsku πkolu, gdje je njezina majka vodilaudrugu roditelja i uËenika. Nedjeljom ju je majka vodila ukorejsku crkvu. Kod kuÊe je jela korejska jela, poput bijeleriæe i hobotnice.

Jednoga dana, kad je Song Hai imala osam godina, majkaje neoËekivano objavila da obitelj nedjeljom viπe neÊe iÊi ucrkvu.

“NeÊemo viπe iÊi u tu crkvu, ali Êemo i dalje vjerovati uBoga”, rekla je majka.

Song Hai nije imala niπta protiv. Æivot bez crkve znaËioje viπe vremena za domaÊe zadaÊe i kupnju. Voljela je kad bijoj majka dala novac za kupnju slatkiπa i igraËaka.

Proπlo je godinu dana i kod kuÊe se dogodilo neπto ne-obiËno. Majka je prestala kuhati bijelu riæu i poËela je poslu-æivati smeu. Bijeli kruh zamijenila je kruhom od punog pπe-niËnog zrna. Meso je nestalo sa svakodnevnog jelovnika.

“Gdje je hobotnica?” upitao je otac. Majka se nasmijeπilai rekla da æeli da njezina obitelj bude zdrava.

Onda je jednoga dana majka izjavila joπ jednu neobiËnuvijest.


“Ovoga tjedna se vraÊamo u crkvu”, rekla je. “SjeÊate seda smo iπli u crkvu nedjeljom? E, pa, sada idemo u subotu.”

“Zaπto u subotu?” upitala je Song Hai.“Zato πto nas je netko iz crkve koja se sastaje subotom

pozvao”, rekla je majka.Rekla je da Biblija uËi da je subota dan odmora i da za-

poËinje u petak zalaskom sunca i zavrπava u subotu zalas-kom sunca.

“Ne bismo trebali niπta kupovati ni prodavati u to vrije-me”, rekla je.

Song Hai nije bila zabrinuta zbog toga πto u subotu nemoæe niπta prodati. Imala je samo devet godina i nije imalaπto prodati. Ali voljela je kupovati slatkiπe i igraËke subotom.

“Zaπto, mama?” pitala je moleÊivo. “Zaπto se sve ovakomijenja?”

Saznala je da se majka sprijateljila s jednom æenom uπkoli koja je bila adventistica. Ta je æena majci pokazala πtoBiblija kaæe o Ëistoj i neËistoj hrani, zdravoj prehrani i subo-ti.

U subotu je majka odvela Song Hai i njezine jedanaesto-godiπnjeg i sedmogodiπnjeg brata u crkvu.

Song Hai je voljela subotnju πkolu. UËitelj je priËao za-nimljiva iskustva i davao πarene naljepnice svakom djetetukoje je zapamtilo biblijski redak. Song Hai je æeljela naljep-nicu!

Kad se vratila kuÊi, poËela se buditi u pet sati ujutro,mnogo prije drugih, kako bi zapamtila biblijski redak za tajtjedan. U subotu ga je savrπeno izrecitirala i dobila naljepni-cu. Bila je tako sretna!

Nakon nekog vremena majka se krstila. Song Hai, njezi-na braÊa i otac takoer su krπteni. Danas Song Hai studirana AdventistiËkom fakultetu Sagunto u ©panjolskoj. Æeli bitipoput æene adventistice koja je majku dovela Bogu.

Spavaonica za æene u kojoj æivi Song Hai sagraena je oddarova trinaeste subote 1981. godine. Dio darova ovoga tro-


mjeseËja pomoÊi Êe u izgradnji zgrade AdventistiËkoga fakul-teta Sagunto.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti svijeta Juænu Koreju, Paragvaj i ©pa-njolsku.

u Pitajte djecu koga su do sada pozvali u crkvu i zamoliteih da pronau nekoga koga mogu pozvati sljedeÊe subo-te.

u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/Bringing-Fri-ends-Church).

u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote s po-veznice: bit.ly/eud-2020-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Miguel de Cervantes, πpanjolski pisac, smatra se najbo-ljim piscem na πpanjolskom jeziku i jednim od najcjenje-nijih romanopisaca na svijetu. Njegovo djelo “Don Quijote”,napisano 1605. godine, smatra se prvim modernim roma-nom i prevedeno je na viπe od 140 jezika. Nakon Biblije,to je najprevoenija knjiga na svijetu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


21. oæujka 2020.

DjeËakova vjera©panjolska

Devetogodiπnji David Lucas imao je mnogo pitanja.“Odakle dolaze ljudi?” pitao je oca. “Zaπto smo ovdje? Za-

πto ti kaæeπ da nas je stvorio Bog, a moj uËitelj kaæe da smose razvili od majmuna?”

Otac je uËio Davida da je Bog stvorio ljude, ali djeËak jeËuo druga tumaËenja u dræavnoj πkoli u glavnome gradu ©pa-njolske, Madridu.

Otac je bio sretan kada su kao obitelj napustili Madridda bi on mogao studirati i postati pastor na AdventistiËkomfakultetu Sagunto u gradu Sagunto. Na fakultetskom imanjunalazi se osnovna πkola u kojoj je David mogao uËiti o stva-ranju iz Biblije.

Ali mjesec dana prije poËetka πkolske godine otac je sa-znao da za Davida nema mjesta u Ëetvrtom razredu. Mnogisu roditelji stavili imena svoje djece na listu Ëekanja za Ëetvrtirazred, a David je bio daleko na dnu.

“Hajde da se molimo”, rekao je otac.Na veËernjem obiteljskom bogosluæju otac, majka i David

molili su se da Davidu bude omoguÊeno da pohaa adventis-tiËku πkolu. Molili su se svaki dan tijekom mjesec dana. Aonda je ravnatelj πkole priopÊio ocu loπe vijesti. “Nemamo mje-sto za Davida”, rekao je. “Æao mi je.”

David je upisao dræavnu πkolu.Ali obitelj nije odustala. Otac, majka i David nastavili su

se moliti da djeËak moæe pohaati adventistiËku πkolu. Pro-πlo je mjesec dana. Dva mjeseca.

Majka se prestala moliti za Davidovu πkolu. Otac se tako-er prestao moliti.


“Bog sigurno ima plan za Davida u dræavnoj πkoli”, rekaoje otac. “Moæda David treba svjedoËiti svojim πkolskim prija-teljima.”

Meutim, David se nastavio moliti. Svake veËeri na bogo-sluæju zahvalio je Bogu za oca i majku i zavrπio molitvu rije-Ëima: “Boæe, ako æeliπ da pohaam adventistiËku πkolu, mo-lim Te, daj da bude mjesta u Ëetvrtom razredu.”

Otac je bio zabrinut. Nije æelio da se David razoËara. “Ne-moj poæurivati Boga”, rekao mu je. “Bog nam ne odgovarauvijek onako kako mi to æelimo.”

Ali David se nastavio moliti. Proπlo je Ëetiri mjeseca odpoËetka πkolske godine i otac je Ëuo da se u Ëetvrtom razre-du jedan djeËak preselio. Poæurio je u ured ravnatelja da gapita bi li se David mogao pridruæiti razredu. “David je dobro-doπao u πkolu”, rekao je ravnatelj. “Ali nemojte se previπeradovati. Morate dobiti dozvolu od Gradskog ureda za obra-zovanje da Davida iz dræavne πkole presele u adventistiËkuπkolu. U ovo doba πkolske godine teπko je dobiti takvu do-zvolu.”

Otac i majka odluËili su pokuπati, ali odvezli su se doGradskog ureda za obrazovanje s malo vjere. »etrdeset minutakasnije imali su isprave za prebacivanje iz πkole u πkolu.David je mogao iÊi u adventistiËku πkolu!

Otac i majka nisu mogli vjerovati. Dok su napuπtali ured,stali su da se pomole. “©to je Ëovjek da ga se spominjeπ, sinËovjeËji te ga pohodiπ” — molio se otac recitirajuÊi Davidovumolitvu u Psalmu 8,4. “Dao si nam sve ovo usprkos tomuπto smo imali malo vjere. Ti nam sve poklanjaπ.”

David je bio kod kuÊe kad su otac i majka stigli. “Pogledajovo”, rekao je otac ispruæivπi papir. “Bog je moÊan. Ovako jeodgovorio na tvoju molitvu.”

Veliki osmijeh razvukao se na Davidovu licu i od radostije skakao po kuÊi.

“Pomolimo se ponovno”, rekao je otac. “Zahvalimo Muponovno.”


David je pognuo glavu i pomolio se: “Hvala Ti, Isuse, πtosi Ëuo moju molitvu. Pomozi mi da uæivam u novoj πkoli.”

»im je otvorio oËi, okrenuo se prema ocu i upitao ga:“HoÊeπ li igrati nogomet sa mnom?”

Danas David ide u πkolu samo nekoliko koraka od uËio-nica na AdventistiËkom fakultetu Sagunto, gdje njegov otacstudira kako bi postao pastor. Dio darova ove trinaeste subotepomoÊi Êe u izgradnji nove zgrade fakulteta s posebnim mu-zejom o stvaranju za uËenike osnovne πkole. Hvala vam πtoplanirate dati velikoduπni dar kako bi David i ostali uËenicimogli nauËiti viπe o stvaranju.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pronaite na karti svijeta Madrid i Sagunto u ©panjolskoj.u Otac je mislio da bi David mogao svjedoËiti u dræavnoj

πkoli. Pitajte djecu kako bi oni mogli biti dobri svjedoci usvojim razredima, bilo da su u dræavnoj ili adventistiËkojπkoli.

u Recite djeci da mogu biti dobar primjer svojim roditelji-ma. Davidov otac, koji se zove Laurentiu, rekao je: “NauËiosam vaænu pouku. Iako sam prestao vjerovati i moliti se,moj sin se nastavio moliti. Umjesto da sam ja njemu bioprimjer, on je meni bio primjer.”

u ProËitajte iskustvo Davidovog oca u Vijestima iz svijeta zaodrasle.

u Pogledajte Davida na YouTubeu: bit.ly/David-Druga.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/Faith-of-Boy).u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote na slje-

deÊoj poveznici: bit.ly/eud-2020-projects.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


28. oæujka 2020.

Zemlja ËudaProgram trinaeste subote

Napomena: Prije trinaeste subote podsjetite roditelje daÊe djeca imati program te da ih potaknu na darivanje trina-este subote, 28. oæujka. Podsjetite sve da su njihovi misijskiprinosi darovi kojima se πiri Boæja rijeË diljem svijeta, te daÊe jedna Ëetvrtina dara trinaeste subote iÊi izravno za pomoÊprojektima u Intereuropskoj diviziji. Popis projekata nalazi sena poËetku ovih Vijesti iz svijeta za djecu.

* * *

Ravnatelj πkole imao je velik posao. AdventistiËka crkvaæeljela je kupiti zemljiπte za novu πkolu u ©panjolskoj, a nje-gov je posao bio da je pronae. Ali gdje?

Ravnatelj, Jose Lopez, prvo je poËeo gledati zemlju u glav-nome gradu ©panjolske, Madridu, i oko njega. Zemlja je biladobra, ali stajala je viπe od 3,5 milijuna pezeta, koliko sumu dali da potroπi.

Jose je pogledao zemlju u drugom po veliËini gradu u ©pa-njolskoj, Barceloni, i oko nje. Zemlja je i tu bila dobra, alistajala je mnogo viπe od novca koji je imao.

Jose je poËeo traæiti zemlju u treÊem po veliËini gradu u©panjolskoj, Valenciji. To je bilo bliæe njegovu domu, jer jebio ravnatelj adventistiËke πkole koja se sastajala u zgradicrkve u Valenciji. Ali crkva je bila premala. Mnogi uËenicistudirali su da postanu pastori u πkoli, ali bila je potrebnaveÊa zgrada.

Jose je traæio oko Valencije i zamolio agente za prodajunekretnina da mu pomognu. Rekli su mu da zemljiπte u gra-du stoji mnogo viπe nego πto je imao.


Jednoga dana agent za nekretnine predloæio je Joseu dapogleda komad zemlje koji se nalazi trideset kilometara sje-verno od Valencije.

Joseu se svidjelo ono πto je vidio. Zemlja je bila u brdo-vitom kraju. Dio je bio prekriven πumom veliËanstvenih,zelenih borova, pogodnih za planinarenje i kampiranje. Naj-vaænije od svega, na glavnom dijelu zemljiπta bili su napuπtenivoÊnjaci rogaËa i maslina. Jose je znao da bi to bilo idealnomjesto za izgradnju πkole.

Agent za nekretnine vidio je da se Joseu svia zemljiπte.“Ovo je prelijepo mjesto”, rekao je. “Ali moram vas upozoritida je skupo.”

Vlasnica zemljiπta, starija æena u osamdesetim godinama,æeljela je golemi iznos od 4,5 milijuna pezeta — milijun pezetaviπe nego πto je Jose imao.

Jose se sastao s vlasnicom.“Svia nam se ovo mjesto”, rekao joj je. “Ali preskupo je.

Imamo samo 3,5 milijuna pezeta.”Starija gospoa je na trenutak razmislila.“Dajte da poslijepodne razgovaram sa kÊerima”, rekla je.

“Moj pokojni suprug dao mi je neke uvjete za prodaju zemlji-πta.”

Æena je nasamo razgovarala sa svojim dvjema kÊerima,æenama u pedesetim godinama. One su je podsjetile na toda je njihov otac postavio uvjet za prodaju zemlje prije negoπto je umro.

“Tata nije htio prodati zemlju osim ako se ona ne budeiskoristila za otvaranje πkole”, rekla je jedna kÊer. “ProdatÊemo zemljiπte samo ako æele graditi πkolu na njemu.”

Vlasnica se ponovno sastala s Joseom.“Kakve planove imate s ovim zemljiπtem?” upitala ga je.“Æelimo otvoriti πkolu”, odgovorio je Jose.Vlasnica je izgledala iznenaeno. Nije oËekivala da Êe Ëuti

takav odgovor. Nekoliko godina pokuπavala je prodati zemlju,ali nije uspijevala, jer nitko nije æelio otvoriti πkolu.


“©to ste rekli, koliko novca imate?” pitala je. “Imamo 3,5milijuna”, rekao je Jose. Vlasnica je razmislila.

“Moje kÊeri æele prodati za 4,5 milijuna”, rekla je. “Ali jasam jako stara i ne æelim umrijeti a da ne vidim kako su seispunile æelje moga muæa. BuduÊi da æelite otvoriti πkolu, dajtemi malo vremena da ponovno razgovaram sa svojim kÊeri-ma.”

Gospoa je razgovarala sa svojim kÊerima i ponovno sesastala s Joseom. Bila je sumnjiËava prema Joseovim pla-novima da otvori πkolu.

“Æelim biti sigurna da Êe ovdje jednoga dana biti πkola”,rekla je. “Moæete kupiti zemljiπte za 3,5 milijuna, ali moratepotpisati ugovor da Êete doista otvoriti πkolu.”

Jose nije mogao vjerovati svojim uπima. Gotovo je pao napod od iznenaenja. Bio je zaprepaπten πto je vlasnica bilaspremna dati zemljiπte s tako velikim popustom.

Vlasnica je nastavila: “Moj muæ je bio uËitelj i njegovaæelja i san bila je da se na ovom zemljiπtu izgradi πkola. Ovoimanje je prazno veÊ dugo godina, ali sada mogu mirno um-rijeti jer sam ispunila æelju svojega supruga.”

Jose je u tom trenutku znao da je Bog odabrao zemljiπteza πkolu mnogo prije nego πto ga je AdventistiËka crkva Ëaki poËela traæiti.

Tri godine nakon kupnje zemljiπta, 1974. godine, otvorenje AdventistiËki fakultet Sagunto.

Danas na kampusu æivi oko 700 uËenika koji se πkolujuu osnovnoj πkoli, srednjoj πkoli, glazbenoj πkoli i teoloπkojπkoli za studente teologije i buduÊe pastore.

Dr. Jose Lopez sada ima devedeset godina i æivi u stara-Ëkom domu u blizini fakulteta. Bio je dirnut kad se sjetiotrenutka u kojem je starija vlasnica izjavila da Êe prodatizemlju za πkolu. “Bilo je to pravo Ëudo!” kaæe.

AdventistiËki fakultet Sagunto prepun je studenata i po-trebna im je nova zgrada. Dio darova trinaeste subote ovogatromjeseËja pomoÊi Êe u izgradnji te zgrade.


Hvala vam πto Êete svojim darovima pomoÊi ovom fakul-tetu. Hvala vam i πto Êete se sjetiti i ostalih vaænih projekatatrinaeste subote u Bugarskoj, NjemaËkoj, »eπkoj i SlovaËkoj.Molimo se za ovaj fakultet i ostale projekte.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Na karti svijeta pokaæite pet zemalja — ©panjolsku, Nje-maËku, »eπku, SlovaËku i Bugarsku — koje Êe dobiti da-rove ove trinaeste subote. Ukratko objasnite πto Êe svakazemlja uËiniti s novcem.

u Pokaæite πpanjolske gradove Madrid, Barcelonu, Valencijui Sagunto na karti svijeta.

u Pogledajte Josea na YouTubeu: bit.ly/Jose-Lopez-EUD.u Preuzmite fotografije za ovo iskustvo s Facebooka (bit.ly/

fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/Miracle-Land).u Preuzmite fotografije o projektima trinaeste subote na po-


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

BuduÊi projekti trinaeste subote

Projekti za koje Êe se prikupljati novËana sredstva sljedeÊegatromjeseËja dolaze iz Transeuropske divizije Generalne kon-ferencije KrπÊanske adventistiËke crkve:

u Osnivanje srediπta utjecaja u Sortlandu, u Norveπkoj.

u Osnivanje crkve u Novom Beogradu, u Srbiji.

u Izgradnja crkve i srediπta utjecaja u Nikoziji, na Cipru.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Kazalo

Dragi voditelju subotnje πkole ................................................. 3

SLOVA»KABog u domu ......................................................................... 5Molitva za oca ...................................................................... 8

»E©KABez hrane ........................................................................... 11Sila utjecaj jednoga krπtenja ............................................. 14

RUMUNJSKAKada je srce stalo .............................................................. 17

BUGARSKAKlepetavi kotaË ................................................................... 20Pas Hrabri .......................................................................... 23Mali propovjednik .............................................................. 26

ITALIJAPriËa koju treba ispriËati .................................................. 29Æivot bez pizze ................................................................... 33

©PANJOLSKADovoenje prijatelja u crkvu ............................................. 36DjeËakova vjera .................................................................. 39Zemlja Ëuda ....................................................................... 42


www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

www.znaci-vremena.com

Njiva je svijet

“ProlazeÊi uz Galilejsko more, ugleda dva brata,©imuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacajumreæu u more; bijahu ribari. I kaæe im: ‘Hajdete zamnom, uËinit Êu vas ribarima ljudi!’ Oni brzo ostavemreæe i pou za njim. Poπavπi odande, ugleda drugadva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u laisu sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreæe. Pozva injih. Oni brzo ostave lau i oca te pou za njim.” (Ma-tej 4,18-22)

Documents

VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU - Adventisti Hrvatska