VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU - Adventisti Hrvatska...VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (4/2016) ¥ 3 Dragi voditelju subotnje πkole, Ovog tromjeseŁja upoznajemo se s Intereuropskom divi-zijom

VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (4/2016) • 1

»etvrto tromjeseËje 2016.

INTEREUROPSKA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAZA DJECU

2 • VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (4/2016)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

LekturaSelena Pleπko

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2016.Za internu uporabu


Dragi voditelju subotnje πkole,

Ovog tromjeseËja upoznajemo se s Intereuropskom divi-zijom. U njoj æivi viπe od 336 milijuna ljudi, ali samo je178.380 adventista, πto znaËi da na 1.800 stanovnika dolazijedan adventist.

Dar trinaeste subote pomoÊi Êe da se sagradi nova inter-nacionalna crkva u BeËu, u Austriji; Æidovsko-adventistiËkicentar prijateljstva u Parizu, u Francuskoj; crkva u Ragusi,u Italiji; te da se odræava zdravstveno-edukativni program zadjecu i mlade u Rumunjskoj.

Ovog tromjeseËja imamo nekoliko æivotnih priËa djece ko-ja su pronaπla naËin na koji mogu podijeliti svoju vjeru sdrugima. Ova iskustva pruæit Êe vam dobru podlogu da djeciu subotnjoj πkoli predstavite program “Total Member Invol-vement” (TMI), program koji ohrabruje sve adventistiËke vjer-nike, bez obzira na godine, da budu aktivno ukljuËeni u do-sezanje ljudi za Krista. Ovo je i dobra prilika da u razreduporazgovarate na koji naËin i djeca mogu podijeliti svoju vje-ru s drugima. Za viπe informacija o programu TMI posjetitestranicu http://tmi.adventist.org.

Aktivnosti

Europske zemlje su poznate po dobroj kuhinji, tako dasmo ukljuËili i nekoliko recepata iz Francuske, Italije, Austrijei Rumunjske. PronaÊi Êete joπ nekoliko aktivnosti koje Êe po-moÊi vaπim uËenicima da bolje razumiju zemlje i kulture ko-jima je namijenjen poseban dar trinaeste subote.


Posebni dodaci

Mission Spotlight DVD sadræi i video s vijestima za djecu,kao i glazbu te druge priËe o misiji. Taj DVD moæete skinutina stranici: https://am.adventistmission.org/mission-spotlight(ili potraæite video na internetu).

Mission Quarterlies online. Posjetite web-stranicu zaadventistiËke misije na adresi: https://www.adventistmissi-on.org/mission-quarterlies. Na njoj moæete pronaÊi i skinutiaktualna i proπla izdanja Vijesti iz svijeta za djecu i odrasle.

Mission Quarterlies Facebook stranica. Na Facebookstranici Mission Quarterlies, na adresi, www.facebook.com/mission-quarterlies, moæete Ëitati i gledati fotografije, saznativiπe o dogaajima “iza scene” te svoja iskustva dijeliti s dru-gima. Hvala vam na trudu i pomoÊi.

Æelim vam obilje Boæjih blagoslova!

Gina Wahlen, urednica

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski projekti

Dar trinaeste subote pomoÊi Êe da se izgradi:u Nova crkvena zgrada za internacionalne vjernike u BeËu,

u Austriji,u Æidovsko-adventistiËki centar prijateljstva u Parizu, u Fran-

cuskoj,u Crkva u Ragusi, u Italiji.u DJE»JI PROJEKT: Zdravstveni projekt za djecu u Rumunj-

skoj.Viπe: www.AdventistMission.org

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. listopada 2016.

Raqueline molitveItalija

Raquel ima osam godina i æivi u Ragusi u Italiji. Ragusase nalazi na otoku Siciliji, najveÊem otoku u Italiji (pronaitena karti svijeta).

Raquel voli svakoga tjedna doÊi u subotnju πkolu u kojojuËi o Bogu kroz biblijske izvjeπtaje, pjesme, crteæe i drugeaktivnosti. Ona voli pustolovine i uæiva u kampiranju s pri-jateljima.

U πkoli Raquel uæiva uËiti i ima puno prijatelja. U njenojuËionici djeca sjede za dugaËkim stolom, po dvoje u klupi.UËitelj odreuje gdje Êe koji uËenik sjesti. Raspored sjedenjamijenja se svakog drugog tjedna.

Novi raspored sjedenja

Jednog dana, kada je bio objavljen novi raspored sjede-nja, Raquel je saznala da Êe sjediti pored Alessandra — naj-goreg djeËaka u razredu. Ponekad je Alessandro gurao drugeuËenike i bacao im stvari s klupe. UËenici su ga nazivali “glu-panom” jer mu je ponekad bilo teπko shvatiti gradivo kojeuËe.

Kada se toga dana Raquel vratila kuÊi, rekla je svojoj majcio novom rasporedu sjedenja te da Êe ona morati sjediti poredAlessandra.

“Bojim se sjediti pokraj njega”, rekla je Raquel. “On jezao.”

“Sluπaj me paæljivo”, rekla je Raquelina mama. “Jako jevaæno da se slaæeπ sa svom djecom. Pomolimo se i zamolimoIsusa da ti pomogne.”


Joπ jedna molitva

SljedeÊeg jutra, prije odlaska u πkolu, Raquel se opet po-molila. Zamolila je Isusa da joj pomogne da se slaæe s Ales-sandrom. Kada je doπla u uËionicu, Raquel se viπe nije boja-la. Sjela je za svoju novu klupu i nasmijeπila se Alessandru.

Svakog dana prije odlaska u πkolu Raquel se molila Isusuda joj pomogne da postane prijateljica s Alessandrom i daAlessandro bude ljubazan.

Kako su dani prolazili, Raquel i Alessandro su postaliprijatelji. To je bilo prvi put da je netko iz razreda postaoprijatelj s njim. I svakoga dana prije dolaska u πkolu Raquelse molila za svog prijatelja Alessandra.

Dan za danom svatko je mogao vidjeti kako se Alessan-dro mijenja. Postao je ljubazniji prema drugim uËenicima iposluπniji uËiteljima. S vremena na vrijeme skliznuo bi nastare navike, ali Raquel bi porazgovarala s njim, a on bi jeposluπao i trudio se biti bolji.

“Æelim se nastaviti moliti za Alessandra”, kaæe Raquel.“Molim se da on poËne poπtivati druge uËenike i da budeljubazan prema njima.”

UËitelj je zadovoljan πto se Raquel trudi pomoÊi ovom dje-Ëaku, a jednog dana je i Alessandrova majka nazvala Raqu-elinu majku kako bi joj rekla koliko cijeni Raquel.

“Hvala vam πto je Raquel prijateljica Alessandru i πto mupomaæe”, rekla je njegova mama. “Pronaπli smo mir.”

Raquelina majka je sretna πto je njena kÊi u subotnjojπkoli nauËila puno toga dobrog i πto zna koliko je molitvavaæna. Vjeruje da je Bog usliπio Raqueline molitve i kaæe dasve dobro πto se dogaa nije samo zbog Raquel, veÊ i zbognjene veze s Bogom.

Odgovor na molitvu

DjeËaci i djevojËice, i vi moæete imati vezu s Bogom kaoRaquel.


Moæete se moliti bilo kad, danju i noÊu, i On Êe Ëuti vaπemolitve.

Dio dara trinaeste subote pomoÊi Êe da se sagradi crkvau Ragusi. Trenutno se vjernici ondje sastaju u jednom stanukoji nema dovoljno mjesta za sve koji æele doÊi. Hvala vamna vaπem velikoduπnom daru i æelji da im pomognete!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Postoji viπe od 140 razliËitih vrsta tjestenine (paste) i joπviπe naziva za njih. Neke se vrste izrauju samo u poje-dinim podruËjima, a neke su poznate pod drugaËijim na-zivima u razliËitim dijelovima zemlje.

u MehaniËki sat, barometar, termometar i optiËko staklo izu-mili su Talijani.

u Etna, najveÊi aktivni vulkan u Europi, nalazi se na istoË-noj obali Sicilije.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Talijanski preljev za salatu

Odgovara kao dresing za klasiËnu talijansku salatu s tje-steninom:

2 samljevena/zdrobljena Ëeπnja Ëeπnjaka1 æliËica suhog estragona1 ælica suhog maæuranaPola ælice soliPola πalice maslinovog uljaPola πalice limunovog soka

Pomijeπajte sve zajedno u πalici ili zdjelici i prelijte prekosalate. Uæivajte!


8. listopada 2016.

Marikina misijaItalija

Marika ima devet godina i ide u Ëetvrti razred osnovneπkole. Ona voli Isusa i veÊ Mu sluæi kao mlada misionarka.

Marika je dobra uËenica i redovito ide u πkolu, osim su-botom. Svake subote Marika i njena obitelj idu na bogoslu-æje zajedno s drugim adventistima u Ragusi, u Italiji. Moædase sjeÊate od proπle subote da se Ragusa nalazi na otokukoji se zove Sicilija (zamolite neko dijete da pokaæe Sicilijuna karti svijeta).

Zaπto ne doeπ?

Marikini prijatelji iz πkole poËeli su joj postavljati pitanje:“Zaπto ne dolaziπ u πkolu subotom?”

“Zato πto sam adventistica”, kaæe Marika. “Ja idem u crkvusvake subote jer æelim sluæiti Bogu. On æeli da Ga oboæava-mo subotom, a mi znamo iz izvjeπtaja o stvaranju, koji senalazi u Knjizi Postanka, da se Bog odmarao sedmog dana iuËinio ga svetim.”

To je joπ viπe pobudilo znatiæelju kod πkolskih prijatelja.“Pa πto vi radite subotom u crkvi?” pitali su Mariku.

“Molimo se, pjevamo i prouËavamo Bibliju”, kaæe ona.“Znate, subota je pravi dan odmora. Bog je posvetio taj dan,On se odmarao i naËinio ga je svetim za sve.”

Marika je takoer ispriËala svojim prijateljima o izviaË-kom klubu koji se sastaje subotom. “»inimo mnogo toga ka-ko bismo pomogli drugim ljudima”, objaπnjava ona. JedannaËin na koji izviaËi pomaæu drugima je taj πto su uklju-Ëeni u zdravstveni program koji pomaæe djeci da nauËe kakobiti zdravi.


UËiti neπto viπe

Djeca su bila vrlo znatiæeljna. “Vau!” rekli su. “Nismo znalida se sve to moæe raditi u crkvi i da moæemo biti ukljuËeniu toliko razliËitih aktivnosti!” Zatim su æeljeli saznati joπ viπeo Marikinoj crkvi.

Jednog dana Mariki je sinula jedna zamisao koju je po-dijelila sa svojom mamom: ©to kada bi izviaËki klub doπaou njenu πkolu i predstavio djeci program o zdravlju? Njenamajka sloæila se da je to odliËna zamisao i ohrabrila je Mari-ku da razgovara sa svojom uËiteljicom o tome. I njena uËite-ljica je smatrala da je to dobra zamisao pa je porazgovaralasa πkolskim ravnateljem, koji se sloæio da izviaËi dou i odræesvoj program o zdravlju.

“Bili su dirnuti kada su saznali koliko mi adventisti po-πtujemo prirodu, Bibliju, naπe susjede i kako æivimo zdravimæivotom”, kaæe Marikina majka.

Marikini prijatelji toliko su uæivali u programu da se njihdevetero odluËilo pridruæiti izviaËkom klubu kako bi i onimogli nauËiti sve πto znaju izviaËi i potom o tome uËiti dru-ge!

Obiteljska misionarka

Ne samo da Marika dijeli svoju vjeru u πkoli; ona je misi-onarka i u svojoj obitelji. Svakog ljeta Marika i njena osmo-godiπnja neÊakinja Serenity, koja æivi viπe od 1.100 kilometaradalje od Marike — u Firenci u Italiji — provode vrijeme za-jedno.

Proπlog ljeta kada je Serenity bila u posjetu u Ragusi od-veli su je u subotnju πkolu. Serenity dotad nije iskusila ni-πta sliËno, zato joj se jako svidjelo i æeljela je uËiti joπ viπe.

“Ja sam joj priËala o Isusu i o tome πto je On uËinio zamene”, kaæe Marika. “Korak po korak, uËila sam je kako dase moli i upozna Isusa. Sada je naviknula na molitvu i Ëita-nje Biblije jer zna da je to jako vaæno.”


Kada nisu zajedno, Serenity zove telefonom Mariku svakesubote da je pita πto su uËili i radili u subotnjoj πkoli. “Kadajoj objasnim πto smo radili, ona me pita o aktivnostima i oonome πto smo uËili”, kaæe Marika. “Jako je zainteresiranada nauËi i sazna viπe.”

Marika je jako sretna πto moæe podijeliti svoju ljubav pre-ma Isusu s drugima i kaæe: “Voljela bih uËiniti viπe za Boga.”

Vaπ dar trinaeste subote pomoÊi Êe da se sagradi crkva uRagusi, u Italiji. Tada Êe ondje biti viπe mjesta da Marikamoæe dovesti joπ mnogo prijatelja na bogosluæje.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u U Italiji ima 111 adventistiËkih crkava i 9.527 Ëlanova.u Italija je bila prva zemlja u Europi u kojoj su se propovi-

jedale adventistiËke doktrine. M. B. Czechowski, bivπi polj-ski katoliËki sveÊenik koji se krstio u Sjedinjenim AmeriË-kim Dræavama 1857. godine, otiπao je u Italiju kao neslu-æbeni misionar 1864. godine i propovijedao.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


15. listopada 2016.

Giuseppe pronalazi BogaItalija

Giuseppe je poËeo dolaziti u klub izviaËa u adventistiËkojcrkvi kada je imao osam godina. Kada je napunio deset go-dina, postao je izviaË. Danas ima trinaest godina i nada seda Êe biti izviaË “cijelog æivota”.

Kao i veÊina ljudi u Italiji, Giuseppeova obitelj rimoka-toliËke je vjere. Ali oni su sretni πto je Giuseppe dio izviaËau adventistiËkoj crkvi. “Oni me podræavaju i sretni su jer zna-ju da rastem na zdrav naËin i s dobrim prijateljima”, kaæeGiuseppe. Giuseppe nam govori o tome zaπto voli dolaziti uadventistiËku crkvu u Ragusi.

Crkva i izviaËi

“Ja se ovdje osjeÊam kao kod kuÊe — to mi je poput dru-gog doma. Ovo mi je poput obitelji i ovdje se osjeÊam kaoosoba. Osim toga, nauËio sam mnogo toga u izviaËima. Izvi-aËi ne samo da mi pomaæu u stjecanju znanja, veÊ mi po-maæu i u stjecanju morala, osobnog razvoja, a dolazim i udodir s Bogom.

Volim adventiste jer se oni brinu o prirodi, Ëak nas i uËekako da se brinemo o svom tijelu. I svia mi se πto adventistiprouËavaju cijelu Bibliju, i Stari i Novi zavjet. Ovamo dola-zim zbog istine — istine koja dolazi iz cijele Biblije.”

Giuseppe se ne boji podijeliti s drugima ono πto je nau-Ëio iz Biblije. Jednog dana u πkoli uËitelj je govorio uËenici-ma o evoluciji i tome kako je sve nastalo evolucijom.

“Ne, ne”, rekao je Giuseppe uËitelju. “Sve je nastalo Bo-æjim stvaranjem.” Onda je poËeo objaπnjavati iz Biblije kakoje æivot uistinu nastao.


©to ja mogu uËiniti za Boga?

Kada se moli, Giuseppe Ëesto pita: “©to ja mogu uËinitiza Tebe, Boæe?” On æeli pomoÊi ljudima i voli im govoriti oBogu — u πkoli, kod kuÊe, na ulici… gdje god se nalazi.

Giuseppe planira jednog dana postati inæenjer agrikultu-re. On uæiva u biljkama, æivotinjama i uæiva biti vani. Ontakoer vjeruje da Êe Isus uskoro doÊi i æeli drugima govoritio Njemu. Kada je Giuseppe prvi put poËeo dolaziti u adven-tistiËku crkvu, bio je oduπevljen kada je Ëuo izvjeπtaj o Isusu— kako je On umro i uskrsnuo za nas. “To je pravo Ëudo!”kaæe Giuseppe.

Dio naπeg dara trinaeste subote pomoÊi Êe da se sagradinova crkva u Ragusi, u Italiji, u koju Êe Giuseppe i mnogadruga djeca i mladi moÊi dolaziti. Molim vas, sjetite se poni-jeti svoj poseban dar trinaeste subote. Hvala vam!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Amfiteatar u Rimu je najveÊa drevna zgrada posveÊenazabavi. Drugi i treÊi najveÊi rimski amfiteatri u Italiji na-laze se u Veroni i Capui.

u Rimske katakombe dugaËke su trinaest kilometara i sa-dræe oko 40.000 grobova. Nalaze se na sedam do devet-naest metara ispod povrπine i prostiru se na 13.000 m2.

u Italija ima tri aktivna vulkana: Vezuv, Etna i Stromboli.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


22. listopada 2016.

Tuæna i sretnaRumunjska

Napomena: Zamolite neku djevojËicu od 14 godina da is-priËa ovaj dogaaj ili objasnite svom razredu da je djevojËicapo imenu Alice sama napisala ovo svoje iskustvo.

Zovem se Alice Coditoiu i imam Ëetrnaest godina. Idem uosmi razred AdventistiËke πkole u Craiovi, gradu u Rumunj-skoj. Æivim u selu udaljenom dvanaest kilometara od Crai-ove. U svom selu zaista mogu uæivati u Boæjim stvorenjima iprirodi.

Roena sam u adventistiËkoj obitelji u kojoj su me uvijekuËili o Bogu. BuduÊi da sam jedinica, moji roditelji su svusvoju ljubav izlili na mene, ali su bili vrlo paæljivi da me nerazmaze i da ne postanem sebiËno dijete. Zapravo, to mi jepomoglo da dajem onima koji nisu tako blagoslovljeni kaoja. Jako volim æivotinje, posebno svoja dva πteneta. Ali najvi-πe volim konje. Proπlog ljeta sam bila na kampu u kojemsam jahala konje. Stvarno mi se to svialo!

Potreba za Bogom

Osim toga, uæivam svirati klavir, posebno kad svojim svi-ranjem mogu proslaviti Boga. Nedavno sam poËela uviati daje ljudima oko mene zaista potreban Bog i æeljela sam veÊidio svog vremena posvetiti pomaganju tim ljudima.

Ponekad sam prodavala vjerske knjige i evaneosku lite-raturu. Ovaj posao me istodobno Ëini i sretnom i tuænom.Sretnom jer sudjelujem u njemu, ali tuænom kada vidim danisu svi zainteresirani da nauËe neπto o Bogu.


Ovo iskustvo zapravo me je navelo da razmiπljam o svomosobnom odnosu s Bogom. PoËela sam prouËavati teme zakrπtenje tijekom ljeta 2015. godine. Jako me je zanimalo dasaznam neπto viπe o onome πto nauËava naπa Crkva. Uæivalasam u prouËavanju Biblije i u tome πto mi je Isus prijatelj,ali sam osjeÊala da nisam spremna za krπtenje. Ali iako samtako mislila, Bog mi je pokazao da Êe On, ako Mu dam svojesrce, raditi na meni da se promijenim po Njegovoj volji.

I tako sam se 21. studenog 2015. krstila. Nakon krπtenjanastavila sam vjerovati sve viπe i viπe u Njegova obeÊanja.

Savjet

Ako bih mogla dati neki savjet drugoj djeci i mladima kojise joπ nisu odluËili za krπtenje, rekla bih: “Nemojte dopustitida vas Sotona prevari time πto Êete misliti da niste spremniza krπtenje. On vas æeli navesti da vjerujete da ste previπezli da bi vas Bog prihvatio. Sjetite se da je Isus doπao naovaj svijet kako bi vas naπao, spasio i ponudio vam dar vje-Ënog æivota. Oduæite Mu se tako πto Êete Mu ponuditi svojuljubav!”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Rumunjski dio Karpata je dom za viπe od 400 jedinstve-nih i razliËitih vrsta sisavaca, a meu njima je i karpat-ska divokoza — vrsta planinske koze.

u NajveÊa populacija smeih medvjeda u Europi æivi u Ru-munjskoj.

u Temiπvar, koji se nalazi u Rumunjskoj, je prvi europskigrad koji je imao elektriËno osvjetljenje ulica 1884. godine.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Aktivnosti

Navedimo neke rumunjske rijeËi i fraze koje Êe pomoÊida vaπoj djeci u subotnjoj πkoli ove vijesti postanu æivopisni-je. Naglaπeni slogovi ispisani su velikim slovima.

UobiËajene izreke Izgovor

Subotnji blagoslov SA-bat fe-ri-»IT (sabat feriËit)Dobrodoπli BI-ne AT ve-NIT la SKO-la(u subotnju πkolu) de SA-bat (bine at venit la

skola de sabat)Zdravo PA-Ëa DOM-no-leh (paËa domnoleh)Molim te Te ROGHvala Mul-cu-MESK (mulcumesk)Da DaNe NuDovienja La re-ve-DE-re (la revedere)Ja se zovem NU-me-le ME-o JES-te

(numele meo jeste)Kako se ti zoveπ? KUm te k-JA-ma (kum te kjama)Sretan roendan La mulc an

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


29. listopada 2016.

Dvije rumunjskedjevojËice

Rumunjska

Zovem se Hadassah i roena sam u Craiovi, u Rumunjskoj(pokaæite Rumunjsku na karti svijeta). Odrastala sam u neko-liko gradova u Rumunjskoj zato πto je moj otac propovjednikpa se Ëesto selimo. Sada æivimo u gradu Campulung Mucel,koji je okruæen predivnim planinama. Ja imam dvanaest go-dina i pohaam πesti razred. Imam mlaeg brata koji imadevet godina.

Subota, 8. sijeËnja 2016. za mene je dosad najvaæniji da-tum. Tog dana sam se krstila u KrπÊanskoj adventistiËkojcrkvi. U mojoj zemlji dvanaest godina vrlo je rana dob zakrπtenje pa me ljudi Ëesto pitaju zaπto sam se krstila takorano.

Moj odgovor je da sam prouËavajuÊi Bibliju za vrijeme mogosobnog prouËavanja i na sastancima mladih u crkvi shva-tila da se moram promijeniti i poËeti shvaÊati crkvu i duhovnidio mog æivota puno ozbiljnije. Shvatila sam da se — svedok shvaÊam biblijska naËela koja nauËava AdventistiËkacrkva, dok ih poπtujem i pokuπavam æivjeti po njima — mogukrstiti bez obzira na godine.

Kao πto piπe u Izrekama 27,1: “Ne hvali se danom sutra-πnjim, jer ne znaπ πto danas moæe donijeti.” Tako sam odlu-Ëila ne æuriti se s krπtenjem, ali isto tako ne smijem reÊi:“Krstit Êu se kad budem starija.”

Kao πto sam uËila od Josipa, mojeg omiljenog junaka izBiblije, godine djetinjstva mogu biti najbolje vrijeme za do-noπenje vaænih duhovnih odluka. I ja sam odluËila svoju naj-veÊu odluku donijeti sada.


Paulin put

Zovem se Paula, imam petnaest godina i roena sam uadventistiËkoj obitelji koja voli Boga i druge ljude. Kada sambila novoroenËe, bila sam posveÊena u crkvi, ali tek sam seprije godinu dana krstila. Æelim da moj odnos s Isusom upra-vlja cijelim mojim æivotom.

Ono πto je najvaænije

Æelim vam reÊi, djeËaci i djevojËice, da je ono πto me jezadræalo u crkvi i πto je gradilo moju ljubav prema Bogu svihovih godina zapravo bilo aktivno sudjelovanje u crkvenim ak-tivnostima.

Kada sam bila u vrtiÊu, pohaala sam adventistiËku πkolupo imenu “Dr. Lind” u gradu po imenu Campenita. Kasnije,kada sam malo narasla, bila sam na kampiranjima na kojimasam nauËila kako propovijedati i prouËavati Bibliju, a sudje-lovala sam i u programu pod nazivom “Vjerska olimpijada”.Odjel mladih iz moje crkve imao je vaænu ulogu u dovrπava-nju slagalice moje vjere i mog æivota.

Kada sam imala pet godina, moja majka je zavrπila obukuza vodiËa mlaih izviaËa. Godinu dana kasnije ja sam seprikljuËila kampu, πto je bio prvi komadiÊ moje slagalice. Na-kon mlaih izviaËa, postala sam Ëlanica starijih izviaËa.Moj otac je bio jedan od voa izviaËa.

U naπoj crkvi organizirana je skupina izviaËa. Svi smobili pribliænih godina i svi smo bili prijatelji. Tijekom Ëetirigodine u izviaËima, organizirali smo mnoga zajedniËka pu-tovanja, kampove, izlete, sastanke i puno drugih izviaËkihaktivnosti. To su bile najbolje godine.

Mlai i stariji izviaËi

Moja majka i dalje je bila vodiË mlaim izviaËima pa sami ja iπla s njom na svaki njihov kamp i sastanak. Tamo samimala priliku rasti u vjeri i zavoljeti rad s djecom.


Uz πkolu, to je postao vrlo vaæan dio mog æivota.Proπle godine diplomirala sam u izviaËima i sada se pri-

premam postati uËiteljica u naπoj subotnjoj πkoli. Osim uËe-nja, ondje stvaramo najbolja sjeÊanja i prijateljstva.

Moj æivot i Bog

Æelim svoj æivot predati Bogu jer æelim da me On iskoristiu dovrπenju svog posla na svijetu. Isus je umro za mene nakriæu i uskoro Êe se vratiti.

DjeËaci i djevojËice, i vi moæete postati voe. Sada je vri-jeme da se ukljuËite u sve aktivnosti vaπe crkve. Svakog tje-dna doite u subotnju πkolu. Pridruæite se mlaim ili stari-jim izviaËima. Pjevajte u zboru ako ga vaπa crkva ima. Pitajtepropovjednika na koji naËin moæete pomoÊi da ljudi upozna-ju Isusa. Nikada niste premladi da poËnete raditi za Isusa!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u VeÊina stanovniπtva u Rumunjskoj pravoslavne je vjere,ali ima i rimokatolika, razliËitih protestanata, Æidova, a ujuænom predjelu i muslimana.

u Prema povijesnim zapisima, u Transilvaniji je u 16. i 17.stoljeÊu bilo oko 50.000 ljudi koji su svetkovali subotu.

u Danas u Rumunjskoj djeluju 1.104 adventistiËke crkve s65.961 adventistom.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


5. studenoga 2016.

Sluπati BogaRumunjska

Kada Bog æeli neπto reÊi nekoj odrasloj osobi, ponekadmora upotrijebiti dijete da privuËe njezinu pozornost. DanasÊemo Ëuti iskustvo o jednom takvom djetetu iz Rumunjske.

Jedna adventistiËka crkva u Rumunjskoj imala je evange-lizaciju. »lanovi crkve lijepili su plakate i pozivali svoje prija-telje i susjede da dou.

“Moramo iÊi!”

Na putu do πkole sedmogodiπnja Raluca vidjela je jedanplakat. Na njemu je proËitala o nekim sastancima o Bibliji,ali nije obraÊala previπe pozornosti na to. Ali kada je vidjelajednu televizijsku reklamu o istim tim sastancima, sjetila seplakata i rekla je majci: “Moramo iÊi tamo!”

Majka je sasluπala Ralucinu molbu i sloæila se da Êe jeodvesti tamo.

SljedeÊeg dana Raluci je bilo vrlo teπko usredotoËiti sena uËenje. Njen um neprestano je mislio o sastanku koji Êese naveËer dogoditi. Ali kada se vratila kuÊi iz πkole, majkajoj je rekla da ipak neÊe moÊi iÊi onamo. “Imam puno ku-Êanskih poslova koje trebam obaviti!” rekla je majka. “NeÊuih moÊi zavrπiti ako odemo na taj sastanak. Æao mi je, Ralu-ca.”

Pomaganje majci

Raluca je bila toliko razoËarana da je umalo zaplakala.Ali πto sada moæe? Zatim joj je sinula ideja. Ako pomognemajci u kuÊanskim poslovima, moæda Êe moÊi iÊi na evan-


gelizaciju. Raluca inaËe nije pomagala majci oko kuÊanskihposlova, ali joj je istog trena poËela pomagati: prala je posu-e, Ëistila je kuÊu i zavrπila je sve πto se trebalo uËiniti. Nataj naËin sav je posao bio zavrπen do 19.30.

“Mama, imamo joπ pola sata do poËetka sastanka”, reklaje Raluca pokazujuÊi na sat. “Moæemo li iÊi? Molim te!”

Majka se sloæila, tako da su se njih dvije brzo presvuklei uputile na evangelizaciju.

Raluci i njenoj majci svidjelo se ono πto su Ëule i bile suprisutne na svakom sastanku. Kada je govornik zamolio sva-koga da dovede i svoje prijatelje, Raluca je upitala oca bi lii on poπao s njima. Doπao je i zatim otkrio da su prezenta-cije zanimljive i njemu.

Evangelizacija je trajala samo dva tjedna, ali za to kratkovrijeme Ralucina obitelj pronaπla je neπto πto joj je donijelonovu nadu. Ova obitelj pronaπla je osobnog prijatelja Isusajer je Raluca posluπala kada joj je Bog progovorio.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Unutar starog rudnika soli (Salina Turda) u Transilvanijinalazi se najveÊi muzej soli u svijetu.

u Rumunjska gimnastiËarka Nadia Comaneci bila je prvakoja je u povijesti gimnastike osvojila 10.00 bodova u gim-nastici; bilo je to tijekom Olimpijskih igara u Montrealu1976.

u Temiπvar je prvi europski grad koji je imao elektriËne uli-Ëne svjetiljke — veÊ 1884. godine.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


12. studenog

Neπto Ëemu se nadamoRumunjska

U iskustvu od proπlog tjedna Ëuli smo kako je Bog isko-ristio djevojËicu Ralucu koja æivi u Rumunjskoj da dovedenjenu obitelj Bogu. Danaπnje iskustvo takoer nam dolazi izRumunjske i govori o tome kako je Bog upotrijebio joπ jednodijete da ohrabri odraslu osobu.

Sedmogodiπnja Coca nije znala zaπto je njena majka takotuæna otkad se njezin otac iselio iz njihovog stana ostavljaju-Êi majku samu s troje djece.

Jedan susjed pozvao je obitelj da doe na predavanja podnazivom “Nada za sljedeÊu generaciju”. RijeË nada privuklaje majËinu paænju. Ona nije bila religiozna æena, ali bila jojje potrebna nada i tako je odluËila da Êe s djecom posjetitita predavanja.

Coca nije shvaÊala sve πto je tamo Ëula, ali je mogla pri-mijetiti da je njena majka izgledala dosta sretnije.

Ponovno plakanje

SljedeÊeg jutra ponovno je zatekla majku kako plaËe. Dr-æala je pismo u kojem je pisalo da tata traæi puno novca iliÊe im oduzeti stan. Majka nije imala novca da mu plati, anije imala ni drugo mjesto na kojem bi mogli æivjeti. Rekla jeCoci da Êe zima uskoro doÊi i da ne æeli da je se izbaci naulicu po hladnom vremenu.

Coca je æeljela pomoÊi svojoj mami i u trenutku se sjetilada je govornik proπle veËeri rekao da Bog Ëuje naπe molitve.“Pomolimo se Bogu da nas otac ne istjera iz stana”, rekla je.Pomolile su se i majka se pokuπala nasmijeπiti. Ali kada je


bilo vrijeme da se spreme i krenu na predavanje, majka je idalje bila uznemirena i nije æeljela poÊi.

“Ali mama, moraπ iÊi”, molila su je djeca. “Molimo te, po-æuri!” I tako su majka i djeca poæurili na predavanja.

Poseban zahtjev za molitvu

Te veËeri govornik je pozvao one koji imaju posebnu po-trebu da izau naprijed dok se on bude molio za njih. Coci-na mama nije se pomaknula. Coca je povukla majku za ru-kav. “Hajde, mama”, rekla joj je, “idemo!”

“©ππ!”, rekla je mama. “Prestani me vuÊi! Zaπto hoÊeπ daizaem tamo?”

“Æelim zamoliti Boga da ne dopusti tati da nas izbaci izkuÊe”, rekla je njeæno Coca.

Netko tko je stajao u blizini Ëuo je πto je djevojËica reklapa je njeæno ohrabrio majku da izae i da se pomoli s Co-com. Majka nije bila sigurna da Êe ova molitva iπta pomoÊi,ali nije æeljela obeshrabriti svoju malu djevojËicu. I tako sunjih dvije izaπle naprijed i za njih su se posebno pomolili.

SljedeÊeg jutra majka je primila drugo sluæbeno sudskopismo. Ako majka od oca ne bude zahtijevala alimentacijusvakog mjeseca, pisalo je, djeca i ona mogu nastaviti æivjetiu stanu.

Te veËeri majka je sa svojom djecom ponovno otiπla nasastanak. Bila je sigurna da je Bog usliπao njihovu molitvu.Majka je krenula na predavanja kako bi pronaπla nadu, alizapravo je pronaπla neπto joπ bolje za sebe i svoju djecu —pronaπla je Isusa.

Ovog tromjeseËja naπ dar trinaeste subote pomoÊi Êe dase provede poseban adventistiËki program i kamp za mlade idjecu u Rumunjskoj. ©tedimo i saËuvajmo naπ novac kakobismo pomogli da joπ ljudi nauËi viπe o Isusu i Njegovoj lju-bavi.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Rumunjska graniËi s Crnim morem.u Rumunjski, jedan od romanskih jezika, potjeËe od latin-

skog. U nekim pojedinostima gramatiËki je bliæi latinskomnego talijanski, πpanjolski, portugalski i francuski — jezi-ci iz njegove obitelji.

u Rumunjski izumitelj Traian Vuia bio je prvi Europljaninkoji je izradio prvi samohodni jednokrilac, takozvani “leteÊiautomobil”. Njime je 1906. godine preletio dvanaest metara.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Humus

Ovaj klasiËni namaz sa Srednjeg istoka ima visoku pre-hrambenu vrijednost i vrlo ga je lako napraviti. Posluæite gas kruhom ili svjeæim povrÊem.

1 konzerva slanutka, iscijediti, saËuvati 1/3 πalice tekuÊine3 ælice limunova soka1/3 πalice sezama1 Ëeπanj Ëeπnjaka, protisnutiPola æliËice soliNasjeckani svjeæi perπin za posluæivanjeLepinje, krekeri ili sirovo povrÊe za umakanje, po æelji

U blender stavite slanutak, tekuÊinu koju ste saËuvali,limunov sok, sezam, Ëeπnjak i sol. Sve izblendajte dok nepostane glatko i sjedinjeno.


19. studenog

Molitva za klavirFrancuska

Matthieu ima dvanaest godina i æivi u Parizu u Francu-skoj (pronaite ga na karti svijeta ili globusu). On uæiva uËitanju, crtanju i gimnastici. Ali posebno voli svirati klavir.Matthieu Êe nam ispriËati kako je Bog usliπao njegovu moli-tvu.

(Napomena: Neka djeËak njegovih godina proËita ili ispriËaovo iskustvo u prvom licu.)

Glazba

Ja volim glazbu i joπ odmalena æelim svirati neki instru-ment. Moja obitelj ima male orgulje, tako da sam s osamgodina poËeo iÊi na satove klavira. Ali bez klavira na kojembih mogao vjeæbati bilo je jako teπko iÊi na satove. Upitaosam majku moæemo li nabaviti klavir. Objasnila mi je da suklaviri jako skupi i da mi nemamo dovoljno novca za kupnjuklavira, ali ponudila je moliti se za klavir.

Posjet

Jednog dana majka i ja otiπli smo u posjet jednoj njenojprijateljici. Æena je bila jako ljubazna i dopustila mi je dagledam djeËji program dok su njih dvije razgovarale. Na pro-gramu su bila djeca koja pjevaju i mogao sam u pozadiniËuti klavir. I tada sam primijetio da ova mamina prijateljicaima klavir. Okrenuo sam se i pogledao ga. Zaista je bio di-van! “Vau! Imate odliËan klavir!” rekao sam.

“Da”, odgovorila je æena. “Sviraπ li ti klavir?”


“Pa, idem na satove klavira”, rekao sam, “ali mi nemamoklavir. Volio bih da ga imamo jer trenutno vjeæbam na malimorguljama i teπko mi je odræati korak.”

Æeliπ li ga?MajËina prijateljica okrenula se mojoj majci i upitala je:

“Æeliπ li ovaj klavir? Ja ga viπe ne sviram i zaista je πteta dasamo stoji ovdje i skuplja praπinu.”

Pogledao sam mamu i njenu prijateljicu. Bio sam previπeuzbuen da bih disao. Ovo je bio odgovor na naπu molitvu!Napokon Êu imati pravi klavir na kojem Êu moÊi vjeæbati!

“Molimo se za klavir veÊ nekoliko tjedana”, rekla je ma-ma, “i Ëini se da nam Bog odgovara kroz tebe.” Mama jezagrlila svoju prijateljicu i proπaputala: “Hvala ti!”

Maminoj prijateljici bilo je drago πto je klavir pronaπaosvoj novi dom. “Znaπ πto, prije godinu dana ponudila samovaj klavir nekom drugom”, rekla je. “Rekli su da Êe ga uzeti,ali kada nisu znali kako ga unijeti u stan koji se nalazi naËetvrtom katu, shvatili su da je preteæak da ga nose stubi-πtem. To je jedini razlog zaπto je ovaj klavir joπ uvijek kodmene i zaπto joπ uvijek Ëeka novog vlasnika.” Okrenula se inasmijeπila, a zatim mi je rekla: “Sada ima novog vlasnika.”

Mama se dogovorila oko selidbe klavira. Kada je klavirstigao, jedva sam doËekao trenutak da mogu sjesti i svirati.PoËeo sam tako πto sam svirao ono πto sam ranije uËio, azatim sam vjeæbao i teæe kompozicije koje sam trenutno uËio.Na kraju πkolske godine uspio sam sustiÊi svoje suuËenikekoji su svirali mnogo bolje od mene. Na kraju godine uËiteljklavira rekao mi je da imam dar za glazbu.

Prilike za sluæbuU crkvi su me upitali bih li mogao svirati orgulje i pratiti

vjernike u zajedniËkom pjevanju. Radujem se πto to moguËiniti za Boga u svojoj crkvi. NauËio sam svirati ËitajuÊi noteili samo po sluhu.


Nedavno me je zbor mladih zamolio da ih pratim kadaimaju nastupe. Vrlo je zabavno otkrivati na koji naËin mogusluæiti Bogu kroz ono πto mi je On dao, na primjer svira-njem klavira.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Francuski je drugi jezik u svijetu koji se najviπe uËi (prvije engleski).

u Francuska je najposjeÊenija zemlja na svijetu — svakegodine posjeti je viπe od 80 milijuna posjetitelja.

u »uveni Eiffelov toranj u Parizu sagraen je kao ulaznatoËka za Svjetski sajam koji se odræao ondje 1889. godi-ne. To je jedan od najposjeÊenijih spomenika na svijetu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KlasiËna talijanska salata s tjesteninom

1 i pol πalica tjestenine u obliku maπne ili spirale2 πalice brokule, nasjeckane1 πalica cvjetaËe, nasjeckane1 πalica svjeæih gljiva, nasjeckanih na ploπke170 g artiËoke iz konzerve, osuπene i nasjeckanePola πalice luka, nasjeckanog1 πalica talijanskog dresinga za salate (vidi str. 7)3/4 πalice crnih maslina, nasjeckanih1 rajËica, narezana1 avokado, narezan

Skuhajte tjesteninu (pastu) po uputama na vreÊici. Ispe-rite hladnom vodom i iscijedite. U velikoj zdjeli za salatu po-mijeπajte skuhanu tjesteninu s brokulom, cvjetaËom, gljiva-ma, artiËokama i lukom. Prelijte dresingom i ostavite u hlad-njaku Ëetiri sata.


26. studenoga

Isus, naπ najboljiUËitelj

Francuska

Aurely i Elodie sa svojom obitelji æive u juænoj Francu-skoj (pokaæite na karti). Njihovi roditelji uËili su ih da vjerujuBogu u svim okolnostima. Nedavno su obje djevojËice nau-Ëile da je Isus njihov najbolji UËitelj.

Ispit

Matematika je teæak predmet za Aurely. Ponekad joj seËini da je, bez obzira na to koliki trud uloæila da je nauËi,ipak ne razumije.

Jednog dana Aurely je doπla kuÊi iz πkole i spustila svojeknjige s uzdahom. SljedeÊeg dana imala je vaæan ispit iz ma-tematike i bila je zabrinuta. Njene ocjene za ovu godinu za-kljuËit Êe se na temelju tog ispita. Otvorila je svoju knjigu izmatematike i poËela prelistavati poglavlje. Imala je problemas koncentracijom i nije niπta razumjela. Obeshrabrena, zatvo-rila je svoju knjigu.

“©to nije u redu?” upitala ju je majka vidjevπi njeno obes-hrabrenje.

“Ma, ta matematika”, rekla je Aurely. “Sutra je vaæan ispit,a ja niπta ne razumijem.”

“Jesi li se molila?” upitala ju je njeæno majka. “Bog sebrine o naπim problemima. Samo Ga zamoli da ti otvori umda moæeπ razumjeti to πto uËiπ.”

“Hvala, mama”, odgovorila je Aurely i otiπla u svoju sobu.Pomolila se i otvorila svoju knjigu iz matematike i biljeπke.Sat vremena kasnije, Aurely je shvatila da je ovog puta razu-


mjela matematiku. Te veËeri legla je u krevet s osjeÊajemsigurnosti.

SljedeÊeg dana prije nego je otiπla u πkolu, Aurely je za-molila Boga da joj pomogne da se sjeti onoga πto je uËila.Njeni roditelji obeÊali su da Êe se moliti za nju tijekom ispi-ta. Bilo joj je drago πto joj je matematika bila prvi predmetkoji je imala tog dana. Kada ispit zavrπi moÊi Êe se usredo-toËiti na druge predmete.

Boæja pomoÊ

Kada je zazvonilo zvono, Aurely je sjela i nastavnica jepoËela dijeliti ispitne zadatke iz matematike. Kada je reklauËenicima da poËnu s rjeπavanjem, Aurely je okrenula list ipoËela Ëitati pitanja. Nasmijeπila se shvaÊajuÊi da razumije ida moæe toËno rijeπiti zadatke. Neka pitanja su baπ bila la-ka, a druga su bila teæa, ali je Aurely uspjela zavrπiti sveprije negoli je πkolski sat bio gotov.

Predala je svoj ispit i zahvalila Bogu πto joj je pomogaoda se sjeti onoga πto je uËila. Ali ipak se nastavila pitatikako je proπla. Tjedan dana kasnije dobila je rezultate i sa-znala da je dobila dobru ocjenu. Te veËeri rekla je svojimroditeljima za ocjenu iz matematike i zajedno su zahvalili Bo-gu πto je Aurely usliπena molitva.

Aurely je nauËila da je jako vaæno uËiti i da je jako vaænomoliti se, ali najvaænije je to Ëiniti zajedno. “Molite se kadauËite; molite se na satu; zahvalite Bogu kada odgovori navaπe molitve”, kaæe ona. “Na Boga se moæete osloniti. On ÊeËuti vaπe molitve i pomoÊi Êe vam da se sjetite onoga πto steuËili. Bog stvarno odgovara na molitve!”

Elodie i recitacija

Elodie ima osam godina. UËitelj joj je zadao da napametnauËi recitaciju, ali ona nije bila sigurna na koji bi je naËinnauËila napamet. Majka ju je ohrabrivala da uËi kiticu po


kiticu, ali to je Elodie ipak izgledalo kao nemoguÊi zadatak.“Zaπto se ne bismo pomolile za to?” upitala je majka. Zaje-dno su zamolile Boga da pomogne Elodie upamtiti recitaciju.

Majka i Elodie zajedno su uËile recitaciju i Elodie je uskoropoËela dobivati osjeÊaj da bi mogla nauËiti tu recitaciju.

Prije negoli je otiπla na spavanje, Elodie je zapamtila cijelurecitaciju. Zatim je radila na izraæajnosti tijekom recitiranjakako bi znaËenje recitacije moglo πto viπe doÊi do izraæaja.Te veËeri, dok je leæala u krevetu, Elodie je recitirala u mraku.“Hvala Ti, Isuse, πto si mi pomogao da tako brzo nauËimrecitaciju!” molila se u sebi.

Kada je doπao dan recitiranja recitacije, majka i Elodiejoπ su se jednom pomolile da Bog pomogne Elodie dobro izre-citirati. U πkoli je Elodie stala ispred cijelog razreda i izreciti-rala recitaciju sa samopouzdanjem. Elodie je jedva Ëekala is-priËati majci kako joj je Isus pomogao da se sjeti svake rijeËi.

Elodie je rekla: “Znam da mogu vjerovati Isusu da Êe mipomoÊi kada mi je pomoÊ potrebna. Drago mi je πto moguzamoliti majku da se moli sa mnom kada nisam sigurna uneπto.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Prvi adventistiËki misionar u Francuskoj bio je D. T. Bour-deau, 1876. godine.

u U Francuskoj djeluju 122 adventistiËke mjesne crkve sasveukupno 13.712 vjernika.

u Iako u Francuskoj nema adventistiËke bolnice, postoji ad-ventistiËki staraËki dom koji se zove Le Foyer du Roma-rin, ili KuÊa ruæmarina.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


3. prosinca

Zadobivatiprijatelje za Isusa

Francuska

Danas Êemo Ëitati o dva djeËaka i saznat Êemo kako suzadobili nove prijatelje za Isusa. DjeËaci po imenu Kylian iVirgil pohaaju treÊi razred adventistiËke πkole u Francuskoj,u gradu koji se zove Collognes i koji graniËi sa Æenevom,koja se nalazi u ©vicarskoj (pokaæite na karti).

DjeËak, knjiga i blagoslov

Jednog dana dvije mlade æene posjetile su Kylianovu maj-ku. Sjedile su vani i razgovarale o tome kako uæivaju u pre-divnom toplom jesenskom danu. Kylian je primjetio da ovedvije mlade æene puπe. Promatrao ih je nekoliko minuta, azatim im je rekao: “Ne biste trebale puπiti; zbog cigareta mo-æete dobiti rak.”

Mlade æene iznenadila je njegova primjedba, ali nisu bileljute.

Kylian se sjetio knjige u kojoj se govori o tome kakomoæemo Ëuvati svoje tijelo. OtrËao je do sobe, pronaπao knjigui pokazao je majËinim prijateljicama. Dvije mlade æene preli-stavale su knjigu dok se djeËak odvezao na svom biciklu.

SljedeÊeg dana ove dvije majËine prijateljice ponovno sudoπle. Kylian ih je pozvao da pou u crkvu s njegovom obitelji.Nije znao πto Êe one reÊi, ali one su se nasmijeπile i sloæilese s prijedlogom i odlaskom u crkvu s njegovom obitelji. Sadase Kylian nasmijeπio!

MajËinim prijateljicama svidjelo se bogosluæje i pitale sumogu li ponovno doÊi. Od tada ove mlade æene dolaze skorosvake subote. Æele se krstiti i pridruæiti se Boæjoj obitelji.


Kylian i njegova majka sretni su πto ove dvije mlade æenesada slijede Isusa Krista. Kylian kaæe: “Ja znam da se netrebam bojati drugima reÊi da ih Bog voli. Ja pozivam drugeda dou u crkvu, a to isto moæeπ uËiniti i ti!”

Virgilov poseban prijateljVirgil u adventistiËkoj πkoli ide u razred s Kylianom. On

voli znanost i misli kako bi volio postati znanstvenik.I Virgil je podijelio Boæju ljubav s nekim — sa svojim

posebnim prijateljem Jean-Lucom, koji æivi u gradu otprilikesat vremena udaljenom od mjesta u kojem æivi Virgil. DjeËacisu se upoznali dok su se jednog dana igrali u parku. PoËelisu se zajedno igrati i uskoro su postali prijatelji. Virgil jepitao roditelje mogu li ga odvesti kod Jean-Luca na igranje.Uskoro su njegovi i Jean-Lucovi roditelji postali dobri prija-telji.

Tada se Virgilova obitelj preselila u Collonges. Virgilu jenedostajao njegov prijatelj i Ëesto je molio roditelje da ga od-vedu kod Jean-Luca. Jednog petka je Jean-Luc doπao na vi-kend kod Virgila. U subotu ujutro obitelj se lijepo odjenulaza crkvu. Jean-Luc znao je da je njegov prijatelj adventist,ali nikad ranije nije bio s njim u crkvi. Jean-Lucu se jakosvidjela subotnja πkola, posebice priËe o biblijskim junaci-ma.

Kada je bilo vrijeme za polazak kuÊi, Jean-Luc je upitaoVirgilove roditelje da mu dopuste da joπ jednom prespava kodnjih kako bi ponovno mogao iÊi u crkvu. Jean-Luc je ispriËaoi svojim roditeljima o Virgilovoj crkvi. Iako njegova obitelj ni-je iπla u crkvu, dopustili su da Jean-Luc ide u crkvu s Vir-gilom.

Jednog dana Jean-Luc nazvao je Virgilovu majku i pitaomoæe li ponovno doÊi i ostati tijekom subote kod njih. DjeËacisu zajedno iπli u subotnju πkolu, a uæivali su i u predivnojpopodnevnoj πetnji. Zatim je Jean-Luc zamolio svoje roditeljeda ga vode u crkvu svake subote. Njegovi roditelji odluËili su


posjetiti adventistiËku crkvu u njihovom gradu. Sada cijelaobitelj svake subote odlazi u crkvu.

Virgil viπe ne vodi Jean-Luca u crkvu, ali je sretan jerzna da njegov prijatelj odlazi u crkvu sa svojom obitelji.

“Sretan sam πto sam pozvao Jean-Luca da ide u crkvusa mnom jer on sada zna o Isusu i uËi o Njemu. To je joπjedna osoba… Ne, to su joπ tri nove osobe koje su nauËile oBogu. Moji roditelji kaæu da sam bio misionar jer sam po-zvao svog prijatelja u crkvu. Sada traæim koga Êu sljedeÊegpozvati.”

DjeËaci i djevojËice, mi moæemo biti misionari kao πto suKylian i Virgil. Moæemo pozvati svoje prijatelje, susjede, paËak i Ëlanove obitelji koji ne idu u crkvu. Tko zna πto Êe sedogoditi! Moæda Êe naπa crkva biti uskoro puna ljudi koji ÊereÊi: “Dijete me je pozvalo da doem.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti

u Najpoznatija biciklistiËka utrka na svijetu, Tour de Fran-ce, prolazi cik-cak kroz francusku prirodu.

u U Francuskoj ima oko 40.000 zamaka, dvoraca, palaËa isliËnih graevina.

u U Francuskoj se pravi viπe od 300 vrsta sira.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


10. prosinca

Aneli u parkuBliski istok

Danaπnja priËa govori o misionarskoj obitelji koja æivi uzemlji koju ne moæemo imenovati. Ova obitelj æivi negdje naBliskom istoku, podruËju koje se prostire od sjeverne Afrikedo istoËnog Arapskog poluotoka (pokaæite na karti svijeta).

Mnogi ljudi odlaze iz ovog dijela svijeta kako bi pronaπlisigurno mjesto za æivot. Mnoge izbjeglice dolaze u europskezemlje kao πto je Austrija, gdje Êe i dio naπeg dara trinaestesubote biti pomoÊ za takve ljude. U danaπnjem izvjeπtaju sa-znat Êemo neπto malo o tome kako je to biti krπÊanin u zem-ljama Bliskog istoka.

U parku

“Karl, bi li se volio iÊi igrati u parku?” upitao je tata.“Jupi!” uzviknuo je Karl dok je trËao da se obuje i uzme

jaknu. Njih dvojica uπla su u obiteljski automobil i vozila suse prema parku.

“Stigli smo”, rekao je otac dok je parkirao automobil. Po-mogao je Karlu da se otkopËa i njih dvojica uπetala su upark. Tata je kupio piÊe u maloj trgovini i sjeo na mjesto skojega moæe promatrati Karla dok se igra.

»udni posjetitelji

Nekoliko minuta kasnije jedan mladiÊ uπetao je u park.Sjeo je blizu Karlovog tate i njih dvojica poËela su razgovaratio uobiËajenim temama. MladiÊ je potajno bio zainteresiranda postane krπÊanin i tata ga je uËio o Bogu.


Zatim je otac primijetio nekoliko ljudi kako se pribliæava-ju parku. Pitao se promatraju li ih, ali je nastavio razgova-rati s ovim mladiÊem trudeÊi se izgledati opuπteno.

Karl je doπao do oca popiti vode, a zatim se vratio igra-nju. Kasnije je doπao i stavio svoju ruku na oËevo rame nanekoliko minuta prije negoli se vratio igranju. Ipak, Ëudniljudi stajali su u blizini.

PraÊen!

KonaËno, otac je ustao, pozvao Karla i poËeo hodati pre-ma izlazu iz parka razgovarajuÊi i dalje s mladiÊem. Otac jeosjetio trnce kad je vidio da se i oni ljudi ustaju i da ihprate. “©to se dogaa?” pitao se otac. “Jesu li ovi ljudi πpi-juni? Molim Te, Boæe, zaπtiti nas”, molio se.

Karl i otac popeli su se stepenicama i poπli prema auto-mobilu. Otac se osvrnuo preko ramena i vidio je da se Ëudniljudi okreÊu od parka.

Tata i Karl sjeli su u automobil i krenuli kuÊi. Karl jebio tih tijekom voænje i otac se pitao je li djeËak osjetio da jeon nervozan.

“Vidio sam anele!”

Kad su stigli kuÊi, majka ih je pozdravila. “Mama, danassam vidio anele! Vidio sam anele!”

Mama je kleknula pored Karla i upitala: “Stvarno? Gdjesi ih vidio?”

“Na stepenicama u parku”, odgovorio je Karl. Tata se sru-πio na stolac. “Zato su oni ljudi iznenada otiπli od nas kadasmo izaπli iz parka!” pomislio je. “Ja nisam vidio anele, aliKarl jest!” Otac je u tiπini zahvalio Bogu πto ih je saËuvaodok je razgovarao s mladiÊem koji je æelio upoznati Isusa uzemlji u kojoj je opasno biti krπÊanin.

Karl i njegovi roditelji su misionari u dijelu svijeta u ko-jem je teπko misionirati. Naπ dar i molitve podræavaju naπe


misionare diljem svijeta. Hvala vam na darovima koje dajetekako bismo mogli nastaviti slati misionare onamo gdje sunajpotrebniji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u U mnogim dijelovima svijeta teπko je, pa Ëak i opasnodijeliti svoju vjeru s drugima. Molite se za ljude koji radeu tim zemljama. Molite se da ih Bog zaπtiti i da im dâmudrosti kako bi pronaπli one koji imaju iskrenu æelju iæele upoznati Boga. Molite se da misionari koji tamo radeznaju kako pristupiti ljudima na naËin koji Êe proslavitiBoga, a koji neÊe ugroziti njihove æivote.

u Mnoge izbjeglice iz Srednjeg istoka bjeæe, ostavljaju svojedomove i dolaze u Europu.

u Dio naπeg dara trinaeste subote za ovo tromjeseËje pomoÊiÊe da se izgradi zgrada internacionalne adventistiËke cr-kve u BeËu u Austriji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


17. prosinca

Isus je moj PrijateljFilipini

Danaπnja priËa je o djeËaku s Filipina. Jeste li znali damnogo ljudi s Filipina æivi u BeËu, u Austriji? Mnogi od njihu subotnju πkolu i crkvu dolaze u internacionalnu crkvu uBeËu. Dio naπeg dara trinaeste subote pomoÊi Êe da se sa-gradi nova zgrada za tu crkvu.

AdventistiËka πkola

Mohammad æivi u Zamboangi na Filipinima. Iako je nje-gova obitelj muslimanska, Mohammad ide u adventistiËkuπkolu.

Mohammad je pohaao jednu drugu πkolu u gradu kadaje netko rekao njegovom ocu o adventistiËkoj πkoli.

Njegovi roditelji posjetili su πkolu. Staroj zgradi trebalo jerenoviranje i ravnatelj im je objasnio da Êe uskoro ova πkolabiti renovirana. Ali Mohammadovi roditelji nisu primijetili krovkoji prokiπnjava i rupe u pregradama. Vidjeli su sretnu djecukoja vole svoje uËitelje te uËitelje koji se stvarno brinu zadjecu. OdluËili su da Êe Mohammada premjestiti u adventis-tiËku πkolu.

Novi uËenik preko volje

Mohammad nije æelio promijeniti πkolu i svoje prijatelje,ali je posluπao æelje svojih roditelja. Prvog dana nastave Mo-hammad je uπao u uËionicu pitajuÊi se hoÊe li steÊi noveprijatelje. Prije nego πto je sat poËeo, nekoliko suuËenika ja-vilo mu se i poæeljelo mu dobrodoπlicu. Tijekom ruËka nekidjeËaci pozvali su ga da jede s njima i da im se pridruæi u


igrama tijekom odmora. Na kraju dana Mohammad je imaonekoliko novih prijatelja. Moæda njegova nova πkola i nije to-liko loπa!

Nakon nekog vremena, Mohammad je rekao: “Ja zaistavolim ovu πkolu! I sretan sam πto imamo izviaËe. Posebnovolim kampiranje i uËenje novih vjeπtina kao πto je vezanjeËvorova. Uæivam u uËenju novih pjesama.”

Nova πkola

Jednog dana, negdje blizu kraja πkolske godine, njegovuËitelj objavio je da Êe nakon praznika imati novu πkolu. Svisu se radovali. UËenici su pomogli svojim uËiteljima da is-prazne ormare i raπËiste police.

Mohammad i njegova obitelj otiπli su na odmor, tako daon nije vidio kako su sruπili njegovu staru πkolu i podignulinovu. Ali kada se vratio s odmora i kada je vidio novu πkolu,bila mu je prelijepa. Neke uËionice trebalo je joπ oliËiti, takoda se nastava odvijala u crkvi sve dok uËionice nisu bilespremne. Svi su bili sretni i uzbueni.

Mohammad jako voli novu πkolu, ali tvrdi da zgrada nijevaæna toliko koliko je vaæno ono πto se odvija unutar uËioni-ce. “Ovdje u ovoj πkoli nauËio sam se moliti Bogu na naËinkoji mi pomaæe da shvatim da je Isus zaista moj Prijatelj”,kaæe on. “NauËio sam voljeti Boga.”

UËiti voljeti Boga

Danas ljudi s Filipina i iz mnogih drugih zemalja uËe vo-ljeti Boga u internacionalnoj adventistiËkoj crkvi u BeËu. Vaπdar trinaeste subote pomoÊi Êe da se izgradi nova zgrada zabogosluæje. Hvala vam za dobrovoljni dar!


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina u Austriji je doπlo donedostatka medicinskog osoblja, tako da je austrijskavlada pozvala medicinske radnike s Filipina da rade uAustriji.

u Tri filipinske medicinske sestre koje su doπle u BeË bilesu adventistice i iπle su u crkvu koja je kasnije postalainternacionalna crkva u BeËu.

u Zgrada te crkve vrlo je stara i u njoj ima vlage.u Dio dara trinaeste subote iskoristit Êe se za izgradnju nove

zgrade za internacionalnu adventistiËku crkvu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


24. prosinca

Mjesto koje sezove dom

Austrija

Juxin je djevojËica iz Kine. Ona voli svirati klavir i to jojide jako dobro. Toliko je dobra u tome da ju je njena obiteljodluËila poslati u slavni konzervatorij Prayner u BeËu. Aus-trija je daleko od Juxininog doma u Kini — Ëak viπe od 7.000kilometara!

Juxinina majka brinula se da Êe je uhvatiti nostalgija zadomom, tako da ju je ohrabrila da pronae “duhovni dom” uBeËu, odnosno crkvu u kojoj Êe moÊi proslavljati Boga.

Juxin i njena majka su krπÊanke i zajedno su iπle nabogosluæja nedeljom. Ali jednog dana Juxinina majka je Ëi-tajuÊi Bibliju zamijetila da je sedmi dan u tjednu Boæji svetidan. Podijelila je to s Juxin, koja se iznenadila. Molila se:“Gospode, molim Te, kaæi mi je li ovo stvarno istina ili ne.”

Uskoro je Juxin posjetila adventistiËku crkvu i porazgo-varala s pastorom. “Moæda je ovo ispravno”, pomislila je, alijoπ uvijek nije bila spremna postati Ëlanica adventistiËkecrkve. Juxin je voljela jesti svinjetinu i nije bila spremna od-reÊi je se.

Crkva u BeËu

Kada je stigla u BeË, pronaπla je internacionalnu adven-tistiËku crkvu preko interneta i upoznala se s pastorom Feli-xom. Pastor je priËekao Juxin na æeljezniËkoj stanici i otpra-tio je u crkvu. Juxin je bila jako sretna πto je u adventistiË-koj crkvi.

PoËela je dolaziti na bogosluæja petkom naveËer i subotom.Nije proπlo puno vremena i Juxin se ponovno osjeÊala kao


kod kuÊe — u adventistiËkoj crkvi. “Svi su tako ljubazni idragi”, kaæe.

Juxin je nastavila uËiti sve viπe o Bibliji i adventistima.Rekla je: “Propovijed me je stvarno dodirnula. Bila je prediv-na. Bog mi je dao snagu da se odreknem jela sa svinjetinomi odlazaka u kupnju subotom. Sada razumijem i odrekla samih se.”

Prenijeti kuÊi

Proπlog svibnja Juxin se krstila u adventistiËkoj crkvi ijedva Ëeka svima u svojoj domovini prenijeti ono πto je nau-Ëila u BeËu. Kada se vrati kuÊi, Juxin planira sa svojom obi-telji i susjedima podijeliti biblijske istine koje je nauËila uBeËu, i nada se da Êe osnovati adventistiËku skupinu kodkuÊe. “Oni trebaju znati zaπto adventizam postoji i πto samsve ovdje nauËila. Bog mi je stvarno rekao istinu i sada je jamogu prenijeti drugima.”

Juxin je jedna od mnogih studenata iz cijelog svijeta kojidolaze u internacionalnu adventistiËku crkvu u BeËu. Onivole dolaziti u tu crkvu zato πto je ona za njih poput drugogdoma.

Sve viπe ljudi dolazi u ovu crkvu koja ima zaista staruzgradu. Potrebna im je nova i veÊa zgrada. Dio naπeg daratrinaeste subote pomoÊi Êe da ta crkvena obitelj dobije boljuzgradu koja Êe biti bliæe srediπtu grada. Hvala vam πto Êetedonijeti vaπ dar trinaeste subote kako bismo mogli pomoÊiadventistima u BeËu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u U Austriji je 60% stanovniπtva katoliËke vjere, 6% pravo-slavne, 6% muslimanske, 4% su protestanti i 24% sta-novniπtva je neπto drugo ili ne vjeruje niπta.


u M. B. Czechowski, samofinancirajuÊi misionar, prvi jeadventist koji je doπao u Austriju — Ëak prije prvog sluæ-benog misionara J. N. Andrewsa, koji je bio poslan u Eu-ropu 1874. godine. Czechowski je umro i pokopan je uBeËu 1876. godine.

u Fakultet i srednja πkola Bogenhofen nalaze se u mjestuSt. Peter am Hart.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Austrijski puding od riæe — “Reisauflauf”

2 dl (60 g) riæe1 litra mlijekaMalo soli60 g margarina ili maslaca120 g πeÊeraMalo naribane limunove korice3 jajeta

Kuhajte riæu u mlijeku s prstohvatom soli dok riæa nepostane meka.

Umutite maslac, πeÊer, naribanu limunovu koricu i æu-manjke, pomijeπajte ih s ohlaenom riæom.

Njeæno umutite bjelanjke da budu Ëvrsti, stavite ih u va-trostalnu posudu i pecite sat vremena na niskoj temperaturi(160 °C).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


31. prosinca 2016.

Programtrinaeste subote

Ako vaπ subotnjoπkolski odjel planira program za trina-estu subotu zajedno s odraslima, sljedeÊi prijedlozi mogu vampomoÊi u planiranju.

u NauËite dvije ili tri pjesme iz vaπeg subotnjoπkolskog pro-grama koje djeca vole pjevati sa svojim roditeljima.

u Vjeæbajte s djecom najmanje dva do tri tjedna prije pro-grama.

u Tjedan ili dva prije trinaeste subote poπaljite pismo djecikoje Êe ih podsjetiti da sa sobom ponesu poseban dar.

Ako se vaπ odjel ne pridruæuje odraslima za vrijeme togposebnog programa, upotrijebite sljedeÊe prijedloge:

u Podsjetite djecu da ponesu svoj dar za trinaestu subotu.Ako imaju posebne kasice za skupljanje novca, ohrabriteih da ih dobro napune i donesu trinaeste subote kao dar.

u Iskoristite dolje navedeni kviz sa Ëinjenicama i misijskimkutkom iz ovog tromjeseËja.

u Pozovite posebnog gosta koji Êe govoriti djeci o jednoj odzemalja o kojima su uËili ovog tromjeseËja.

Pripreme: Napravite zastave, ili skinite s interneta slikezastava, sljedeÊih zemalja: Austrije, Francuske, Italije i Ru-munjske. Odaberite jedno dijete za svaku zemlju. Neka dræizastavu ili sliku. Za ovaj program bit Êe vam potrebna dvapripovjedaËa i πto je viπe moguÊe djece koja Êe Ëitati pitanja.PripovjedaËi Êe se smjenjivati u Ëitanju odgovora.


Program: “Europski ispit”

PripovjedaË 1: Tijekom ovog tromjeseËja sluπali smoiskustva iz sljedeÊih zemalja (djeca koja dræe zastave trebajuiskoraËiti kada Ëuju ime dræave Ëiju zastavu nose): Austrije,Francuske, Italije i Rumunjske. Ovo su dræave kojima Êe po-moÊi naπ dar trinaeste subote za ovo tromjeseËje.

PripovjedaË 2: Danas Êemo kao naπ poseban subotnjo-πkolski program razmotriti neπto πto smo nauËili u proteklomtromjeseËju tako πto Êemo sudjelovati u “Europskom ispitu”.

PripovjedaË 1: Brojite na koliko Êete pitanja dati toËanodgovor. Ali ne brinite se ako ne znate sve odgovore — nikadanije kasno da ih nauËite!

PripovjedaË 2: Ako mislite da znate odgovor, podigniteruku.

PripovjedaË 1: Spremni? PoËinjemo!

Pitanje1: U kojoj se diviziji nalaze dræave o kojima smoËitali ovog tromjeseËja?

Odgovor 1: Intereuropska divizija. Ta divizija ima 178.380krπtenih vjernika, 2.550 crkava i 548 ustanova.

Pitanje 2: U kojem se gradu i u kojoj dræavi adventistiËkisastanci odvijaju u prizemlju jedne zgrade?

Odgovor 2: Ragusa, Italija, otok Sicilija. Skupina je pre-rasla trenutnu prostoriju i jako joj je potrebna crkvena zgra-da. Naπ dar trinaeste subote pomoÊi Êe da se ondje sagradinova crkva.

Pitanje 3: Ovog tromjeseËja Ëuli smo neka iskustva djecekoja su pomogla odraslima da pronau Isusa. U kojoj su sedræavi dogodila ta iskustva?

Odgovor 3: Rumunjska. Adventisti su pozvani pouËavatio zdravom naËinu æivota u svim javnim srednjim πkolama uglavnom gradu Bukureπtu. UËitelji i uËenici vrlo su sretni


πto imaju ovakve satove. Dio naπeg dara trinaeste subote po-moÊi Êe da se financijski podræi ovakva nastava.

Pitanje 4: U izvjeπtaju pod nazivom “Marikina misija” Ëitalismo o djevojËici koja je svoju vjeru dijelila s prijateljima uπkoli i nakon toga devetero djece pridruæilo se adventistiË-kim izviaËima. Gdje se dogodilo ovo iskustvo?

Odgovor 4: Ragusa, Italija, otok Sicilija.

Pitanje 5: U izvjeπtaju iz Pariza Ëitali smo na koji je pre-divan naËin jednom djeËaku i njegovoj majci odgovoreno namolitve. Za πto su se oni molili?

Odgovor 5: Za klavir. Dobili su besplatno klavir od prija-teljice i djeËak sada koristi svoj glazbeni dar da proslavi Bo-ga. Dio dara trinaeste subote pomoÊi Êe da se izgradi Æidov-sko-adventistiËki centar prijateljstva.

Pitanje 6: Izbjeglice s Bliskog istoka bjeæe u adventistiË-ku crkvu u ovom gradu jer se tu osjeÊaju prihvaÊeno i vo-ljeno. Neki su se Ëak i krstili. Kako se zove taj grad?

Odgovor 6: BeË, u Austriji. Mnogi ljudi iz razliËitih zemaljadolaze na bogosluæja u internacionalnu adventistiËku crkvuu BeËu. Zgrada je jako stara i bori se s mnogim problemima,ukljuËujuÊi i s vlagom. Dio naπeg dara trinaeste subote po-moÊi Êe da se izgradi nova zgrada u blizini srediπta grada.

Pitanje 7: Koja je bila prva zemlja u Europi u kojoj suse propovijedala adventistiËka vjerovanja?

Odgovor 7: Italija. »ovjek po imenu M. B. Czechowski,koji je 1857. bio krπten u Americi, otiπao je u Italiju kaonesluæbeni misionar 1864. godine.

Pitanje 8: ToËno ili netoËno: U Francuskoj nema adven-tistiËkih bolnica.

Odgovor 8: Istina. Ali postoji staraËki dom koji se zove“KuÊa ruæmarina”. Dio dara trinaeste subote pomoÊi Êe da


se izgradi Æidovsko-adventistiËki centar prijateljstva u Pari-zu. Francuska se nalazi na treÊem mjestu u svijetu po brojuÆidova, odmah nakon Izraela i Sjedinjenih AmeriËkih Dræa-va.

Pitanje 9: U kojoj zemlji o kojoj smo priËali u proteklomtromjeseËju æivi najveÊa populacija smeih medvjeda u Eu-ropi?

Odgovor 9: Rumunjska. Rumunjski Karpati su dom zaviπe od 400 jedinstvenih vrsta æivotinja, ukljuËujuÊi i karpat-sku divokozu.

Pitanje 10: Koji je grad, o kojem smo Ëitali ovog tromje-seËja, poznat po glazbi?

Odgovor 10: BeË, Austrija. Mnogi mladi ljudi dolaze uBeË kako bi studirali na poznatim glazbenim πkolama i sveu-Ëiliπtima. Nekoliko studenata dolazi u internacionalnu adven-tistiËku crkvu kojoj je namijenjen i dio dara ove subote.

Pitanje 11: Odakle su prvi stranci doπli u crkvu koja jekasnije postala poznata kao internacionalna adventistiËka cr-kva?

Odgovor 11: S Filipina. Bile su to medicinske sestre, jerih je austrijska vlada 70-ih i 80-ih godina pozvala zbog manj-ka medicinskog osoblja u Austriji. Nakon πto su stigle u BeË,poËele su traæiti adventistiËku crkvu. I napokon su je prona-πle, ali je sve bilo na njemaËkom jeziku. Pastorova kÊi prevo-dila je ovim sestrama tako πto je pisala πto je bræe mogla naengleskom jeziku.

Pitanje 12: Od svih zemalja o kojima smo Ëitali ovog tro-mjeseËja, u kojoj ima najviπe vjernika i crkava?

Odgovor 12: U Francuskoj. Postoje 122 adventistiËke cr-kve i ima 13.712 krπtenih vjernika. U Parizu ima nekolikocrkava — jedna od njih sastaje se u mjestu koje je nekadbila podzemna kino-dvorana! Trenutno se Æidovsko-adven-


tistiËka skupina sastaje jednom mjeseËno u jednoj prostorijiovog podzemnog kina. Dio danaπnjeg dara iskoristit Êe se zaizgradnju novog centra.

Pitanje 13: Giuseppe, djeËak iz Raguse u Italiji, voli izvi-aËki klub, iako ni on ni njegova obitelj nisu adventisti. Za-πto on voli izviaËe i zbog Ëega on smatra da je jako vaænobiti dio izviaËa?

Odgovor 13: Giuseppe kaæe: “Mnogo toga sam nauËio uizviaËima. Oni mi ne pomaæu samo da stjeËem znanje; veÊme uËe moralu i profesionalnom razvoju, a dolazim i u kon-takt s Bogom.”

Pitanje 14: ToËno ili netoËno: Kada je Kylian, djeËak kojiide u treÊi razred u osnovnoj adventistiËkoj πkoli u Collonge-su u Francuskoj, rekao mladim æenama: “Ne biste trebalepuπiti; od cigareta moæete dobiti rak”, one su se naljutile.

Odgovor 14: NetoËno. Dvije mlade æene bile su iznena-ene, a ne ljute. Kasnije ih je on pozvao da s njegovom obiteljiposjete crkvu. Sada stalno dolaze na bogosluæja i pripremajuse za krπtenje. Nikada niste previπe mladi da ne biste moglipodijeliti svoju vjeru s drugima!

Pitanje 15: Koji se jezik najviπe uËi od zemalja koje smospominjali ovog tromjeseËja — talijanski, rumunjski, francu-ski ili njemaËki?

Odgovor 15: Francuski, koji je i drugi najuËeniji stranijezik na svijetu (odmah nakon engleskog). AdventistiËko sve-uËiliπte Salève u Collongesu nudi satove francuskog jezika ikulture. AdventistiËka πkola Bogenhofen u Austriji nudi sa-tove njemaËkog jezika, a u Italiji AdventistiËka πkola u Firencinudi satove talijanskog jezika.

PripovjedaË 1: Nadamo se da ste uæivali u stjecanju nekihnovih znanja ovog tromjeseËja — a moæda ste i nauËili neπtonovo!


PripovjedaË 2: Dar koji Êete danas dati pomoÊi Êe mn-ogim ljudima u ovim zemljama.

PripovjedaË 1: U Italiji i Austriji vaπ Êe dar pomoÊi dase izgrade prijeko potrebne crkve. U Francuskoj Êe pomoÊida se izgradi Æidovsko-adventistiËki centar prijateljstva. A uRumunjskoj Êe vaπ dar pomoÊi da se pozitivno djeluje natisuÊe djece i mladih u πkolama jer Êe oni imati obuku ozdravom naËinu æivota koju odræavaju adventisti.

PripovjedaË 2: Puno vam hvala na podrπci i velikoduπnimdarovima ove trinaeste subote!

(Prilaganje dara)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

BuduÊi projekti

SljedeÊeg tromjeseËja Ëitat Êemo o Transeuropskoj divi-ziji. Dar trinaeste subote pomoÊi Êe da se izgradi nova crkvau Dublinu, u Irskoj; zatim Êe pomoÊi u izgradnji novog inter-nata za uËenike u srednjoj πkoli u Maruπevcu, u Hrvatskoj;renovirat Êe se internacionalni centar za mlade u adventis-tiËkoj crkvi Bethel u Oslu, u Norveπkoj; a dio novca nami-jenjen je i za televizijski studio “Hope” u Poljskoj.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Izvori

SljedeÊi linkovi mogu vam pomoÊi u koriπtenju ovog mate-rijala:

Italija: http://bit.ly/nationalgeoitalyRumunjska: http://bit.ly/kidsromaniaFrancuska: http://bit.ly/nationalgeofranceAustrija: www.atozkidsstuff.com/austria.html

Moæda Êe vam takoer pomoÊi:Intereuropska divizija: eud.adventist.orgAustrijska unija: www.adventisten.atFrancusko-belgijska unija: www.adventiste.orgTalijanska unija: www.adventisti.itRumunjska unija: www.adventist.ro


Vichyssoise, kremasta juha od krumpira iporiluka iz Francuske

Ovu klasiËnu francusku juhu posluæite hladnu tijekomljeta; a vrelu tijekom zime.

1 ælica maslaca ili margarina3 srednja poriluka, nasjeckati bijeli dio (3 πalice)1 srednji grm koromaËa, nasjeckan ili samljeven1 Ëeπanj Ëeπnjaka3 velika crvena ili bijela krumpira, oËiπÊena i nasjeckana1 granËica majËine duπicePola πalice kiselog vrhnja s niskim postotkom masnoÊe

(po æelji)Pola πalice nasjeckanog svjeæeg vlasca

Otopite maslac u velikoj tavi na srednjoj temperaturi. Do-dajte poriluk, koromaË i Ëeπnjak, poklopite i smanjite tempe-raturu. Kuhajte 20 minuta ili dok se koromaË i poriluk goto-vo ne otope, to jest dok ne omekπaju; povremeno mijeπajte.

PoveÊajte temperaturu na srednje vruÊu. Kada poriluk po-Ëne cvrËati, dodajte vode i kuhajte 1 do 2 minute. Ubacite ipromijeπajte krumpir, majËinu duπicu i 5 Ëaπa vode. Smanji-te temperaturu i poklopite pa ostavite da se kuha 45 minutaili dok krumpir ne omekπa. Uklonite granËicu majËine duπi-ce i izblendajte ovu juhu blenderom dok ne postane glatka.Ubacite kiselo vrhnje ako ga koristite i ohladite. ZaËinite so-lju i paprom ako æelite, ukrasite vlascem i posluæite.


Rumunjski paprikaπ s povrÊem

Budite paæljivi i slijedite redoslijed kuhanja kako neπtone biste prekuhali.

2 velika luka, nasjeckana4 do 5 mrkava srednje veliËine, oguljenih i nasjeckanih3 do 4 srednje paprike, oËiπÊene od sjemenki i nasjecka-

ne (boja paprike nije vaæna)3 Ëeπnja Ëeπnjaka, samljevena2 ælice biljnog ulja (maslinovo ulje)1 mali kupus, sitno narezan3 svjeæe rajËice, oguljene i narezane (ili 1 konzerva rajËica

od 400 g), saËuvati sok rajËice2 πalice vode3 do 4 srednja krumpira, nasjeckana1 pakiranje (300 g) smrznutog graπkaPola Ëajne æliËice majËine duπice2 ælice svjeæeg kopra, samljevenog2 ælice svjeæeg perπina, samljevenogSok polovice limuna1 do 2 Ëajne æliËice mljevene paprikeSolPaparSezonsko povrÊe:1 veliki plavi patlidæan (narezan na kockice, posoljen pa

ispran)1 velika tikvica (narezana na ploπkice)1 mala glavica cvjetaËe (natrgana na cvjetiÊe)1 korabica (oguljena i narezana na kockice)

Zagrijte ulje u velikom loncu. Dodajte luk, mrkvu i papri-ku. Neka se pirja na srednjoj vatri dok luk ne postane pro-ziran. Dodajte Ëeπnjak, krumpir i kupus. Ako stavljate ko-rabicu, i nju dodajte. Pirjajte oko 3 minute. Dodajte vodu irajËicu, sol, papar, majËinu duπicu i mljevenu papriku. Neka


poËne kljuËati. Poklopite i ostavite neka se krËka oko 15minuta ili dok krumpir ne bude gotovo mekan. Dodajte se-zonsko povrÊe po æelji (patlidæan...). Vratite na vatru da kljuËa,poklopite i ostavite da se krËka oko 20 minuta ili dok svepovrÊe ne postane meko i okusi se proæmu. Dodajte smrznu-ti graπak, svjeæe zaËinsko bilje i limunov sok. Poklopljenokuhajte 5 minuta. Posluæite vruÊe, s riæom.

Oboji rumunjsku zastavu

Prvu okomitu prugu obojite kraljevski plavom bojom.Srednju prugu obojite æutom bojom.Posljednju prugu obojite naranËasto-crvenom bojom.


Oboji austrijsku zastavu

Gornju prugu oboji jarko crvenom bojom.Srednju prugu ostavi bijelu.Donju prugu oboji jarko crvenom bojom.


Oboji francusku zastavu

Lijevu okomitu prugu obojite kraljevski plavom bojom.Srednju prugu ostavite bijelu.Desnu prugu obojite svijetlocrvenom bojom.


Oboji talijansku zastavu

Lijevu okomitu prugu obojite svijetlozelenom bojom.Srednju prugu ostavite bijelu.Desnu okomitu prugu obojite svijetlocrvenom bojom.


Kazalo

Dragi voditelju subotnje πkole ............................................. 3

ItalijaRaqueline molitve .................................................................. 5Marikina misija ..................................................................... 8Giuseppe pronalazi Boga .................................................... 11

RumunjskaTuæna i sretna .................................................................... 13Dvije rumunjske djevojËice ................................................. 16Sluπati Boga ........................................................................ 19Neπto Ëemu se nadamo ...................................................... 21

FrancuskaMolitva za klavir ................................................................. 24Isus, naπ najbolji UËitelj .................................................... 27Zadobivati prijatelje za Isusa ............................................. 30

Austrija / Bliski i Daleki istokAneli u parku ................................................................... 33Isus je moj Prijatelj ............................................................ 36Mjesto koje se zove dom .................................................... 39

Program trinaeste subote ................................................... 42BuduÊi projekti ................................................................... 47Izvori .................................................................................... 48


www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

www.znaci-vremena.com

Njiva je svijet

“ProlazeÊi uz Galilejsko more, ugleda dva brata,©imuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacajumreæu u more; bijahu ribari. I kaæe im: ‘Hajdete zamnom, uËinit Êu vas ribarima ljudi!’ Oni brzo ostavemreæe i pou za njim. Poπavπi odande, ugleda drugadva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u laisu sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreæe. Pozva injih. Oni brzo ostave lau i oca te pou za njim.” (Ma-tej 4,18-22)

Documents

VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU - Adventisti Hrvatska...VIJESTI IZ SVIJETA ZA DJECU (4/2016) ¥ 3 Dragi voditelju subotnje πkole, Ovog tromjeseŁja upoznajemo se s Intereuropskom divi-zijom